Prethodna godina bila je dosta obećavajuća, ali na kraju i razočaravajuća. Po mom mišljenju, ono što je najviše obilježilo prethodnu godinu su studentski protesti na početku godine, a još značajnije je bilo pokušavanje gušenja tih protesta, povezivanje studenata s kriminalnim klanovima i ostali pokušaji ograničavanja slobode mišljenja i kritičkog razmišljanja u Crnoj Gori, kazala je za Televizuju E politikološkinja i docentkinja Univerziteta Donja Gorica Nikoleta Đukanović.&nbsp;
Prema njenim riječima, ovo jasno govori o svim rezultatima procesa demokratizacije koje simuliramo ili pokušavamo realizovati posljednjih nekoliko godina i decenija.&nbsp;
- Taj trend se preslikao i na sve ostale pokušaje – javne riječi, okupljanja, koja su ponekad bila ugušena ili završena hapšenjima, što jasno pokazuje naše demokratske kapacitete - istakla je Đukanović.
S druge strane, kako je dodala, bilo je vrlo pozitivno to što su studenti dali svoj glas i svoju riječ te ostvarili veliki pomak u protestima koji nijesu karakteristični za Crnu Goru.
- Nakon toga, važno je istaći proces evropskih integracija. Polako, ali uspješno se zatvaraju pregovaračka poglavlja. Međutim, taj proces je postao više političko-tehnički, bez prave realizacije reformi. Nekada je integracija i evropeizacija bila sinonim za demokratizaciju. Danas govorimo isključivo o uspješnosti pregovaranja, zatvaranju poglavlja i usvajanju zakona i strategija bez njihove implementacije. S tehničkog aspekta, napravljen je pomak, iako bi mnogo više moglo biti urađeno - podvukla je Đukanović.&nbsp;
Kako je kazala politikološkinja, uzimajući u obzir koliko političkih partija čini većinu u parlamentu, od kojih većina nije proevropski orijentisana - ovaj pomak je značajan, ali konkretnih rezultata po pitanju napretka nema.
- 2026. godina biće politički izazovna za Crnu Goru. Političke partije se već pripremaju za izbore 2027. i vjerujem da će koristiti proces integracija da ga predstave kao svoja dostignuća. Očekujem više političkih manipulacija, prepucavanja između stranaka, formiranja novih partija i prekomponovanja političke scene. Postoji veliki broj nezadovoljnih birača i apstinenata, što predstavlja potencijal za nove političke aktere - ocjenjuje Đukanović.&nbsp;
Đukanović smatra da EU nije dovoljno koherentna i jednoglasna, pa će sigurno biti mimoilaženja među državama članicama.&nbsp;
- Fokus bi trebao biti na reformama, a ulazak u EU sredstvo, a ne cilj, što trenutno nije slučaj - dodala je Đukanović.&nbsp;
Đukanović se osvrnula i na izbornu reformu iz jula 2025. godine, ističući da ona nije trebala da se desi na ovakav način.&nbsp;
- Izborna reforma koja je napravljena u julu ove godine nije trebala da se desi Crnoj Gori, jer ona ima određene naznake onog što je trebalo da se desi – izbori u jednom danu su odlično rješenje, ali zakazivati izbore 2027. i na taj način produžiti protivustavno mandate tako velikom broju opštinskih parlamenata, da ne govorimo o tome koliko je glasača zakinuto za svoje pravo glasa, mislim da je to bio samo jedan politički kompromis koji apsolutno nije dobar za društvo niti za građane. Ja čisto sumnjam da će implementacija teći tako lako, a od te izborne reforme dobili smo samo rezultat ta dva zakona – izbora odbornika i poslanika i finansiranje političkih partija, koja su realizovana za dvadeset dana – dok se sada upravo radi nova radna grupa za izmjenu istog zakona koji je u julu donesen - istakla je Đukanović.&nbsp;
Dodaje da izborna reforma, koja je bila karakteristika ove godine, nije nešto na šta treba da budemo ponosni.
Đukanović je na kraju istakla da je nju za ovu godinu bilo karakteristično dodjeljivanje Trinaestojulske nagrade.
- Mislim da, polako, ali sigurno, uništavamo sve ono što jesu identitetski elementi Crne Gore. Mislim da to vlast radi smišljeno, i sve ono što je pratilo reagovanje građana tim povodom, kao i mnogo kasnije reakcije, u stvari govori koliko mi nijesmo spremni ni za kakav demokratski dijalog, a kamo li za neke evropske vrijednosti koje su karakteristične u mnogo razvijenijim demokratskim državama - zaključila je Đukanović.&nbsp;
V.Lj.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Đukanović: Pokušaji gušenja studentskih protesta i ograničavanje slobode mišljenja obilježili 2025. u Crnoj Gori

