Njemačka tehnološka kompanija Kontron pronašla je pravnu rupu koja joj je omogućila da i nakon uvođenja najnovijeg paketa sankcija Evropske unije zbog ruske invazije na Ukrajinu, nastavi izvoz svojih proizvoda u Rusiju, piše Politiko, prenosi N1.
Prema navodima istrage, između jula i novembra 2023. godine, Kontronova slovenačka podružnica poslala je čak 49 pošiljki u vrijednosti većoj od 3,5 miliona eura ruskoj kompaniji. Iako su u tom periodu već bile na snazi evropske sankcije, roba je najprije otpremljena u Kazahstan, bliskog ruskog saveznika, da bi potom bila preusmjerena ka Moskvi, navodi Politiko.
Kompanija se u zvaničnoj izjavi branila tvrdnjom da je nakon donošenja 11. paketa sankcija u junu 2023. prekinula izvoz novih proizvoda, te da su sve isporuke obavljene isključivo prema postojećim dozvolama i u skladu sa važećim propisima EU.
Prema otkriću Politika, tehnologija koja je poslata uključuje proizvode sa dvostrukom namjenom, konkretno sistem SI3000 koji omogućava nadzor i presretanje komunikacija.
Iako ni Evropska komisija ni njemačka Carinska uprava zasad nisu pokrenule formalnu istragu protiv Kontrona, slučaj ponovo otkriva kako Kremlj koristi posredničke kanale i savezničke zemlje kako bi došao do ključne tehnologije uprkos međunarodnim ograničenjima, čime se nastavlja brutalna agresija na Ukrajinu koja traje već tri godine, navodi se u tekstu Politika.
Iako je Kontron prethodnih godina najavljivao povlačenje sa ruskog tržišta i izražavao osudu ruske invazije, poslovanje u Rusiji nije u potpunosti prekinuto. Kompanija još uvijek posluje preko svoje podružnice Iskra Technologies, koja je pod sankcijama EU od decembra 2024. godine, zbog čega je i broj zaposlenih smanjen sa 600 na 240.
Prema podacima Politika, Kontron još uvijek posjeduje 48,4 odsto udjela u toj firmi, i to preko slovenačkog ogranka Kontron d.o.o. Iskra Technologies je odigrala ključnu ulogu u Putinovom planu da smanji zavisnost od zapadnih dobavljača, djelujući kao posrednik za slanje tehnološke opreme u Rusiju.
Zanimljivo je da je ta kompanija u junu nagrađena ruskom nagradom za tehnološku samostalnost u sektoru telekomunikacija, a već narednog mjeseca uložila je 500.000 dolara u širenje proizvodnje rutera za Rostelecom, vodećeg državnog operatera.
Oštre reakcije njemačkih političara nisu izostale. Član Zelenih, Konstantin fon Notc, pozvao je na detaljnu istragu i sankcije za sve evropske firme koje nastavljaju saradnju sa Rusijom putem zaobilaznih puteva. Njegov kolega iz CDU-a, Roderih Kizeveter, istakao je kako je upravo gubitak pristupa zapadnoj tehnologiji bio jedan od najsnažnijih udaraca za rusku ratnu industriju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Politiko: Njemačka kompanija preko Slovenije snabdijevala Rusiju opremom za vojne svrhe

