Poljoprivreda u Crnoj Gori već godinama bilježi pad, a ključnu odgovornost za to snosi država, poručio je Luka Ivanović iz Poljoprivrednog klastera Crne Gore, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E.
- Država je rješenje, država je ta koja se pita, ona ima mehanizme kojima može polako da krene u oporavak poljoprivrede, da je postavi na noge. Ne treba mi tu ništa da izmišljamo, već da vidimo kako se Evropa bori sa jeftinim proizvodima iz zemalja gdje je jeftina radna snaga i gdje je taj proizvod značajno jeftiniji. Tu se postavljaju standardi kakav taj proizvod treba da bude da bi mogao da uđe u njihovu državu - poručio je Ivanović.
Crna Gora, prema njegovim riječima, godišnje uvozi hrane u vrijednosti od oko milijardu eura, dok su domaći poljoprivredni proizvodi sve teže dostupni.
- Sam položaj poljoprivrednika u Crnoj Gori je veoma loš – od socijalnog položaja, finansijskog aspekta i zarade od same poljoprivrede. A to je rad od 365 dana u godini, koji se ne može mjeriti sa osmočasovnim radnim vremenom, bez slobodnog dana. To je težak i naporan posao, ali mi i dalje u Crnoj Gori imamo ljudi voljnih da i dalje rade taj posao - istakao je on.
Ivanović navodi da je sektor poljoprivrede decenijama zanemarivan, te da su proizvođači zbog teškog plasmana odustajali i tražili egzistenciju u drugim oblastima.
- Problem je plasirati proizvod, tržište je problem, pa su ljudi polako odustajali od poljoprivrede i tražili poslove gdje će moći da ostvare svoju egzistenciju. Napuštali su poljoprivredu. Da se tada vodilo računa o tome, sad bi situacija bila mnogo drugačija i mnogo bolja - naglasio je Ivanović.
Poseban problem, kako kaže, nastao je pojavom velikih trgovinskih lanaca, koji su uglavnom orijentisani na uvoznu robu.
- Ima tu mnogo toga što je moglo da se uradi, da se vodila briga o tome. Da su ti marketi, hoteli i restorani dostupni sa domaćim proizvodima minimum deset mjeseci u godini. Kod nas se to svelo na sezonu koja traje mjesec, dva, i onda su oni pribjegli uvozu. Kad pričate sa Zećanima, najveći problem je bio Tuški put – prodati proizvod, često ga i ne prodati, nego završi u smeću na nekoj deponiji - dodao je Ivanović.
Uprkos izazovima, i dalje postoje poljoprivrednici koji sarađuju sa velikim lancima, iako, prema Ivanovićevim riječima, to najčešće uspijevaju oni sa većim kapacitetima.
- Djeluje da je teško napraviti saradnju sa velikim trgovačkim lancima, iako ima ljudi koji sarađuju sa njima – često veliki poljoprivredni proizvođači - naveo je on.
Na kraju, Ivanović je ponovio da je ključ uspjeha u snažnijoj ulozi države.
- Država je rješenje, država je ta koja se pita, ona ima mehanizme kojima može polako da krene u oporavak poljoprivrede, da je postavi na noge - zaključio je Ivanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Ivanović: Poljoprivreda godinama u padu, a imamo ljude koji su i dalje da se njom bave

Poljoprivredni klaster Crne Gore pozvao je predstavnike Vlade i Ministarstva finansija da se odazovu pozivu za sastanak, kako bi se riješila pitanja vezana za opstanak i budućnost poljoprivrede, upozoravjući da, ukoliko se Vlada ogluši na njihove zahtjeve, će morati radikalno da djeluju. 
 
- Ukoliko i dalje ne budemo imali konkretan odgovor, moraćemo radikalno djelovati- navodi se u saopštenju predsjednika Poljoprivrednog klastera, Boška Miličića. 
 
On je pozvao Vladu da poljoprivredu konačno stavi u prvi plan, Ministarstvo poljoprivrede da donese jasnu i poštenu strategiju razvoja sela i domaće proizvodnje, a resor finansija da u planiranju budžeta poštuje zahtjev od pet odsto za Agrobudžet. 
 
Miličić je rekao da idu prvo mirnim putem, ali ako njihov glas ostane ignorisan, ako se nastavi ignorisanje realnih problema na terenu i ako i dalje ne bude promjena, izaći će traktorima na ulice. 
 
