Ministar pravde Bojan Božović neće se uplitati u rad Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), da po zahtjevu predsjednika države Jakova Milatovića pripremi prijedlog za njeno pomilovanje, odnosno oslobađanje od krivičnog gonjenja - <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/politika/796708/bozovic-nece-preporuciti-pomilovanje-bratic">saznaju “Vijesti”</a>.
- Ministru ne pada na pamet da preporučuje predsjedniku da oslobodi nekoga protiv koga je postupak tek na početku, a još nije podignuta ni optužnica. To bi bio presedan i značio bi neprimjereno miješanje izvršne vlasti u rad tužilaštva, u slučaju koji ne odražava duh Zakona o pomilovanju - rekao je “Vijestima” sagovornik iz Ministarstva pravde upoznat s razgovorima u tom resoru o ovom slučaju.
Milatovićev kabinet juče je zatražio od ministarstva da “hitno postupi u skladu sa zakonom”, tako što će pokrenuti postupak po službenoj dužnosti i prikupiti informacije od drugih organa, pa dostaviti predsjedniku obrazloženi predlog za pomilovanje, “kako bi predsjednik mogao izvršiti svoju ustavnu i zakonsku funkciju odlučivanja”.
Slavica Bratić javno je prekjuče apelovala na Milatovića “da shodno njegovim Zakonom i Ustavom definisanim pravima oslobodi... od krivičnog gonjenja” njenu “nepravedno i siledžijski privedenu i zatvorenu” sestru.
Vesni Bratić prekjuče je određen pritvor do 30 dana u postupku pred Specijalnim državnim tužilaštvom (SDT), koje je tereti da je zloupotrijebila službeni položaj prilikom smjenjivanja direktora vrtića, osnovnih i srednjih škola u 2021. godine, kad je bila ministarka posvjete, kulture, nauke i sporta.
Portparol SDT-a Vukas Radonjić rekao je sinoć u emisiji “Načisto” na TV Vijesti da joj je pritvor određen jer postoji opasnost da bi mogla pobjeći u Bosnu i Hercegovinu, čije državljanstvo ima pored crnogorskog, a sumnja se i da bi mogla uticati na svjedoke.
Prema Zakonu o pomilovanju, predsjednik može pomilovati osobu osuđenu za krivično djelo tako što će je djelimično ili potpuno osloboditi od izvršenja kazne zatvora i ublažiti druge njene posljedice, ali može osloboditi nekog i od krivičnog gonjenja u bilo kojoj fazi postupka, odnosno i prije presude.
To bi, u slučaju Bratić, značilo ne samo njen momentalni izlazak iz pritvora, već i obustavljanje svake istrage - isto kao da je pravosnažno oslobođena krivice pred crnogorskim sudovima.
Sagovornici “Vijesti” iz advokatske struke i ministarstva tvrde da je posljednji slučaj pomilovanja nekog ko još nije osuđen bio 1997. godine, kad je tadašnji predsjednik Momir Bulatović pomilovao Miodraga Daku Davidovića.
Izvor iz ministarstva rekao je da je oslobađanje od krivičnog gonjenja predviđeno zakonom zbog vrlo izuzetnih slučajeva, što, tvrdi, ovaj Vesne Bratić nije. 
- Na primjer, kad zlostavljana majka troje djece ubije u samoodbrani nasilnog supruga, pa je predsjednik onda pomiluje zbog dobrobiti djece - navodi izvor.
U ministarstvu razmatraju dvije varijante negativnog odgovora Milatoviću, jer je “zakon nedorečen”. Sagovornik je rekao da je jedna mogućnost da ministar uopšte ne pokrene postupak, jer je jedno od tumačenja da ga zakon na to ne obavezuje. Kad bi to uradio, tvrdi sagovornik, ministarstvo bi ubrzo bilo preplavljeno takvim zahtjevima “kad god nekoga uhapse”.
Drugi način je da Božović pokrene postupak i pošalje negativno mišljenje za oslobađanje Bratić od krivičnog gonjenja, iako mišljenje ministra ne obavezuje predsjednika države, rekao je izvor “Vijesti”.
Vanraspravno vijeće Višeg suda trebalo bi danas da odluči po žalbi advokata Vesne Bratić na određivanje pritvora.
U lavinu protesta zbog hapšenja i privođenja Vesne Bratić s lisicama na rukama, i optužbi za selektivnost od strane prosrpskih političkih partija i pojedinih državnih funkcionera - uključio se i Milatović.
- Poštujući nadležnosti pravosudnih organa u postupku protiv Vesne Bratić, evidentno je da je u javnosti snažno odjeknuo način privođenja i određivanje zadržavanja jednoj univerzitetskoj profesorici, koji su kod većine građana ostavili utisak tretmana rezervisanog za najteže oblike kriminala - naveo je Milatović na mreži Iks (X) u utorak, prije nego joj je određeno zadržavanje ili pritvor.
Takva percepcija, prema riječima Milatovića, otvara pitanje standarda i proporcionalnosti, posebno imajući u vidu da su u drugim slučajevima lica optužena za značajno teža krivična djela puštana da se brane sa slobode.
- Vladavina prava podrazumijeva jednake aršine - odlučnost i snagu države prema organizovanom kriminalu, korupciji i bjeguncima, ali i odmjeren, profesionalan i dostojanstven pristup prema onima koji su dostupni institucijama. Samo dosljednost, bez selektivnosti, može vratiti povjerenje građana u sistem - poručio je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Božović neće preporučiti pomilovanje Bratić