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u škripcu, ocijenio je briselski portal Politiko, postavljajući pitanje da li će biti u stanju da se izmigolji, i dajući neke detalje sa ogromnog protestnog skupa u Beogradu od 15. marta, uključujući zvučni udar koji je pocijepao gustu masu demonstranata, a za koji se spekuliše da je izveden "zvučnim topom".
Politiko piše da su u Srbiji u toku najvidljiviji i najrasprostranjeniji protesti u modernoj istoriji Srbije, podstaknuti padom nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu koji je 1. novembra usmrtio 15 ljudi, a posle koje se, napominje portal, „svako osjetio kao da je mogao biti ispod te nadstrešnice“.
Portal napominje da su studenti na čelu protestnog pokreta i da je njihova sposobnost da protestuju svakodnevno, za razliku od drugih, takođe gnevnih građana, pomogla da se protesti održe, kao i da su fizički spremni studenti raširili glas o protestu na sve strane svojim marševima od grada do grada – dospjevši tako i do najzabačenijih krajeva Srbije.
To je bio ključni faktor u rastu protesta, ocjenjuje Politiko, ukazujući da je time zaobiđen narativ pod kontrolom vlade a koji nameću nacionalne TV stanice i „viruletno provučićevi tabloidi i dnevni listovi“. Politiko ukazuje i da su svi provladini mediji „ispočetka potpuno ignorisali proteste“.
Talas protesta „eksalirao je u subotu kada je najmanje 100.000 ljudi preplavilo Beograd, došavši tamo iz svih krajeva zemlje da zatraži od vlade da se ozbiljnije pozabavi korupcijom“, piše Politiko, podsjećajući da su prije toga vlada i parlament na čelu sa Srpskom naprednom strankom „pokušali da kombinuju nipodaštavanje značaja protesta sa činjenjem ustupaka“, ali da „ništa od toga nije usporilo njihov zamah, i da su mnogi vladini lojalisti počeli da se priklanjaju protestnom pokretu“.
Zbog svega toga je „toliko mnogo ljudi osjetilo portebu da dođe u Beograd prošle subote“, ocjenjuje Politiko.
Portal upoređuje zvaničnu policijsku procjenu da je na protestu u glavnom gradu Srbije bilo 107.000 ljudi sa drugim izvorima koji govore o oko 300.000 učesnika, i ocjenjuje da je preciznije prebrojavanje teško „jer su ljudi ispunili glavne bulevare, sporedne ulice i prostore ispred glavnih institucija i stambenih zgrada“, to jest da je stari metod broja glava po kvadratnom kilometru ovdje nepouzdan.
- Ali svako ko je tamo bio mogao bi da vam kaže da su ljudi bili zbijeni jedni uz druge, rame uz rame, gotovo tri sata, zbog čega je kretanje kroz dva kilometara dug potez najstrožeg centra Beograda bilo gotovo nemoguće. Masa je nosila slogane, pjevala protestne pjesme, a neki od kreativnijih studenata napravili su od kartona lutke političara čija su usta nabijena novčanicama - piše Politiko.
Zatim ovaj portal pominje da je tokom 15-minutnog odavanja počasti žrtvama pada nadstrešnice, negdje oko sedam sati uveče, masu demonstranata u Kralja Milana „pocijepao iznenadni šuštav zvuk koji je rasturao bubne opne“, i da se masa „rasturila na sve strane“ i da su „mnogi ljudi pali jedni preko drugih i povrijedili se“.
Lokalni mediji, piše Politiko, spekulišu da se „radilo o zvučnom topu, kontroverznom uređaju za kontrolu masa takođe poznatom kao dalekometno akustičnio sredstvo ili LRAD, koje emituje visokofrekventne zvuke sposobne da nanesu bol, izazovu dezorijentisanost i dugotrajna oštećenja sluha“.
Odmah potom Vučić je porekao upotrebu LRAD-a i rekao da se radi o antidron puški ili nekom elektronskom oruđu koje onesposobljava dronove time što im ometa GPS sistem i radio signale, prinuđujući ih ili da slete ili da ostanu bez kontrole, piše briselski portal, ukazujući da je „hitna istraga u toku“.
Politiko postavlja pitanje da li nabujali protestni pokret u Srbiji može da obori Vučića, i ocjenjuje da je to – još na dugom štapu.
Isto tako, pokazuje da su Vučićeva razna nastojanja da ublaži pritisak na vlast imala tek ograničenog uspjeha, uključujući primoravanje tri ministra, gradonačelnika Novog Sada pa čak i premijera Miloša Vučevića da daju ostavke, kao i objavljivanje dokumenata u vezi sa planovima rekonstrukcije željezničke stanice u Novom Sadu.
Ljudi nisu impresionirani time što Vučić primorava svoje najbliže saradnike da daju ostavke, jer ako ništa drugo, predsjednik pokazuje da su ljudi oko njega pa i njegovi najbliži saradnici – potrošna roba, dokle god on ostaje glavni, piše Politiko i dodaje da ni objavljivanje dokumentacije nije uvjerilo narod da se slični previdi neće desiti ponovo, iako je to objavljivanje jedan od glavnih zahtjeva protesta.
Politiko sugeriše da Vučiću ne pomaže ni pozivanje na „obojenu revoluciju“, pošto za istom tom retorikom posežu „Viktor Orban, Vladimir Putin, Robert Fico i drugi nedemokratski orijentisani lideri“.
Portal podsjeća da je Vučić danas izjavio na Instagramu da „neće dozvoliti da se u Srbiji dogodi kopija Majdana“, i da on uporno tvrdi – a posljednji put u intervjuu sa Donaldom Trampom Mlađim prošle sedmice u Beogradu – da međunarodne fondacije pa čak i strane vlade finansiraju proteste u Srbiji, čime se „nada da će obeshrabriti ljude da učestvuju u njima“.
Do sada, taj pristup imao je vrlo malo uspjeha, jer protesti samo rastu, piše Politiko.
Portal se osvrće i na stav Evropske unije prema onom što se dešava u Srbiji i naglašava da je danas najavljen sastanak Vučića sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon Der Lajen gdje će „ovo pitanje (protesta) vjerovatno doći na red“.
Međutim, ukazuje Politiko, demonstranti nisu naročito zagrijani za vijesti o nekakvoj podršci EU za proteste, a i komesarka za proširenje Marta Kos je svoja štura saopštenja uglavnom skoncentrisala na – osudu nasilja protiv demonstranata.
Politiko naglašava da zastava Evropske unije uopšte nema na protestima, jer narod u Srbiji gleda na Vučića kao „čovjeka Brisela u Beogradu koji izigrava posvećenost evropskim vrijednostima kad dolazi u Brisel ili kad u njegovu zemlju u posjetu dolaze figure poput Fon Der Lajen – sve dok ga oni ne kritikuju previše oštro“.
Politiko kao negativno po imidž EU naročito ističe njenu „podršku za kontroverzni litijumski rudnik u Srbiji – duboko nepopularan potez (Brisela) – kao sredstvo da se Uniji obezbijede stabilne isporuke minerala neophodnog za tržišno nadmetanje sa Kinom u proizvodnji električnih vozila“.
To je „gotovo zacementiralo gledište (u Srbiji) da je Brisel neprijatelj, i da evropskih zastava ne treba da bude na ulicama“, zaključuje Politiko.
Ovaj portal ukazuje i na izuzetnu važnost toga što je teniska legenda Novak Đoković „nekoliko puta u posljednjih nekoliko mjeseci izrazio podršku protestima“.
To „znači mnogo ljudima i zemlji koja se ugleda na možda najpoznatijeg Srbina na svijetu, naročito uzimajući u obzir to što se on uglavnom klonio davanja političkih komentara u vezi sa Srbijom i povremeno se slikao sa Vučićem“, i taj Đokovićev potez „ukazuje na slabljene podrške (Vučiću) čak i među najzagriženijim pristalicama“, ocjenjuje Politiko.

