U non paperu je podcrtan manjak političke volje i srušena farsa političke elite na vlasti, koja nas želi ubijediti da je sve što rade za dobrobit evropskih integracija, za brži ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. To nije slučaj - rekao je za 24 sata Televizije E politički analitičar, Marko Savić.
Dilema – da li se primjenjuje Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ili Zakon o radu obilježila je sjednicu Ustavnog odbora, na kojoj je konstatovano da je sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanovič stekao uslov za penziju. Politički analitičar Marko Savić kaže da, iako većina skupštinskih odbora liči na lošu predstavu ili igrokaz, čudi što je dilema uopšte postojala.
- Moramo da shvatimo da Ustavni odbor ima, maltene, proceduralne nadležnosti kada je riječ o prestanku mandata ili odlasku u penziju sudija Ustavnog suda. Nije na Ustavnom odboru da raspravlja po kojem se to zakonu dešava. Dobili su vrlo konkretan odgovor Evropske komisije o tome što je njihovo postupanje značilo i koliko je direktno vezano za obaveze iz poglavlja 23 i 24 - rekao je Savić.
Evropska komisija bila je jasna kada je u non paperu ocijenila da je odluka crnogorskog parlamenta da penzioniše sutkinju Ustavnog suda Draganu Đuranović bila jednostrana i da je izazvala ozbiljnu institucionalnu i političku krizu. Da se ne poštuje to što je u okviru pravnog sistema države Crne Gore bilo je, podsjeća Savić, jasno od kada se premijer Milojko Spajić pojavio na političkoj sceni, kao ministar 2020. godine.
- Vidjelo se da nije baš vičan poštovanju onoga što je u okviru pravnog sistema države. To se preliva i na sve ostale konstituente vlasti, koji pravo i Ustav vide kao nešto što mogu da modifikuju na način koji trenutno odgovara njihovoj politici - kaže Savić.
Mišljenje Venecijanske komisije o slučaju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović trebalo bi da bude poznato do 16. juna. Savić kaže da se ne može prejudicirati kakvo će mišljenje biti, ali da je gotovo nemoguće doći do dogovora u plenumu.
- Strašno je za Crnu Goru, ne samo u kontekstu evropskih integracija, nego i razvoja građanskog društva, da je prostor za otvoren, argumentovan politički dijalog unutar parlamenta i na svim drugim platformama, vrlo sužen. Kad imate tako sužen prostor za dijalog, kao posljedicu imate polarizaciju, ne samo političku, nego i društvenu - istakao je Savić.
Pregovaračka poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost) sa Evropskom unijom su ključna jer, objašnjva Savić, usmjeravaju dinamiku procesa. U non paperu Evropske komisije ukazuje se na nazadovanje.
- Ono što je podcrtano je i manjak političke volje. Dakle, ovim dokumentom apsolutno je srušena farsa političke elite na vlasti koja nas želi ubijediti da je sve što oni rade za dobrobit evropskih integracija, odnosno, za brži ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. To nije slučaj - rekao je Savić.
Govoreći o sjednicama Anketnog odbora, Savić se pita koja je uopšte svrha tog skupštinskog tijela.
- Za taj odbor je zdušno poturio čitav svoj potencijal Milan Knežević. Imajući u vidu šta je njihov predmet rada, koje ljude zovu da svjedoče, koja pitanja se tu postavljaju, sve to izgleda kao loše režirana predstava. Svako ko je iz mazohizma gledao sjednicu Anketnog odbora, pogotovu posljednju (na kojoj je saslušavan dugogodišnji funckioner Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, Milan Paunović), shvatio je da ne postoji bolje objašnjenje osim namještaljke. To je igrokaz za javnost, koji treba da poturi sliku da se mi, zapravo, bavimo svojom prošlošću na jedan temeljan i odgovoran nači. To nam Anketni odbor, ako mu je to bio cilj, nažalost, ne pokazuje, već nas uvodi u dodatni, haotični momenat u kojem se vade teme iz prošlosti, ali ne obrađuju se na detaljan i argumentovan način, koji može da doprinese rasvjetljavanju određenih važnih, crnih perioda iz bliske prošlosti. Sa ovakvim radom i kroz ovako namješten proces, jer u nekim trenucima liči na proces, rad Anketnog odbora samo produbljuje polarizovanost – smatra Savić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Savić: Non paper srušio farsu političke elite

