Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je optužni prijedlog Osnovnom sudu u Podgorici protiv okrivljenog policijskog službenika B.A. zbog krivičnog djela zlostavljanje.
B.A. se sumnjiči da je, 19. novembra, u vršenju službe zlostavljao Ž.M. tako što ga je, upotrebom fizičke sile, natjerao da izađe iz vozila, pocijepavši mu jaknu.
Nakon toga mu je zadao udarac u predjelu gornje usne i tako mu nanio laku tjelesnu povredu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Podgorica: Policajac osumnjičen da je udario muškarca i pocijepao mu jaknu

Bio sam u toaletu dok se sve dešavalo. Jedino sam vidio gužvu ispred „Gurmana“, ali nijesam reagovao jer je tu već bila policija. Vratio sam se za svoj sto i sačekao koleginicu koja je, potom, uzela izjavu i od mene – kazao je aktivni policijski službenik Srđan Korać Libertasu, svjedok napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina i vjerenika.
Raičković je napadnuta 10. novembra 2024. ispred „Gurmana“, objekta vlasnika Ranka Radulovića, inače bliskog srodnika Koraća, koji je te noći bio u društvu sa njim i advokatom Balšom Dragovićem kada su biznismen Zoran Bećirović, njegov tjelohranitelj Mladen Mijatović prvo verbalno krenuli da je vrijeđaju, a zatim nasrnuli na nju, davili je i čupali za kosu, a napad okončali kada ih je drugi član obezbjeđenja Ljubomir Dukić upozorio da će je ubiti. Napadu se pridružio i sin Bećirovića Luka Bećirović, o čemu svjedoči i snimak na kojem se vidi da lomi zadnje vjetrobransko staklo na vozilu Raičković.
Na snimku u koji je Pobjeda imala uvid vidi se da je Korać bio pored svog vozila dok je Raičković pokušavala da spriječi sina da uđe u sukob sa Bećirovićem i obezbjeđenjem. Dok su sina Ane Raičković pozivali da dođe i vrijeđali ga, Korać je prošao pored njih i ušao u „Gurman“, i to u momentu kada je ulazio i Dukić.
Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije, ni nakon dva i po mjeseca od brutalnog napada na Raičković i dva člana njene porodice, nije utvrdilo da li je tokom nasilja ispred i u lokalu brze hrane „Gurman“ u podgoričkom naselju Blok V njihov kolega, policajac Srđan Korać, postupao u skladu sa svojim službenim ovlašćenjima i pokušao da to nasilje spriječi.
To nijesu uradili ni dva mjeseca i tri dana otkad je i sam Korać, svjedočeći u tužilaštvu, priznao da je te noći bio u „Gurmanu“, ali da nije mogao da reaguje jer je, kako je kazao, bio u toaletu tog restorana.
On je portalu Libertas kazao da „nije ni vidio, ni čuo incident“.
- Bio sam u toaletu dok se sve dešavalo. Jedino sam vidio gužvu ispred „Gurmana“, ali nijesam reagovao jer je tu već bila policija. Vratio sam se za svoj sto i sačekao koleginicu koja je, potom, uzela izjavu i od mene - kazao je Korać Libertasu.
Pozivajući se na navode iz optužnice protiv Bećirovića, Mijatovića i Dukića da su unutar „Gurmana“ počele uvrede Bećirovića i njegovog tjelohranitelja na račun novinarke, potom fizički napad na njenog vjerenika i tuča sa njenim djetetom, zapomaganje Raičković da joj neko pomogne, Libertas je pitao policajca Koraća kako nije uspio da čuje nešto od toga i koliko je dugo bio u toaletu.