1250x600

Politiko: Vučić u škripcu, ali njegov pad je – još na dugom štapu

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dokazao je da je vješt u balansiranju između Zapada, Kine i Rusije i uživa reputaciju čovjeka koji bez muke igra za svaku stranu i u svakoj situaciji, piše briselski portal Politiko.
Kad nije zauzet balansiranjem, Vučić se usredsređuje na ubjeđivanje glasača da je samo običan čovjek, baš kao i oni, navodi Politiko i podsjeća kako je početkom septembra proveo nekoliko dana praveći i servirajući palačinke za srpske vojnike i miješajući velike lonce svježeg džema u vojnoj kasarni u Podrinju, gdje treba da bude novi rudnik litijuma, a prošle godine u predizbornoj kampanji pokazao kako cijedi majonez na parče hleba, a zatim ga puni blijedim kriškama parizera...
Vučićeva sposobnost da bude sve za svakoga dobro mu je poslužila na geopolitičkoj sceni. Istovremeno ga privlače Kinezi, Amerikanci, Rusi i Evropska unija. Svi oni Srbiju vide kao ključni dio na globalnoj šahovskoj tabli, a on je uspio da ih ubijedi da je ili na njihovoj strani ili na ivici da im se pridruži, ocjenjuje Politiko pod naslovom "Vučić ima jasnu strategiju u geopolitičkoj partiji šaha".
Vučić je za Politiko rekao da je "vrlo ponosan" na dobar odnos s kineskim predsjednikom Si Đinpingom, koji je nedavno posjetio Srbiju, zemlju s manje od sedam miliona stanovnika, po drugi put, a kojeg je Vučić posjetio šest puta, više nego bilo koji drugi evropski lider.
Što se tiče Džoa Bajdena, kazao je da sa njim ima "relativno dobar odnos", dodajući da je američki predsjednik možda "najbolje pripremljen čovjek" s kojim je ikada imao posla i da je "potcijenjen".
A šta je sa Donaldom Trampom?&nbsp;
- Imali smo vrlo dobar odnos - rekao je Vučić, prisjećajući se dugog večernjeg sastanka s bivšim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost američkog predsjednika i drugim zvaničnicima u Bijeloj kući.&nbsp;
- Nije uvijek bilo lako, ali ti ljudi su bili vrlo marljivi, veoma posvećeni, vrijedni ljudi - dodao je, piše Politiko.
Portal navodi da predsjednik Srbije nije odgovorio koga želi da vidi u Bijeloj kući poslije predsjedničkih izbora u SAD.
- Imam određene preferencije, ali ne govorim o tome glasno", rekao je Vučić, dodajući da je potpredsjednicu Kamalu Haris sreo samo jednom "na dva minuta - naveo je on.
Politiko ocjenjuje da je Vučić uspio da privuče najmoćnije ljude na svijetu, uključujući i makar jednu ženu - bivša kancelarka Angela Merkel je takođe bila njegov obožavalac - ne povlačeći se, već igrajući na kartu teško dostupnog čovjeka, taktiku koja je ovog gotovo dvometarskog nacionalistu učinila još privlačnijim njegovim udvaračima.
Razmotrite njegov stav prema Rusiji, zemlji s kojom Srbija ima duboke istorijske i kulturne veze. Iako Vučić tvrdi da je Srbija posvećena pridruživanju EU, on uporno odbija da se pridruži tom bloku u uvođenju sankcija Moskvi zbog invazije na Ukrajinu. Istovremeno, Vučić je bio spreman da prodaje municiju zapadnim zemljama, dobro znajući da one zatim to šalju u Ukrajinu.
To možda objašnjava zašto ga insinuacije njegovih evropskih kolega da je u Putinovom džepu - razbjesne. Vučić kaže da se s ruskim liderom sastao oko 20 puta i da ga "prilično dobro" poznaje.&nbsp;
- Ja, ruska marioneta i ruski agent? Samo glupi ljudi mogu to da kažu - rekao je za Politiko.
Dodao je da za razliku od drugih evropskih lidera, nije imao nikakav kontakt s ruskim liderom već dvije i po godine, od invazije na Ukrajinu, ali nije krio svoje uvjerenje da razumije Putina bolje od bilo kojeg drugog evropskog lidera, i ne oklijeva da prizna Rusiji zasluge kada se njeni potezi poklapaju sa spoljnopolitičkim ciljevima Srbije.