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić optužio je danas Hrvatsku da pokušava da utiče na procese i u Crnoj Gori kako bi i tu zemlju uvukla u ono što Vučić vidi kao zavjeru protiv Srbije i Srba.
Vučič je optužio Hrvatsku i da zajedno sa Kosovom i Albanijom radi na njegovom rušenju, te da predstavlja vojnu prijetnju, pa je najavio da će vlast, koju on kontroliše, zbog toga nastaviti sa jačanjem svojih vojnih kapaciteta, piše Index.
<h3>„Stvoren je novi vojni savez“</h3>
Vučić je to rekao u Trebinju, u istočnoj Hercegovini, gdje je doputovao kako bi učestvovao na otvaranju nove bolnice, ali je u govoru koji je tom prilikom održao najmanje govorio o zdravstvu. Usredsrijedio se na geostrateške analize, prognozirajući dolazak „teških vremena“, pa i novih ratnih opasnosti na jugoistoku Evrope.
Izričito je potvrdio da mu je posebna smetnja Hrvatska, odnosno njena odbrambena saradnja sa Kosovom i Albanijom. Kaže da svima treba da bude jasno da to „nije savez protiv Austrije“, pa ima obavezu da to objasni Srbima.
- U Beogradu dobro razumijemo novi vojni savez stvoren između Zagreba, Prištine i Tirane. Nije on stvoren ni protiv koga drugog nego protiv srpskog naroda - izjavio je Vučić pred okupljenima.
<h3>Procesi u Crnoj Gori</h3>
Dodatno je optužio Hrvatsku da pokušava da utiče na procese i u Crnoj Gori kako bi i tu zemlju uvukla u ono što Vučić vidi kao zavjeru protiv Srbije i Srba.
- Pokušaj Zagreba da pod svoju kontrolu stavi Podgoricu i sve uključi u antisrpsku politiku nam je jasan i vidljiv - rekao je. Najavio je da će Srbija zbog toga raditi sve da bude uvjerljiv „odvraćajući faktor“, kako je kazao, da ne bi bila napadnuta.
Takođe je rekao da sada slijedi značajno jačanje vojne sile Srbije. „Drugi smo u svijetu po napretku svojih vojnih kapaciteta, a za dvije godine ćemo udvostručiti svoje vojne kapacitete“, najavio je Vučić.
<h3>Sve povezao sa studentskim protestima</h3>
Svoje teorije zavjere povezao je i sa protestima koji su trajali u Srbiji tokom cijele prethodne godine.
- Oni koji misle da smo naivni i da će moći da rade stvari kao 1941. i mnogo puta u istoriji, neka znaju: sve ste uradili prošle godine da me srušite s vlasti, uz milijardu uloženih eura, pa nijeste uspjeli... Ja vam nijesam Slobodan Milošević, ni naivan ni glup da vam vjerujem - rekao je predsjednik Srbije.
Iako je poslije prošlogodišnje smjene sa dužnosti predsjednika RS ostao samo lider političke stranke, Milorad Dodik je dobio status počasnog govornika u Trebinju, a tu priliku je iskoristio da se zahvali Vučiću i najavi jačanje odnosa između RS i Srbije.
<h3>Dodik: Sve činimo zajedno sa Srbijom</h3>
- Sve činimo zajedno sa Srbijom i to nije slučajno. To se zove osmišljena politika - rekao je, pozvavši Vučića da nastavi sa dosadašnjom politikom.
U Trebinje je stigao i predsjednik parlamenta Crne Gore Andrija Mandić poznat po promovisanju prosrpske političke struje u toj zemlji. Rekao je da je važno što su u Srbiji, Crnoj Gori i RS jasno definisali svoje spoljnopolitičke prioritete.
- Više sam nego siguran da nam je budućnost zajednička - rekao je Mandić.
Otvaranje bolnice u Trebinju organizovano je u okviru kontroverznog obilježavanja 9. januara kao Dana RS. Time se podsjeća na datum iz 1992. godine, kada je dio poslanika srpske nacionalnosti u parlamentu tadašnje Socijalističke Republike BiH jednostrano proglasio tzv. Srpsku Republiku BiH, koja je kasnije preimenovana u RS.
Tako je započela realizacija projekta čiji je cilj bio da se po svaku cijenu spriječi nezavisnost BiH, odnosno da se ona zadrži u sastavu „skraćene“ Jugoslavije, koja bi bila pod potpunom srpskom dominacijom. Sve je to izazvalo rat u BiH, u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi, a obilježili su ga masovni etnički progoni.
<h3>Spor­ni praznik</h3>
Vlasti u RS i ove godine planiraju da obilježe taj praznik, uprkos činjenici da ga je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, odnosno diskriminatorskim prema Hrvatima i Bošnjacima koji žive u tom entitetu. Organizacija Majke Srebrenice i Udruženje žrtava i svjedoka genocida zatražili su od vlasti Federacije BiH da 9. januar proglase danom žalosti u tom entitetu.
- Imajući u vidu nastavak provokacija iz Republike Srpske, ponovo pozivamo vlasti u Bosni i Hercegovini da, u skladu sa svojim ovlašćenjima, pokrenu inicijativu za proglašenje 9. januara danom žalosti - navodi se u njihovom dopisu upućenom entitetskoj vladi, uz obrazloženje da je brojnim presudama Haškog tribunala dokazano da je uspostavljanje RS predstavljalo udruženi zločinački poduhvat.

