Izlaz iz pravne i političke krize prouzrokovane penzionisanjem doskorašnje sutkinje Dragane Đuranović jedino je moguć ako bi se sudije Ustavnog suda elementarno uozbiljile i umjesto ličnih i partijskih interesa počele da štite Ustav - poručio je u intervjuu za Portal ETV advokat Veselin Radulović.
To, cijeni on, nažalost nije realno očekivati - jer su nas upravo te sudije, zajedno sa političarima, dovele do toga da sada očekujemo da li ćemo imati blokadu Ustavnog suda ili ćemo tolerisati njegov nezakoniti sastav.
- I jedno i drugo je loše. Kriza će trajati sve dok se Ustavni sud iz temelja ne reformiše i dok u njemu većinu ne budu činile sudije profesionalci sa integritetom - podvukao je Radulović odgovarajući na pitanja Portala ETV.
PORTAL ETV: Doskorašnja sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović razriješena je na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda, a čije je zaključke potom na sjednici parlamenta usvojio predsjednik Andrija Mandić. Dijelite li stav opozicije i građanske javnosti da su rukovoditeljke suda Snežana Armenko, odbora Jelena Božović i Andrija Mandić sproveli ustavni puč? Je li ovo presedan u sudskoj praksi?
RADULOVIĆ: Ne mislim da se u konkretnom slučaju desio „ustavni puč“ ili do sada nezabilježen presedan. Sličnu situaciju imali smo i prije tri godine u slučaju prestanka funkcije sudiji Dragoljubu Draškoviću kada je skupštinski odbor na isti način, obavještenjem, informisan o godinama starosti i staža tog sudije. 
Problem je što u Ustavnom sudu konstantno imamo jedan broj neprincipijelnih sudija kojima su njihovi lični interesi i interesi njihovih političkih mentora važniji od poštovanja Ustava. 
Podsjećam da je u slučaju sudije Draškovića prije tri godine sudija (Milorad) Gogić smatrao da je Draškoviću prestala funkcija po sili Ustava jer je po Zakonu o PIO ispunio uslove za starosnu penziju. Par godina kasnije, kada je sudija Gogić došao u istu situaciju, on je promijenio stav i tvrdio da treba da se primjenjuje Zakon o radu - a sve kako bi ostao duže na funkciji. 
Zbog takvog zauzimanja stavova, godinama svjedočimo da Ustavni sud čine i sudije kojima je po sili Ustava prestala funkcija, a te sudije daju sebi za pravo da o tome glasaju i da sami odlučuju o njihovom prestanku mandata.
Tako skandalozna praksa koju su uspostavile pojedine sudije Ustavnog suda nepovratno je urušila njihov lični integritet, ali i integritet tog suda.
PORTAL ETV: Ustavni odbor se pri razrješenju Đuranović pozvao na odredbe Zakona o PIO, a sedam dana kasnije je Ustavni sud uradio potpuno suprotno - nastavio sa praksom primjene Zakona o radu i većinom glasova (3:2) ocijenio da sudiji Budimiru Šćepanovića ističe mandat 31. maja 2025. godine i o tome obavijestio predlagača predsjednika države Jakova Milatovića. Smatrate li da su time doslovice priznali da je u slučaju Đuranović postupljeno neustavno i nezakonito? Što nam govori situacija da se sudije Ustavnog suda nekad razrješavaju po odredbama jednog, a nekad po odredbama drugog zakona?
RADULOVIĆ: Slučaj sutkinje Đuranović je samo potvrdio da sjednice Ustavnog suda ne liče na sjednice sudija na kojima se raspravljaju pravna pitanja i vode stručne rasprave, već da više podsjećaju na sjednice poslaničkih klubova gdje se vodi borba za političku prevlast i dominaciju.
Zato i imamo situacije da se različito postupa i da nekome Skupština konstatuje prestanak funkcije kada ispuni uslove za starosnu penziju po Zakonu o PIO i to istoga dana kada se dobije obavještenje od Ustavnog suda, kao što je to bio slučaj sa sudijom Đuranović - dok je u drugim slučajevima, kao sa sudijom Gogićem, prestanak funkcije nastupao primjenom Zakona o radu i još se čekalo puna tri mjeseca da se to konstatuje u Skupštini.
Ta situacija nam potvrđuje da je neophodna temeljna reforma Ustavnog suda jer sa sudijama koji tamo štite lične i partijske interese poštovanje Ustava i osnovnih ljudskih prava i sloboda ostaće ideal o kome ćemo moći samo da maštamo.
PORTAL ETV: Sa druge strane, Tužilački savjet primjenjuje Zakon o PIO kada je u pitanju prestanak funkcija tužilaca. Treba li Ustavni sud da se ugleda na TS - u smislu uspostavljanja jedinstvene prakse? Svakako, još od ranije postoji odluka Ustavnog suda - da se prestanak funkcije njihovim sudijama utvrđuje po Zakonu o radu. Je li evidentno da Ustavni sud krši sopstvene odluke?
RADULOVIĆ: Sudijama Ustavnog suda funkcija prestaje u skladu s Ustavom, po istim pravilima koja važe i za sve druge sudije u državi. Ustav Crne Gore u članu 154. stav 3. propisuje da sudiji Ustavnog suda funkcija prestaje kad „ispuni uslove za starosnu penziju“.
Uslove za penziju propisuje isključivo Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju i oni trenutno podrazumijevaju 65 godina starosti ili 40 godina radnog staža.
