Minifudbal reprezentacija Crne Gore plasirala se u polufinale Svjetskog prvenstva u Bakuu.

Izabranici Dejana Raspopovića savladali su danas u četvrtfinalnom meču selekciju Češke 1:0.

Odlučujući pogodak postigao je Rijad Dervišević u 39. minutu.

Crna Gora će u polufinalu igrati sa boljim iz duela Engleske i Azerbejdžana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Minifudbal: Crna Gora u polufinalu SP

Vaterpolisti Jadrana, uprkos trijumfu, u četvrtfinalu završili su nastup u Eurokuou. 
 
Jadran je večeras u Herceg Novom, u revanš meču, pobijedio zagrebačku Mladost 9:6, ali nije uspio da nadoknadi zaostatak iz prvog duela. 
 
Mladost je pred svojim navijačima slavila 13:9. 
 
Loš početak meča i vođstvo gostiju od 4:0 i 5:1 koštalo je domaći sastav puta u polufinale. 
 
Domaćin je sa šest vezanih pogodaka napravio preokret i poveo 7:5, vodio je i 9:6, ali nije uspio da se domogne željenih četiri gola razlike. 
 
Stativa je, 42 sekunde prije kraja, zaustavila udarac Aleksandra Ivovića, čime je otišla i posljednja šansa podgoričkog tima. 
 
Dvostruki strijelci za Jadran bili su Jovan Vujović, Strahinja Gojković i Vasilije Radović, dok su se po jednom upisali Dmitri Holod, Danilo Stupar i Aleksandar Ivović. 
 
U zagrebačkom timu najbolji je bio Franko Lazić sa dva gola.

Trijumf Jadrana nedovoljan za polufinale

Košarkaši Podgorice Bemax poraženi su večeras u Čajetini od Zlatibora 90:82, u petom kolu kola Top osam faze NLB ABA druge lige.

Podgorički tim upisao je četvrti poraz i ostao bez šansi za polufinale.

Zlatibor je zadržao maksimalan učinak, a u polufinalu iz E grupe pridružila mu se i Bosna sa učinkom 3-2.

U posljednjem kolu Helios i Podgorica igraće meč bez rezultatskog značaja.

Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Marko Kovačević sa 22 poena.

U ekipi iz Podgorice bolji od ostalih bili su Balša Živanović sa 14 i Pavle Đurišić sa 13, po 11 ubacili su Nikola Žižić i Entoni Smit, a dvocifren je bio još Marko Radunović sa 10 poena.

Poraz Podgorice u Čajetini

Vaterpolisti Primorca nijesu uspjeli da se plasiraju u polufinale Eurokupa. 
 
Primorac je večeras u Kotoru, u revanš meču četvrtfinala, pobijedio Sabadelj 14:9, ali nije uspio da nadoknadi zaostatak iz prvog duela. 
 
Španski tim pred svojim navijačima slavio je 17:9. 
 
Sabadelj je i u revanšu odigrao dobar meč i kontrolisao rezultat do sredine treće četvrtine i bio u vođstvu od 9:6. 
 
Primorac je do kraja treće četvrtine izjednačio na 9:9, a seriju od osam vezanih golova kompletirao je u posljednjoj četvrtini. 
 
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Nika Šušiašvili sa četiri, dok je gol manje postigao Dušan Matković. 
 
U španskom timu po dva gola postigli su Fin Šuce, Alberto Baroso i Konstantin Averka.

Primorac bez polufinala

Košarkaši SC Derbija prvi su polufinalisti Kupa Crne Gore. 
 
SC Derbi je danas u Bijelom Polju, u četvrtfinalnom meču, savladao Sutjesku EPCG 87:81. 
 
Podgorički sastav, koji brani trofej, do pobjede vodili su Erik Nil sa 18 i Nikola Pavlićević sa 15 poena. 
 
Dvocifren u pobjedničkom timu bio je i Luka Bogavac sa 13 poena. 
 