Vučić: Zagreb pokušava da stavi Podgoricu pod svoju kontrolu

Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je autoritarne vladare Venecuele da će „platiti veoma visoku cijenu“ ukoliko ne budu „sarađivali“ sa Vašingtonom.
On je, u intervjuu objavljenom 4. januara u magazinu The Atlantic, upozorio vršiteljicu dužnosti predsjednice Venecuele Delsi Rodrigez da će, „ako ne učini ono što je ispravno, platiti veoma visoku cijenu, vjerovatno veću nego Maduro“.
Vrhovni sud Venecuele naložio je da Rodrigez preuzme ulogu vršiteljice dužnosti predsjednice ljevičarske vlade. Rodriguez, koja je bila Madurova potpredsjednica, nazvala je potez Sjedinjenih Američkih Država kršenjem Povelje Ujedinjenih nacija i poručila da se „nikada više nećemo vratiti u ropstvo“.
Tramp je inicijalno izrazio podršku Rodriguez, rekavši da je „ona u suštini spremna da učini ono što mi smatramo neophodnim kako bi Venecuela ponovo bila velika“.
Rodriguez, koju podržava vojska Venecuele, u početku je djelovala prkosno. Madura je nazivala „jedinim predsjednikom“ zemlje, a američki napad okarakterisala kao „užasnu mrlju“ u odnosima.
Nakon što je Tramp signalizirao da je spreman da, ukoliko bude potrebno, sprovede drugi talas vojnih akcija u Venecueli, Rodriguez je postala pomirljivija. Na društvenim mrežama je 5. januara napisala da Karakas sa Vašingtonom želi odnos koji će biti „uravnotežen i zasnovan na međusobnom poštovanju“.
- Upućujemo poziv vladi SAD-a da zajedno radimo na agendi saradnje koja je usmjerena ka zajedničkom razvoju- napisala je.
Svrgnuti venecuelanski lider Nikolas Maduro nalazi se u američkom zatvoru, nakon što je prebačen u Njujork poslije hapšenja koje su izvršile američke snage u napadu što su ga osudili Iran, Rusija i drugi saveznici ove južnoameričke zemlje, ali su ga pozdravili Venecuelanci u egzilu.
Video koji je Fox News objavio na društvenim mrežama prikazuje 63-godišnjeg Madura kako ga sprovode savezni agenti i kako novinarima poručuje: „Laku noć. Srećna Nova godina.“
On i njegova supruga, koja je takođe uhapšena tokom racije, trebalo bi da se pojave pred sudom 5. januara, gdje će se suočiti s optužbama za trgovinu drogom.
Na konferenciji za novinare Tramp je pohvalio vojnu operaciju u Venecueli, ali nije iznio detalje o akciji. Jedan visoki američki general izjavio je da je, nakon višemjesečnih priprema, u napadu učestvovalo 150 američkih aviona. Podaci o žrtvama nijesu objavljeni. Tramp je rekao da je dio američkog osoblja povrijeđen, ali da su u stabilnom stanju.
Američke udare u Venecueli i hapšenje Madura osudili su pojedini saveznici Karakasa, kao i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš, koji je ocijenio da američka vojna akcija predstavlja „opasan presedan“. Brojni saveznici Vašingtona, iako su naglasili da nemaju simpatije prema Maduru niti njegovom režimu, upozorili su na potrebu poštovanja međunarodnog prava.

