<p>Na sastanku premijera i lidera Pokreta Evropa sad (PES) <b>Milojka Spajića</b> i predsjednika opozicionih partija Demokratske partije socijalisa (DPS) i Socijaldemokrata (SD) <b>Danijela Živkovića</b> i <b>Damira Šehovića</b>, koji je organizovao šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori <b>Johan Satler</b>, nije postignut konkretan dogovor o prevazilaženju političke krize, piše Portal RTCG.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6296%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-zivkovic-i-sehovic-kod-satlera-o-rjesavanju-politicke-krize&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Nezvanično saznanje RTCG je da je usaglašeno da se pregovori nastave.</p>
<p>Spajić, Živković i Šehović su se sastali večeras u Podgorici da bi razgovarali o rješavanju političke krize izazvane smjenom doskorašnje sutkinje Ustavnog suda <b>Dragane Đuranović</b>.</p>
<p>Ona je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine <b>Andriju Mandića</b> da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.</p>
<p>Zbog toga opozicija blokira, odnosno ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sastanak Spajića, Živković i Šehovića sa Satlerom završen bez konkretnog dogovora

<p>Premijer<b> Milojko Spajić</b> je u odgovoru neformalnoj grupi studenata "Kamo śutra“ preskočio njihov prvi i glavni zahtjev (da smijeni ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića </b>i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu<b> Aleksu Bečića</b>). Studneti ne mogu biti zadovoljni i imaju pravo da se o svemu odrede onako kako smatraju za shodno – kazala je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E građanska aktivistkinja, <b>Dina Bajramspahić</b>.</p>
<p>Ona smatra da svi u društvu moraju dati doprinos da studenti sačuvaju svoju autonomiju i da sačuvaju, kako kaže, ono najbolje što su donijeli političkoj situaciji u Crnoj Gori.</p>
<p>- To su potpuno jasni, opravdani, izričiti zahtijevi koje, po mom sudu, premijer nije dovoljno jasno čuo, niti se o njima dovoljno jasno odredio. Svi znamo da je prvi i veoma važan zahtjev - odgovornost onih koji po funkciji koju obavljaju treba da snose. Dakle, imajući u vidu način na koji predsjednik Vlade Crne Gore komunicira, obično putem kratkih tweetova, nedovoljno ozbiljno shvatajući složenost crnogorske situacije, možemo reći da je, ipak, ovoga puta uputio malo duži dopis. Međutim, budući da je preskočio prvi i glavni zahtjev, ne vjerujem da će studenti biti zadovoljni. Imaju puno pravo da se o svemu odrede onako kako sami smatraju za shodno – kaže Bajramspahić.</p>
<h2><b>Neporeciva i složena kriza</b></h2>
<p>Neuspio je pokušaj predstavnika vlasti i opozicije da na sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine prevaziđu političku i ustavnu krizu u Crnoj Gori, nastalu nakon odluke Ustavnog odbora da prekine mandat sutkinji Ustavnog suda <b>Dragani Đuranović</b>. Kriza u Crnoj Gori je, kaže Bajramspahić, neporeciva i prilično složena. Smatra da donosioci odluka najmanje u vidu imaju građane, kada deklarativno govore o tome kako stvari treba rješavati.</p>
<p>- Da krenemo od Ustavnog suda. Rješenja koja su trenutno na stolu su potpuno neozbiljna. Mislim da vlast pokušava da dobije sve, a da opoziciju ne zadovolji ničim. Odnosno, vlast pokušava da kupi vrijeme tako što će prolongirati ocjenu koja je jasna i nedvosmislena - da je povrijeđen Ustav prilikom penzionisanja sutkinje (Dragane Đuranović), kako bi u međuvremenu dobila sve što joj je potrebno, prije svega, potpuni pristup budžetu. Da je Vlada imala u vidu građane i njihove potrebe, dala bi daleko bolju ponudu opoziciji na razmatranje. Nažalost, mislim da je jedini problem Vlade što pojedini njeni dijelovi, sa ovakvim pristupom budžetu, ne mogu zadovoljiti sve svoje apetite. Zato vrše pritisak da se budžet usvoji – kaže Bajramspahić.</p>
<h2><b>Najavljenu izmjenu Ustava opozicija ne smije da dozvoli</b></h2>
<p>Podsjeća da nije prvi put prekršen Ustav, a vjerovatno, kaže, neće biti ni poslednji.</p>
<p>- Bitna je jedna razlika koju nismo imali do sada, a to je da je ključni konstituent vlasti, (nekadašnji) Demokratski front, najavio neustvane izmjene Ustava. Ukoliko opozicija pređe preko ustavne povrede, biće saučesnik onoga što dolazi. Ne vjerujem da opozicija to sebi može da priušti, niti bi im građani, koji ih podržavaju, to oprostili - ističe Bajramspahić.</p>
