Građanska inicijativa (GI) 21. maj ocijenila je da su parlamentarne partije glavna politička, društvena i sistemska prepreka u stvaranju stabilne države i pristojnog društva. Bez obzira da li su vlast ili opozicija, riječ je o grupama koje, kako navode, moraju biti prepoznate i prevaziđene da bi Crna Gora mogla napredovati.
Za Pokret Evropa sad, iz GI 21. maj kažu da je „partija pod uticajem neočetničkih struktura, koja će opstati isključivo dok je dio vlasti“.
Stranke poput Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije i njihovih satelita opisane su kao „sluge beogradskih režima i proizvodi palanačkog velikosrpskog mentaliteta, izrazito fokusirani na finansijske i funkcionalne koristi“.
Demokrate su ocijenjene kao „demagoški i averzivni ostatak Socijalističke narodne partije, provincijalni populisti i posluga Srpske pravoslavne crkve“.
URA je, prema GI 21. maj, „skup političkih prevaranata, mimikrijska građanska stranka i prislužitelji Vučića“, dok su članovi Demokratske partije socijalista (DPS) opisani kao „tipični konvertiti i suverenistički foliranti, opozicija smještena u Đukanovićevom desnom džepu, koja razgrađuje svaku alternativu posvećenu Crnoj Gori“.
Evropski savez je, kako navode, „operetska koalicija koja obesmišljava reintegraciju Socijaldemokratske partije, a istovremeno se vuče na repu DPS-a“.
Za Bošnjačku stranku i srodne etničke partije kažu da predstavljaju „primjer digestivnih grupa i identitetskog komercijalizma“ i dodaju da su „na dobrom putu da razviju simptom ‘ugroženog srpstva’“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

GI 21. maj: Političke stranke glavni izazov za stabilnu i uređeniju Crnu Goru

U Crnoj Gori u prosjeku na oko 1.000 stanovnika postoji jedna partija. Dok se u nekim državama partije stvaraju tek povremeno, kod nas je to, izgleda, postao sezonski trend – pa tako imamo preko pedeset aktivnih političkih partija.&nbsp;
Dok se građani pitaju kako zakrpiti kućni budžet, država je odlučila da poveća partijski – i to sa 0,5 na 0,8 odsto – odnosno iz državnog i lokalnih budžeta za političke partije oko 15,7 miliona eura.&nbsp;
Iz NVO sektora poručuju da je sistem prezasićen i da nije jasno koliko je opravdano ovoliko izdvajanje.
Veliki broj političkih subjekata na relativno mali broj građana dovodi do prezasićenog izbornog sistema, znatno povećanje apstinenata među biračima. Čest je slučaj da se pri svakom izbornom ciklusu neke partije i njihovi stavovi mijenjaju, a nakon izbora teži se koalicijama.
Sve više je očigledan interes partija, a ne građana, smatra Nevenka Vuksanović, direktorica NVO CEDEM, što za jedno demokratsko društvo nije dobro.
- I prethodno je cifra bila velika, a sada je zbilja nezaslužen namet za građane. Mislim da je neopravdano da se toliki procenat slije u finansiranje partija i da postoje daleko urgentnije stvari u koje treba usmjeriti taj novac. Crna Gora se time kotira u red najskupljih izbornih sistema, a daleko od toga da naš standard to može da podrži i opravda takvo izdavanje - rekla je Vuksanović.

1250x600

1084x550

U Crnoj Gori više od 50 partija i 15,7 miliona razloga za brigu

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je, po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, od Uprave za državnu imovinu (UDI) tražio podatke o izdvajanjima iz budžeta za zakupe prostora političkih partija od 1. aprila 2023. do 1. aprila 2025. godine, ali ova institucija uporno odbija da im te infromacije dostavi.
- Podsjećamo da smo u prethodnom istraživanju utvrdili da je od 1. januara 2020. do 31. marta 2023. iz budžeta izdvojeno 1.701.600,57 eura za zakup prostorija parlamentarnih partija: 2020: 529 522,48 eura &nbsp;2021: 517 320,44  eura; 2022: 540 293,28  eura; 2023: 114 464,37 eura - naveli su u CGO.
&nbsp;Tada su, kako su podsjetili, najviše profitirale velike stranke, poput Nove srpske demokratije (NSD) - 239 357,39 eura, dok su najmanja izdvajanja išla manjim partijama, poput Albanske alternative.
- Trošenje javnog novca mora biti javna stvar - bez izuzetka. Povjerenje u institucije ne gradi se ćutanjem, već otvorenošću i odgovornošću prema građanima - poručili su u CGO.