Politička dosljednost rijetka je pojava, posebno kada su u pitanju reformska obećanja. U Crnoj Gori, otvorene liste su godinama jedna od onih tema koje svi podržavaju – ali samo dok nijesu na vlasti. Dok su u opoziciji, partije ih zagovaraju kao ključni korak ka jačanju demokratije i vraćanju moći biračima. Ali čim pređu prag vlasti, njihova strastvena borba za demokratizaciju izbornog sistema iznenada se preusmjerava na druge frontove, kazali su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).&nbsp;
Reformatori, kako navode, preko noći postaju čuvari statusa quo, a preferencijalno glasanje od "rješenja za bolji sistem" postaje "složeno pitanje koje zahtijeva širi konsenzus".
- Zašto se ovo dešava? Jednostavno – otvorene liste ruše monopole partijskih lidera i jačaju odgovornost poslanika prema građanima, što mnogim partijama ne ide u prilog - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Iz CDT-a su dali pregled ranijih izjava političkih partija o otvorenim listama, koje pružaju širu sliku o kontinuitetu, ali i o promjenama stavova, omogućavajući dublje razumijevanje trenutne debate i argumenata koji se danas iznose u javnosti.
<h2>Demokratska partija socijalista (DPS): Otvoreni za razgovor, ali bez konkretnih poteza</h2>
Demokratska partija socijalista, u vrijeme vršenja vlasti, temu otvorenih lista nije često otvarala. Kada su bili u pitanju konkretni slučajevi, poput onoga sa Stevanom Džakovićem u Budvi, DPS je tada odbio da podrži inicijativu nekadašnjeg poslanika Aleksandra Damjanovića koja se odnosila na otvorene liste.
Iz DPS danas dolaze poruke da, otvorene liste nisu obaveza koju pred Crnu Goru postavljaju međunarodne institucije, već stvar unutrašnjeg dogovora.
Poslanik te stranke, Nikola Rakočević, nedavno je saopštio da su otvorene liste potrebne Crnoj Gori.
- Otvoreni smo za dijalog sa političkim partijama po ovom pitanju, sa stručnom javnošću, NVO sektorom na prvom mjestu - poručio je Rakočević uz podsjećanje da 2025. godine odbor ima obavezu da usvoji reformisano izborno zakonodavstvo.
<h2>Građanski pokret URA: Dosljedna retorika, ali bez rezultata</h2>
URA je je pitanje otvorenih lista uvrstila u svoja osnivačka načela. Predsjednik poslaničkog kluba GP URA, Miloš Konatar, podsjetio je da se ova partija već deset godina zalaže za izbornu reformu i uvođenje otvorenih lista. Ipak, iako je bila dio vlasti nakon 2020. godine, stranka Dritana Abazovića sa tada tri poslanika u parlamentu, nije često potencirala ovo pitanje. Istina, nije bilo ni prilike, jer je Odbor za sveobuhvatnu reformu, ubrzo prestao sa radom. Poslanica te stranke Ana Novaković Đurović potvrdila je da se njena stranka i danas, iz opozicionih klupa zalaže za uvođenje otvorenih lista.
<h2>SD bi slušao struku</h2>
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša kazao je da se o otvorenim listama priča uveliko, ali sa površinskog aspekta.
- Kada budemo odlučivali da li da idemo u reforme treba da slušamo više struku - poručio je Mugoša.
On je naveo da u Crnoj Gori mora uvesti novi Zakon o izboru odbornika i poslanika .
- Lično, više sam za otvaranje lista jer se mora uticati da se javnost više poistovjećuje sa pojedincima. Ne da stvaramo lik i djelo već da na taj način pomognemo građanima da se edukuju. Čini mi se da bi i nama poslanicima bilo lakše da imamo tu vrstu direktnije podrške od građana -kazao je Mugoša.
<h2>Pokret Evropa sad (PES): Podrška uz uslov političkog konsenzusa</h2>
PES načelno podržava otvorene liste, tvrdeći da one povećavaju povjerenje građana u političke subjekte i njihove predstavnike. Međutim, njihova retorika ukazuje na već viđeni obrazac – insistiranje na političkom konsenzusu. Vasilije Čarapić iz PES-a otvoreno priznaje da ni u prošlom, ni u sadašnjem sazivu Skupštine nije postojala volja za otvorene liste, dodajući da partije gledaju na to kao prijetnju političkom monopolu.
Zanimljivo je da Čarapić sugeriše referendum kao rješenje, što može biti još jedan način za odlaganje reformi, jer je organizacija referenduma u Crnoj Gori složen i dugotrajan proces.