<p>Nema dilemu da će Venecijanska komisija biti stava da jeste došlo do povrede Ustava, ali smatra da ta odluka, kada se za tri mjeseca desi, neće više imati značaj.</p>
<p>- Kao što nije imalo nikakav značaj kada se Ustavni sud odredio o tome da je bio neustavan Zakon o predsjedniku, što se znalo otpočetka i bilo očigledno i za laike. Niko za to nije snosio odgovornost. Imamo i sada istu situaciju. Nije izvjesno da će se Venecijanska komisija izjasniti o načinu na koji ta situacija treba da se riješi, jer mislim da neće imati utemeljenje za bilo koji model rješenja. Do tog modela moraju dogovorm do dođu vlast i opozicija. Podržavam dijalog o tome, podržavam traženje rješenja, jer je u javnom interesu, ali, mora doći do ozbiljne ponude - poručila je Bajramspahić.</p>
<h2><b>Gušenje kontrolne funkcije Skupštine</b></h2>
<p>Blokada Parlamenta znači blokadu suštinski važne institucije u državi, podsjeća Bajramspahić, i napominje da bi od vlasti bilo dobro čuti zašto taj isti zakonodavni dom ne radi svoj posao kvalitetno.</p>
<p>- Mi imamo izrazito nekvalitetnu legislativnu funkcija Parlamenta, usvajanje zakona bez javne rasprave i bez usaglašavanja sa Evropskom unijom, što je naša izričita obaveza. Imamo neprestano gušenje kontrolne funkcije parlamenta, odbijanje održavanja kontrolnih saslušanja, posebno onih koja bi trebalo po automatizmu da budu usvojena, imajući u vidu prohodnost opozicionih inicijativa. Na kraju, imamu potpuno kidnapovanje parlamentarne istrage od strane parlamentarne većine i korišćenje prava koja su ekskluzivno data svakoj parlamentarnoj manjini, a koja u ovom trenutku primjenjuje vladajuća većina. Time što blokiraju parlament, iako to nije dobro, blokiraju instituciju koja inače ne daje dobar doprinos i ne zadovoljava javni interes - naglasila je Bajramspahić.</p>
<h2><b>Politizacija Ustavnog suda</b></h2>
<p>Ključni problem je, smatra građanska aktivisktinja, što se ne ide ka profesionalizaciji Ustavnog suda, jer izbori vladajuće većine idu ka tome da ova institucija i dalje politizuje.</p>
<p>- Ustavni sud je uvijek bio politizovan, pretežno zadovoljavao političke interese vladajućih većina, umjesto javni interes. Najveći problem je kada se i danas nastavlja sa tim praksama i kada se ne pravi napor da se dođe do najboljih profesionalaca i najuglednijih pravnika u tom sudu, koji bi bili na braniku Ustava i političkog sistema Crne Gore. Nažalost, nemamo nikakvog razloga za nadu da će išta biti bolje sa narednim imenovanjima - istakla je Bajramspahić.</p>
<h2><b>Put ka EU&nbsp;</b></h2>
<p>Vjeruje da političko društvene krize nakon svakog uspjeha u procesu evropskih integracija nijesu slučajne već, kako kaže, plod svjesne namjere da se na nedemokratske načine zadovolje partijski apetiti vladajućih struktura.</p>
<p>- Kada govorimo o odnosnu Evropske unije prema Crnoj Gori važno je da razumijemo da on nije monolitan. Evropska unija ima više institucija, koje imaju više različitih pogleda na stvari. Dobro je što je Crna Gora imala uspjeha na evropskom putu, poslije godina zastoja. Dobro je što smo dobili IBAR, zatvorili tri poglavlja, ali niko nije imao odgovornost zato što nijesmo zatvorili i četvrto poglavlje. Trenutno implementiramo Reformsku agendu, što je veoma važno, i radimo na usvajanju akcionih planova za poglavlja 23 i 24 - kaže Bajramspahić.</p>
<p>Ističe da će naredni period, do zatvaranja svih poglavlja, biti turbulentan i trnovit.</p>
<p>- Nećemo moći da priuštimo sebi luksuz koji smo imali do sada, da pravimo kardinalne greške, kakve su se dešavale, naročito sa svim promjenama u geopolitičkoj situaciji, sa vrlo turbulentnim promjenama u Sjedinjenim Američkim Državama. Momentum koji smo imali se brzo topi i ukoliko ne budemo demonstrirali suštinske reforme i posvećenost demokratizaciji, evropeizaciji, mislim da više nećemo moći tako lako da prolazimo na etapama evropskog puta - zaključila je Bajramspahić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0r_C3Jtsjp4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bajramspahić: Vlast pokušava da kupi vrijeme, VK bi bez dileme utvrdila da je povrijeđen Ustav