Ustav ne propisuje da funkcija sudijama Ustavnog suda prestaje „kad im radni odnos prestane po sili zakona“ - odnosno sa 66 godina - kao što tvrde sudije tog suda da bi se što duže zadržali na funkciji.
<blockquote>Prognoze poslanika PES-a da ćemo za dva mjeseca imati popunjen Ustavni sud su neozbiljne, kao što su to uglavnom sve izjave političara</blockquote>
PORTAL ETV: Ustavni sud je pola godine, između septembra 2022. i februara 2023, bio u blokadi - pošto ga je činilo samo troje sudija. Tada su upravo Dragana Đuranović, Momirka Tešić i Snežana Armenko dobile podršku većine u parlamentu. Ta većina danas pravda neustavno razrješenje Đuranović tvrdnjama da DPS pokušava preko suda da utiče na odlučivanje u slučaju Milivoja Katnića i Zorana Lazovića. Mislite li da se parlamentarna većina, predvođena Andrijom Mandićem, „autovala“ ovakvim izjavama i da je upravo njihov cilj da uzmu Ustav u svoje ruke i odrede ishod glasanja na Ustavnom sudu u određenim slučajevima?
RADULOVIĆ: Sve političke partije pokušavaju da kontrolišu Ustavni sud i da utiču na donošenje odluka, kako u predmetima gdje se ocjenjuje ustavnost i zakonitost opštih akata koje su oni donijeli ili žele da donesu, tako i u odlukama o ustavnim žalbama.
To nam govori da postoje ozbiljne sumnje u povezanost političkih partija sa organizovanim kriminalom i korupcijom.
<blockquote>Slučaj sutkinje Đuranović je samo potvrdio da sjednice Ustavnog suda ne liče na sjednice sudija na kojima se raspravljaju pravna pitanja i vode stručne rasprave, već da više podsjećaju na sjednice poslaničkih klubova gdje se vodi borba za političku prevlast i dominaciju</blockquote>
PORTAL ETV: Parlamentarna opozicija zbog neustavnog razrješenja Dragane Đuranović blokira održavanje sjednica zakonodavnog doma. Koji je, po Vašem mišljenju, izlazak iz ove pravne i političke krize? Je li nužno da Ustavni sud na sjednici utvrdi da su Ustavni odbor i Skupština prekršili Ustav i ponište sopstveni zaključak da je Dragani Đuranović prestala sudijska funkcija ispunjavanjem uslova za starosnu penziju? Kako to uopšte izvesti - ako za odluku nema dovoljne većine? Oće li kriza trajati sve dok se sud ne popuni?
RADULOVIĆ: Izlaz iz ove situacije jedino je moguć kada bi se sudije Ustavnog suda elementarno uozbiljile i umjesto ličnih i partijskih interesa počeli da štite Ustav.
Nažalost, to nije realno očekivati jer su nas te sudije sa političarima dovele do toga da sada očekujemo da li ćemo imati blokadu Ustavnog suda ili ćemo tolerisati njegov nezakonit sastav.
I jedno i drugo je loše. Kriza će trajati sve dok se Ustavni sud iz temelja ne reformiše i dok u njemu većinu ne budu činile sudije profesionalci sa integritetom.
PORTAL ETV: Koliko su utemeljene prognoze poslanika PES-a Vasilija Čarapića da ćemo za dva mjeseca imati popunjen Ustavni sud - s obzirom na činjenicu da nadležni odbor, uključujući jedan propali konkurs - duže od deset mjeseci nije bio u stanju da izabere sedmog sudiju koji bi zamijenio Milorada Gogića - čiju je funkciju, uzgred, parlamentarna većina pravnim vratolomijama pokušavala da produži do njegove 67. godine?
RADULOVIĆ: Prognoze poslanika PES-a da ćemo za dva mjeseca imati popunjen Ustavni sud su neozbiljne, kao što su to uglavnom sve izjave političara.
Iz prethodne blokade Ustavnog suda izašli smo samo zbog pritiska međunarodne zajednice, ali su političari birali i izabrali sudije koji će štitili njihove interese, a ne Ustav.
<blockquote>Skandalozna praksa koju su uspostavile pojedine sudije Ustavnog suda nepovratno je urušila njihov lični integritet, ali i integritet tog suda</blockquote>
PORTAL ETV: Ova najviša sudska instanca bi, između ostalog, trebalo da prati rad političkih partija i ocjenjuje da li narušavaju ustavni poredak. Je li to slučaj? Kako uopšte Ustavni sud o tome da donosi odluke u situaciji kad za mnoge važne odluke, nakon razjrešenja Đuranović, za to nema većinu? Tako npr. nijesu mogli ni da donesu odluku je li njeno razrješenje na Ustavnom odboru neustavno. Koji je izlaz iz ove situacije?
RADULOVIĆ: Ustavni sud u aktuelnom sastavu nije u stanju da objektivno ocjenjuje da li političke partije krše Ustav i to se u praksi pokazalo više puta. 
Političarima je postala navika da se sa Ustavom svakodnevno igraju i da ga gaze. 
To mogu da rade jer su u Ustavnom sudu izabrali svoje partijske vojnike, a ne sudije.
Kao što sam i rekao, izlaz je jedino u temeljnoj reformi Ustavnog suda čiju većinu će činiti sudije profesionalci sa integritetom pred kojima će biti težak zadatak da povrate potpuno urušen ugled i kredibilitet te institucije.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Izlaz iz krize moguć jedino ako sudije Ustavnog suda počnu da štite Ustav - ali to nažalost nije realno očekivati