Uprava za državnu imovinu krije koliko država plaća političkim partijama za zakupe prostora

Srpski jezik je u temeljima Crne Gore i treba da bude službeni, kazao je za TV Nova M mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije Mićović.
Joanikije tvrdi da je položaj Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori danas bolji nego prije 2021. godine i da imaju korektne odnose sa Vladom Milojka Spajića i samim premijerom, ali da Crkva ne ne utiče na dešavanja u zemlji.
Ipak, on ne krije da političari dolaze kod njega kada, kako kaže, udare glavnom o zid.
- Mi smo gledali, koliko je god bilo moguće, da se vratimo svom redovnom poslu i službi. Imamo mnogo obaveza na tom planu, nije nam do politike. Kada se pojave neke krize, dolaze ljudi kod nas da razgovaramo o svim stvarima. Rijetko kad dolaze, dolaze samo onda kada vide da su udarili glavom o zid - rekao je Joanikije za TV Nova M.
Na pitanje da li je u posljednje vrijeme imao sastanke sa političarima po pitanju mimoilaženja na političkoj sceni, Joanikije je rekao da nikakvih zvaničnih susreta nije bilo.
- Ali pojedini ljudi dolaze u crkvu na službu. Ja ih pozdravim kao i sve ostale, pitam kakva je situacija... Ne želimo da učestvujemo u pregovorimo, jer se tamo pregovara o interesima. Političkim partijama je zadatak da se bore za vlast, da se bore za što bolji položaj, za što više političkog uticaja, pa i što više novca i fotelja. To je nama strano i mi se tim stvarima ne bavimo, to prepuštamo njima. To je njihov posao i odgovornost. Kako bih se ja miješao u to, pa poslije da snosim odgovornost zajedno sa političarima, a zapravo ne mogu suštinski da imam ikakvog uticaja - zaključio je Joanikije.
T.K.

Joanikije ne krije da političari dolaze dok njega kada "udare glavom o zid"

Uoči svakih izbora aktuelizuje se pitanje zloupotrebe državnih resursa u predizborne svrhe. Iz nevladinog sektora ukazuju da ne postoji istinska politička volja, niti dovoljna institucionalna spremnost da se spriječi ovaj fenomen.
Pravni okviri i napori nadležnih da iskorijene tu pojavu ostali su, kako zaključuju, ograničeni. Novi menadžment Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) tvrdi da su proaktivni i da već razmatraju nekoliko predmeta kada je riječ o mogućem korišćenju državnih resursa za potrebe partija.
- U toku je prikupljanje dokumentacije, nakon čega će se brzo donijeti odluke po svim predmetima. I odnose se na ispitivanje mogućeg kršenja zakona kada je u pitanju obezbjeđivanje besplatnog prevoza od strane Glavnog rada, kada je u pitanju zakup bilborda od strane trećih lica, kojima se šalju poruke u izbornoj kampanji a koja predstavlja prikrivenu kampanju ili kampanju od strane trećih lica, ali i različitih vidova funkcionerske kampanje - kazao je za Radio Crne Gore Dušan Drakić, v.d. direktora ASK-a.
Drakić napominje da nijesu svi oblici funkcionerske kampanje sankcionisani zakonom.
- Ono što je poruka osnovna je da se političari i političke partije u izbornoj kampanji suzdrže od nekog ponašanja koje ih može dovesti u sumnju da koriste svoj položaj za sticanje prednosti odnosu na druge čak i ukoliko to nije zakonom izrečito zabranjeno - kaže Drakić.
On je istakao da je ASK već uradio studije slučaja i predložio izmjene zakona iz ove oblasti kako bi se jasno definisala pravila i ovlašćenja agencije.

Drakić: Političari da se odgovorno ponašaju tokom kampanje

Interaktivna služba u Drezgi ponovo je počela sa radom početkom februara, a trenutno je u proces rada uključeno šestoro djece, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Program se realizuje prema utvrđenom rasporedu, tri puta nedjeljno, po dva sata i 30 minuta.
- Interaktivne službe se organizuju pri predškolskim ustanovama i predstavljaju usluge namjenjene za djecu koja žive u udaljenim seoskim područjima, u kojima ne postoji vaspitno- obazovna ustanova - navodi se u saopštenju.

