Na Policijskoj akademiji u Danilovgradu juče je održana svečanost povodom završetka specijalizovane obuke za zaštitu VIP ličnosti.
Obuka je sprovedena od 8. septembra 2025. godine, a u njoj su učestvovali službenici Sektora za obezbjeđivanje ličnosti i objekata, Specijalne jedinice policije i Posebne jedinice policije. Program su realizovali instruktori iz policije Republike Turske, u okviru međudržavne saradnje u oblasti bezbjednosti.
Svečanosti su prisustvovali ambasador Republike Turske u Crnoj Gori Bariš Kalkavan, državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Novica Obradović i vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije za Sektor za obezbjeđivanje ličnosti i objekata Miloš Peković.
Cilj programa bio je unapređenje znanja i vještina policijskih službenika, sa fokusom na podizanje nivoa profesionalne osposobljenosti za obavljanje poslova obezbjeđivanja štićenih ličnosti.
V. d. pomoćnika direktora Uprave policije Miloš Peković naglasio je značaj kontinuiranog stručnog usavršavanja službenika i najavio nastavak obuka u skladu sa savremenim bezbjednosnim standardima. Poseban akcenat, kako je kazao, biće stavljen na vatrene, taktičke i fizičke obuke, čime će se dodatno unaprijediti operativne sposobnosti i profesionalna spremnost službenika.
Na kraju obraćanja, Peković je zahvalio ambasadoru Kalkavanu na podršci i saradnji, istakavši očekivanje da će partnerski odnosi dvije policije biti dodatno unaprijeđeni u narednom periodu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Na Policijskoj akademiji završena specijalizovana obuka za zaštitu VIP ličnosti

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić, podnio je zvaničnu inicijativu Upravnom odboru Policijske akademije u Danilovgradu da se naziv ove ustanove promijeni u: JU Viša stručna škola „Policijska akademija Slavoljub Šćekić“, u znak sjećanja i poštovanja prema pokojnom inspektoru Šćekiću, koji je izgubio život u borbi protiv kriminala, saopšteno je iz Kabineta Bečića.&nbsp;
- Dana 30. avgusta 2025. godine navršava se dvadeset godina od ubistva načelnika kriminalističke policije, inspektora Slavoljuba Šćekića, jednog od najčasnijih ljudi koje je crnogorska Policija ikada iznjedrila. Tog jutra, u ranim časovima, u naselju Tološi, pred svojom porodičnom kućom, brutalno je prekinut život čovjeka koji je nosio uniformu ne zbog privilegije, već zbog principa. Imao je samo 46 godina. Iza sebe je ostavio porodicu i kolege, ali i zavjet istini i pravdi, koji ni nakon dvadeset godina nije utihnuo - naglasio je Bečić.
U inicijativi se ističe da je profesionalni put Slavoljuba Šćekića bio oličenje svega onoga čemu treba da teži svaki pripadnik policije: zakonska dosljednost, lična hrabrost, etička nepokolebljivost i duboko ukorijenjeno poštovanje prema narodu i državi.&nbsp;
- Bio je policajac koji nije znao za pritisak, nije znao za strah, nije znao za kompromis s nepravdom. I baš zato, nije bio prihvatljiv onima koji su željeli državu po mjeri svojih interesa, a ne po mjeri zakona i građana. Slavoljub Šćekić nije stradao zato što je pogriješio, stradao je zato što je bio u pravu. I zato njegova smrt ne može biti zaboravljena, a njegovo ime ne može ostati van institucija koje odgajaju nove generacije ljudi koji treba da štite zakon - naveo je Bečić.&nbsp;
Bečić je još poručio da ime Slavoljuba Šćekića zaslužuje da stoji na ulazu u najvišu stručnu policijsku ustanovu u Crnoj Gori, kao svakodnevni podsjetnik budućim generacijama da časno nošenje uniforme ne počinje danom zaposlenja, nego danom kada odlučiš da istina vrijedi više od karijere.
- Zato, u društvu u kojem su granice između institucija i interesa decenijama bile mutne, Slavoljub Šćekić je bio razlika. I upravo zbog te razlike, stradao je. Zato vjerujem da bi promjena naziva JU Viša stručna škola „Policijska akademija“ u JU Viša stručna škola „Policijska akademija Slavoljub Šćekić“ predstavljala garanciju da Crna Gora zna da čuva uspomenu na one koji su dali život ne za vlast, već za zakon. Ne za poziciju, već za istinu. Njegovo ime bi svakom mladom polazniku akademije već pri samom ulasku postavljalo pitanje: Jesam li spreman da budem kao on? - istakao je Bečić.
Bečić je obraćanje javnosti, povodom predmetne inicijative, zaključio rekavši da je ova inicijativa poruka da država počinje tamo gdje se čuva čast onih koji su ginuli štiteći je. I da budućnost Policije mora da se gradi na temeljima onih koji su branili zakon i kada ih je to koštalo života.
Iz Kabineta navode da se predmetna inicijativa oslanja na član 76 stav 1 tačka 7 Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja kojim je propisano da Upravni odbor ustanove predlaže promjenu naziva i sjedišta ustanove, i član 19 stav 1 tačka 10 Statuta JU Viša stručna škola ,,Policijska akademija”.