Politiko piše da je kao i u svakom razgovoru s Vučićem, bilo teško razlikovati hvalisanje od suštine. Ipak, bio je iznenađujuće iskren kada smo ga pitali šta Srbija dobija od Rusije i Kine, s obzirom na to da su najveći investitori u njegovoj zemlji evropske zemlje — Njemačka, Francuska i Italija.
- Njihovu podršku teritorijalnom integritetu Srbije - rekao je. Drugim riječima, Kosovo, etničlki pretežno albansku zemlju od 1,6 miliona stanovnika koja se odvojila od Srbije 2008. godine, dodaje portal.
Politiko piše da NATO bombardovanje Srbije, koja je tada još uvijek formalno bila dio ostatka Jugoslavije, krajem 1990-ih, zbog pokušaja da zadrži Kosovo silom i dalje proganja srpsku psihu i dodaje da je, iako Beograd i dalje smatra Kosovo pokrajinom Srbije, Vučić pristao da učestvuje u procesu koji nadgleda EU kako bi se "normalizovali" odnosi i otvorio put za pridruživanje obje zemlje EU.
Pišući o Kosovu, Politiko dodaje da i domaći i međunarodni kritičari tvrde da je Vučić vješt u korišćenju srpske manjine za povećanje tenzija kad god želi pažnju Zapada i da nije ništa više zainteresovan za poboljšanje odnosa s Kosovom nego što je za pridruživanje EU.
Jedna konstanta u razgovorima s Vučićem tokom godina je njegovo nezadovoljstvo Evropskom unijom, koje graniči s prezirom. Kada govori o Rusiji ili SAD, pažljivo bira riječi, ali ne i kada je riječ o Briselu, dodaje Politiko.
U susjednim Bosni i Hercegovini (BiH) i Crnoj Gori vlada zabrinutost da se Srbija pozicionira kao zaštitnik značajnog srpskog stanovništva u tim zemljama. To uključuje i česte sastanke s ličnostima poput lidera bosanskih Srba Milorada Dodika, glasnog pristalice pro-Putinove politike, piše Politiko ali i dodaje da Vučić takve optužbe odbacuje bez razmišljanja, a za sada malo je vjerovatno da će ga njegovi zapadni sagovornici pritiskati po tom pitanju, barem javno.
Sukob između Zapada i Rusije oko Ukrajine, kao i zabrinutost da Kina uspostavlja evropsku bazu u Srbiji, gdje je investirala u autoputeve, željeznicu i drugu infrastrukturu, dali su Vučiću više uticaja u njegovim odnosima s EU i Vašingtonom nego ikada ranije, ocjenjuje briselski portal.
A tu je i litijum. Srpske rezerve ovog minerala, ključne komponente u proizvodnji baterija za električna vozila, izazvale su veliko interesovanje rudarskih kompanija i proizvođača automobila, navodi Politiko i dodaje da je Vučićev plan da omogući australijsko-britanskom rudarskom gigantu Rio Tintu eksploataciju litijuma izazvao masovne proteste u Beogradu tokom leta, ali da je srpski lider rekao da nema nameru da odustane.
- Kad god počnete da radite nešto novo na Balkanu, svi su u početku protiv toga - rekao je.
Do trenutka kada se Srbija pridruži EU, ako se to ikada dogodi, Vučić obećava da neće biti na funkciji jer ga ustav ograničava na dva mandata, a drugi mu ističe 2027. godine.
Njegovi protivnici sumnjaju da će se tako lako odreći vlasti, piše Politiko i dodaje da Vučić i njegova Srpska napredna stranka za sada izgleda još imaju snažnu podršku od oko 47 odsto.
Njegov klub obožavalaca uključuje i osoblje restorana u Geozavodu, piše Politiko i dodaje da konobar koji ih je služio nije hteo da naplati ručak rekavši da je "to već regulisano — iz kabineta predsjednika".
- Nakon što smo protestovali, konsultovao se s menadžerom i rekao da ne mogu ništa da učine. To stvara glavobolju za računovodstvo Politika, koje sada mora da traže fakturu od kabineta predsjednika kako bi platili naš raskošan obrok. Srećno s tim. U Srbiji, predsjednik ima posljednju riječ - zaključuje se u tekstu.

