Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je optužni prijedlog Osnovnom sudu u Podgorici protiv okrivljenog policijskog službenika B.A. zbog krivičnog djela zlostavljanje.
B.A. se sumnjiči da je, 19. novembra, u vršenju službe zlostavljao Ž.M. tako što ga je, upotrebom fizičke sile, natjerao da izađe iz vozila, pocijepavši mu jaknu.
Nakon toga mu je zadao udarac u predjelu gornje usne i tako mu nanio laku tjelesnu povredu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Podgorica: Policajac osumnjičen da je udario muškarca i pocijepao mu jaknu

Bio sam u toaletu dok se sve dešavalo. Jedino sam vidio gužvu ispred „Gurmana“, ali nijesam reagovao jer je tu već bila policija. Vratio sam se za svoj sto i sačekao koleginicu koja je, potom, uzela izjavu i od mene – kazao je aktivni policijski službenik Srđan Korać Libertasu, svjedok napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina i vjerenika.
Raičković je napadnuta 10. novembra 2024. ispred „Gurmana“, objekta vlasnika Ranka Radulovića, inače bliskog srodnika Koraća, koji je te noći bio u društvu sa njim i advokatom Balšom Dragovićem kada su biznismen Zoran Bećirović, njegov tjelohranitelj Mladen Mijatović prvo verbalno krenuli da je vrijeđaju, a zatim nasrnuli na nju, davili je i čupali za kosu, a napad okončali kada ih je drugi član obezbjeđenja Ljubomir Dukić upozorio da će je ubiti. Napadu se pridružio i sin Bećirovića Luka Bećirović, o čemu svjedoči i snimak na kojem se vidi da lomi zadnje vjetrobransko staklo na vozilu Raičković.
Na snimku u koji je Pobjeda imala uvid vidi se da je Korać bio pored svog vozila dok je Raičković pokušavala da spriječi sina da uđe u sukob sa Bećirovićem i obezbjeđenjem. Dok su sina Ane Raičković pozivali da dođe i vrijeđali ga, Korać je prošao pored njih i ušao u „Gurman“, i to u momentu kada je ulazio i Dukić.
Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije, ni nakon dva i po mjeseca od brutalnog napada na Raičković i dva člana njene porodice, nije utvrdilo da li je tokom nasilja ispred i u lokalu brze hrane „Gurman“ u podgoričkom naselju Blok V njihov kolega, policajac Srđan Korać, postupao u skladu sa svojim službenim ovlašćenjima i pokušao da to nasilje spriječi.
To nijesu uradili ni dva mjeseca i tri dana otkad je i sam Korać, svjedočeći u tužilaštvu, priznao da je te noći bio u „Gurmanu“, ali da nije mogao da reaguje jer je, kako je kazao, bio u toaletu tog restorana.
On je portalu Libertas kazao da „nije ni vidio, ni čuo incident“.
- Bio sam u toaletu dok se sve dešavalo. Jedino sam vidio gužvu ispred „Gurmana“, ali nijesam reagovao jer je tu već bila policija. Vratio sam se za svoj sto i sačekao koleginicu koja je, potom, uzela izjavu i od mene - kazao je Korać Libertasu.
Pozivajući se na navode iz optužnice protiv Bećirovića, Mijatovića i Dukića da su unutar „Gurmana“ počele uvrede Bećirovića i njegovog tjelohranitelja na račun novinarke, potom fizički napad na njenog vjerenika i tuča sa njenim djetetom, zapomaganje Raičković da joj neko pomogne, Libertas je pitao policajca Koraća kako nije uspio da čuje nešto od toga i koliko je dugo bio u toaletu.