Tramp upozorio lidere Venecuele da 'sarađuju' ili plate 'visoku cijenu'

Rano otkrivanje i identifikacija potencijalnih žrtava jedno je od rješenja za problem dječjih ugovorenih brakova, ocijenila je izvršna direktorica Centra za romske inicijative Fana Delija, navodeći da je prošle godine ta nevladina organizacija otkrila devet slučajeva takvih brakova u Crnoj Gori.
&nbsp;Delija je agenciji MINA rekla da su prošle godine po tri slučaja dječjih ugovorenih brakova zabilježili u Nikšiću i Podgorici, a po jedan u Beranama, Kotoru i Tivtu.
&nbsp;Ona je navela da je prošle godine zabilježen jedan slučaj više nego 2024. kada su otkrili osam dječjih ugovorenih brakova.
&nbsp;- Ove godine je osam žrtava bilo staro od 14 do 16 godina, dok je samo jedna djevojčica neposredno prije navršenih 18 godina prijavila dječji ugovoreni brak. U 2024. godini najmlađa žrtva je imala 11 godina, a ostale od 14 do 16- navela je Delija.
&nbsp;Upitana šta je rješenje za problem dječjih ugovorenih brakova, ona je kazala da je važno rano otkrivanje žrtava.
&nbsp;- Mislim da je rješenje svakako rano otkrivanje žrtava, odnosno identifikacija potencijalnih žrtava i intenzivnije da se radi sa samim djevojčicama i njihovim roditeljima- rekla je Delija.
Kako je kazala, i u zakonodavnom okviru treba povećati graničnu dob sa 16 na 18 godina, bez izuzeća, jer se dešava da djevojčice nakon 16. godine zasnivaju dječji brak.&nbsp;
&nbsp;Delija je istakla da država treba da shvati da je potrebna izgradnja skloništa za žrtve dječjeg ugovorenog braka.
&nbsp;- Ne treba da se pozivamo na postojeće sklonište za žrtve trgovine ljudima, jer je sasvim drugačiji metod rada sa žrtvom dječjeg ugovorenog braka, nego sa žrtvom trgovine ljudima uopšte- naglasila je Delija.
&nbsp;Govoreći o reakciji institucija na problem ugovorenih dječjih brakova, ona je kazala da zabrinjava to što je od svih slučajeva iz prošle godine, samo u jednom u toku izviđaj.
&nbsp;Delija je dodala da očekuju da će taj slučaj biti kvalifikovan kao krivično djelo trgovine ljudima radi sklapanja dječjeg ugovorenog braka, navodeći da su, nažalost, ostali slučajevi odbačeni zbog nedostatka dokaza.&nbsp;
&nbsp;Prema njenim riječima, to šalje jako lošu poruku, prije svega romskoj i egipćanskoj zajednici.
&nbsp;- Kakvu tek poruku šaljemo djevojčicama koje na neki način demotivišemo da prijave takve slučajeve, jer svaka žrtva zna da će se vratiti počiniocima, a to su, nažalost, najčešće njihovi roditelji- rekla je Delija.
&nbsp;Kako je navela, kada ljudi iz zajednice vide takve ishode, time neće niko da se bavi.&nbsp;
Delija je rekla da predstavnici Centra za romske inicijative svake godine obilaze više crnogorskih gradova, gdje organizuju nacionalne kampanje koju ukazuje na posljedice dječjeg ugovorenog braka.
&nbsp;Ona je objasnila da su to uglavnom kampanje „od kuće do kuće“, gdje na taj način razgovaraju sa porodicama i dijele promotivni materijal u kojem ukazuju na posljedice dječjeg ugovorenog braka.
- Dostavljemo brojeve telefona na kojie žrtve mogu da se obrate, a sa druge strane potencijalne žrtve identifikujemo i onda ih uključujemo u program podrške- dodala je Delija.&nbsp;
Ona je kazala da su ove godine identifikovali 30 potencijalnih žrtava, koje su bile uključene u program podrške.&nbsp;
- Programi podrške podrazumijevaju individualni psihološki razgovor u skladu sa našom licenciranom uslugom, dodjelu motivacionih vaučera koji uključuju školski pribor i neka sredstva neophodna za samu žrtvu kako bi se uključila i vratila u redovni obrazovni sistem- rekla je Delija.
&nbsp;Ona je dodala da organizuju i individualne i grupne razgovore sa samim djevojčicama, kao i sa njihovim roditeljima.&nbsp;
- Ove godine smo imali više od 80 osnovaca koji su bili uključeni kroz obrazovni sistem. Tu smo uključili takođe djecu i njihove porodice, koje smo informisali o značaju obrazovanja i ukazali na posljedice dječjeg ugovorenog braka- kazala je Delija.&nbsp;
&nbsp;Ona je istakla da su organizovali i određene radionice za te osnovce, koji pohađaju uglavnom sedmi, osmi i deveti razred, jer tad najčešće može doći do prekida osnovnog obrazovanja kako bi se prepremali za ulazak u vanbračnu zajednicu.&nbsp;
&nbsp;- I sa njihovim roditeljima smo razgovarali o posljedicama dječjeg ugovorenog braka, pravnim normama ukoliko čine takvo krivično djelo ili ukoliko dijete ne pohađa radovno osnovno obrazovanje- dodala je Delija.