Policijska akademija u Danilovgradu da nosi ime Slavoljuba Šćekića

Objavljen je javni oglas za prijem 96 polaznika Policijske akademije za pripravnički staž u Upravi policije, čime nastavljamo snažno jačanje kadrovskog sastava i otvaramo vrata za nove službenike - poručio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Ovo je, prema njegovim riječima, samo jedan u nizu konkretnih koraka u širem reformskom procesu koji već daje mjerljive rezultate.&nbsp;
- Od početka mandata 44. Vlade, radni odnos u Upravi policije zasnovalo je 49 akademaca Policijske akademije, a njih 53 je počelo pripavnički staž, što dovoljno govori o našoj odlučnosti da sistemski podmlađujemo i profesionalizujemo policijski kadar - navodi Šaranović.
Prijem gotovo stotinu novih pripravnika jasan je signal da je, kako je rekao, država ozbiljna u namjeri da kreira policiju oslonjenu na znanje, integritet i spremnost da odgovori na kompleksne izazove savremenog društva.
- Naš cilj nije samo da brojčano ojačamo sistem - već da stvaramo generacije službenika koji će voditi integritet, znanje i predanost kao osnovne vrijednosti policijske službe. Menadžment Ministarstva unutrašnjih poslova ostaje u potpunosti posvećen daljem jačanju kapaciteta policije - kroz ulaganja u ljude, savremenu opremu i profesionalne standarde - zaključio je Šaranović.

Šaranović: Objavljen javni oglas za prijem 96 polaznika Policijske akademije

U Budilniku na Televiziji E govorimo o nezadovoljstvu građana zbog visokih računa za vodu, ali i priključaka na vodovodnu mrežu – da li je gašenje vode građanima zakonski, i koliko poštujemo Evropske konvencije.
Idemo i do Konika, gdje je zabilježen još jedan slučaj vandalizma u gradskom parku. Pitamo i u kakvoj bezbjednosnoj situaciji se nalazi crnogorsko društvo, a biće riječi i o promjeni kriterijuma za upis na Policijsku akademiju – zbog čega dolazi do ovih izmjena i kako to utiče na kvalitet budućih kadrova.
U Srećnom danu, od devet do 11 sati, vidjećete novi spot za pjesmu "Betonjerka"- muzički komentar na temu alkoholizma, grupe Who see. U saradnji sa Randomom i Igorom Niggorom Lazićem pjesma je svojevrstan omaž i Monteniggersima i Gru-u. O svemu tome govoriće Dejan Dedović Dedduh iz poznatog dvojca.
Još jedna nova pjesma i spot u Srećnom danu, i to numera "Tražim nebu", a gost je muzičar Luka Radović. I drugi dio Srećnog dana biće u znaku muzike i vibracija pozitivne energije. Za to su zaduženi Nevena Kopitović i Taško Ademović.