- Nekoliko minuta - rekao je Korać Libertasu.
Verbalni napad je počeo nešto poslije 21 sat, kada su Mijatović i Zoran Bećirović prepoznali novinarku i počeli da je vrijeđaju. Za to vrijeme Korać je bio u lokalu sa vlasnikom „Gurmana“ Rankom Radulovićem i advokatom Balšom Dragovićem. Na snimku u koji je Pobjeda imala uvid, a na koji se Korać poziva vidi se da dok Raičković pokušava sina da spriječi da dođe u sukob sa razjarenom grupom koja dobacuje, on izlazi iz automobila i ulazi u „Gurman“.
U istom momentu dolazi i Dukić, parkira vozilo i ulazi u „Gurman“.
Cijeli napad koji se događao unutar „Gurmana“, a potom i na parkingu ispred tog lokala trajao je oko 20 minuta.
Korać je, dok mu je Libertas postavljao pitanja, optuživao medije da mu crtaju metu, da ga lažno optužuju da je prisustvovao napadu na novinarku ispred „Gurmana“, da objavljuju neprovjerene informacije…
Rekao je i da „nije bio tu“ kada je Libertas prvi put kontaktirao sa njim 14. novembra prošle godine u vezi sa tada nezvaničnim informacijama da je bio u „Gurmanu“ tokom napada na novinarku.
Tada su i iz Uprave policije najavili da će „blagovremeno obavijestiti“ Libertas o ishodu provjere da li je Korać bio sporne noći u „Gurmanu“ i da li je i što preduzeo u skladu sa policijskim ovlašćenjima da zaštiti novinarku i spriječi sukob.
Iz te bezbjednosne institucije se tim povodom više nijesu oglašavali.
- Ako sam kriv, spreman sam da odgovaram i pred institucijama, ljudima i pred Bogom. Dao sam izjavu Unutrašnjoj kontroli. Postoje kamere, tačno se vidi kad sam ušao u lokal, a kad izašao. Vrlo sam karakterističan, ne mogu da me zamijene sa nekim - poručio je Korać.
On je predložio novinaru da pogleda snimke sa video-nadzora koji, prema njegovim riječima, potvrđuju njegove tvrdnje.
- Ja tada nijesam ni bio na dužnosti - ustvrdio je Korać.
Na zahtjev Libertasa da objasni da li to znači da ne treba da reaguje ako vidi da neko čini krivično djelo van njegovog radnog vremena, policajac Korać je odgovorio: “Da bih preuzeo bilo koju službenu radnju, prije toga moram da se legitimišem. Znači, da bih zaustavio neku tuču, prvo treba da kažem da sam policajac. Da sam vidio napad, reagovao bih.”
Korać nije želio da odgovori u kojem policijskom odsjeku radi, navodeći samo da je aktivan službenik policije.
U Kodeksu policijske etike piše da je „policijski službenik dužan da i kada nije na dužnosti samoinicijativno pruža pomoć svakom licu koje se nalazi u opasnosti, sprečava ili suzbija radnje koje mogu da naruše javni red i mir ili da ugroze život, integritet i imovinu zajednice i Ustavom utvrđeni poredak“.
Osim toga, u Kodeksu policijske etike piše „policijski službenik u svim prilikama čuva ugled policijske službe, svoj ugled, poštuje dobre običaje i slijedi etička načela u dosljednom sprovođenju zakona. Služeći građanima, izlaže se i opasnosti po život“.