<p>Parlamentarna većina objavila je sporazum koji predlažu opoziciji za obezbijeđivanje nesmetanog rada Skupštine Crne Gore i prevazilaženja institucionalne blokade, a koji podrazumijeva da mišljenje Venecijanske komisije (VK) o smjeni razriješene sutkinje Ustavnog suda <b>Dragane Đuranović </b>bude obavezujuće, te da se po potpisivanju ovog dokumenta odmah nastavi rad Skupštine.</p>
<p>U prvom članu sporazuma se navodi upravo da će podnijeti zahtjev za mišljenje Venecijanske komisije o smjeni Đuranović.</p>
<p>- Skupština Crne Gore će konsenzusom svih predsjednika poslaničkih klubova parlamentarne većine i parlamentarne opozicije podnijeti zvaničan zahtjev Venecijanskoj komisiji za mišljenje o odlukama Ustavnog odbora i konstataciji prestanka funkcije sutkinji Ustavnog suda Crne Gore, Dragani Đuranović - navodi se u sporazumu.</p>
<h2>Sadržinu da usaglase po jedan član iz većine i opozicije</h2>
<p>Dodaje se da će sadržinu zahtjeva koji se upućuje Venecijasnkoj komisiji usaglasiti po jedan predstavnik parlamentarne većine i opozicije.&nbsp;</p>
<p>U drugom članu se navodi da će mišljenje VK biti obavezujuće za Skupštinu Crne Gore, a u trećem da će se roku od najkasnije sedam dana od dostavljanja mišljenja Venecijanske komisije sprovesti sve neophodne korake za njegovu potpunu implementaciju.</p>
<h2>Usvajanje budžeta nakon potpisa</h2>
<p>Četvrtim članom je previđeno da Skupština odmah nakon potpisivanja ovog sporazuma nastavi sa radom i pristupi razmatranju i usvajanju budžeta Crne Gore, kao i svih drugih akata iz njene nadležnosti.</p>
<p>- Ovim sporazumom obje strane potvrđuju svoju posvećenost stabilnosti institucija i poštovanju demokratskih principa. Sporazum stupa na snagu odmah po njegovom potpisivanju od strane predsjednika Klubova parlamentarne većine i opozicije - zaključuje se u sporazumu.</p>
<p>Potpisnici ovog dokumenta iz parlamentarne većine su: <b>Andrija Mandić, Zdenka Popović, Boris Pejović, Mirsad Nurković, Vasilije Čarapić, Dejan Đurović, Boris Bogdanović, Amer Smailović, Milan Knežević, Nikola Camaj, Bogdan Božović, Ilir Čapuni </b>i<b> Artan Cobi</b>.</p>
<p>Danas je održan kolegijum većine i opozicije na kojem, kako je na pres konferenciji saopštio predsjednik Skupštine Andrija Mandić, nije postignut konsenzus.</p>
<p>Napravili su, kako je rekao, dogovor sa opozicijom da će ih obavijestiti kako oni misle da bi trebalo da se razriješi politička kriza, a oni su spremni za to da arbitrira Venecijanska komisija (VK) kad je posrijedi razrješenje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-nije-postignut-konsenzus-poslanika-vlasti-i-opozicije-spremni-smo-da-arbitrira-venecijanska-komisija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Kolegijum većine i opozicije je počeo u 13 sati, a prekinut je nakon manje od sat.&nbsp;</p>
<p>Parlamentarna većina i opozicija je trebalo da razgovaraju o političkoj krizi pošto opozicija blokira sjednice Skupštine zbog činjenice da je bivša sutkinja Ustavnog suda <b>Dragana Đuranović</b> smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.</p>
<p>Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine <b>Andriju Mandića</b> da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.</p>
<p>Iz redova vlasti na sastanku su bili <b>Boris Pejović</b> i <b>Vasilije Čarapić </b>iz Pokreta Evropa sad (PES); predsjednik Skupštine<b> Andrija Mandić</b>, <b>Milan Knežević</b> i <b>Dejan Đurović</b> iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), <b>Zdenka Popović</b> i <b>Boris Bogdanović</b> iz Demokrata, <b>Bogdan Božović</b> iz Socijalističke narodne partije (SNP), <b>Mirsad Nurković</b> i <b>Amer Smailović</b> iz Bošnjačke stranke (BS), <b>Nikola Camaj</b> i <b>Artan Cobi</b> iz Albanskog foruma.</p>
<p>Na kolegijumu su bili i šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Andrija Nikolić</b>, <b>Boris Mugoša</b> iz Socijaldemokrata (SD), <b>Miloš Konatar</b> iz Građanskog pokreta URA, <b>Adrijan Vuksanović </b>iz Hrvatske građanske inicijative (HGI), kao i nezavisna poslanica <b>Jevrosima Pejović</b>.</p>
<h2>Đuranović nije dostavljena odluka, kandidati već prijavljeni za njeno upražnjeno mjesto</h2>
<p>Generalni sekretar Pokreta Evropa sad (PES) i potpredsjednik Skupštine Boris Pejović<b> </b>kazao je danas da bi dio sporazuma sa opozicijom mogla biti i konsultacija Venecijanske komisije, jer se bivša sutkinja Đuranović nije žalila nadležnim organima, međutim, ona je saopštila da to nije učinila jer joj Skupština još nije dostavila odluku o razrješenju. Za to danas ističe rok - nakon čega će se Đuranović i žaliti na neustavnu odluku.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fduranovic-skupstina-mi-nije-dostavila-odluku-o-razrjesenju-sudski-postupak-cu-svakako-pokrenuti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ustavni odbor, na čijem je čelu <b>Jelena Božović</b> iz Nove srpske demokratije (NSD), 28. januara je utvrdio listu kandidata za izbor dvoje sudija Ustavnog suda - iako u parlamentarnoj većini tvrde da bi uvažili ocjenu Venecijanske komisije (VK) je li bivša sutkinja <b>Dragana Đuranović</b> neustavno i nezakonito smijenjena sa te pozicije - što bi, eventualno, značilo njen povratak u Ustavni sud, ali i da je konkurs koji je raspisan za dvoje sudija nevažeći.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.1123%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Futvrdili-listu-kandidata-za-dvoje-sudija-iako-tvrde-da-bi-uvazili-misljenje-vk-je-li-duranovic-neustavno-prekinuta-funkcija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anja Ivanović