- Nekoliko minuta - rekao je Korać Libertasu.
Verbalni napad je počeo nešto poslije 21 sat, kada su Mijatović i Zoran Bećirović prepoznali novinarku i počeli da je vrijeđaju. Za to vrijeme Korać je bio u lokalu sa vlasnikom „Gurmana“ Rankom Radulovićem i advokatom Balšom Dragovićem. Na snimku u koji je Pobjeda imala uvid, a na koji se Korać poziva vidi se da dok Raičković pokušava sina da spriječi da dođe u sukob sa razjarenom grupom koja dobacuje, on izlazi iz automobila i ulazi u „Gurman“.
U istom momentu dolazi i Dukić, parkira vozilo i ulazi u „Gurman“.
Cijeli napad koji se događao unutar „Gurmana“, a potom i na parkingu ispred tog lokala trajao je oko 20 minuta.
Korać je, dok mu je Libertas postavljao pitanja, optuživao medije da mu crtaju metu, da ga lažno optužuju da je prisustvovao napadu na novinarku ispred „Gurmana“, da objavljuju neprovjerene informacije…
Rekao je i da „nije bio tu“ kada je Libertas prvi put kontaktirao sa njim 14. novembra prošle godine u vezi sa tada nezvaničnim informacijama da je bio u „Gurmanu“ tokom napada na novinarku.
Tada su i iz Uprave policije najavili da će „blagovremeno obavijestiti“ Libertas o ishodu provjere da li je Korać bio sporne noći u „Gurmanu“ i da li je i što preduzeo u skladu sa policijskim ovlašćenjima da zaštiti novinarku i spriječi sukob.
Iz te bezbjednosne institucije se tim povodom više nijesu oglašavali.
- Ako sam kriv, spreman sam da odgovaram i pred institucijama, ljudima i pred Bogom. Dao sam izjavu Unutrašnjoj kontroli. Postoje kamere, tačno se vidi kad sam ušao u lokal, a kad izašao. Vrlo sam karakterističan, ne mogu da me zamijene sa nekim - poručio je Korać.
On je predložio novinaru da pogleda snimke sa video-nadzora koji, prema njegovim riječima, potvrđuju njegove tvrdnje.
- Ja tada nijesam ni bio na dužnosti - ustvrdio je Korać.
Na zahtjev Libertasa da objasni da li to znači da ne treba da reaguje ako vidi da neko čini krivično djelo van njegovog radnog vremena, policajac Korać je odgovorio: “Da bih preuzeo bilo koju službenu radnju, prije toga moram da se legitimišem. Znači, da bih zaustavio neku tuču, prvo treba da kažem da sam policajac. Da sam vidio napad, reagovao bih.”
Korać nije želio da odgovori u kojem policijskom odsjeku radi, navodeći samo da je aktivan službenik policije.
U Kodeksu policijske etike piše da je „policijski službenik dužan da i kada nije na dužnosti samoinicijativno pruža pomoć svakom licu koje se nalazi u opasnosti, sprečava ili suzbija radnje koje mogu da naruše javni red i mir ili da ugroze život, integritet i imovinu zajednice i Ustavom utvrđeni poredak“.
Osim toga, u Kodeksu policijske etike piše „policijski službenik u svim prilikama čuva ugled policijske službe, svoj ugled, poštuje dobre običaje i slijedi etička načela u dosljednom sprovođenju zakona. Služeći građanima, izlaže se i opasnosti po život“.