Policajac Korać: Da sam vidio napad na novinarku Raičković, reagovao bih

Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima odredilo je zadržavanje do 72 G.G. zbog sumnje da je učinilo krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.
G.G. se sumnjiči da je juče, oko 11 sati, u mjestu Trlica, prijetio policijskom službeniku A.D. dok je kontrolisao i regulisao saobraćaj. 
- Osumnjičeni je prijetnje ponavljao i nakon privođenja u službene prostorije OB Pljevlja - saopšteno je iz ODT Pljevlja.

Pljevljak prijetio policajcu, određeno mu zadržavanje

Državna tužilaštva su u prvoj polovini godine formirala 15 predmeta protiv 35 policijskih i zatvorskih službenika zbog sumnje da su izvršili krivična djela mučenje, zlostavljanje i iznuđivanje iskaza, navodi se u Vladinom Prilogu za izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori.
Uprava policije je, kako se navodi, podnijela 11 predmeta protiv 29 lica dok su državna tužilaštva po službenoj dužnosti formirala četiri predmeta protiv šest lica, prenosi portal RTCG.
U izvještajnom periodu je formirano još 12 predmeta zbog sumnje da su od strane policijskih službenika i službenika UIKS-a izvršena navedena krivična djela, od kojih 10 predmeta po službenoj dužnosti, a dva koja su dostavljena od strane Uprave policije.
Takođe su u navedenom periodu donijete dvije oslobađajuće presude od strane nadležnih sudova, na koje su od strane državnih tužilaca izjavljene žalbe.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda formirao 155 predmeta
Prema podacima Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Zaštitnik je od 1. januara do 30. juna 2024, u okviru Sektora – Zaštita od zlostavljanja, bezbjednost i Nacionalni mehanizam za prevenciju torture (NPM) formirao 155 predmeta.
Pritužbe su se uglavnom odnosile na rad UIKS-a (69) i Uprave policije (38).
U izvještajnom periodu, Zaštitnik je primio pet pritužbi sa navodima o zlostavljanju u odnosu na UIKS. U tri predmeta je rad u toku.
U jednom predmetu Zaštitnik je ustanovio povredu člana 3 Konvencije, ponižavajuće postupanje prema zatvoreniku i inicirao da UIKS sačini detaljno Uputstvo o obezbjeđenju lica u pritvoru za vrijeme bolničkog liječenja-hospitalizacije (uključujući primjenu mjere vezivanja, u kojem će između ostalog navesti službeno lice koje naređuje ili odobrava primjenu te mjere, razloge za pribjegavanje mjeri, uslove za primjenu, maksimalno trajanje mjere, način kontrole primjene mjere i potrebne evidencije koje prate primjenu mjere), dok u jednom predmetu podnosilac pritužbe je istu povukao.
Dvije pritužbe na Upravu policije koje su se odnosile na zabranu mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja okončane su na sljedeći način: u jednom predmetu utvrđena je povreda prava, dok u jednom predmetu postupak je u toku.
Analiziraju se i ispituju smrtni slučajevi u UIKS-u tokom 2023.
Kako se navodi u Vladinom Prilogu za izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori, Nacionalni mehanizam za prevenciju torture realizovao je 20 obilazaka tokom koji su sagledana postupanja u organizacionim jedinicama Uprave policije – Odjeljenjima bezbjednosti Bar, Budva, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Pljevlja, Tivat, Ulcinj, Stanica policije Žabljak, Stanice granične policije Pljevlja, Granični prelaz Metaljka, Prihvatilišta za strance, JU Dom starih Bijelo Polje, JU Dom starih Pljevlja, Uprave za izvršenje krivičnih sankcija – zatvora za duge kazne u Podgorici, Istražnog zatvora u Bijelom Polju, Zatvora za kratke kazne u Bijelom Polju, SPB Dobrota.
Tim NPM-a je u više navrata posjetio UIKS, na pripremi posebnog izvještaja „Analiza smrtnih slučajeva u 2023. u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija“.
Obavljeno je više razgovora sa zaposlenima u zdravstvenoj službi, izvršen je neposredan uvid u dokumentaciju, uslove u stacionaru koji je smješten u Istražnom zatvoru, sagledana je opremljenost zdravstvene službe.
Uvid je obavljen u devet medicinskih kartona u slučaju smrti koje su se desile u 2023. Zatraženi su podaci od Centra za patologiju i Centra za sudsku medicinu, da li je u konkretnim slučajevima rađena patološko-anatomska obdukcija i sudsko medicinska – obdukcija.
U ovom Vladinom izvještaju se navodi da je cilj analize da se utvrdi postupanje i kvalitet zdravstvene njege u slučaju teških hroničnih bolesti koje su dovele do smrtnog ishoda, da se utvrdi postupanje u slučaju smrtnih ishoda suicidom i uopšteno na koji način se postupa u slučaju smrtnih ishoda onih koji se nalaze u penalnom sistemu.