KFC predsjednik države Jakov Milatović pozvao je danas na gotovo nezabilježeni presedan povodom slučaja bivše ministarke Vesne Bratić kojoj je odlukom suda određen pritvor u trajanju od 30 dana - ocijenio je poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević nakon što je predsjednik tražio hitno postupanje Ministarstva pravde da bi odlučivao o pomilovanju nedavno uhapšene bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmilatovic-zatrazio-hitno-postupanje-ministarstva-pravde-u-slucaju-vesne-bratic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Presedan je, kaže Zirojević, gotovo nezabilježen jer se, ipak, dogodio jednom u crnogorskoj istoriji. Kako je ukazao, tadašnji predsjednik Momir Bulatović, noć uoči gubljenja predsjedničkog mandata na izborima, pomilovao je i zaštitio od krivičnog gonjenja svog kuma. U pitanju su, kako je dodao Zirojević, bile optužbe za šverc cigara.
- U pauzama između sprječavanja otvaranja KFC-a u prizemlje stambene zgrade u kojoj živi i služenja apsolutno ničemu, slučajni predsjednik Jakov Milatović pokazuje crnogorskoj javnosti da, i pored činjenice da je ubjedljivo najnebitniji akter na crnogorskoj političkoj sceni, može djelovati prilično štetno i destruktivno - naveo je Zirojević.
Ovakvo ponašanje, bez upoznavanja sa onim za šta se osumnjičena tereti i, u konačnom, bez donošenja makar prvostepene presude, ništa je drugo, kaže on, do klasična opstrukcija pravde i grubo miješanje u rad pravosuđa.
- Vesna Bratić, kao i svaki drugi građanin ove države, treba da ima pravo na odbranu i pravičan proces, kao i sve ono drugo što je po zakonu sljeduje. A to što “oslobodioci” smatraju da pravda staje tamo gdje počinje njihova odgovornost, to je već nešto drugo. I da, neprikladno je privođenje bivše ministarke sa lisicama na rukama, baš kao što je bilo neprikladno privođenje, recimo, tadašnje direktorice ASK i ophođenje prema njenom maloljetnom djetetu, kao što je, uostalom, neprikladno senzacionalističko privođenje bilo kojeg aktuelnog ili bivšeg funkcionera - istakao je Zirojević.
Razlika je, kaže on, samo u tome što oni isti stav imaju za sve.
- Dok su oni koji danas traže oslobađanje Vesne Bratić egzaltirano dijelili fotografije nekih drugih sa tim istim lisicama na rukama. Ta razlika je civilizacijska - zaključio je Zirojević.