Policajac Korać: Da sam vidio napad na novinarku Raičković, reagovao bih

Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima odredilo je zadržavanje do 72 G.G. zbog sumnje da je učinilo krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.
G.G. se sumnjiči da je juče, oko 11 sati, u mjestu Trlica, prijetio policijskom službeniku A.D. dok je kontrolisao i regulisao saobraćaj. 
- Osumnjičeni je prijetnje ponavljao i nakon privođenja u službene prostorije OB Pljevlja - saopšteno je iz ODT Pljevlja.

Pljevljak prijetio policajcu, određeno mu zadržavanje

Državna tužilaštva su u prvoj polovini godine formirala 15 predmeta protiv 35 policijskih i zatvorskih službenika zbog sumnje da su izvršili krivična djela mučenje, zlostavljanje i iznuđivanje iskaza, navodi se u Vladinom Prilogu za izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori.
Uprava policije je, kako se navodi, podnijela 11 predmeta protiv 29 lica dok su državna tužilaštva po službenoj dužnosti formirala četiri predmeta protiv šest lica, prenosi portal RTCG.
U izvještajnom periodu je formirano još 12 predmeta zbog sumnje da su od strane policijskih službenika i službenika UIKS-a izvršena navedena krivična djela, od kojih 10 predmeta po službenoj dužnosti, a dva koja su dostavljena od strane Uprave policije.
Takođe su u navedenom periodu donijete dvije oslobađajuće presude od strane nadležnih sudova, na koje su od strane državnih tužilaca izjavljene žalbe.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda formirao 155 predmeta
Prema podacima Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Zaštitnik je od 1. januara do 30. juna 2024, u okviru Sektora – Zaštita od zlostavljanja, bezbjednost i Nacionalni mehanizam za prevenciju torture (NPM) formirao 155 predmeta.
Pritužbe su se uglavnom odnosile na rad UIKS-a (69) i Uprave policije (38).
U izvještajnom periodu, Zaštitnik je primio pet pritužbi sa navodima o zlostavljanju u odnosu na UIKS. U tri predmeta je rad u toku.
U jednom predmetu Zaštitnik je ustanovio povredu člana 3 Konvencije, ponižavajuće postupanje prema zatvoreniku i inicirao da UIKS sačini detaljno Uputstvo o obezbjeđenju lica u pritvoru za vrijeme bolničkog liječenja-hospitalizacije (uključujući primjenu mjere vezivanja, u kojem će između ostalog navesti službeno lice koje naređuje ili odobrava primjenu te mjere, razloge za pribjegavanje mjeri, uslove za primjenu, maksimalno trajanje mjere, način kontrole primjene mjere i potrebne evidencije koje prate primjenu mjere), dok u jednom predmetu podnosilac pritužbe je istu povukao.
Dvije pritužbe na Upravu policije koje su se odnosile na zabranu mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja okončane su na sljedeći način: u jednom predmetu utvrđena je povreda prava, dok u jednom predmetu postupak je u toku.
Analiziraju se i ispituju smrtni slučajevi u UIKS-u tokom 2023.
Kako se navodi u Vladinom Prilogu za izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori, Nacionalni mehanizam za prevenciju torture realizovao je 20 obilazaka tokom koji su sagledana postupanja u organizacionim jedinicama Uprave policije – Odjeljenjima bezbjednosti Bar, Budva, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Pljevlja, Tivat, Ulcinj, Stanica policije Žabljak, Stanice granične policije Pljevlja, Granični prelaz Metaljka, Prihvatilišta za strance, JU Dom starih Bijelo Polje, JU Dom starih Pljevlja, Uprave za izvršenje krivičnih sankcija – zatvora za duge kazne u Podgorici, Istražnog zatvora u Bijelom Polju, Zatvora za kratke kazne u Bijelom Polju, SPB Dobrota.
Tim NPM-a je u više navrata posjetio UIKS, na pripremi posebnog izvještaja „Analiza smrtnih slučajeva u 2023. u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija“.
Obavljeno je više razgovora sa zaposlenima u zdravstvenoj službi, izvršen je neposredan uvid u dokumentaciju, uslove u stacionaru koji je smješten u Istražnom zatvoru, sagledana je opremljenost zdravstvene službe.
Uvid je obavljen u devet medicinskih kartona u slučaju smrti koje su se desile u 2023. Zatraženi su podaci od Centra za patologiju i Centra za sudsku medicinu, da li je u konkretnim slučajevima rađena patološko-anatomska obdukcija i sudsko medicinska – obdukcija.
U ovom Vladinom izvještaju se navodi da je cilj analize da se utvrdi postupanje i kvalitet zdravstvene njege u slučaju teških hroničnih bolesti koje su dovele do smrtnog ishoda, da se utvrdi postupanje u slučaju smrtnih ishoda suicidom i uopšteno na koji način se postupa u slučaju smrtnih ishoda onih koji se nalaze u penalnom sistemu.