U ekipi Sutjeske najbolji je bio Filip Barović sa 21 poenom. 
 
SC Derbi će u polufinalu igrati sa boljim iz večerašnjeg duela Jedinstva i Teoda (20.30). 
 
U 15 sati i 30 minuta sastaće se Budućnost Voli i Primorje, dok će u 18 sati rivali biti Mornar Barsko zlato i Podgorica Bemax.

SC Derbi prvi polufinalista

Srpski teniser Novak Đoković plasirao se u polufinale Australijan opena (AO). 
 
On je danas u Melburnu, u četvrtfinalnom meču, savladao Španca Karlosa Alkaraza 3:1, po setovima 4:6, 6:4, 6:3 i 6:4. 
 
Do pobjede i polufinala došao je nakon tri sata i 37 minuta igre. 
 
Naredni rival biće mu Aleksander Zverev, koji je u četvrtfinalnom meču pobijedio 11. igrača svijeta, Amerikanca Tomija Pola, 3:1 (7:6, 7:6, 2:6 i 6:1). 
 
Sjutra će za polufinale igrati Janik Siner i Aleks de Minaur, odnosno Lorenco Sonego i Ben Šelton.

Đoković u polufinalu AO

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore plasirala se u polufinale kvalifikacionog turnira za Svjetski kup. 
 
Crnogorski vaterpolisti savladali su danas u Bukureštu, u četvrtfinalnom meču, selekciju Sjedinjenih Američkih Država 15:7 (5:1, 3:2, 3:1 i 4:3). 
 
Izabranici selektora Dejana Savića potpuno su nadigrali rivala, poveli su na startu 4:0, na kraju prve četvrtine bilo je 5:1, dok je početkom posljednjeg dijela razlika iznosila osam golova (12:4), koliko je bilo i na kraju. 
 
Crnogorska selekcija odličnom odbranom potpuno je zaustavila rivala, koji tri četvrtine nije imao rješenja u napadu. 
 
Najefikasniji u pobjedničkom timu, na čijem se golu istakao Petar Tešanović sa 13 odbrana, bio je Nikola Moskov sa četiri gola, Filip Gardašević postigao je tri, po dva puta u strijelce upisali su se Miroslav Perković i Dušan Matković, a po jednom Đuro Radović, Vasilije Radović, Savo Đetković i Danilo Radović. 
 
U američkoj selekciji bolji od ostalih bili su Rajan Ol sa tri i Ben Lihti sa da gola. 
 
Crna Gora će u polufinalu igrati sa boljim iz večerašnjeg duela Hrvatske i Španije.