Pod istragom 35 policajaca i zatvorskih službenika zbog mučenja i iznuđivanja iskaza

Srpski reditelj i scenarista Zdravko Šotra umro je jutros u 93. godini.
Zdravko Šotra je potpisao preko 120 televizijskih i filmskih ostvarenja velike gledanosti kako na televiziji, tako i u bioskopima.&nbsp;

Preminuo Zdravko Šotra

Osnovni sud u Podgorici poništio je odluku Savjeta Radio i televizije Crne Gore (RTCG) kojom je Boris Raonić u septembru prošle godine ponovo izabran za generalnog direktora javnog servisa. Sud je presudio donio na osnovu tužbe Slavena Knezovića, jednog od kandidata na konkursu, ocijenivši da odluka Savjeta nije bila valjano obrazložena i da nije ispunila standarde pravičnog postupka.
Knezović je Anteni M kazao kako se nada „da će konačno prestati dugogodišnja degradacija profesionalaca i RTCG od strane višestruko nelegalnog direktora“.
Još jednu u nizu presuda o nzakonitim izborima Raonića na čelo Javnog servisa, donio je sudija Mladen Paunović, koji je naveo da Savjet RTCG nije jasno obrazložio zbog čega je dao prednost Raoniću u odnosu na ostale kandidate, niti je naveo koje su konkretne profesionalne reference ili programske rezultate odlučujuće prevagnule u njegovu korist.
Prema presudi, odluka Savjeta broj 01-5984 od 2. septembra 2024. godine poništava se kao nezakonita, a RTCG je obavezana da Kneževiću nadoknadi troškove postupka u iznosu od 453,75 eura u roku od osam dana od pravosnažnosti presude.
<h2>Nedostatak jasnih kriterijuma</h2>
U obrazloženju presude se navodi da Savjet RTCG u spornoj odluci nije precizirao koji su to ciljevi iz Strategije razvoja RTCG 2023–2027 koje je Raonić ispunio bolje od drugih kandidata, niti je pojasnio u čemu su se ogledale prednosti njegovog plana rada.
- Dati razlozi nijesu konkretizovani niti valjano obrazloženi, pa se iz njih ne može zaključiti koji su to ciljevi koje je izabrani kandidat ispunio… na koji način je njegov predloženi plan rada bio više usklađen sa Strategijom razvoja RTCG, niti kojim je programskim mjerama unaprijedio gledanost i međunarodnu informativnost - naveo je sudija Paunović.
Sud je ocijenio da je izostanak jasnih i provjerljivih kriterijuma doveo do proizvoljnosti u odlučivanju, čime je tužiocu onemogućeno da djelotvorno ospori odluku.
- Iako je nesporno činjenica da članovi Savjeta imaju diskreciono ovlašćenje da biraju razloge, odnosno jasni kriterijumi, koji opredjeljuju podršku nekom od kandidata (da li su reference, ukoliko jesu, koje su, da li je raniji rad, radno iskustvo i koje radno iskustvo, na kojim poslovima, kakva je veza između tih poslova i poslova generalnog direktora, da li je to komunikativnost, kao i drugi slični kriterijumi...), jer nije dovoljno samo navesti neke od razloga, bez bilo kakve konkretizacije u čemu se ti razlozi sastoje, kako bi se isti mogli i ispitati – navodi se u obrazloženju presude.
Kako se navodi, Savjet RTCG je bio dužan da obrazloži kojim se konkretnim razlozima rukovodio prilikom donošenja odluke, te koji kriterijumi su konkretno prevagnuli u odnosu na ostale kandidate, prilikom donošenja odluke, čime bi se izbjegla proizvoljnost i omogućilo kandidatima da shvate suštinske razlike na temelju kojih je donesena odluka i kako bi mogli procijeniti i djelotvorno ostvariti svoje pravo na ulaganje odgovarajućeg pravnog sredstva nadležnom organu, ukoliko se nezadovoljni takvom odlukom o izboru.
- U konkretnom slučaju, sud smatra da nijesu primijenjeni objektivni i mjerljivi kriterijumi, odnosno na koji način Savjet RTCG nije sagledao uporedno, uzimajući u obzir sve njihove reference, pojasnivajući iz kog razloga (kriterijuma) cijeni da je bolji jedan kandidat, a prema kom kriterijumu je bolji drugi, da bi zbirno, na kraju, mogao ocijeniti koji kriterijumi su odlučujući i koji ga u većini opredjeljuju za jednog kandidata, u konkretnom Borisa Raonića – navodi se u obrazloženju presude
Knezović je tokom postupka ukazivao da je Boris Raonić prethodna dva mandata na čelu RTCG obavljao na nezakonit način, što je, kako je naveo, utvrđeno pravosnažnim sudskim presudama. Takođe je naglasio da interes javnosti ne može biti da ista osoba bude imenovana na tu funkciju treći put, uz okolnost da prethodna imenovanja nijesu bila zakonita.
Protiv ove presude može se podnijeti žalba Višem sudu u Podgorici u roku od osam dana od prijema pisanog otpravka.