Budilnik na TV E: Visoki računi za vodu, bezbjednosna situacija, promjena kriterijuma za upis na Policijsku akademiju

Iako je Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore još 5. marta donijelo presudu kojom je odbijen zahtjev da se poništi kao nezakonita odluka Ministarstva prosvjete kojom je Vladimir Stanišić izabran za direktora Policijske akademije, resor ministarke Anđele Jakšić-Stojanović i dalje ne preduzima ništa kako bi se on vratio na dužnost sa koje je nezakonito razriješen, piše Portal Analitika.
U presudi, na koju nije moguće uložiti žalbu, navodi se da su nižestepeni sudovi prvobitnu presudu donijeli na osnovu pogrešne primjene materijalnog prava, te su je iz tog razloga preinačili.&nbsp;
Iz resora Jakšić-Stojanović nijesu odgovorili na pitanja Portala Analitika da li će postupiti po presudi Vrhovnog suda i Stanišića vratiti na funkciju.
<h2>Akademija bi mogla da postane politička ispostava vlasti</h2>
Bivši predavač na Akademiji i magistar bezbjednosti Ekan Jasavić za Portal Analitika ocijenio je da politička postavljenja i zapošljavanja ne po zaslugama u službi već na osnovu pripadnosti partijskim strukturama urušavaju kredibilitet Policijske akademije u Danilovgradu kao specijalizovane obrazovne ustanove.
. Akademija je obrazovna, stručna i bezbjedonosna institucija, koja vrši osnovnu policijsku obuku za kandidate koji žele postati policajci, ali i stručno osposobljavanje za specijalizovane oblasti kao što su borba protiv sajber prijetnji, nasilje nad ženama, obuke za komunalne policajce i službenike fizičko-tehničkog obezbjeđenja – tzv. zaštitare. Tehnički uslovi Akademije za obuku su zadovoljavajući, a infrastrukturni kapaciteti omogućavaju kvalitetno sprovođenje praktične nastave. Međutim, Akademiji je potrebna reforma u kadrovskom smislu, posebno u dijelu predavačkog sastava - ukazuje Jasavić.&nbsp;
Bez te reforme, kako ističe, Akademiji prijeti opasnost da postane politička ispostava partija koje vrše vlast.
- A svjedoci smo aktivnog neznanja u bezbjednosnom sektoru posljednjih par godina, koje je prijetnja bezbijednosti i sigurnosti svih građana - ističe Jasavić. &nbsp;
Podsjećajući da je zadatak Akademije da školuje visoko profesionalne kadrove koji su osposobljeni da štite pravni poredak, sigurnost i bezbjednost svih građana bez obzira na njihove političke ili bilo koje druge razlike što, kako dodaje, postaje upitno u posljednje vrijeme, sagvornik Analitike ističe da je tu lošu praksu potrebno mijenjati, radi bezbjednostisvih građana.
- Smatram da Akademija mora biti pod nadzorom i u okviru MUP-a, koje bi vršilo nadzor nad njenim radom, jer se radi o obrazovno-stručnoj, sui generis ustanovi, posebne vrste - kaže Jasavić.
<h2>Probematični kriterijumi zapošljavanja</h2>
Navodi da su posebno problematični kriterijumi za zapošljavanje kadra na Akademiji, što, kako tvrdi, ostavlja prostor za nepotizam I partijsko zapošljavanje.
- Naročito u dijelu nastavnog osoblja, kriterijumi djeluju previše fleksibilno i nedovoljno jasno definisano, što otvara prostor za subjektivne odluke i političke uticaje. Da bi se obezbijedio kvalitet i profesionalizam, neophodno je postaviti visoke i transparentne standarde za izbor predavača, instruktora i mentora - ističe Jasavić.
To, kaže, podrazumijeva jasno propisane uslove koje kandidat mora ispuniti – uključujući višegodišnje iskustvo u konkretnim policijskim poslovima, sertifikovane obuke i kompetencije iz oblasti pedagoškog rada.&nbsp;
- I proces izbora mora biti javno dostupan i podložan nezavisnoj kontroli, kako bi se eliminisala sumnja u političke i rodbinske uticaje. Na taj način se jača integritet same institucije i vraća povjerenje kadeta i građana u sistem policijske obuke - naglašava Jasavić.
Sagovornik Analitike smatra da je jedan od ključnih problemaupravo taj što su instruktori i predavačičesto u kumovsko-rođačkim vezama.&nbsp;