„Ajkule“ razbile SAD i izborile polufinale Svjetskog kupa

Embargo na uvoz i izvoz oružja Izraelu, a od donosioca odluka umjesto ispraznih floskula da zauzmu stav i moralno i ljudski stanu na stranu potlačenog palestinskog naroda, zahtijevaće se na skupu 14. septembra u Podgorici - rekao je gostujući u emisiji E uživo, na Televiziji E, koordinator Pokreta solidarnosti sa Palestinu - Denis Mekić.
U Podgorici će 14.septembra biti održan veliki regionalni mirni protest solidarnosti sa narodom Palestine, pod sloganom ,,Crna Gora kolijevka slobode". Građani su pozvani da se okupe i pošalju poruku da nasilje i genocid nad civilima ne mogu ostati bez glasa otpora.
Crna Gora je bila primjer svijetu, kaže Mekić, jer je uvijek bila na pravoj strani istorije, gajeći slobodarske vrijednosti i vrijednosti antifašizma.
- Kroz istoriju smo i te kako pokazivali kakav treba imati odnos prema okupatorima, te kroz taj odnos crnogorsko društvo je imalo stepen svijesti koji mi i danas potvrđujemo u Pokretu solidarnosti sa Palestinom, da smo ponovo na toj strani istorije - rekao je Mekić.
Glavna poruka, kaže Mekić, skupa koji će se održati 14.septembra je da nijesu elite te koje imaju vlast samo zbog sebe, već su tu, kako kaže, zbog svih građana.
- Suverenitet pripada pojedincu, ako desetine i desetine hiljada građana Crne Gore konstantno izražava zahtjeve i pokušava da se solidariše i preduzme neke konkretne mjere kako bi pomogli i solidarisali se sa palestinskim narodom, to treba i neko da čuje. Mi smo u vremenu najvećih zločina u savremenom dobu, konstantno pratimo i smatramo da ne možemo samo floskulama podržavati Palestinu, već i na neki način preduzeti ono što je u našoj moći, to je takođe još jedan cilj našeg skupa, da zahtijevamo konkretne mjere - istakao je Mekić.
Poručuje da je humano i moralno ne biti u sadašnjem trenutku nijem, a odgovornost je, podsjeća on, na političkim predstavnicima.
- Mi smo minimalno krenuli i tražimo prije svega embargo na oružje, jer ne želimo da od našeg novca neki metak kojim će palestinsko dijete biti ubijeno. Mi želimo da na sve načine spriječimo bilo kakav uvoz, ili izvoz oružja ka Izraelu, to je ono što je najmoralnije i najhitnije da Crna Gora uradi. Želimo takođe da na institucionalnom nivou od onih koji su dobili povjerenje od građana da, osim svojih floskula, prema palestinskim narodu da podršku, mada većina izbjegava da na bilo koji način da izrazi podršku, vidjeli smo na Bledskom forumu našeg predsjednika koji sve nas predstavlja da je opet pokušao da izbjegne da stand na stranu potlačenih, a vidjeli smo primjer predstavnice Slovenije, kao i drugih pozitivnih primjera iz EU, da stavili fokus na prava Palestinaca - zaključio je Mekić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FgbfQgLrcJng%3Fsi%3DatpBSI_WTahH9ryv&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mekić: "Crna Gora kolijevka slobode” je skup sa koga će se od vlasti tražiti konkretne mjere

Komesarka za proširenje Evropske unije (EU) Marta Kos rekla je za N1 da su zahtjevi onih koji protestuju u Srbiji isti kao i zahtjevi EU od Srbije na evropskom putu. Komentarišući razgovor direktora Telekoma i direktora Junajted grupe, navela je da nijedan ekonomski ili politički pritisak na medije nije dobar za demokratiju.
Kako je navela, u Evropskoj uniji zabrinuti su zbog dešavanja u Srbiji jer žele da Srbija bude jaka na evropskom putu, kao i da su zbog toga spremni da pomognu našoj zemlji da ispuni uslove neophodne da bi postala članica EU.
- Da bi bila članica i kandidat, to dolazi sa odgovornošću i posvećenošću sa obje strane. Moja uloga kao komesarke za proširenje i cijele Evropske komisije i Evropskog parlamenta jeste da smo spremni da pomognemo jer svi vjerujemo da postoji budućnost Srbije u Evropskoj uniji - istakla je.
Sa druge strane, navela je, postoje stvari koje moraju da se promijene u Srbiji.
Na pitanje da li može da vjeruje srpskoj vlasti i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, koji članove EP naziva ološem, rekla je:
"Ja vjerujem ljudima Srbije. Ljudi Srbije su pokazali svoje proteste i to su oni koji mogu da promijene sistem i koji mogu da donesu demokratske procese. To povjerenje je jako bitno. Što je veće povjerenje, to je lakše za ljude da razumiju zašto su reforme neophodne. U ovom smislu, Evropska unija dobija povjerenje od građana Srbije. Mnogi zahtjevi vašeg naroda isti su kao i naši zahtjevi od Srbije na evropskom putu. I zato bih željela da srpski narod vidi nas kao saveznika koji može da pomogne da dostigne ono što oni žele."
Kada je govorila o medijima u Srbiji, navela je da je vrlo važno da državne institucije u Srbiji moraju da stvore mogućnost da novinari rade normalno i da ljudi dobiju informacije, te da u tome pomažu.
Navela je i da ljudi nemaju dovoljno informacija i kada je u pitanju integracija Srbije u EU.
- Moramo da vidimo transformaciju procesa promjena u Srbiji i lideri igraju veoma važnu ulogu u tome kada stave dnevnu politiku na prvo mjesto, umjesto reformi koje su neophodne. Kada pričaju protiv Evrope, kada učestvuju na vojnoj paradi u Moskvi ili u Pekingu, to utiče na javno mnijenje, ne samo na nivou ministara i premijera, već i na građane - istakla je Kos.&nbsp;
Komentarišući razgovor direktora Telekoma Vladimira Lučića i direktora Junajted grupe Stena Milera, navela je da nijedan ekonomski ili politički pritisak na medije nije dobar za demokratiju.