<h2>Demokratski front (DF): Podrška iz opozicije, iz vlasti ni “a”</h2>
Još 2020. godine, DF je potpisao dokument podrške otvorenim listama i dostavio ga Skupštini. Međutim, kada su postali dio vlasti, utihnula su njihova glasna zalaganja za otvorene liste, što u slučaju ovog saveza i njegovih članica, više znači da je tema preferencijalnog glasanja prevashodno korištena kao sredstvo političkog pritiska dok su bili opozicija, nego kao stvarna reforma koju su željeli da sprovedu.
<h2>Od stranačkog programa do argumenata protiv</h2>
Demokratska Crna Gora 2017. godine je u svom programu zacrtala otvorene izborne liste i preferencijalno glasanje. Tada su tvrdili da je cilj omogućiti građanima da direktno biraju svoje predstavnike. Ipak, iako su u nekoliko navrata podržali predloge zakona o izmjenama izbornog sistema iz opozicinonih klupa, u periodu kada imaju uticaj u vlasti, nijesu predložili nikakve zakonodavne inicijative koje bi vodile ka realizaciji ovog cilja.
Poslanik te stranke, Nikola Rovčanin, poput svojih kolega iz vlasti, danas traži argumente protiv uvođenja otvorenih lista.
- Smatram da od otvorenih lista nema ništa bolje u onim društvima koja imaju nultu ili nisku stopu organizovanog kriminala i korupcije, ali isto tako smatram da nema ništa gore u društvima koja imaju povećanu stopu organizovanog kriminala i korupcije. Trenutno se Crna Gora bori sa ovim društvenim pošastima - rekao je Rovčanin.
Podrška otvorenim listama, dolazi iz još jedne članice vladajuće partije, Bošnjačke stranke. Ministar iz njenih redova Damir Gutić rekao je da se stranka kojoj pripada zalaže za uvođenje otvorenih lista.
Iz Force, članice albanskih partija tvrde da im je stav o otvorenim listama “specifičan” jer se, kako tvrde, tim modelom ne rješava “problem neadekvatnog tretmana Albanaca u vidu političke borbe za predstavljanje Albanaca u Skupštini”.
Kao uspješne primjere implementacije ovog modela, Ilir Čapuni navodi Kosovo i Sloveniju.
- Na Kosovu se primjenjuje sistem otvorenih lista u kom građani, pored partije, izražavaju i svoju preferencu za kandidata. Kosovo osigurava zastupljenost Srba i drugih manje brojnih naroda garantovanim mandatima. Slično tome, u Sloveniji Nacionalna skupština garantuje predstavništvo manjina rezervišući dva mjesta posebno za italijansku i mađarsku manjinu kroz mehanizam posebnih izbornih jedinica. Njihovi predstavnici se biraju metodom borda i posjeduju apsolutno pravo veta u pitanjima koja se tiču njihovih zajednica - objašnjava Čapuni.
Predstavnik Albanskog foruma Nikola Camaj saopštio je da podržava otvorene liste, ali da kao koalicija nisu još definisali stav o tome.
Iz Socijalističke narodne partije (SNP), takođe članice vlasti, tvrde da su za preferencijalno glasanje.
- Nemamo apsolutno ništa protiv da se uvedu otvorene liste i da budu dio izbornog ciklusa - saopštio je poslanik SNP-a, Bogdan Božović.
Podržavanje otvorenih lista iz opozicionih klupa, politička je taktika koja se ponavlja iz ciklusa u ciklus. Dok su van vlasti, partije koriste otvorene liste kao sredstvo političkog pritiska i populistički adut za osvajanje povjerenja građana. Kada osvoje moć, reforme odjednom postaju “složeno pitanje” koje zahtijeva “širi politički konsenzus” – što je politički eufemizam za status quo koji im omogućava da zadrže kontrolu nad biračima.
Ovo nije samo pitanje izbornog sistema, već suštine crnogorske politike – partijske elite žele građane samo dok im trebaju glasovi, ali ne i kada bi im ti isti građani mogli ugroziti stečene pozicije. Strah od gubitka monopola nad političkom scenom jači je od želje za demokratizacijom, a otpor reformama postaje nepisano pravilo svih koji su jednom osjetili političku moć.
Uz to, političari zaboravljaju činjenicu da otvorene liste podržava ubjedljiva većina građanki i građana, ali i više od dvije trećine poslanika u parlamentu.
- Šta još treba našim političarima da krenu u reformu? - pitaju iz CDT-a.&nbsp;