- Prisutna je i zastupljenost kadrova koji dolaze po političkoj liniji, odnosno kao pripadnici partija izvršne vlasti, a ne po osnovu stručnosti, znanja i iskustva koje bi mogli prenijeti budućim policijskim službenicima. To ima ozbiljne posljedice na kvalitet obuke - upozorava Jasavić.
Ukazuje da se dešava da stručne predmete predaju lica koja, kaže, nikada nisu radila u policiji – poput onih koji nikada nisu bili policajci, krim-tehničari, nijesu prošli pozorničko – patrolnu djelatnost, interventnu jedinicu, nijesu bili inspektori za suzbijanje kriminaliteta, rukovodioci bezbijedonosnog sektora, šefovi i načelnici Odjeljenja i Centara bezbjednosti, a ipak predaju upravo te teme.&nbsp;
- Od presudne je važnosti da stručne predmete predaju oni sa velikim i relevantnim radnim iskustvom iz prakse, kako bi to iskustvo mogli prenijeti kadetima na realan i upotrebljiv način - naglašava Jasavić.&nbsp;
Sagovornik Analitike posebno potencira pitanje kredibiliteta predavača na Akademiji, koji, ističe, moraju proći bezbjedonosne provjere koje se uobičajeno rade za rad u policiji, što mora biti i obaveza za predavače.&nbsp;
- Ovo pitanje je jako važno, da se ne bi u praksi dešavalo da neko ko ima bezbjednosne smetnje za rad u Upravi policije predaje na Akademiji mladim ljudima, kojima predavači po prirodi stvari moraju biti uzori. Ako se ovaj standard ne uvede kao obavezujući pri izboru predavača na Akademiji otvara se opasan bezbjednosni prostor za nedozvoljeno površan edukativni rad na Akademiji i postavlja se logičnopitanje njenog postojanja, jer, u tom slučaju, Akademijaviše nije stručno obrazovna ustanova sui generis, posebnevrste, kakva mora inače biti - kaže Jasavić.
On smatra da je takođe jako važno da obavezujuće na Akademiji bude anketiranje polaznika o kvalitetu predavača i prenošenja znanja i iskustva na iste, te shodno tome prioritet pri angažovanju moraju imati oni predavači koji su od polaznika najbolje ocijenjeni, a ne obrnuto”, dodaje on.
<h2>Neophodno i osavremenjavanje plana i programa rada</h2>
Prema njegovim riječima, reforma Akademije treba da bude kadrovski sveobuhvatna, a njen glavni cilj treba da bude unapređenje kvaliteta znanja koje budući policajci stiču tokom obuke.&nbsp;
- Prvi korak je osavremenjivanje nastavnog plana i programa u skladu sa aktuelnim bezbjednosnim izazovima, kao što su sajber kriminal, nasilje u porodici, rad sa marginalizovanim grupama i poštovanje ljudskih prava. Jednako važno je uključivanje ljudi sa konkretnim operativnim iskustvom u sistem predavača – posebno onih koji dolaze iz Uprave policije i koji su radili na pozicijama obuhvaćenim programom Akademije. Praksa mora postati centralni dio procesa obuke, kroz realne simulacije i učešće u terenskim aktivnostima, kako bi se kadeti što bolje pripremili za radne zadatke. Takođe, potrebno je pojačati mentorski rad i sistem praćenja napretka kadeta, kao i omogućiti im pristup savremenim edukativnim resursima i stručnjacima iz regiona i inostranstva - pojašnjava on.&nbsp;
<h2>Nepotizam i uticaj politike prisutan i kod izbora kandidata za policajce</h2>
Smatra i da nepotizam i partijsko zapošljavanje imaju izrazito negativan uticaj na izbor kandidata za buduće policajce.
- Kada se mladi ljudi primaju ne na osnovu zasluga, već na osnovu porodičnih veza, političke podobnosti ili ličnih poznanstava, dolazi do urušavanja sistema vrijednosti. Takav pristup direktno utiče na pad profesionalnih standarda, jer se često dešava da kompetentni i motivisani kandidati budu odbijeni u korist onih sa „vezama“, bez obzira na njihovu sposobnost - tvrdi Jasavić.&nbsp;
Na duži rok, upozorava, ovakva praksa vodi ka sve većem nepovjerenju građana u institucije, smanjenju efikasnosti policije i moralnom urušavanju samog sistema.
- Policijska služba mora da se zasniva na integritetu, stručnosti i odgovornosti, a to je moguće samo ako se svakom kandidatu pruži jednaka šansa, a uspjeh i napredovanje zavise isključivo od rada, znanja i rezultata. Borba protiv nepotizma mora da bude prioritet, ukoliko želimo snažnu, profesionalnu i modernu policiju u službi građana - zaključuje Jasavić.