1250x600

1084x550

Većina sporazumom predviđa da mišljenje VK bude obavezujuće i da Skupština odmah nakon potpisivanja nastavi sa radom

<p>Na Kolegijumu danas nije postignut konsenzus poslanika vlasti i opozicije - saopštio je predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić </b>koji je i inicirao ovaj sastanak.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpoceo-kolegijum-parlamentarne-vecine-i-opozicije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Napravili su, kaže, dogovor sa opozicijom da će ih obavijestiti kako oni misle da bi trebalo da se razriješi politička kriza, a oni su spremni za to da arbitrira Venecijanska komisija (VK) kad je posrijedi razrješenje sutkinje Ustavnog suda <b>Dragane Đuranović</b>.</p>
<p>- Odluka VK bi bila obavezujuća ako taj zahtjev prihvati i opozicija - naveo je Mandić.</p>
<p>Ono što je važno je, kaže on, da se mora odmah nastaviti sa radom Skupštine.</p>
<p>Nastavak razgovora između opozicije i parlamentarne većine najvjerovatnije će biti zakazan za ponedjeljak.</p>
<p>Kolegijum većine i opozicije je počeo u 13 sati, a prekinut je nakon manje od sat.&nbsp;</p>
<p>Parlamentarna većina i opozicija je trebalo da razgovaraju o političkoj krizi pošto opozicija blokira sjednice Skupštine zbog činjenice da je bivša sutkinja Ustavnog suda <b>Dragana Đuranović</b> smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.</p>
<p>Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine <b>Andriju Mandića</b> da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.</p>
<p>Iz redova vlasti na sastanku su bili <b>Boris Pejović</b> i <b>Vasilije Čarapić </b>iz Pokreta Evropa sad (PES); predsjednik Skupštine<b> Andrija Mandić</b>, <b>Milan Knežević</b> i <b>Dejan Đurović</b> iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), <b>Zdenka Popović</b> i <b>Boris Bogdanović</b> iz Demokrata, <b>Bogdan Božović</b> iz Socijalističke narodne partije (SNP), <b>Mirsad Nurković</b> i <b>Amer Smailović</b> iz Bošnjačke stranke (BS), <b>Nikola Camaj</b> i <b>Artan Cobi</b> iz Albanskog foruma.</p>
<p>Na kolegijumu su bili i šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Andrija Nikolić</b>, <b>Boris Mugoša</b> iz Socijaldemokrata (SD), <b>Miloš Konatar</b> iz Građanskog pokreta URA, <b>Adrijan Vuksanović </b>iz Hrvatske građanske inicijative (HGI), kao i nezavisna poslanica <b>Jevrosima Pejović</b>.</p>
<p>Generalni sekretar Pokreta Evropa sad (PES) i potpredsjednik Skupštine Boris Pejović<b> </b>kazao je danas da bi dio sporazuma sa opozicijom mogla biti i konsultacija Venecijanske komisije, jer se bivša sutkinja Đuranović nije žalila nadležnim organima, međutim, ona je saopštila da to nije učinila jer joj Skupština još nije dostavila odluku o razrješenju. Za to danas ističe rok - nakon čega će se Đuranović i žaliti na neustavnu odluku.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fduranovic-skupstina-mi-nije-dostavila-odluku-o-razrjesenju-sudski-postupak-cu-svakako-pokrenuti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ustavni odbor, na čijem je čelu <b>Jelena Božović</b> iz Nove srpske demokratije (NSD), 28. januara je utvrdio listu kandidata za izbor dvoje sudija Ustavnog suda - iako u parlamentarnoj većini tvrde da bi uvažili ocjenu Venecijanske komisije (VK) je li bivša sutkinja <b>Dragana Đuranović</b> neustavno i nezakonito smijenjena sa te pozicije - što bi, eventualno, značilo njen povratak u Ustavni sud, ali i da je konkurs koji je raspisan za dvoje sudija nevažeći.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.1123%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Futvrdili-listu-kandidata-za-dvoje-sudija-iako-tvrde-da-bi-uvazili-misljenje-vk-je-li-duranovic-neustavno-prekinuta-funkcija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mandić: Nije postignut konsenzus poslanika vlasti i opozicije, spremni smo da arbitrira Venecijanska komisija

<p>Kolegijum predsjednika Skupštine kojem prisustvuju i parlamentarna većina i opozicija počeo je u 13 sati, a nakon manje od sat vremena je prekinut.</p>
<p>Antena M javlja da je za tim uslijedio sastanak poslanika vlasti.</p>
<p>Parlamentarna većina i opozicija bi trebalo da razgovaraju o političkoj krizi pošto opozicija blokira sjednice Skupštine zbog činjenice da je bivša sutkinja Ustavnog suda <b>Dragana Đuranović</b> smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.</p>
<p>Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine <b>Andriju Mandića</b> da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.</p>
<p>Iz redova vlasti prisustvuju <b>Boris Pejović</b> i <b>Vasilije Čarapić </b>iz Pokreta Evropa sad (PES); predsjednik Skupštine<b> Andrija Mandić</b>, <b>Milan Knežević</b> i <b>Dejan Đurović</b> iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), <b>Zdenka Popović</b> i <b>Boris Bogdanović</b> iz Demokrata, <b>Bogdan Božović</b> iz Socijalističke narodne partije (SNP), <b>Mirsad Nurković</b> i <b>Amer Smailović</b> iz Bošnjačke stranke (BS), <b>Nikola Camaj</b> i <b>Artan Cobi</b> iz Albanskog foruma.</p>
<p>Na kolegijumu su i šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Andrija Nikolić</b>, <b>Boris Mugoša</b> iz Socijaldemokrata (SD), <b>Miloš Konatar</b> iz Građanskog pokreta URA, <b>Adrijan Vuksanović </b>iz Hrvatske građanske inicijative (HGI), kao i nezavisna poslanica <b>Jevrosima Pejović</b>.</p>
<p>Generalni sekretar Pokreta Evropa sad (PES) i potpredsjednik Skupštine Boris Pejović<b> </b>kazao je danas da bi dio sporazuma sa opozicijom mogla biti i konsultacija Venecijanske komisije, jer se bivša sutkinja Đuranović nije žalila nadležnim organima, međutim, ona je saopštila da to nije učinila jer joj Skupština još nije dostavila odluku o razrješenju. Za to danas ističe rok - nakon čega će se Đuranović i žaliti na neustavnu odluku.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fduranovic-skupstina-mi-nije-dostavila-odluku-o-razrjesenju-sudski-postupak-cu-svakako-pokrenuti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ustavni odbor, na čijem je čelu <b>Jelena Božović</b> iz Nove srpske demokratije (NSD), 28. januara je utvrdio listu kandidata za izbor dvoje sudija Ustavnog suda - iako u parlamentarnoj većini tvrde da bi uvažili ocjenu Venecijanske komisije (VK) je li bivša sutkinja <b>Dragana Đuranović</b> neustavno i nezakonito smijenjena sa te pozicije - što bi, eventualno, značilo njen povratak u Ustavni sud, ali i da je konkurs koji je raspisan za dvoje sudija nevažeći.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.1123%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Futvrdili-listu-kandidata-za-dvoje-sudija-iako-tvrde-da-bi-uvazili-misljenje-vk-je-li-duranovic-neustavno-prekinuta-funkcija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kolegijum sa opozicijom prekinut poslije manje od sat vremena