Zirojević: KFC predsjednik poziva na gotovo nezabilježeni presedan, u najavi klasična opstrukcija pravde i grubo miješanje u rad pravosuđa

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom prošle godine odlučivao je o 54 molbe za pomilovanje osuđenih osoba, od kojih je šest uvažio, dok je 48 zahtjeva odbio.
Prema podacima objavljenim na sajtu predsjednika, većina odluka odnosila se na rehabilitaciju ranije izrečenih kazni, uključujući novčane kazne, uslovne osude i kazne rada u javnom interesu iz prethodnih godina.
U jednom slučaju, izrečena kazna zatvora u trajanju od 11 mjeseci zamijenjena je uslovnom osudom sa rokom provjeravanja od pet godina.
Iz Kabineta predsjednika je saopšteno da su sve molbe prošle zakonom propisanu proceduru.
U strukturi odluka po vrstama krivičnih djela, najveći broj odbijenih molbi odnosi se na krivična djela protiv javnog reda i mira (deset), zatim na krivična djela protiv zdravlja ljudi (sedam), imovine i protiv života i tijela (po šest).
- Milatović je donio četiti odluke kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica za počinjena krivična djela protiv sloboda i prava čovjeka i građanina - navodi se na sajtu predsjednika.
U dijelu Krivičnog zakonika koji se odnose na krivična djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, nije uvažena molba za pomilovanje četvorici osuđenika, dok su tri molbe usvojene.
U podacima se navodi da je Milatović nije uvažio tri molbe za pomilovanje osuđenih za krivična djela protiv braka i porodice, a isto toliko za krivična djela protiv platnog prometa i privrednog poslovanja.
Prema podacima, Milatović nije uvažio dvije molbe za pomilovanje osuđenih lica za počinjena krivična djela protiv životne sredine i uređenja prostora, isto toliko za krivična djela protiv državnih organa.
On je odbio i jednu molbu za pomilovanje osuđenog za krivična djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore.
Milatović je uvažio dvije molbe za pomilovanje osuđenih za krivična djela protiv zdravlja ljudi i jednu za pomilovanje osuđenog za počinjeno krivično djelo protiv javnog reda i mira.

Milatović odobrio šest molbi za pomilovanje

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas da preventivna pomilovanja koja je izdao njegov prethodnik Džo Bajden za više osoba nisu validna.
Nekoliko sati prije odlaska sa vlasti 20. januara Džo Bajden je izdao niz preventivnih pomilovanja za članove Kongresa ili funkcionere da bi ih zaštitio od „neopravdanih i politički motivisanih sudskih gonjenja“.
On je tako pružio svoju zaštitu bivšem načelniku generalštaba američke vojske Majku Miliju, bivšem tvorcu strategije protiv kovida 19 u Bijeloj kući Entoniju Faučiju, kao i članovima Kongresa i funkcionerima koji su učestvovali u istražnoj komisiji oko napada na Kapitol 6. januara 2022. godine, kada su Trampove pristalice pokušale da spriječe legitimizaciju pobjede Bajdena na izborima.
- "Pomilovanja" koje je uspavani Džo Bajden dao neizabranoj komisiji političkih nasilnika i mnogim drugim sada se proglašavaju ništavnim i bez efekta - napisao je noćas Tramp na svojoj platformi Trut Soušal.
Bez davanja dokaza Tramp je rekao da su pomilovanja napisana „mehaničkom olovkom“.
Za sada nisu jasne pravne implikacije ovih tvrdnji, piše agencija Frans pres.
Tramp je prethodno na svojoj platformi objavio mim koji predstavlja potpis svog demokratskog prethodnika napravljen pomoću mehaničke ruke sa olovkom, nagovještavajući da Bajden nije sam potpisivao svoje odluke.
Tramp koji je obećao da će se „osvetiti“ svojim političkim protivnicima, na dan svoje inauguracije osudio je pomilovanja data po njemu osobama koje su „vrlo, vrlo krive za jako teške zločine“.