Kos o razgovoru Lučića i Milera: Nijedan ekonomski ili politički pritisak na medije nije dobar za demokratiju

Francuski predsjednik Emanuel Makron imenovao je ministra odbrane Sebastiena Lekornua za novog premijera Francuske, četvrtog u protekloj godini.
Lekorn, star 39 godina, najmlađi je ministar odbrane u istoriji Francuske i arhitekta vojnog naoružanja vrijednog 413 milijardi eura do 2030. godine, podstaknutog ratom Rusije u Ukrajini.
Bivši konzervativac koji se pridružio Makronovom centrističkom pokretu 2017. godine, Lekorn je obavljao funkcije u oblasti lokalnih vlasti, prekomorskih teritorija, kao i tokom „velikog dijaloga“ sa žutim prslucima, kada je upravljao masovnim nezadovoljstvom kroz razgovore.
Takođe je nudio razgovore o autonomiji tokom nemira u Gvadalupei 2021. godine.
Njegov uspon odražava Makronov instinkt da nagradi lojalnost, ali i potrebu za kontinuitetom, nakon što su ponovljene borbe oko budžeta srušile prethodne premijere i ostavile Francusku u zastoju.

Makron imenovao Sebastiena Lekornua za novog premijera Francuske

Brisel ne može ponuditi šargarepu Srbiji, dok predsjednik te zemlje Aleksandar Vučić svojim građanima nudi batinu, izjavio je večeras izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula, dok su se u debati čula i mišljenja da Brisel ne treba da se miješa u unutrašnja pitanja Srbije, koja ima demokratski i legalno izabranu vlast.
Picula je u debati pred Evropskim parlamentom rekao da u Srbiji nema dovoljno reformi, da napredak nije dovoljan i da nema usaglašavanja sa evropskim sankcijama Rusiji.
Eskalacija nasilja nad demonstrantima, provokativni spoljno-politički potezi, najnoviji napadi na novinare i projekat potpune kontrole medija – razlozi su za još jednu ozbiljnu raspravu o Srbiji, naglasio je Picula.
Picula je ocijenio i da je paradoks što EU sprovodi sankcije ruskom režimu, a ćuti kada je u pitanju država kandidat za članstvo, čiji šef javno odbija uvođenje sankcija Moskvi.
Davor Ivor Šter iz Evropske narodne partije rekao je da je Srbija sve više polarizovana.
- Upozorili smo i ranije da se problemi ne mogu riješiti samo promjenom jedne osobe, problemi su strukturne prirode, uključujući i neke predstavnike opozicije - rekao je on i ocenio da je u Srbiji nacionalizam jači od borbe protiv korupcije.
Ne možemo dati blanko ček ni opoziciji, rekao je Šter i poručio da nije posao EU da mijenja vlast u Srbiji, već da traži ispunjavanje kriterijuma za koje se Srbija obavezala predajom kandidature.
Poslanik Evropske stranke zelenih Vladimir Prebilič naglasio je da EU ne može da prihvati Srbiju u kojoj huligani napadaju mirne demonstrante, niti zemlju čiji predsjednik naziva predstavnike Evropskog parlamenta ološem.
- Demokratska Srbija nije nešto što je potrebno samo građanima, već je to i potrebno Evropi da bismo imali stabilan region - rekao je Prebilič.