- Obavještavamo posjetioce Nacionalnih parkova Lovćen, Durmitor, Prokletije i Biogradska gora da je dolaskom proljeća i toplijeg vremena došlo i do povećane aktivnosti životinja u potrazi za hranom, te je mogućnost njihovog prisustva i susreta s ljudima u prirodi povećana - poručiili su iz NPCG, &nbsp;uz video snimak medvjeda koji šeta planinom.&nbsp;
Oni pojašnjavaju da su, ored toga što su najaktivnije, životinje su u ovom periodu osjetljive na uznemiravanje.&nbsp;
- Molimo sve izletnike, planinare, šetače i ostale posjetioce da budu oprezni prilikom boravka u šumskim i planinskim predjelima - naveli su iz NPCG.&nbsp;
Onii su dodali i nekoliko savjeta.&nbsp;
- Krećite se u grupama obilježenim stazama. Ne ostavljajte ostatke hrane i smeće u prirodi. Brinimo o svojoj sigurnosti i očuvanju prirode - &nbsp;zaključuju iz NPCG.&nbsp;

NPCG: Posjetioci da budu oprezni, životinje aktivne u potrazi za hranom

Zamjenik generalnog sekretara Savjeta Evrope Bjorn Berge sastao se sa grupom studenata iz Srbije koji su biciklima stigli u Strazbur.
Berge je saslušao poruke koje su studenti prenijeli i obećao da će ih proslijediti nadležnim tijelima Savjeta Evrope. Takođe je predstavio prioritete organizacije, naročito u naporima da se povrati povjerenje u demokratiju u Evropi i učini je otpornijom. To je ujedno i glavni cilj inicijative generalne sekretarke za Novi demokratski pakt, saopšteno je na sajtu Savjeta Evrope.
On je objasnio mandat i načine rada Savjeta Evrope u unapređenju demokratije, ljudskih prava i vladavine prava u Evropi.
- Svaka država članica ima pravne obaveze da poštuje standarde koji se zasnivaju na Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima. Ukoliko i kada dođe do problema u vezi sa tim standardima, organizacija reaguje putem svojih nadležnih tijela i institucija, kao i dogovorenim procedurama i mehanizmima. Među njima su: generalni sekretar, Komitet ministara, Parlamentarna skupština, Kongres lokalnih i regionalnih vlasti, komesar za ljudska prava i Evropski sud za ljudska prava. Savjet Evrope takođe pruža smjernice i podršku svim državama članicama u rješavanju pitanja sa kojima se suočavaju u ispunjavanju svojih obaveza kao članica- navodi se u objavi.