 - Ne prijetimo, već branimo ono bez čega ova zemlja ne može – hranu i ljude koji je proizvode- poručio je Miličić. 
 
On je kazao da ako danas ne stanemo iza poljoprivrede, sjutra ćemo svi osjetiti posljedice. 
 
- Bez domaće hrane – nema ni stabilnosti, ni razvoja, ni slobode- poručio je Miličić. 
 
On je upozorio da se poljoprivreda u Crnoj Gori nalazi se na ivici opstanka. 
 
- Dok zemlja sa neizmjernim potencijalom za proizvodnju zdrave i domaće hrane posmatra propadanje svojih sela i odlazak mladih, Poljoprivredni klaster Crne Gore ne sjedi skrštenih ruku. Zato smo pokrenuli kampanju Pet poštenih – naš zajednički glas za budućnost crnogorske poljoprivrede- naveo je Miličić. 
 
On je rekao da je njihov zahtjev jasan - da se najmanje pet odsto državnog budžeta izdvaja za sektor poljoprivrede. 
 
- To nije luksuz. To je minimum. To je uslov da ova zemlja ima bezbjednost hrane, naseljena sela, očuvanu prirodu, i ljude koji od svog rada mogu pošteno da žive- tvrdi Miličić. 
 
Prema njegovim riječima, nacionalni budžet Crne Gore za ovu godinu iznosi četiri milijarde EUR. Agrobudžet iznosi 77 miliona EUR, od čega je 11 miliona donacija iz EU fondova. Samo 66 miliona EUR obezbijeđeno je iz nacionalnih izvora, što čini samo 1,65 odsto budžeta. 
 
Međutim, kako tvrdi Miličić, ni taj iznos ne ide u potpunosti u ruke proizvođačima. 
 
- Na kraju, za direktnu pomoć poljoprivredi – za stočarstvo, ratarstvo, vinogradarstvo, pčelarstvo, povrtlarstvo, ribarstvo, ostaje oko 30 miliona EUR, što je manje od 0,8 odsto nacionalnog budžeta- rekao je Miličić. 
 
On je zaključio da nema prostora za odlaganje i da je vrijeme za Pet poštenih – poštenu podršku, poštenu raspodjelu, poštenu cijenu, poštenu konkurenciju i pošten odnos države.

610x380

500x500

Poljoprivrednici poručili Vladi: Ukoliko ne budemo imali konkretan odgovor, moraćemo radikalno djelovati

Poljoprivredni klaster Crne Gore pozvao je Vladu da podigne agrobudžet sa 1,7 na pet odsto budžeta i time osigura dugoročnu stabilnost poljoprivrede, kao i građane da kupuju domaće proizvode. 
 
Predsjednik Poljoprivrednog klastera Crne Gore, Boško Miličić, saopštio je da svaka kupljena domaća namirnica znači podršku farmeru koji se bori da opstane. 
 
- Kvalitetni, svježi i svakodnevno dostupni - rekao je Miličić. 
 
On je pozvao medije da pričaju o problemima u poljoprivredi i pomognu da se čuje glas onih koji nas hrane. 
 
- Poljoprivreda nije samo sektor privrede – ona je temelj društva, izvor hrane, način života i čuvar naše tradicije. Međutim, danas se crnogorski farmeri nalaze na prekretnici. Oni koji nas hrane jedva preživljavaju, dok tržišta preplavljuje uvozna roba upitnog kvaliteta - ocijenio je Miličić. 
 
Crna Gora je, kako je kazao, zemlja koja ima ogroman potencijal za proizvodnju zdrave, domaće hrane. Plodna zemlja, čisti izvori, planinski pašnjaci – sve nam je dato, ali bez sistemske podrške, bez ulaganja i strategije, poljoprivreda propada. 
 
- Gledamo kako sela ostaju pusta, kako mladi odlaze jer ne vide perspektivu u ovom poslu. Hoćemo li dozvoliti da nestane ono što nas čini samostalnim i sigurnim kao narod - pitao je Miličić. 
 
On je rekao da su u zemljama Evropske unije poljoprivredni budžeti višestruko veći od našeg. 
 