<p>Neophodno je da politički akteri dođu do rješenja koje bi okončalo aktuelnu ustavnu i parlamentarnu krizu, kako bi na taj način izbjegli posljedice koje bi negativno uticale na naš evropski put - poručio je predsjednik Crne Gore u razgovoru sa specijalnim izaslanikom Njemačke za Zapadni Balkan Manuelom Zaracinom.</p>
<p>Milatović je naglasio da veoma cijenimo kontinuiranu podršku Njemačke na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, imajući u vidu da Crna Gora kao kandidat sa najviše zatvorenih pregovaračkih poglavlja ima sve preduslove da postane prva naredna članica EU do 2028. godine.</p>
<p>- U srdačnom razgovoru potvrđeni su odlični i saveznički odnosi Crne Gore i Njemačke, čemu svjedoči veoma frekventan politički dijalog u prethodnom periodu - naveo je Milatović u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).</p>
<p>Naveo je da su na sastanku razgovarali i o daljem unaprjeđenju naših bilateralnih odnosa.</p>
<p>- I tom prilikom sam istakao da će Crna Gora u narednom periodu raditi na produbljivanju saradnje s Njemačkom, uz zajednički cilj da doprinosimo stabilnosti i napretku regiona, kao i jačanju evropskih vrijednosti koje dijelimo - zaključio je Milatović.</p>

Milatović - Zaracin: Neophodno da politički akteri nađu rješenje kako bi okončali krizu

<p>Imajući u vidu iskustvo koje je Crna Gora imala prije nekoliko godina, vezano za privremeno finansiranje, ne postoje neki značajni problemi kada se govori o redovnoj realizaciji tekućih zadataka i funkcionisanja javnih finansija. Politička kriza se preliva na ekonomiju, svako politički nestabilno okruženje šalje loše poruke stranim investitorima.</p>
<p>To je kazao gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije Milika Mirković.</p>
<p>Privremeno finansiranje, podsjeća on, postoji u mnogim zemljama, a u Crnoj Gori se već dešavala situacija neusvajanja budžeta i takve vrste finansiranja.</p>
<p>- Nije to privremeno finansiranje neko poželjno stanje, ali je rješenje problema koje imamo, jer se politička kriza preliva na ekonomiju, što za posljedicu imamo neusvajanje budžeta. S druge strane, obzirom na iskustvo koje smo imali &nbsp;od prije nekolike godine, vezano za privremeno finansiranje, ne postoje neki značajni problemi kad govorimo o redovnoj realizaciji tekućih zadataka i funkcionisanja javnih finansija - rekao je Mirković.</p>
<p>Kod javnog zaduživanja je osim visine duga, objašnjava on, bitna namjena, jer zaduženje za infrastrukturne projekte utiče na rast ekonomske aktivnosti.</p>
<p>- Kada se zadužujemo da bi finansirali tekuću potrošnju, gdje svi efekti ekonomskih benefita nestaju. Ono što je karakterisalo prethodni period jeste rast tekuće potrošnje, u odnosu na kapitalne izdatke, odnosno u odnosu na izdvajanje za kapitalni budžet, što posljedica određenih odluka u okviru ekonomske politike u Crnoj Gori. Rast javnog duga, koji je predviđen i Fiskalnom strategijom će imati višestruke efekte, prije svega, država se sve više zadužuje kako bi finansirala tekuću potrošnju i sama ta dokapitalizacija ekonomije kroz zaduživanje u odnosu na rast proizvodnje, rast produktivnosti, vodi ka zavisnosti same ekonomije, i upravo to zaduživanje se opravdava nekim kapitalnim projektima, dok onaj dio koji se odnosi na tekuću potrošnju, završava u finansiranju kratkoročnih ciljeva u odnosu na neki dugoročni razvoj, sve to stvara pritisak i na finansije, stvara uticaj na finansijsku stabilnost - istakao je Mirković.</p>
<p>Prema njegovim riječima što je veća zaduženost, više je opterećena buduća potrošnja, te će buduća raspoloživa sredstva sve manja i sve je manji osnov za investicije i ekonomski rast.</p>
<p>- Rast javnog duga utiče i na građane, utiče i na privredu, tim prije što rast zaduženosti, u tom slučaju se stvara određena nemogućnost finansiranja određenih prioriteta, kao što je, na primjer, izgradnja infrastrukture, ulaganje u obrazovanje, zdravstvo. Tu takođe treba uključiti i kamate zbog rasta &nbsp;javnog duga, koje padaju na teret poreskih obveznika, takođe, u slučaju da se javni dug finansira kroz poreze to utiče i na privredu, i na građane, i samim tim preduzeća povećavaju troškove poslovanja, tako da umjesto da ta sredstva reinvestiraju u sopstvene poduhvate, oni ih uključuju u otplatu javnog duga - naglasio je Mirković.</p>
<p>Racionalizacijom javne potrošnje i efikasnijom upotrebom javnih &nbsp;sredstava, država je, objašnjava on, mogla kontrolisati zaduživanja, jer kreiranjem kapitalnih projekata može se uticati na ekonomski rast.</p>
<p>- Reforma javnih preduzeća, preispitivanje produktivnosti subvencija koje se daju na javna preduzeća, i na taj način smanjiti pritisak i smanjiti potrebu za dodatnim zaduživanjem - istakao je Mirković.</p>
<p>Jačanje konkurentnosti privrede, podsjeća &nbsp;on, smanjenje administrativnih prepreka, kao i jačanje i poboljšanje poslovnog ambijenta bio bi podsticaj za privredu.</p>
<p>Objašnjava da su strane investicije jedan od ključnih faktora razvoja i ekonomskog rasta, a strani investitori teže da investiraju u stabilnim podrucjima.&nbsp;</p>
<p>- Politička kriza koja danas postoji, i političke krize koje su obilježile prethodni period su na neki način slale poruku investitorima iz inostranstva, i na taj način uticale na njihovu odluku da li će investirati, ili ne, svoj kapital, jer svaki priliv kapitala će uticati na ekonomsku aktivnost, svaki priliv kapitala će dovesti do kreiranja veće zaposlenosti, i uticati na ekonomsku aktivnost u nekim drugim sektorima, odnosno intenziviranje ekonomske aktivnosti, i ekonomski rast. Svako politički nestabilno okruženje šalje loše poruke stranim investitorima - zaključio je Mirković.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E</b></p>