Burna rasprava u EP o stanju u Srbiji: Brisel ne može dati Beogradu šargarepu, dok Vučić na ulici ljudima nudi batine

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

(VIDEO/FOTO) "Cetinje pamti 5.9.2021.“ Pajović-Musić: Samo zajedno možemo pobijediti fašističko zlo koje nas je snašlo

&nbsp;Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su gradnju dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja kroz selo Đurđevića Tara tako što su trasu izmjestili u odnosu na prvovitni plan i ona sada prolazi kroz imanja mještana koji su prihvatili da im prodaju parcele. - CGES uništava Taru. Uništili su život u Đurđevića Tari i budućim naraštajima koji je trebalo da ostanu ovdje i razvijaju ovaj kraj, prije svega kroz turističku ponudu. Mi smo rodoljubi ove države i želimo da je sačuvao i unaprijedimo u bolje mjesto za život. Ali, od naše mukotrpne borbe, sastanaka, blokade mosta, obećanja bivšeg ministra Janka Odovića da će ići podzemni kabal i bivšeg ministra Saše Mujovića da dalekovod neće ugroziti nikoga, ostala je prazna priča i uništavanje naljepšeg i najpoznatijeg sela sa velelepnim mostom na Tari – ogorčen je predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić. On podsjeća da je most na Đurđevića Tari drugo najposjećenije mjesto u Crnoj Gori, te da će uskoro, nakon okončanja rekonstrukcije, „zasijati novom ruhu, sa uređenim pristupnim putevima, parkingom, osvetljenjem, ali će dalekovod trajno uništiti ambijent“. - Dalekovod će vizuelno uništiti Taru. Posječen je veliki broj stabala, probijeni su novi putevi u srcu Nacionalnog parka „Durmitor“, urađena je velika devastacija. Nama - mještanima ne daju da napravimo ni pomoćni objekat, ne daju doznaku za ogrijevno drvo. Pa, pitamo se kakve koristi mi to imamo od uprave ovog nesrećnog nacionalnog parka, kad nijesu „mrdnuli prstom“ da zaštite selo i Park od ovih metalnih strašila – kaže za Portal ETV Ostojić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7" data-rendition-name="original" width="1080" height="1128" loading="lazy" alt="Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari"> <figcaption>Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari</figcaption> </figure>  Smatra da je trebalo „striktno da daju dozvolu da može da prođe samo podzemni kabal kroz Nacionalni park“. - Ali nije njih briga bilo za mještane i prirodu. I pitamo se zašto su ovo dozvolili Nacionalni parkovi znajući da je Tara pod zaštitom Uneska. Mi nijesmo branili selo da bi zaustavili projekat od velike važnosti za Crnu Goru, samo smo tražili da se ono zaobiđe ono ili da postave podzemni kabal. A, moglo je – dodaje Ostojić.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F-gSGl7UACzw%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sagovornik Portala ETV podsjeća da je „bivši ministar Odović bio obećo, ali je onda rečeno da nije izvodljivo zbog nedostatka para“. - Pitamo, kako je mogao kabal kroz čitavu Italiju, preko mora da prođe podzemno, kroz Tivat i Lastvu 6,7 kilometara, a kroz Taru nije moglo 2,5 kilometara. I da se sačuva predivno selo, Nacionalni park i stanovništvo koje tu živi. Ovaj dalekovod će stopirati život u selu kuda je prošao. Tu života više nema. Ogromna zračenja, magnetna polja koja utiču na biljni i životinjski svijet. Dobijaće se leukemije i kanceri, uticaće na raspoloženje ljudi. Pogođeno je direktno oko 15 domaćinstava – objašnjava Ostojić. Neki mještani, kako kaže, podlegli su „ogromnom pritisku mešetara CGES-a, koji su nudili ogromne pare i išli od kuće do kuće“.