Pod istragom 35 policajaca i zatvorskih službenika zbog mučenja i iznuđivanja iskaza

Klub poslanika Demokratske partije socijalista saopštio je da je prijedlog Vlade da se izmjenama Zakona o radu roditeljsko odsustvo za majke skrati sa 12 na 10 mjeseci nerazuman, te najavio da će ponovo predložiti produžetak roditeljskog odsustva na 18 mjeseci za drugo dijete i 24 mjeseca za treće i svako naredno.
Iz DPS-a navode da je, nakon objavljivanja prijedloga Vlade, postalo jasno zbog čega su poslanici parlamentarne većine nedavno odbili njihov predlog koji se odnosio na produženje roditeljskog odsustva.
Podsjećaju da su, imajući u vidu ozbiljnu demografsku krizu u Crnoj Gori, na koju su, kako ističu, ukazali i rezultati popisa, predložili produženje roditeljskog odsustva na 18 mjeseci za drugo dijete, odnosno na 24 mjeseca za treće i svako naredno dijete, s ciljem podsticanja nataliteta i obezbjeđivanja boljih uslova za njegu djece.
Prema njihovim riječima, taj predlog je odbijen, dok je Vlada, kako tvrde, u međuvremenu predložila skraćenje postojećeg roditeljskog odsustva.
U saopštenju se navodi da je u vremenu kada stanovništvo Crne Gore stari, a mladi odlaze, neophodno osmišljavati i sprovoditi ozbiljne natalitetne politike, a ne, kako ocjenjuju, smanjivati stečena prava majki.
Iz Kluba poslanika DPS poručuju da podržavaju veću uključenost očeva u rani razvoj djeteta, ali da se to, kako navode, ne smije činiti na štetu majki.
Najavljuju da će ponovo predložiti uvrštavanje u dnevni red inicijative za produžetak roditeljskog odsustva, ocjenjujući da je riječ o jednoj od ključnih mjera potrebnih za podsticanje mladih bračnih parova na rađanje više djece i zaustavljanje negativnih demografskih trendova.

DPS: Skraćenje porodiljskog odsustva je udar na majke – tražimo produžetak na 18 i 24 mjeseca

Forum žena Evropskog saveza oštro je reagovao na predlog izmjena Zakona o radu, koji je utvrdila Vlada Crne Gore, a kojim se porodiljsko odsustvo smanjuje sa 12 na 10 mjeseci, ocjenjujući da je riječ o direktnom udaru na majke, djecu i porodicu.
Iz Foruma poručuju da je majka temelj svake porodice, dok je porodica osnovna ćelija zdravog društva, te da je prva godina života djeteta od presudnog značaja za njegov fizički, emocionalni, motorni i govorni razvoj.
Navode da prisustvo majke u tom periodu nije privilegija, već potreba potvrđena stručnim i životnim iskustvom.
U saopštenju ističu da se Crna Gora suočava sa ozbiljnom demografskom krizom, odlaskom mladih i narušenom socijalnom sigurnošću, te da predložena mjera predstavlja, kako navode, dodatni pritisak na porodicu.
– Umjesto jačanja socijalne politike i stvarne podrške roditeljstvu, Vlada bira da umanjuje već stečena prava žena – navodi se u saopštenju.
Forum žena Evropskog saveza ocjenjuje da porodica već duže vrijeme trpi posljedice, kako tvrde, neodgovornih i kratkovidih poteza vlasti, te da je predlog izmjena Zakona o radu jedan od najozbiljnijih udaraca do sada.
Iz te organizacije zahtijevaju da se predlog u najskorijem roku povuče, te da se pokrene inkluzivan i stručan javni dijalog sa sindikatima, zdravstvenim radnicima i organizacijama koje se bave zaštitom prava žena i djece, sa ciljem unapređenja, a ne smanjenja porodiljskog odsustva.
– Prava majki nijesu trošak, već temelj odgovorne, socijalne i održive države – poručuju iz Foruma žena Evropskog saveza.