Tramp tvrdi da pomilovanja koja je izdao Bajden nisu validna

Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp pomilovao je bivšeg guvernera Ilinoja Roda Blagojevića, nekadašnjeg demokratu i svojevremno učesnika rijaliti emisije "Slavni šegrt", koji je osuđen za korupciju.
Blagojević je smijenjen sa funkcije 2009. nakon što je optužen da je pokušao da proda ili razmijeni mjesto u Senatu koje je Obama napustio nakon što je ovaj pobijedio na predsjedničkim izborima 2008.
Govoreći u Ovalnom kabinetu, gdje je potpisao pomilovanje, Tramp je rekao da je Blagojević pretrpio „strašnu nepravdu“.
Blagojević je osuđen 2011. po optužbama za korupciju.
<h2>Posjeta Srbiji</h2>
Blagojević je početkom februara posjetio Srbiju i sastao se sa predsjednikom države Aleksandrom Vučićem, sa kojim je razgovarao o planovima za dalji razvoj odnosa dve države. 
 
- Sjajan sastanak u Srbiji sa predsjednikom Vučićem. On vodi ekonomsko čudo gdje su plate porasle za 270 odsto. Mrze ga isti ljudi koji mrze Trampa. Ponosan sam što sam upoznao predsjednika zemlje iz koje je došao moj otac - napisao je Blagojević na društvenoj mreži Iks (X) poslije sastanka.
Poslije posjete Srbiji, Politiko je pisao da Tramp razmišlja da postavi Blagojevića za ambasadora Sjedinjenih Država u Beogradu, što je nekadašnji guverner Ilinoja demantovao.
<h2>Blagojevićevi pravni izazovi</h2>
U prvom mandatu, Tramp je 2020. ublažio Blagojeviću 14-godišnju kaznu zbog optužbi za političku korupciju tokom njegovog prvog mandata.
Tramp je u drugom mandatu već pomilovao više od 1.500 ljudi optuženih u vezi sa upadom u Kapitol 6. januara 2021. Pomilovanja, objavljena prvog dana Trampovog povratka na funkciju utrla su put puštanju iz zatvora ljudi koji su proglašeni krivima za nasilne napade na policiju, kao i vođa ekstremističkih grupa ekstremne desnice osuđene za neuspjele zavere da Tramp ostane na vlasti nakon što je izgubio na predsjedničkim izborima 2020. od demokrate Džoa Bajdena.
Tramp je izrazio simpatije prema Blagojeviću kada se pojavio u emisiji "Slavni šegrt" 2010. prije nego što je počelo njegovo prvo suđenje za korupciju. Kada je Tramp otpustio Blagojevića kao takmičara, hvalio ga je kako se bori protiv optužbi, rekavši mu: „Imaš đavolsku petlju“.
U vrijeme kada je Tramp najavio smanjenje Blagojevićeve kazne 2020, američki predsjednik je bio pod istragom zbog njegovih veza sa Rusijom i pokušaja Moskve da se miješa u izbore 2016. Predsjednik je jasno stavio do znanja da vidi sličnosti između napora da se istraži njegovo i Blagojevićevo ponašanje.
- To je bilo krivično gonjenje koje su vodili ljudi - Komi, Ficpatrik, iste grupe - rekao je Tramp novinarima. On je mislio na bivšeg američkog tužioca Patrika Ficdžeralda koji je gonio Blagojevića i kasnije zastupao bivšeg direktora FBI Džejmsa Komija, koga je Tramp otpustio iz agencije u maju 2017. Komi je radio u privatnom sektoru tokom istrage i optužnice protiv Blagojevića.
Bivši specijalni savjetnik Robert Maler, koji je nadgledao istragu o vezama između Rusije i Trampove kampanje 2016, bio je direktor FBI tokom istrage o Blagojeviću.
Trampova odluka da ublaži kaznu Blagojeviću naišla je tada na kritike predstavnika obje stranke u Ilinoju. Guverner, demokrata, Džej Bi Priker rekao je tada da je Tramp „zloupotrijebio moć pomilovanja na neobjašnjive načine da nagradi svoje prijatelje i oprosti korupciju.
- I duboko vjerujem da ovo pomilovanje šalje pogrešnu poruku u pogrešno vrijeme - ocijenio je on.
Prema propisima, pomilovanje obično uklanja zabranu određenih građanskih prava, uključujući glasanje, članstvo u poroti, kandidovanje za javnu funkciju, posjedovanje oružja i zadržavanje određenih dozvola.
Državni Vrhovni sud oduzeo je Blagojeviću advokatsku licencu, međutim, rezultat pomilovanja ne može da se poništi, saopštila je Kancelarija tužioca za pomilovanje pri Sekretarijatu pravde.
Blagojevićev slučaj je takođe komplikovan zbog njegovog opoziva 2009. i smjenjivanja sa funkcije od strane državnog Senata. Odlukom o opozivu mu je zabranjeno obavljanje funkcije, a prošle godine je savezni sudija odbacio Blagojevićevu tužbu u kojoj je tvrdio da je zabrana prekršila njegova i ustavna prava birača.
Blagojević je osuđen po 18 tačaka. Sedmi okružni apelacioni sud SAD u Čikagu je 2015. odbacio pet osuda, uključujući i one u kojima je ponudio da postavi nekoga na visoko plaćenu poziciju u Senatu.