Delija: Prošle godine otkriveno devet slučajeva ugovorenih brakova

Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević saopštio je da putni pravac Mojkovac - Đurđevića Tara, u mjestu Sokolovina, zbog odrona opet nije prohodan.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 124.1667%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAlexandarGandoDragicevic%2Fposts%2Fpfbid0wuPSZhHxBaVqaL4ijsbkNxYatVqYgq8aGaqvdy1y6hPA2rVUCxcBpWmfpch2x6uSl&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pet godina neprohodan, otvoren prije par nedjelja i poslije više miliona eura uloženih - ovo je rezultat sa prvim poplavama - naveo je Dragićević u objavi na Fejsbuku.
Iz Auto-moto saveza (AMSCG) je saopšteno i da je u prekidu saobraćaj i na dionici regionalnog puta Danilovgrad - Glava Zete, zbog izlivanja rijeke Zete na lokalitetu Dobro Polje.
Oni su naglasili da su putevi u državi mokri i klizavi, a vidljivost smanjena, te su upozorili na učestale odrone na putevima duž usjeka i klisura, kao i na povećanu količinu vode na kolovozu.
Iz AMSCG su apelovali na vozače da voze pažljivije, prilagode brzinu uslovima na putu, poštuju postavljenu signalizaciju i koriste alternativne putne pravce u slučaju povremenih zastoja.

Pravac Mojkovac - Đurđevića Tara zbog odrona opet nije prohodan

Politika

Picula za Portal ETV: EU neće primati države sa proruskim akterima, Crna Gora mora da pokaže da je vrijedna povjerenja

Đeka za Portal ETV: Srbija sve nervoznija kako se Crna Gora približava EU

Društvo

DNP Zeta: Nišavića treba uhapsiti, umjesto da se predstavlja kao žrtva

Mandić: Bilo bi dobro da Crna Gora prilikom pristupanja EU uvede srpski jezik kao službeni

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Tag: politicka-analiza-2025

Đukanović: Pokušaji gušenja studentskih protesta i ograničavanje slobode mišljenja obilježili 2025. u Crnoj Gori

Vučić: Zagreb pokušava da stavi Podgoricu pod svoju kontrolu

Tramp upozorio lidere Venecuele da 'sarađuju' ili plate 'visoku cijenu'

Delija: Prošle godine otkriveno devet slučajeva ugovorenih brakova

Pravac Mojkovac - Đurđevića Tara zbog odrona opet nije prohodan

PRATITE TVe UŽIVO