Osnovni sud: Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora i prošle godine

Skeptičan sam - rekao je njemački kancelar Fridrih Merc (Hrišćansko-demokratska unija, CDU) osvrćući se na novi model dobrovoljnog služenja vojnog roka, o kojem je koalicija već postigla dogovor. Kroz novi model, koji bi trebalo da počne 2026. godine, Bundesver želi da pridobije dodatno osoblje.
Nacrt zakona je ove nedjelje trebalo da bude razmatran u Bundestagu. Međutim, sumnje u uspjeh ovog modela su toliko izražene unutar konzervativnih stranaka CDU i CSU da ih je i sam kancelar javno iznio.&nbsp;
- Pretpostavljam da se nećemo zaustaviti samo na dobrovoljnosti - rekao je u nedjelju uveče na njemačkom javnom televizijskom servisu ARD.
<h2>Prvo čitanje nacrta zakona je odloženo</h2>
Merc time nije samo dodatno podstakao debatu o povratku obaveznog vojnog roka, već je i ponizio koalicionog partnera, njemačke socijaldemokrate (SPD). Nacrt zakona potiče iz kabineta socijaldemokratskog ministra odbrane Borisa Pistoriusa. Rasprava o nacrtu je sada odložena za narednu sednicu Bundestaga. Zakon predviđa atraktivnije uslove za mlade koji žele da služe u Bundesveru. Ipak, odluka ostaje dobrovoljna, povratak obaveznoj vojnoj službi za sada nije planiran.
Generalni sekretar SPD-a, Tim Klisendorf, kritikovao je kancelarovu javno pokazanu sumnju.&nbsp;
- U koaliciji smo se jasno dogovorili: to je dobrovoljno služenje vojnog roka - naglasio je u Berlinu.&nbsp;
Neshvatljivo mu je da to CDU i CSU stalno dovode u pitanje. Ova debata, koja se „stalno ponavlja“, zbunjuje mlade ljude.
<h2>Krajem avgusta vladalo je jedinstvo u kabinetu</h2>
Vlada je krajem avgusta usvojila nacrt zakona koji sada izaziva napetosti u koaliciji. Tim povodom je kabinet održao sjednicu berlinskom sjedištu Ministarstva odbrane. Na ovom simboličnom mjestu su se socijaldemokrati i demohrišćani dogovorili da vojna služba za sada ostaje dobrovoljna, kako je i navedeno u koalicionom sporazumu.
Međutim, ukoliko ne budu ispunjeni ciljevi u pogledu broja vojnika ili se bezbjednosna situacija drastično pogorša, vlada bi uz odobrenje Bundestaga mogla odlučiti o povratku obavezne vojne službe – i to je predviđeno zakonom. Ipak, zakon za sada ne sadrži „automatsku" reaktivaciju obaveze u slučaju da se ne prijavi dovoljno dobrovoljaca.
Automatizam sada ponovo traže konzervativni političari. Oni kritikuju nedostatak jasnih ciljeva kad je riječ o povećanju broja vojnika. Ukoliko se ti ciljevi ne ostvare, potrebni su mehanizmi za povratak obaveznog služenja vojnog roka.
Socijaldemokrati odbijaju tu mogućnost. Inače, obavezno služenje je 2011. ukinuo tadašnji demohrišćanski ministar odbrane Karl-Teodor cu Gutenberg. Ministar Pistorius naglašava da Bundesver trenutno nema kapacitete da primi i obuči čitave generacije mladih muškaraca. To priznaje i kancelar Merc. U svakoj generaciji ima oko 350.000 mladih muškaraca koje Bundesver ne bi mogao sve da pozove, rekao je kancelar.