MPNI: Ponovo radi interaktivna služba na Drezgi

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je izazvao burne reakcije javnosti nakon objave na društvenim mrežama u kojoj najavljuje slanje "velikog bolničkog broda" na Grenland.
Iako je Tramp ovu odluku predstavio kao grandiozan humanitarni potez, činjenice ukazuju na to da je riječ o neviđenom cinizmu, obmanjivanju javnosti i potpunoj neistini.
Sve je počelo nakon što se jedan mornar na američkoj nuklearnoj podmornici, čije je prisustvo u blizini Grenlanda već samo po sebi provokativno s obzirom na geopolitički kontekst, iznenada razbolio. Danske vojne snage, tačnije Zajednička arktička komanda, brzo su reagovale. Uspješno su evakuisale američkog mornara s podmornice, sedam nautičkih milja od glavnog grada Nuuka, i smjestile ga na liječenje u bolnicu na Grenlandu.
Umjesto da, kako bi se i očekivalo, uputi riječi zahvale danskim vlastima za spašavanje američkog vojnika, Tramp je odlučio iskoristiti ovu situaciju za novu provokaciju i omalovažavanje.
Tramp je na društvenim mrežama objavio da sarađuje s guvernerom američke savezne države Luizijana Džefom Lendrijem kako bi poslali pomoć na ovu dansku teritoriju.
- Radeći sa fantastičnim guvernerom Luizijane Džefom Lendrijem poslaćemo veliki bolnički brod na Grenland kako bismo se pobrinuli za mnoge bolesne ljude o kojima se tamo niko ne brine. Brod je na putu -napisao je Tramp neposredno prije večere s republikanskim guvernerima u Bijeloj kući.
Tvrdnja američkog predsjednika da je brod "na putu" i da stiže iz Luizijane je u potpunosti netačna. Američka mornarica raspolaže s ukupno dva bolnička broda, USNS Mercy i USNS Comfort. Niti jedan od njih nije stacioniran u Luizijani, a ono što priču čini još apsurdnijom jeste činjenica da su oba broda trenutno van funkcije.
Prema pisanju specijalizovanih portala, oba broda se nalaze na održavanju u brodogradilištu u Alabami. Samim tim, nikakav "veliki bolnički brod" fizički ne može ploviti prema Grenlandu.
Bijela kuća, kabinet guvernera Lendrija, kao ni nadležna ministarstva nisu odgovarali na upite medija o tome da li su Danska ili Grenland uopšte tražili ovakvu pomoć, na koje bolesne ljude je Tramp mislio, niti kakve veze guverner Luizijane ima s ovim pitanjem.
<h2>Tenzije oko kupovine Grenlanda</h2>
Podsjetimo, Tramp već duže vrijeme otvoreno izražava želju da Sjedinjene Američke Države jednostavno kupe Grenland od Danske, što je izazvalo višemjesečne trzavice unutar NATO saveza.
Da bi demonstrirao suverenitet i jedinstvo sa ovom teritorijom usljed Trampovih pritisaka, danski kralj Frederik je prošle sedmice po drugi put u godini dana posjetio Grenland.
Kritičari i analitičari poput Arnoda Bertranda ovaj Trampov potez ocjenjuju kao vrhunac cinizma. Umjesto da bude zahvalan zemlji koja je domaćin spasilačkoj misiji njegovog vojnika, američki predsjednik je iskoristio priliku da neutemeljeno kritikuje zdravstveni sistem Grenlanda najavljujući fiktivnu pomoć koja ne postoji.

Nevjerovatan cinizam: Umjesto zahvale Danskoj za spašenog mornara, Tramp izmislio slanje "bolničkog broda" na Grenland

Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto objavio je danas da će njegova zemlja blokirati pokušaj Evropske unije (EU) da usvoji 20. paket sankcija protiv Rusije, kao i da će zaustaviti napore za dopremanje dalje pomoći Ukrajini.
- Na sjutrašnjem Savjetu za spoljne poslove, EU ima za cilj da usvoji 20. paket sankcija. Mađarska će ga blokirati. Dok Ukrajina ne nastavi tranzit nafte do Mađarske i Slovačke preko cjevovoda Družba, nećemo dozvoliti da se donose odluke važne za Kijev - napisao je Sijarto u objavi na Iksu (X).
Sijarto je dodao da će Mađarska takođe blokirati veliki zajam EU Ukrajini od 90 milijardi eura, koji bi trebalo da namiri vojne i ekonomske potrebe Kijeva u naredne dvije godine.
Ranije ove nedjelje, Mađarska i Slovačka su objavile da će obustaviti isporuke dizela Ukrajini zbog prekida u isporuci nafte.
Premijer Slovačke Robert Fico rekao je juče da će njegova zemlja prekinuti hitne isporuke električne energije Ukrajini ako se isporuke nafte ne obnove do sjutra.

Mađarska najavila da će blokirati usvajanje 20. paketa sankcija EU protiv Rusije

Na svjetskim berzama cijene dionica su ove sedmice porasle nakon vrlo nesigurnog trgovanja, dok ulagači procjenjuju koji će sektori imati koristi, a koji štete od razvoja vještačke inteligencije.
&nbsp;Na Wall Streetu je Dow Jones indeks ojačao 0,25 odsto na 49.625 bodova, dok je S&amp;P 500 porastao 1,1 odsto na 6.909 bodova, a Nasdaq 1,5 odsto na 22.886 bodova, prenosi Hrportfolio.
&nbsp;Na najvećoj svjetskoj berzi cijele sedmice se tjedna trgovalo nesigurno, pa su indeksi jedan dan porasli, a već drugi pali, što je najviše zavisilo od kretanja u tehnološkom sektoru.
&nbsp;Dionice kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju (AI) posljednjih mjeseci znatno osciliraju zbog zasad skromnih dokaza da golema ulaganja u taj razvoj donose prihode i rast profita. Uz to, ulagači se plaše da su cijene tehnoloških dionica previsoke, s obzirom na to da su godinama snažno rasle.
&nbsp;Pod pritiskom su u posljednje vrijeme i akcije niza drugih kompanija, u rasponu od softverskih do logističkih, jer bi razvoj vještačke inteligencije mogao poremetiti njihove poslovne modele i zaoštriti konkurenciju.
&nbsp;- Tržište pokušava da dokuči koji su sektori poslovanja ugroženi vještačkom inteligencijom. Ta tehnologija se razvija brzo, a u ovoj fazi ciklusa ulagači shvataju da neće svi pobijediti i da se neće sva očekivanja ispuniti - rekao je Kit Bjukenen, analitičar u Global Investmentsu.
&nbsp;Dobitke na sedmičnom nivou indeksi su učvrstili tek u petak, kada je američki Vrhovni sud proglasio nezakonitim tzv. recipročne carine koje je prošle godine predsjednik Donald Tramp uveo prema zakonu o nacionalnim vanrednim situacijama.
&nbsp;To znači da se te carine, koje se kreću u rasponu od deset do 50 ofsto, moraju ukinuti.
&nbsp;Međutim, Tramp je odmah u petak potpisao dokumente o uvođenju desetodstotnih carina na uvoz iz svih zemalja, što mu zakoni dopuštaju. Uprkos tome, cijene dionica na Wall Streetu su u petak porasle.
&nbsp;- Ulagači su odahnuli, jer Trumpove nove carine nijesu veće - kazao je Majk Dikson, strateg u Horizon Investmentsu.
Tramp je danas poručio da će nove carine na sav uvoz povećati s deset na 15 odsto i da će uskoro uvesti i dodatne namete. Zbog toga se iduće sedmice može očekivati nesigurno trgovanje na berzama. Tim više, što se procjenjuje da je tužbe protiv Trampovih „recipročnih“ carina podiglo više hiljada kompanija iz svih dijelova svijeta, koje će tražiti povrat plaćenog novca.
&nbsp;Procjenjuje se da je u pitanju više od 175 milijardi USD, koje će SAD-a morati da vrati iz saveznog budžeta.
&nbsp;Na evropskim berzama nastavljen je pozitivni niz, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima većine banaka i kompanija.
&nbsp;Londonski FTSE indeks ojačao je 2,3 odsto na 10.686 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,4 odsto na 25.260 bodova, a pariski CAC 2,45 odsto na 8.515 bodova.
&nbsp;Zahvaljujući tome, STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica dostigao je rekordni nivo od 630 bodova.

Tag: politicke-partije