Tramp pomilovao nekadašnjeg guvernera Ilinoja Roda Blagojevića

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić donio je 13 odluka o pomilovanju, a na spisku pomilovanih su studenti, profesori i direktori nekoliko škola, saopšteno je iz tamošnjeg predsjedništva. 
 
Do odluke dolazi dva dana nakon što je Vučić najavio da će pomilovati studente i profesore protiv kojih se vode krivični postupci nakon učešća na masovnim protestima, koji se u protekla tri mjeseca organizuju širom Srbije, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Na protestima se traži krivična i politička odgovornost vlasti za nesreću u Novom Sadu, gdje je 1. novembra poginulo 15 ljudi. 
 
Studenti, koji u blokadi drže više desetina državnih fakulteta u Srbiji, zahtijevali su da se zaustave krivični postupci protiv demonstranata koje je policija hapsila na protestima, među kojima je bilo studenata i profesora. 
 
Kako je saopšteno iz Predsjedništva, pomilovano je troje studenata iz Novog Sada - D. B, M. M. i M. K, I. B. iz Požege, R. S. iz Sremske Kamenice, kao i M. S. iz Žablja. 
 
Vučić je, kako je saopšteno, pomilovao jednog dekana – N. J. iz Niša, i jednog docenta na fakultetu - R. J. iz Novog Sada. 
 
U saopštenju se navodi da su takođe pomilovana četiri direktora škola - B. M. iz Šapca, M. E. iz Bogatića, M. I. iz Šapca, S. M. J. iz Šapca, kao i jedan pomoćni radnik u školi V. M. iz Prokuplja. 
 
Odluke o pomilovanju dostavljene su Ministarstvu pravde radi sprovođenja dalje procedure. 
 
Talas protesta, koji su na ulice izveli desetine hiljada građana, pokrenuo je pad nadstrešnice rekonstruisane Željezničke stanice 1. novembra, kada je 15 ljudi poginulo, a dvoje teško povrijeđeno. 
 
Studenti su od vlasti zahtijevali i objavu kompletne dokumentacije o rekonstrukciji stanice, kako bi se utvrdila krivična odgovornost za nesreću. 
 
Oni, takođe, traže i da se procesuiraju svi napadači na studente i profesore na protestima nakon novosadske nesreće. 
 
Vučić je u ponedjeljak kazao da su ispunjeni svi studentski zahtjevi, dok studenti u blokadi nastavljaju proteste. 
 
Premijer Srbije Miloš Vučević podnio je u utorak ostavku, nakon napada na grupu studenata ispred prostorija vladajuće Srpske napredne stranke. 
 