Mirković: Politička kriza utiče na strane investitore

<p>Predstavnici opozicije sastaće se danas u podne kako bi razgovarali o aktuelnoj političkoj i, kako je saopšteno, ustavnoj krizi u državi.</p>
<p>Iz Demokratske partije socijalista (DPS) kazali su da će sastanak biti održan u Skupštini.</p>
<p>- Sjutra će se održati sastanak čelnih ljudi parlamentarne opozicije, na kojem će se razgovarati o aktuelnoj političkoj i ustavnoj krizi u zemlji - saopštili su iz DPS-a.</p>
<p>Dodaju i da će se na sastanku, ukoliko bude postignuta saglasnost, formulisati i određeni zaključci, odnosno zahtjevi.</p>
<p>Nakon sastanka čelnih ljudi parlamentarne opozicije, predviđene su izjave za medije u Skupštini Crne Gore u 13:15 sati.</p>

U podne sastanak čelnika opozicije: Razgovaraće o političkoj i ustavnoj krizi

<p>Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) <b>Vasilije Čarapić</b> nema problem sa mnom, već sa pravno-važećim propisima, prije svega sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima kao i nadležnim institucijama i to prije svega sa Ustavnim sudom i tada nadležnim Ministarstvom ekonomskog razvoja, kazao je predsjednik Senata Državne revizorske institucije (DRI) <b>Zoran Jelić.</b></p>
<p>Podsjećamo, Čarapić je juče naveo da je Jeliću mandat prestao po sili zakona u maju prošle godine, što, kako je rekao, potvrđuju zvanični podaci Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO).</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fcarapic-zoranu-jelicu-prestao-mandat-po-sili-zakona&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Jelić je istakao da se Ustavni sud precizno izjasnio o ovom pitanju, te da je Ministarstvo ekonomskog razvoja, Direktorat za rad i zapošljavanje, u skladu sa svojim nadležnostima, na upit DRI dostavilo mišljenje 24. decembra 2021. godine, u kome je jasno iznijet stav da se na DRI primjenjuju odredbe (član 3 stav 3) Zakona o državnim službenicima i namještenicima.</p>
<p>Takođe, dodaje Jelić, upitna je Čarapićeva prepiska sa Fondom PIO u kojoj se, kako ističe, nigdje ne pominje ,,prestanak radnog odnosa po sili zakona" kako potencira poslanik PES-a i otvoreno je pitanje zloupotrebe ličnih podataka bivšeg predsjednika Senata DRI.</p>
<p>- Gospodine Čarapiću, nedopustivo je da potcjenjujete i unižavate crnogorske institucije, vec je vaša obaveza sa pozicije poslanika da ih jačate i pripremite za ulazak u EU. Poslednje u nizu, vaše unižavanje institucija, imalo je za rezultat reagovanje i opomenu Evropske i Venecijanske komisije. Vašim površnim pravničkim tumačenjem, bez osnova, ste dodatno doprinijeli usporavanju evropskog puta Crne Gore - istakao je Jelić u reagovanju.</p>
<p>On napominje da Čarapić ponovo pravi grešku i ne poštuje institucije sistema.</p>
<p>Dodaje i da mu je svejedno hoće li u penziju poći za mjesec, tri ili osam, ističući da će u potpunosti postupiti u skladu sa zakonom.</p>
<p>- Naravno, ukoliko se odlučite da ponovo demonstrirate silu i ne poštujete institucije sistema, lično mi to neće predstavljati problem. Međutim, takav pristup bi značio novo narušavanje vladavine prava u Crnoj Gori i dodatno bi doveo do urušavanja ugleda i autoriteta državnih institucija - naglasio je Jelić.</p>
<p>On je rekao da je ponosan što je dio Državne revizorske institucije i što je za devet godina, u saradnji sa zaposlenima u instituciji, doprinio da DRI bude najbolje ocijenjena institucija u Crnoj Gori, od strane relevantnih domaćih i međunarodnih organizacija.</p>
<p>- Svojim djelovanjem DRI je u maksimalno mogućoj mjeri dala doprinos ubrzanju puta integracije Crne Gore u EU, a isto tako svojim djelovanjem doprinijela efikasnoj kontroli trošenja novca svih građana Crne Gore, što će i nastaviti da radi u budućem periodu - zaključio je Jelić.</p>