Forum žena ES: Prava majki nijesu trošak, već temelj odgovorne, socijalne i održive države

Poslanici Građanskog pokreta URA predložiće povećanje svih penzija, uključujući i minimalne, za 40 eura u okviru budžeta za 2026. godinu, saopštio je šef poslaničkog kluba URE Miloš Konatar.
Konatar je kazao da bi svi penzioneri uvećane penzije za 40 eura primili već od 1. aprila ove godine i da za to povećanje nije neophodno izdvojiti nova sredstva u budžetu.
On je naglasio da će prijedlog URA osim povećanja minimalne i svih drugih penzija za 40 eura obuhvatiti i povećanje broja usklađivanja penzija tokom godine sa tri na četiri usklađivanja, što je bio jedan od zahtjeva većine udruženja penzionera u Crnoj Gori.
- Penzioneri se sa pravom osjećaju razočarani, jer povećanje penzija od 0,38 odsto ili 1,74 &nbsp;eura ne može pokriti rast cijena niti omogućiti dostojan život penzionerima, a svakako nije ni ono što je Vlada obećavala. Zbog toga nam je potrebno ovo vanredno usklađivanje, tj. povećanje svih penzija za 40 eura - istakao je Konatar.
Konatar je poručio da će se Građanski pokret URA boriti za poboljšanje standarda penzionera i ispravljanje višedecenijskih nepravdi.
- To ostaje jedna od ključnih odrednica našeg programa "Crna Gora 365" - zaključio je poslanik URE Miloš Konatar.

Konatar: URA će predložiti povećanje svih penzija za 40 eura u okviru budžeta za 2026.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je video-poruku povodom četvrte godišnjice početka ruske operacije u Ukrajini.
U videu je pokazao i unutrašnjost bunkera u Ulici Bankova u Kijevu, odakle je u prvim danima sukoba zvao svjetske lidere i tražio oružje, prenose Nezavisne.
- Dan je kada se navršavaju tačno četiri godine otkako je Vladimir Putin pokrenuo svoj trodnevni pohod na Kijev. To samo po sebi mnogo govori o našem otporu, o tome kako se Ukrajina sve ovo vrijeme borila. Iza tih riječi stoje milioni naših ljudi. Iza tih riječi stoje ogromna hrabrost, nevjerovatno težak rad, izdržljivost i dug put kojim Ukrajina ide od 24. februara - rekao je Zelenski.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCnAU4HFE2yI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
<h2>Vojni brifinzi</h2>
Zelenski je u videu pokazao dugačke hodnike i kancelarije bunkera u kojem su on i stotine saradnika svakodnevno održavali vojne brifinge, obavljali telefonske razgovore.
- Naš narod nije podigao bijelu zastavu, branio je plavo-žutu. A okupatori, koji su mislili da će ih ovdje dočekati mase s cvijećem, umjesto toga vidjeli su redove ispred regrutnih centara. Naš narod izabrao je otpor - naveo je Zelenski.
Zelenski je odao počast i poginulim ukrajinskim vojnicima.
Dodao je da se Ukrajina suočava s "najtežom zimom u istoriji", ali i da je "manje od sedam dana do proljeća".
- Putin nije ostvario svoje ciljeve. Nije slomio Ukrajince. Nije dobio ovaj rat. Sačuvali smo Ukrajinu i učinićemo sve da osiguramo mir i pravdu - zaključio je Zelenski.

Tag: policijski-sluzbenik