<h2>Već sada se prijavljuje više dobrovoljaca</h2>
Bundesveru je na srednji rok potrebno 260.000 aktivnih vojnika kako bi ispunio NATO ciljeve i bio sposoban za odbranu u svjetlu prijetnje iz Rusije. Trenutno ih ima oko 182.000. Broj prijavljenih već raste: dok je prošle godine oko 10.000 mladih muškaraca i žena dobrovoljno služilo vojni rok, u avgustu ove godine ih je već bilo 13.000.
S obzirom na taj rast, Pistorius vjeruje da će dobrovoljni vojni rok privući dovoljno novog osoblja. Posebno jer zakon sadrži i obavezne elemente: svi muškarci sa navršenih 18 godina moraće da ispune upitnik, dok je za žene to dobrovoljno. U njemu će morati da navedu da li su spremni da služe u Bundesveru. Od 2027. godine, planira se i obavezna regrutacija za sve mlade muškarce.
Generalni inspektor Bundesvera Karsten Brojer takođe se zalaže da se prvo isproba model dobrovoljne službe. Sa vojnog stanovišta mu je važno „da to ide brzo i da sada više ne raspravljamo dugo“, kako bi već u januaru upitnici mogli biti poslati, rekao je najviši njemački oficir za ARD.
<h2>Kritika zbog „vojske sa upitnikom“</h2>
Posebno oštre kritike uputio je premijer Bavarske i predsjednik Hrišćansko-socijalne unije (CSU) Markus Zeder, koji smatra da je povratak obaveznom vojnom roku neizbježan.&nbsp;
"Vojska sa upitnikom“ ili „mlaka verzija vojnog roka“ ne pomaže nikome. I ministar spoljnih poslova Johan Vadeful (CDU),jedan je od poznatijih zagovornika obaveznog vojnog roka.
Pošto obavezni vojni rok za muškarce nikada nije izbrisan iz njemačkog Ustava, može se ponovo uvesti jednostavno – zakonom. Drugačije bi bilo kada bi se uvodio obavezan vojni rok i za žene ili obavezna godina društvene službe za sve mlade. Kancelar Merc je to ponovo pomenuo, ali za tako nešto bi bila potrebna promjena Ustava. Međutim, za to bi bila potrebna dvotrećinska većina u Bundestagu, koja u ovom sazivu nije realna.&nbsp;
- To bi u svakom slučaju trajalo duže – a to vrijeme nemamo - upozorio je generalni inspektor Brojer.

Merc sumnja u dobrovoljno služenje vojnog roka

U Parku prirode Piva snimljena je mečka sa dvoje mečadi pored puta. 
Snimak objavljen na društvenim mrežama Parka prirode Piva, nastao je u blizini mjesta Brezna. 
Na snimku se vidi mečka sa mladuncima kako bježi iznad puta. 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.6316%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D1115590520684304&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) U Pivi snimljena mečka s mečadima

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: policijski-sluzbenik