Zamjenik generalnog sekretara Savjeta Evrope se sastao sa srpskim studentima

Inicijator peticije za uvođenje vjeronauke u obrazovni sistem Crne Gore je učenik Srednje mješovite škole iz Herceg Novog. Imamo na sceni zloupotrebu učenika i neko za to mora odgovarati, poručila je za TV E profesorica Milica Kankaraš iz Prosvjetne zajednice.
Kankaraš je apelovala na Ministarstvo prosvjete i ostale nadležne insitucije da ispitaju ko je odgovoran za zloupotrebu učenika, a posebno za jednu ovako osjetljivu peticiju.
- Prije svega moramo znati da li je taj dječak punoljetan jer je on učenik trećeg ili četvrtog razreda Srednje mješovite škole - napomenula je Kankaraš.
Nevladin sektor i građanski aktivisti smatraju da je prijedlog za uvođenje vjeronauke u škole suprotan principima sekularnosti i temeljnim ustavnim vrijednostima i najboljim interesima djece i mladih. Organizacije civilnog društva podsjećaju da je vjerska nastava izričito zabranjena u javnim, obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori.
Komentarišući trenutak u kom se dešava peticija, Kankaraš je rekla da se baca "prašina u oči" građanima kad god su neka previranja, prodaja zemljišta i veliki ugovori poput posljednjeg sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
- Pokreću se teme koje izazivaju nacionalističke podjele i podstiču najgore emocije koje pratimo od devedesetih godina, pa naovamo. Mislim da od ove peticije ne može biti ništa jer je ona protivustavna i služi samo za to da se baci prašina u oči građanima da bi se neki veliki posao završio - smatra Kankaraš.
Protivustavno je da se uvodi vjeronauka u škole jer je, napominje Kankaraš, naše obrazovanje okrenuto ka činjenicama i izgradnji čovjeka koji treba da bude svjestan svoje okoline i koji treba da izgradi svoje talente.
- Suština je da se vi ne bavite činjenicama, već nečijim intepretacije Biblije, Kurana, ili nekog drugog religijskog teksta. Religija i nacija su pitanja identiteta i ona moraju ostati u okviru porodice. Porodica je ta institucija koja se bavi izgradnjom identiteta kod svakog pojedinca i u to ne smiju da se miješaju ni država, ni škola, ni bilo koja druga institucija - smatra Kankaraš.
Važno je, poručuje, da ekološko i građansko obrazovanje bude u školama.
- Živimo u trenutku ekološke, klimatske krize i jedna od ključnih vještina i znanja koju naši mladi treba da steknu daupoznaju i utiču na svoju okolinu... To je prioritet u ovom istorijskom trenutku, ne samo za Crnu Goru, već cijelu planetu. A vjeronauk kao predmet se već izučava u religijskim institucijama, tako da je nepotrebno uvoditi ga u škole - zaključila je Kankaraš.
Podsjećamo, Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport odlučio je danas da ne uputi Vladi na mišljenje peticiju kojom se traži uvođenje vjeronauke kao izbornog predmeta u osnovnim i srednjim školama. Zaključak kojim je to predviđeno nije dobio potrebnu podršku na sjednici tog skupštinskog tijela.

Kankaraš: Srednjoškolac inicijator peticije za uvođenje vjeronauke u škole, utvrditi ko je odgovoran za zloupotrebu učenika

Ambasador Bernard Čobaj predao je akreditivna pisma predsjednici Republike Kosovo Vjosi Osmani, čime je zvanično stupio na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u toj državi,saopšteno je iz MVP.
Na sastanku je, kako navode, ocijenjeno da dvije države njeguju prijateljske, dobrosusjedske odnose, utemeljene na zajedničkim, evroatlantskim vrijednostima.
- Predsjednica Osmani je, čestitavši ambasadoru stupanje na dužnost, istakla važnost očuvanja i razvoja dobrosusjedskih odnosa između Crne Gore i Kosova, zasnovanih na principima međusobnog poštovanja i potvrdila spremnost za dodatno unaprjeđenje saradnje u svim oblastima od zajedničkog interesa- navodi se u saopšttenju MVP.
Ambasador Čobaj je, dodaju, izrazio zadovoljstvo veoma dobrim odnosima dvije države, naglasivši da će, tokom svog mandata, raditi na dodatnom snaženju saradnje, intenziviranju političkih kontakata i razvoju sveukupnih, bilateralnih veza Crne Gore i Kosova.&nbsp;
- Obostrano je ocijenjeno da postoje brojne mogućnosti za jačanje međudržavnih odnosa, uz spremnost da se, kroz zajednički angažman afirmišu postojeće i pokrenu nove inicijative za saradnju - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Ambasador Čobaj predao akreditivna pisma predsjednici Kosova

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: politicki-uticaj

Izlaz iz krize moguć jedino ako sudije Ustavnog suda počnu da štite Ustav - ali to nažalost nije realno očekivati

NPCG: Posjetioci da budu oprezni, životinje aktivne u potrazi za hranom

Zamjenik generalnog sekretara Savjeta Evrope se sastao sa srpskim studentima

Kankaraš: Srednjoškolac inicijator peticije za uvođenje vjeronauke u škole, utvrditi ko je odgovoran za zloupotrebu učenika

Ambasador Čobaj predao akreditivna pisma predsjednici Kosova

PRATITE TVe UŽIVO