500x500

1250x600

1084x550

CDT: Partijske elite žele građane dok im trebaju glasovi, ali ne i kada bi im ti isti građani mogli ugroziti stečene pozicije

Smijenjeni predsjednik RS, Milorad Dodik iako mu je Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo žalbu na odluku CIK-a kojom mu je oduzet mandat, &nbsp;i dalje insistira da je "izabran od naroda" i da strane vlade nemaju pravo da ga smjenjuju.
- Nijesu poštovali Ustav BiH, nijesu poštovali Ustav RS, nijesu poštovali zakon, a ja treba da poštujem njihovo nepoštovanje svega! Neću poštovati. Poštovaću volju srpskog naroda. Bili ste bahati i osioni, a očekujete da ja budem pokoran. Neću biti. Ja sam predsjednik RS, a vi pišite šta god hoćete. Izabrao me je narod, neće me smjenjivati strana vlada! Vi tjerajte po svome, mi ćemo po svome. Nadam se da nam se putevi neće ukrstiti - &nbsp;poručio je Dodik.
Drugim riječima, Dodik se ponaša kao da je pravila stvorio sam, a zakoni, sudovi i međunarodne institucije postoje samo za druge. CIK BiH, jasno je, sada treba raspisati prijevremene izbore za predsjednika RS, ali izgleda da bivši šef SNSD-a smatra da to ne važi za njega – jer narod je, naravno, uvijek u pravu, navodi Portal radiosarajevo.ba
Dok svijet i domaća pravna scena čekaju da se procedure završe, Dodik se već grčevito drži svoje verzije realnosti, gdje je on i dalje predsjednik, a svi drugi su "bahati i osioni", piše taj medij.