Jelić Čarapiću: Nemate problem sa mnom, već sa pravno-važećim propisima, unižavate crnogorske institucije

<p>Tridesetak godina nakon što je oružje utihnulo na Zapadnom Balkanu, nova vrsta naoružanih letilica tiho krstari iznad regiona, a njihov tačan broj niko ne zna sa sigurnošću.</p>
<p>Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja potpisan je 1996. godine, pod okriljem Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, nakon što je godinu ranije završen sukob u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Nametnuta su ograničenja za broj tenkova, oklopnih vozila, teško topništvo, borbene avione i jurišne helikoptere u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Danas je upadljivo da jedno smrtonosno moderno oružje nedostaje na toj listi.</p>
<p>Naoružane bespilotne letilice.</p>
<p>- Samo su tri zemlje posjedovale naoružane dronove 2010. godine. Krajem 2024. godine taj broj se povećao na više od 40 zemalja - kazao je za Radio Slobodna Evropa <b>Antonio Prlenda</b>, vojni analitičar iz Sarajeva koji je nedavno obranio magistarsku tezu na ovu temu.</p>
<h2>Nova pravila vojne igre</h2>
<p>Vojni dronovi jeftiniji su, mobilniji i smrtonosniji od tradicionalnih borbenih aviona. Postali su omiljeno oružje u današnjim sukobima, od Ukrajine, preko Kavkaza do Bliskog Istoka i svi ih žele imati u svojim oružanim snagama.</p>
<p>U tome ni Zapadni Balkan nije izuzetak.</p>
<p>Srbija je nabavila jurišne bespilotne letilice iz Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Izraela.</p>
<p>Razvija i domaće modele Pegaz, Vrabac i Komarac koji su ispunili nebo iznad ove zemlje nakon što je, barem zasad, propao dogovor o kupovini turskih Bajraktara.</p>
<p>Hrvatska je realizovala kupovinu šest turskih naoružanih dronova, a izrađuje i svoje smrtonosne mini-letilice koje je, pored ostalog, izvozila i u Ukrajinu. Prema izjavama zvaničnika, može sa sadašnjim kapacitetima proizvoditi oko pola miliona mini-dronova godišnje.</p>
<p>Još jedna članica NATO-a, Crna Gora tiho, ali sve više unaprjeđuje svoje vojne sposobnosti. Ona je s ograničenim vojnim proračunom kupila izviđačke bespilotne letilice od Slovenije i radi na nabavci dodatnih, namijenjenih nadzoru granica. Najavila je i sopstvenu proizvodnju u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama.</p>
<p>Modernizaciju Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, osim starosti kadra i ograničenog budžeta, sputavaju i političke podjele, te, osim helikoptera koje su donirale Sjedinjene Američke Države, nema drugih letilica.</p>
<p>Turska je nedavno donirala BiH sistem za ometanje dronova i obećala donaciju dva Bajraktara.</p>
<p>Kosovo nije dio subregionalnog sporazuma, a ova država kupila je turske Bajraktare.</p>
<p>Bajraktare je prošle godine kupila i Albanija.</p>
<h2>Može li se ovo pitanje regulisati?</h2>
<p>Antonio Prlenda, vojni analitičar iz Sarajeva, smatra da bi se bespilotne letilice morale uvrstiti ili kao nova, šesta kategorija ili da se uvrste u postojeću klasifikaciju borbenih letilica.</p>
<p>- Međutim, na ovim prijedlozima se stalo, jer za sada ne postoji politička volja kod svih strana potpisnica da se to i učini - kazao je Prlenda za RSE.</p>
<p>Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska i Srbija su 2015. godine preuzele vlasništvo nad realizacijom sporazuma od Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE), koji je do tad nadgledao realizaciju.</p>
<p>- Od tad više nije moguć direktan pritisak međunarodnog faktora na primjenu i eventualne izmjene. Od tada to zavisi isključivo od političke volje samih potpisnica - dodao je Prlenda.</p>
<p>Svaka nabavka vojne opreme se često doživljava kao trka u naoružanju, a nelagodnost podgrijavaju i vodeći političari svojim izjavama.</p>
<p>Nakon što je Hrvatska sklopila ugovor za kupovinu francuskih borbenih aviona Rafale koji su zamijenili sovjetske MIG-ove, to je dospjelo na naslovne strane u regionu. Na to je Srbija odgovorila kupovinom istih aviona.</p>
<p>Iako su sve zemlje daleko ispod maksimalnog broja vojnika i teškog naoružanja dogovorenog prije tridesetak godina, ravnoteža snaga najviše se promijenila po pitanju vojnih dronova.</p>
<p>- Sa dronovima je prilično komplikovana situacija, jer postoji veliki broj različitih kategorija. Male komercijalne letilice je relativno lako prepraviti. Možemo da pričamo samo o većim koji se mogu klasifikovati kao borbeni avioni - smatra <b>Aleksandar Radić</b>, vojni analitičar iz Beograda.</p>
<h2>Nebo bez granica</h2>
<p>Stari sastav kontrole naoružanja u regionu izgleda više kao relikt nego zaštita, budući da su sve zemlje uvele nova i modernija naoružanja.</p>
<p>Radić ukazuje na činjenicu da je Srbija u vrijeme potpisivanja sporazuma 1996. godine imala više od 155 borbenih aviona.</p>
<p>- Srbija danas nije ni blizu tog broja. Velika Britanija ima stotinjak borbenih aviona. Sam duh tog sporazuma je vezan za stare okolnosti i prepravka takvog dokumenta je, mislim, nerealna. Trebao bi novi dokument koji bi garantovao povjerenje, u skladu sa savremenom okolnostima - kazao je Radić za RSE.</p>
<p>Zemlje NATO-a i Varšavskog pakta od Atlantskog okeana do Urala potpisale su krajem 1990. godine Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Europi (CFE), ali je Rusija 2007. godine suspendovala članstvo u tom sporazumu.</p>
<p>Subregionalni sporazum, koji su potpisale iste zemlje, potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je 1995. završen rat u Bosni i Hercegovini, bio je zasnovan na tom hladnoratovskom ugovoru.</p>
<p>On je ispunio svoju funkciju. Donesen je u onom najkritičnijem trenutku. Zemlje koje su ga potpisale nisu nikad bile ni blizu tih kvota.&nbsp;</p>
<p>- Trebala bi inovacija ne samo tog sporazuma, već i Bečkog dokumenta i CFE i o nuklearnom naoružanju - kazao je za RSE <b>Dragan Samardžić</b>, penzionisani admiral u Vojsci Crne Gore.</p>
<p>Što se tiče vojnih dronova, Samardžić kaže da njih nije prepoznao nijedan dokument o kontroli naoružanja i da se trenutno na bespilotne letilice više gleda kao na opasno oružje koje bi mogle koristiti terorističke grupe, nego države.</p>
<p>Uporedo sa nabavkom dronova, zemlje regiona rade i na nabavci integriranih sistema za praćenje i obaranje dronova. Hrvatska i Srbija imaju takve manje sisteme, a nedavno je Turska donirala Bosni i Hercegovini antidron sistem.</p>