Jasavić: Nepotizam i partijsko zapošljavanje urušavaju kredibilitet Policijske akademije

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila prijedlog ministra unutrašnjih poslova (MUP) Danila Šaranovića i dala saglasnost za donošenje odluke o pokretanju postupka za popunjavanje radnih mjesta za 96 akademaca koji su završili „Policijsku akademiju“, u zvanju pripravnika, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Na ovaj način stekli su se, kako je navedeno, uslovi da MUP započne proceduru za prijem pripravnika sa Policijske akademije, i to njih 91 iz XVI generacije, koji su školovanje na akademiji završili u decembru 2024. godine i pet polaznika XV generacije koji ranije nijesu obavili pripravnički staž.
- Ovo je prvi put u višegodišnjem funkcionisanju Policijske akademije da akademci imaju priliku da samo dva mjeseca nakon diplomiranja apliciraju za obavljanje pripravničkog staža u Upravi policije - istakao je Šaranović, te dodao da ovim prekidaju dosadašnju praksu kada su akademci čekali duže od pola godine između diplomiranja i pripravničkog staža, kao i između pripravničkog staža i zasnivanja radnog odnosa.&nbsp;
- Upravo takva praksa usporavala je rad policije, uskraćujući mlade obrazovane ljude da obavljaju poslove za koje su se školovali i obučavali, a čiji angažman je od neprocjenjivog značaja za unapređenje bezbjednosti na svim nivoima - naveo je Šaranović.&nbsp;
On je kazao i da vjeruje da će Uprava za ljudske resurse u najkraćem roku sprovesti sve potrebne radnje kako bi nadoknadili izgubljeno vrijeme i omogućili da skoro stotinu mladih i školovanih ljudi započne pripravnički staž u Upravi policije

Šaranović: Jačamo policiju prijemom 96 pripravnika sa Policijske akademije

Zaposleni u Policijskoj akademiji u Danilovgradu primaće uvećanu zaradu u iznosu od 13 odsto od 1. januara - kazali su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Vlada je, na prijedlog ovog resora, kako se navodi u saopštenju, na jučerašnjoj sjednici usvojila prijedlog Kolektivnog ugovora o izmjeni Kolektivnog ugovora za Policijsku akademiju iz Danilovgrada.
Ovim izmjenama predviđeno je uvećanje zarada zaposlenima u toj obrazovnoj ustanovi u iznosu od 13 odsto, koje će se primjenjivati od 1. januara 2025. godine.
- Na ovaj način zarade zaposlenih u Policijskoj akademiji se usklađuju sa uvećanjima zarada prosvjetnih radnika iz jula i septembra mjeseca - saopštilo je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.