Politiko: U Crnoj Gori i BiH zabrinutost da se Srbija pozicionira kao zaštitnik srpskog stanovništva

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 964,83 hiljade vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-put od početka godine opslužio 964,83 hiljade vozila

Treće izdanje manifestacije "Veče žuke", u organizaciji Nevladinog udruženja Spičana "Nehaj" i uz podršku Opštine Bar i Turističke organizacije Bar, održano je sinoć na glavnom trgu u Sutomoru, u slavu mirisnih i žutih cvjetova biljke žuke, jednog od simbola spičanskog kraja.
Manifestacija, posvećena očuvanju i promociji tradicionalnog zanata trljenja žuke, treću godinu zaredom okuplja brojne posjetioce, ljubitelje tradicije i kulturne baštine ovog područja koji zajedno ukazuju na važnost njegovanja običaja i lokalnog identiteta čiji je žuka neodvojivio dio. 
 
U ime Opštine Bar, događaju su prisustvovale potpredsjednica Opštine, Tanja Spičanović, menadžerka, Stanislava Tanja Bardić i glavni administrator, Anita Subašić Marvučić. 
 
Bogat kulturno-umjetnički program otvorio je hor učenika OŠ "Kekec" iz Sutomora izvođenjem himne Crne Gore, nakon čega su nastupili dječja grupa "Naša djeca" predstavljajući svoje recitatorsko-glumačko umijeće i Folklorni ansambl "Rumija", koji je izveo splet narodnih igara. Prisutne je ovom prilikom, u ime organizatora, pozdravio predsjednik Udruženja, Milan Madžar. 
 
Tradicionalno su dodijeljene i nagrade u okviru dječjeg likovnog konkursa "Žuka", koji udruženje realizuje sa akademskim slikarom i profesorom u OŠ "Kekec", Goranom Ćetkovićem, a koji ima za cilj da podstakne djecu i mlade da saznaju nešto više o ovoj karakterističnoj biljci i njenom značaju. Prva nagrada otišla je u ruke Ognjena Krunića, učenika VIII razreda. Drugo mjesto pripalo je Luki Škopelji ( IV razred), dok je treća nagrada dodijeljena Mii Barjaktarević, učenici VII razreda. Specijalno priznanje pripalo je učeniku IX razreda, Lazaru Bogdanoviću. Njima je zahvalnice i nagrade uručio Marko Brnjada, član NVU Spičana "Nehaj". 
 