Ostavku je istog dana podnio i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.

Vučić donio 13 odluka o pomilovanju

Američki predsjednik Donald Tramp pomilovao je osnivača ilegalnog sajta Silk Road (Put svile), osuđenog 2015. na doživotni zatvor zbog trgovine drogom i nezakonitog poslovanja.
Sajt Rosa Ulbrihta, kreiran u januaru 2011, korišćen je za prodaju ilegalne robe na dark vebu, uključujući drogu u vrijednosti od 200 miliona dolara. Federalni istražni biro (FBI) zatvorio je sajt u oktobru 2013.
- Upravo sam zvao majku Rosa Vilijama Ulbrihta da joj kažem da u njenu čast i čast libertarijanskog pokreta, koji me tako vatreno podržava, imam zadovoljstvo da potpišem potpuno i bezuslovno pomilovanje za njenog sina - objavio je američki predsjednik na mreži "Truth Social".
Tramp je obećao da će osloboditi Ulbrihta tokom govora u maju na konvenciji Libertarijanske partije, pokreta koji se zalaže za individualne slobode i ograničavanje uloge vlade.
Ulbrihtov slučaj postao je poznat u libertarijanskim krugovima, koji su presudu vidjeli kao napad na principe slobodnog tržišta.
Odluka o pomilovanju Ulbrihta, koji je bio optužen i u navodnim slučajevima naručenih ubistava ali su optužbe naknadno odbačene, donijeta je iako je Tramp u predizbonoj kampanji optuživao demokrate da su blagi prema delikvenciji i kriminalu.

Tramp pomilovao kreatora sajta za trgovinu drogom na dark vebu osuđenog 2015. na doživotni zatvor

Odlazeći američki predsjednik Džo Bajden je u posljednjim minutima svog mandata preventivno pomilovao petoro članova svoje porodice - brata Džejmsa i njegovu suprugu Saru, brata Frensisa, mlađu sestru Valeri Bajden Ovens i njenog supruga Džona Ovensa, zbog toga što su, kako je rekao, "podvrgnuti nemilosrdnim napadima i prijetnjama". 
Donald Tramp reagovao je na ovaj potez Bajdena koji je ocijenio kao "sramotan".
Ta odluka je došla nakon što je Bajden prethodno kontroverzno pomilovao svog sina Hantera, koji je bio optužen za krivična djela i prijetio mu je zatvor, a preventivno je pomilovao i neke Trampove neprijatelje, poput ljekara Entonija Faučija i generala Marka Milija.
Osim Hantera, nijedan član Bajdenove porodice nije suočen ni sa kakvom optužbom, prenosi Forbs.
Bajden je u saopštenju naveo da preventivna pomilovanja ne predstavljaju priznanje da su članovi njegove porodice bili umiješani u bilo kakva kršenja zakona, niti da su krivi za bilo kakve zločine.
Istakao je da su motiv za preventiva pomilovanja bile „neosnovane i politički motivisane istrage“ koje su ciljale političke rivale i njihove porodice i dodao da čak i istrage za kršenja zakona, od kojih će biti oslobođeni, „mogu nepopravljivo nanijeti štetu njihovoj reputaciji i finansijama“.
Američki predsjednik Donald Tramp je kritikovao odluku Bajdena da nekoliko minuta prije odlaska iz Bijele kuće preventivno pomiluje više članova svoje porodice i neke političare, i ocijenio da je to bilo sramotno.
- Pomilovao je ljude koji su veoma krivi za ozbiljne zločine - rekao je Tramp poslije inauguracije, a posebno je zamjerio Bajdenu što je pomilovao članove parlamentarnog odbora koji je vodio istragu o napadu na Kapitol 6. januara 2021. godine.
Bajden je u saopštenju naveo da je, u želji da spriječi moguću Trampovu osvetu, preventivno pomilovao državne službenike i petoro članova svoje porodice.

Bajden preventivno pomilovao članove svoje porodice; Tramp: To je sramotno

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko pomilovao je danas 23 politička zatvorenika, uoči predsjedničkih izbora zakazanih za 26. januar, javlja agencija AFP.