- Dok kod nas agrobudžet iznosi oko 1,7 odsto, a u državama koje brinu o svojoj bezbjednosti hrane, on iznosi i preko pet odsto. Ulaganje u poljoprivredu nije trošak – to je investicija u našu budućnost - naveo je Miličić. 
 
On je rekao da je sve manja proizvodnja i da farmeri odustaju jer ne mogu da izdrže troškove i nelojalnu konkurenciju uvozne robe. 
 
- Napuštena sela - mladi bježe iz ruralnih krajeva jer vide da se od poljoprivrede ne može živjeti. Zavisnost od uvoza - naše prodavnice su pune uvezene hrane, dok domaći proizvodi teško pronalaze put do tržišta. Nedostatak podrške - mali poljoprivrednici nemaju subvencije i olakšice koje bi im omogućile stabilno poslovanje - rekao je Miličić. 
 
Prema njegovim riječima, ukoliko nešto hitno ne promijenimo, Crna Gora će ostati bez svoje poljoprivrede, a time i bez sopstvene bezbjednosti hrane. 
 
- Da li smo spremni da zavisimo od tuđe hrane? Da li želimo da budemo država bez vlastitih proizvoda, bez zdravih namirnica sa naših polja i farmi - pitao je Miličić. 
 
On je ocijenio da ovo nije samo borba farmera. 
 
- Ovo je borba za budućnost Crne Gore. Ako sada ne preduzmemo korake, sjutra ćemo žaliti jer nijesmo zaštitili ono što je najvažnije – našu hranu, našu ekonomiju i naš način života - zaključio je Miličić.

Poljoprivredni klaster traži od Vlade veći Agrobudžet kako bi se osigurala stabilnost

Danska premijerka Mete Frederiksen potvrdila je danas da će se ministar vanjskih poslova Danske Lars Leke Rasmunsen naredne sedmice sastati sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom, kako bi razgovarali o statusu Grenlanda.
Sastanak je dogovoren u trenutku pojačanih nastojanja Sjedinjenih Američkih Država da ojačaju svoj uticaj nad ovim prostranim arktičkim ostrvom, navodi njemačka novinska agencija DPA. Tačna lokacija i vrijeme susreta još nijesu saopšteni.
- Nalazimo se na raskršću- izjavila je Frederiksen tokom stranačke konferencije, prenosi danska novinska agencija Ricau.
Američki državni sekretar Marko Rubio ranije je potvrdio da planira razgovore sa danskim zvaničnicima, nakon što su Danska i Grenland zvanično zatražili sastanak. Grenland ima manje od 57.000 stanovnika, oko četiri petine njegove teritorije prekriveno je ledom, a iako uživa široku autonomiju, formalno je dio Kraljevine Danske, članice NATO-a.
Američki predsjednik Donald Tramp posljednjih dana ponovo je izrazio svoju dugogodišnju želju da Sjedinjene Američke Države „posjeduju“ Grenland. Njegova administracija nije isključila ni mogućnost upotrebe vojne sile kako bi preuzela kontrolu nad ostrvom, pozivajući se na bezbjednosne interese, kao i na, kako navode, rastuću prijetnju Kine i Rusije u regionu.
Kao odgovor na takve poruke, premijerka Mete Frederiksen upozorila je da bi prijetnje savezniku unutar NATO-a značile ozbiljno narušavanje temelja savezništva, poručivši da u tom slučaju „sve staje“.

Danska i SAD o Grenlandu: Frederiksen potvrdila sastanak Rasmunsena i Rubija

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće sjutra sa Mađarskom u drugom kolu A grupe Evropskog prvenstva u Beogradu.
Obje selekcije na startu šampionata ostvarile su ubjedljive pobjede.
Crna Gora je savladala Maltu 21:12, dok je Mađarska nadigrala Francusku 15:7.
Crnogorski vaterpolisti izgubili su posljednjih devet međusobnih duela, a posljednju pobjedu protiv Mađarske ostvarili su u finalu Svjetske lige 2018. godine.
Duel u Beogradskoj areni počeće u 15 sati i 15 minuta.
U drugom meču te grupe i, u 12 sati i 45 minuta, sastaće se Malta i Francuska.&nbsp;

EP: Crnogorski vaterpolisti sjutra sa Mađarskom

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Tag: poljoprivredni-klaster