Veće plate zaposlenima u Policijskoj akademiji od 1. januara

Uprava za izvršenje krivičnih sankcija iskazala je potrebu za upisom polaznika po Obrazovnom programu za zanimanje zatvorski policajac/ka u JU Viša stručna škola "Policijska akademija" za 2025-2026. godinu.
Ministarstvo pravde je ovaj zahtjev ocijenio opravdanim, navedeno je u informaciji koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
- Obrazovanjem polaznika po ovom obrazovnom programu će se stvoriti uslovi da se u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija zapošljava kadar stručno osposobljen za obavljanje veoma specifičnih poslova na koji način će se sa jedne strane ojačati kadrovski kapaciteti Uprave za izvršenje krivičnih sankcija i povećati nivo bezbjednosti u Upravi, a sa druge strane povećati nivo poštovanja ljudskih prava lica lišenih slobode, a samim tim i izbjeći eventualni troškovi postupaka kako pred nacionalnim tako i pred međunarodnim institucijama zbog kršenja ljudskih prava i osnovnih sloboda – navedeno je u tom dokumentu.
U informaciji se podsjeća da UIKS u ovoj godini nije inicirala raspisivanje konkursa za upis 26 polaznika za zanimanje zatvorski policajac/ka za školsku 2024-2025. godinu, pa sredstva opredijeljena za ovu namjenu, u iznosu od 248.537,12 eura, nijesu iskorišćena.&nbsp;
<h2>U policiji posao dobila 22 polaznika</h2>
Obrazovni program za zanimanje zatvorski policajac/ka licenciran je tokom 2010. godine u Policijskoj akademiji u Danilovgradi.&nbsp;
Polaznici Prve generacije, njih 26, školovanje su uspješno završili i zvanje zatvorski policajac/ka stekli tokom jula 2012. godine.&nbsp;
Nakon obavljenog pripravničkog staža, 22 polaznika zasnovali su radni odnos u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija.&nbsp;
Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave za izvršenje krivičnih sankcija broj sistematizovanih izvršilaca iznosi 661, od čega je popunjeno 459 izvršilaca.&nbsp;
Od popunjenog broja izvršilaca u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija samo 20 zaposlenih ima zvanje zatvorski policajac/ka stečeno po Obrazovnom programu za zanimanje zatvorski policajac/ka.&nbsp;
- Imajući u vidu broj sistematizovanih izvršilaca u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, postojeći broj službenika od kojih samo njih 20 ima zvanje zatvorski policajac/ka stečeno po Obrazovnom programu za zanimanje zatvorski policajac/ka, a posebno imajući u vidu broj pritvorenih i zatvorenih lica koja se nalaze u svim organizacionim jedinicama Uprave za izvršenje krivičnih sankcija sa ukupnim kapacitetom od 1.333 lica, to je 0,37 službenika na jednog zatvorenika, a prosječne vrijednosti na nivou država članica Evropske unije kreću se od 0,6 do 0,8 službenika na jednog zatvorenika – navedeno je u Vladinoj informaciji.

Tamara Klikovac

UIKS-u potrebni policajci, traže upis polaznika na Akademiju u Danilovgradu

Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Članovi benda Neonoen postali su novi ambasadori Fondacije „Budi human”, čime su svoju umjetnost i javni uticaj stavili u službu humanosti. Oni su naši gosti tim povodom kao I osnivač Fondacije Goran Jovanović. 
Nakon 27 rasprodatih koncerata širom regiona i Evrope, legendarni bend “Bijelo dugme” stiže i u Podgoricu, u jedinstvenom spoju rokenrola i velikog filharmonijskog orkestra. A naš gost biće čovjek koji je dio tog zvuka, Ognjan Radivojević, muzičar i umjetnik čija je karijera obilježila jedno vrijeme, ali traje i danas jednako snažno.
Ove subote panelistkinje su tri crnogorske fotografkinje Maja Grzunov, Marija Stanković i Marija Brajović koje će govoriti o izboru profesije, o viziji, prepoznatljivosti, ličnom pečatu, emociji, izazovima, ulaganjima, odnos sa muškim kolegama, estetici, zahtjevima tržišta…
Emisiju Jutro sa Majom gledajte na Televiziji E vikendom u devet sati.