&nbsp; - Imali su informacija dosta, koga mogu kupiti i nijesu žalili novac. Nažalost, pojedini su poklekli kad su im ponudili ogromne cifre. Ipak, te proklete pare su uništile selo. Ništa više neće biti isto. Uništili su međuljudske odnose, slogu među mještanima. I to će imati trajne posljedice. Poremećeni su zanavijek komšijski, rođački i kumovski odnosi. Selo je bilo složno, jedni drugima smo pomagali kad je trebalo. Toga nikad više neće biti. Ti koji su prodali Italijanima zemlju, trebalo je prvo da je ponude komšijama i rođacima, ako su im pare bile potrebne. Naši su se borili za ovu zemlju i živote davali, a mi je prodajemo „Terni“ italijanskoj – ogorčen je Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>NEKI MJEŠTANI PODLEGLI OGROMNOM PRITISKU: Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Njegov i život njegove porodice, ističe on, ugrozio je CGS, jer „žice prolaze oko 40 metara od mjesta“, đe on i familija borave po 15-20 sati dnevno.&nbsp; - I biznis koji sam stvarao godinama i zapošljavao veliki broj radnika je ugrožen. I druge porodice uz liniju prokletog dalekovoda su ugrožene. Tuda će utihnuti sve. Bio sam optimista i nadao sam se da će podzemni kabal proći ili da će dalekovod zaobići selo. Bile su neke informacije da nemaju drugog izbora, ali pare i „Brankovići“ su učinili svoje! Više Tara neće biti ista – zaključio je Ostojić. Biolog Vuk Iković kazao je u maju za Portal ETV da dalekovode treba planirati tako da zaobilaze turistički značajna područja, te da u proces planiranja treba da budu uključene sve zainteresovane strane - mještani i lokalni preduzetnici. - Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu – bio je decidiran Iković. Gradnja dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja nekoliko godina je u fokusu, jer su se mještani Đurđevića Tare usprotivili da trasa prođe kroz njihovo selo, u znak protesta u više navrata blokirali su i most na Tari, ali, sudeći prema informacijama da su neki od njih, ipak, prodali zemlju, otpora više neće biti.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FvMVpoZQy2F0%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Posljednji put proteste su organizovali u martu ove godine, nakon čega su ekipe CGES-a obustavile radove u zoni sela. Iković je u razgovoru za Portal ETV kazao da dalekovodi mogu da uzrokuju „gubitak vizuelnog identiteta jednog prostora, da nepovratno podijele jedan prostor na dva dijela i da tako razdvoje mjesto zimovališta od mjesta hranilišta raznih vrsta“. Bio je kategoričan da ukoliko se ne mogu zaobići najvrjedniji pejzaži i ekosistemi, onda treba postaviti podzemni kabal. Jedan od najglasnijih protivnika gradnje dalekovoda u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ bio je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, a Skupština grada u decembru 2023. godine čak je, na njegovu inicijativu, usvojila zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp; Vraneš je tada u lokalnom parlamentu tvrdio da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko ne odustane od zaključaka koje je inicirao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom "> <figcaption>Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom </figcaption> </figure>  Od zaključaka te 2023. nije odustao, ali 2025. kada je CGES nastavio radove, ne pominje ni zaključke SO, niti se glaska na ovu temu.&nbsp; Na pitanje odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića na sjednici 27. marta što se desilo u međuvremenu, kratko je odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, ali da on i njegovi saradnici nijesu.&nbsp; Koliko je 2023. Vraneš ozbiljno doživio pritiske kojima je, kako je govorio u lokalnom paralemntu, bio izložen, svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).

Tag: polufinale