RSE: Sve više naoružanih dronova iznad Balkana i niko ih ne nadgleda

<p>Izraelska vojska (IDF) saopštila je danas da je danas ubijen Ali Šadmani, koji se smatra načelnikom generalštaba i ratnim vojnim komandantom oružanih snaga te zemlje.</p>
<p>Kako se navodi Šadmani je najviši vojni komandant, najbliži vrhovnom iranskom vođu <b>Aliju Hamneiju</b>, prenosi Tajms of Izrael.</p>
<p>Portal Ynet njuz prenosi da je Šadmani bio vođa Revolucionarne garde i Iranske vojske, a na tu poziciju postavljen je nakon što je u petak, u operaciji "Uspon lava" ubijen njegov prethodnik Alam Ali Rašid.</p>
<p>Prije toga radio je kao zamjenik komandanta štaba Katam al-Anbija, koji je odgovoran za upravljanje borbenim operacijama i odobravanje planova iranske vojske i kao šef operacione divizije oružanih snaga generalštaba.</p>
<p>Smatra se da je direktno uticao na operativne planove Irana usmjerene na Izrael. Dodaje se i da je likvidacija Šadmanija rezultat obavještajnih sposobnosti Izraela.</p>
<p>Strani izvještaji kažu da su obavještajci Mosada i IDF-a koristili ove i druge tehnike da prate kretanje najviših iranskih komandanata, prenosi Tajms of Izrael.</p>
<p>Prije nego što je tokom vikenda imenovan za načelnika generalštaba, Šadmani je bio blizak ajatolahu Aliju Hamneiju i bio je i zamjenik šefa svih vanrednih operacija nacionalne odbrane i vojnih operacija, prenosi Tanjug.</p>

Izraelska vojska: Ubijen načelnik generalštaba iranskih oružanih snaga

<p>Pljevaljska policija uhapsila je četiri vozača zbog vožnje pod dejstvom benzodiazepina, kokaina i alkohola.</p>
<p>Službenici policije u Pljevljima su uhapsili vozača <b>F.T.</b> iz Srbije zbog vožnje pod dejstvom benzodiazepina i <b>I.K,</b> takođe državljanina Srbije zbog vožnje pod dejstvom kokaina.</p>
<p>Kako su saopštili iz Uprave policije na mreži X, oni su na Sudu za prekršaje kažnjeni novčanim kaznama od po 1.200 eura.</p>
<p>Takođe, pljevaljska policija je uhapsila i vozače <b>D.T.</b> i <b>K.H.</b> iz ovog grada zbog vožnje pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od jednog promila.</p>

Pljevlja: Uhapšene četiri osobe, vozili pod dejstvom benzodiazepina, kokaina i alkohola

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: politicka-kriza