Dodik i dalje u svom svijetu: Vi tjerajte po svome, mi ćemo po svome

Crnogorsko narodno pozorište saopštilo je da je u Podgorici, u 94. godini života, preminuo književnik i intelektualac Sreten Perović, dvostruki dobitnik Trinaestojulske nagrade, počasni član i dugogodišnji predsjednik Savjeta CNP-a.
Perović je bio pjesnik, dramski pisac, esejista, prevodilac, književni istoričar i kritičar, teatrolog i enciklopedista – jedan od vodećih crnogorskih stvaralaca i začetnik poslijeratne književne i pozorišne kritike. Njegov nemjerljiv doprinos crnogorskoj kulturi ogleda se u višedecenijskom radu na polju književnosti, pozorišne kritike i teatrologije.
Tokom bogate karijere bio je profesor, urednik časopisa i izdavačkih edicija, direktor Leksikografskog zavoda Crne Gore, generalni sekretar i predsjednik Crnogorskog PEN centra, član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i Makedonske akademije nauka i umjetnosti. Autor je brojnih zbirki poezije, eseja, kritika, antologija i teatroloških studija, a njegova drama Ukradeno proljeće izvedena je 1958. na sceni CNP-a.
Dobitnik je velikog broja nagrada i priznanja u zemlji i inostranstvu, među kojima dvije Trinaestojulske nagrade (1961. i 1970), Nagrade „Risto Ratković“ (1976), Nagrade „19. decembar“ (1986), te prestižnih međunarodnih priznanja poput Zlatne medalje „Blaže Koneski“ Makedonske akademije nauka i umjetnosti (2013).
Njegovo djelo, kako navode iz CNP-a, „ostaće trajno svjedočanstvo izuzetnog doprinosa književnosti, teatrologiji i afirmaciji crnogorskog identiteta i kulturnog nasljeđa“.

CNP: Odlazak velikana crnogorske književnosti i teatrologije

Večerašnje izdanje Ljetnjeg programa TV E biće posvećeno umjetnosti kroz različite forme i izraze.
Književnica Jasenka Lalović govoriće o svom novom romanu „Zera luče“, koji će izaći u septembru, a publika će saznati i zašto smatra da je upravo ovo njeno najintimnije i najdublje djelo do sada.
Poznata crnogorska sopranistkinja Olivera Tičević predstaviće manifestaciju Nocturne, koja će uskoro biti održana u Ulcinju, dok će scenaristkinja Ana Vujadinović govoriti o filmu „Planeta 7693“, nagrađenom glavnom nagradom na festivalu na Braču.
Ekipa TV E ispratiće i svečano otvaranje manifestacije Bazar Art 2025 u Kuslevovoj kući, a za muzički dio programa biće zadužena Milica Šćepanović.

Umjetnost u fokusu večerašnjeg Ljetnjeg programa TV E

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je pisma zahvalnosti šefovima država koje su pružile pomoć našoj zemlji u gašenju požara koji su prethodnih dana zahvatili gotovo cijelu teritoriju.
Zahvalnice su upućene predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću, predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisu Bećiroviću, Željki Cvijanović i Željku Komšiću, predsjedniku Mađarske Tamásu Sulyoku, predsjedniku Češke Republike Petru Pavlu, predsjedniku Austrije Aleksanderu Van der Bellenu i predsjednici Švajcarske Konfederacije Karin Keller Sutter.
- Crna Gora se proteklih deset dana suočavala suočavala sa velikom ekološkom, ali i društvenom katastrofom. Od sjevera do juga naše zemlje, vatrena stihija danima nije davala predaha, uništavajući za sobom brojna područja i domaćinstva. Gubitak života našeg vojnika, Dejana Božovića, kolektivna je bol i rana koja će ostati i nakon što se požari ugase - navodi se u zahvalnici Milatovića.
Crna Gora, iako ponosita i duhom snažna, ne može se, kako je kazao, nositi sama sa izazovima ovakvih razmjera.&nbsp;
- Svijetla tačka u ovom mračnom trenutku jeste sigurnost da imamo prijatelje na koje se možemo osloniti. Dozvolite mi zato da Vam iskažem iskrenu zahvalnost na ukazanoj pomoći. Slike prijateljskih snaga koje rame uz rame sa našim vatrogascima, vojnicima i policajcima daju vjeru u novi dan, donijele su olakšanje cijeloj Crnoj Gori. Još jednom, hvala Vam što ste pomogli Crnoj Gori da ponovo diše, što ste potvrdili da u teškim situacijama nismo sami i da na Vas možemo računati - zaključuje u pismu zahvalnosti Milatović.

Milatović uputio pisma zahvalnosti liderima zemalja koje su učestvovale u borbi protiv požara: Hvala što ste pomogli Crnoj Gori da ponovo diše

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.