Jutro sa Majom: Gosti Ognjan Radivojević, članovi benda Neonoen...

K.V. (76) stradao je u udesu koji se večeras desio iznad Petrovca - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Oni su nam ranije kazali da je u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj su učestvovala tri vozila, povrijeđeno više osoba. Nijesu imali više informacija o stepenu njihovih povreda.
Udes se desio oko 19.45 sati
Saobraćaj je u prekidu zbog vršenja uviđaja.

Jedna osoba stradala u udesu iznad Petrovca

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Finansijsko stanje Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) posljednjih mjeseci izaziva ozbiljnu zabrinutost u javnosti. Nagli rast duga i sumnje u urušavanje kompanije otvaraju pitanje da li je državni energetski gigant doveden u kriznu situaciju iz političkih i interesnih razloga. Na te okolnosti upozorava poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Na kraju septembra, EPCG je bila u minusu 80 miliona. Prognoze kažu da bi do kraja godine taj dug mogao narasti i na 100 miliona. &nbsp;Postavlja se pitanje: je li EPCG ugrožena, da li neko i zbog čega ovog državnog giganta dovodi u veoma ozbiljnu kriznu situaciju?
Poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević u razgovoru za Portal ETV upozorava da bi ovo moglo da upućuje na plan da se kompanija obezvrijedi i možda čak i proda, a Crna Gora od stabilne energetske, dovede u situaciju energetski zavisne države.
„Jasno je, u prethodnom periodu, četiri do pet godina se sa namjerom uništava jedno od najboljih i najprofitabilnijih preduzeća u Crnoj Gori“, rekao je Zirojević.
<h2>PARTIJSKI KADROVI, UGLAVNOM NESPOSOBNI&nbsp;</h2>
EPCG je, kako dodaje, decenijama bila jedno od najuspješnijih i najbogatijih preduzeća u državi, pa je nevjerovatno kako neko uspijeva da jedno monopolističko preduzeće dovede do toga da kraj godine završava sa 100 miliona minusa, a sjetimo se da im je Vlada odobrila zaduženje od 50 miliona.
„Ali kada znamo sve što se dešava u EPCG, kada znamo koliko je prenatrpana partijskim kadrovima, uglavnom nesposobnim, kada znamo da EPCG izdržava još dvije ćerke firme koje su takođe neprofitabilne i totalni promašaji, a koje takođe zapošljavaju ogroman broj partijskih vojnika — ne iznenađuje ova situacija“, navodi.
Zirojević podvlači da se ovo radi svjesno — sa jedne strane zapošljavanjem partijski podobnih kadrova kako bi se ostvarivali glasovi na izborima, a, kako kaže, postoje i određeni dokazi za to.
„Sa druge strane, ovo preduzeće se do te mjere obezvređuje da bi se eventualno prodalo, kako bi se od Crne Gore, koja je u tom smislu veoma stabilna, napravila jedna energetski zavisna država“, upozorio je Zirojević u izjavi za Portal ETV.
Predsjednik Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović iz NSD-a. Očekuje se da uskoro bude izabran i izvršni direktor ovog preduzeća.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je do kraja septembra ove godine poslovala sa minusom od čak 80 miliona eura. To je nedavno u razgovoru za Televiziju Vijesti saopštio vršilac dužnosti direktora EPCG Bojan Đordan, koji očekuje da se poslovanje stabilizuje u narednih godinu do dvije.

Tag: policijska-akademija