Posjetioci su bili u prilici da isprate i projekcije četiri filmska zapisa snimiljena u produkciji NVU "Nehaj" i to: "Žuka, ta čudesna biljka", "Kad je zima i u Spič je zima", "Spičanska trlila", "Banje veče ge mi", koji na jedinstven način prezentuju način života, tradiciju i bogato nasljeđe Spiča, kao organizovane zajednice. Slavlje u čast žuke završeno je koncertom "Kira benda". 
 
Manifestaciju je, kao i prethodnih godina, obilježila bogata i šarena trpeza koju su pripremili vrijedne spičanske domaćice pa su tako svi gosti mogli isprobati različite tradicionalne delicije, đakonije i jela- od priganica, lokuma, ruštula, kuglofa i drugo. 
 
Opština Bar, kroz podršku ovakvih manifestacija, potvrđuje svoje težnje za očuvanjem autentičnih vrijednosti, običaja i lokalnog identiteta, pružajući ujedno doprinos ravnomjernom predstavljanju bogate kulturne raznolikosti opštine, njene kulturne baštine i prepoznatljivih lokalnih simbola.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoknOYZgaDCs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Održano Veče žuke, fešta u čast cvijeta - simbola spičanskog kraja

Sjednica Skupštine Kosova danas nije održana ni iz 21. pokušaja.
Dešavanja na Kosovu, zapravo, više i nijesu naročita vijest.
Dok Samoopredjeljenju Aljbina Kurtija treba 61 poslanik za većinu, na plenumu ih je i danas bilo 53, tako da nije bilo kvoruma.
Samoopredjeljenje ne odustaje od kandidature Aljbuljene Hadžiju za šeficu parlamenta. Iz tog bloka za sada ne žele ni da razmotre drugog kandidata, koji bi, eventualno, bio prihvatljiv nekoj od ostalih partija koje su uzele veći broj glasova na februarskim izborima.
Podsjetimo, Kurti je u dva navrata nudio formiranje koalicije Demokratskom savezu Kosova, ali za sada sa druge strane ne postoji raspoloženje za to.

Na Kosovu propao i 21. pokušaj održavanja sjednice parlamenta

Ministri finansija i guverneri centralnih banaka iz Grupe sedam (G7) obećali su da će se pozabaviti prekomjernim neravnotežama u globalnoj ekonomiji i najavili da bi mogli da pooštre sankcije Rusiji.
Oni su u kominikeu nakon sastanka u kanadskim Stjenovitim planinama naveli da je potrebno zajedničko shvatanje načina na koji netržišne politike i prakse potkopavaju međunarodnu ekonomsku bezbjednost, prenosi Biznis.ba.
U dokumentu nije imenovana Kina, ali se reference iz SAD i drugih članica G7 o netržišnoj politici i praksi često odnose na kineske državne subvencije i ekonomski model koji se zasniva na izvozu.
U završnom saopštenju upućen je poziv da se uradi analiza koncentracije tržišta i otpornosti međunarodnog lanca snabdijevanja.
Izvršni potpredsjednik Evropske komisije, Valdis Dombrovskis, rekao je da su ministri G7 razgovarali o prijedlozima za dalje sankcije Rusiji u pokušaju da okončaju rat u Ukrajini.
- Među predlozima je i smanjenje ograničenja cijene ruske nafte sa sadašnjih 60 USD po barelu, koje je odredila G7, s obzirom na to da se ruska sirova nafta sada prodaje ispod tog nivoa - rekao je Dombrovskis.
Učesnici sastanka G7 osudili su ono što su nazvali "kontinuiranim brutalnim ratom" Rusije protiv Ukrajine i rekli da će, ako napori za postizanje prekida vatre ne budu uspješni, istražiti sve moguće opcije, uključujući dalje pooštravanje sankcija.
- Ruska državna imovina u jurisdikcijama G7 ostaće zamrznuta dok Moskva ne okonča rat i ne plati štetu koju je nanijela Ukrajini - navodi se u kominikeu.

G7: Rješavaćemo neravnotežu u svjetskoj ekonomiji

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: politiko