Organizacije za ljudska prava procjenjuju da je u Belorusiji više od hiljadu političkih zatvorenika, uključujući vođe protesta i protivnike Lukašenka uhapšene 2020. godine.

Pomilovane su 23 osobe, tri žene i 20 muškaraca za koje su vlasti saopštile da su počinili "ekstremistički orijentisane zločine", prenosi Radio Slobodna Evropa.

Identitet pomilovanih nije otkriven i nije izvjesno da li među njima ima istaknutih opozicionih ličnosti.

Politički zatvorenici u Bjelorusiji se drže u teškim uslovima, često lišeni pristupa advokatima ili kontakta s porodicom.

Više od 200 ljudi pušteno je na slobodu u nizu pomilovanja proteklih šest mjeseci, a povodom izbora 26. januara na kojima se očekuje ponovna pobjeda Lukašenka koji je na vlasti od 1994. godine.

Lukašenko se neće suočiti sa pravom opozicijom na ovim izborima, a tokom posete jednoj fabrici prošle nedjelje rekao je da ne vidi smisla da učestvuje u debatama i da čak i ne prati izbornu kampanju.

Lukašenko pomilovao 23 politička zatvorenika pred predsjedničke izbore

Odlazeći predsjednik SAD Džozef Bajden objavio je danas da je pomiliovao 39 osoba i preinačio gotovo 1.500 kazni.
Bajden je u saopštenju naveo da je pomilovao 39 osoba „koje su dokazale da su uspješno rehabilitovane“ i da je preinačio kazne za gotovo 1.500 osoba koje su izdržavale duge kazne zatvora.
Bijela kuća je saopštila da je riječ o najvećem broju činova milosrđa u jednom danu i da su osobe kojima je preinačena presuda najmanje godinu izdržavale kaznu u kućnom pritvoru.
Bajden je rekao da su SAD „izgrađene na mogućnosti i drugim šansama“ i dodao da mu je kao predsjedniku „ogromna privilegija“ da iskaže milosrđe prema ljudima koji su pokazali da se kaju i da su rehabilitovani.
Početkom decembra Bajden je pomilovao svog sina Hantera, koji je čekao presudu u procesima za ilegalno držanje oružja i poresku utaju.
Bajden je rekao da će nastaviti da preispituje molbe za pomilovanje. On je pod pritiskom raznih grupa da pomiluje brojne grupe ljudi, uključujući one koji čekaju izvršenje smrtne kazne u saveznim zatvorima, prije nego što mu 20. januara istekne mandat.

Bajden pomilovao 39 osoba i preinačio 1.500 kazni

Od uloge gospodara, čovjek je postao ipak rob tehnologije koja radikalno ukida njegovo misaono, ontološko, kritičko i sociološko iskustvo života sa drugim čovjekom, ocijenio je u intervju za<a href="https://www.dan.co.me/vijesti/drustvo/rutovic-covjek-je-postao-rob-tehnologije-5338796"> ''Dan'' </a>Željko Rutović, predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), koji je autor knjige "Ukidanje čovjeka".
U svojoj najnovijoj knjizi "Ukidanje čovjeka", kako ste i sami rekli, dramatičnog naslova, razmatrate gubitak mnogih čovjekovih svojstava pod uticajem sve savršenijih digitalnih tehnologija. Je li, zaista, čovjek ugrožen kao vrsta i pretvara li se u roba umjesto da bude gospodar onoga što je ipak stvorio njegov um?
– Dramatizaciji fenomena, prakse i iskustva, pa time i samog naslova knjige doprinio je sam čovjek. Konačno, riječ je o procesu u kojem čovjek sve češće svjesno sudjeluje. Od uloge gospodara, čovjek je postao ipak rob tehnologije koja radikalno ukida njegovo misaono, ontološko, kritičko i sociološko iskustvo života sa drugim čovjekom. U tom duhu današnjeg dominantno supermašinskog poretka, živimo stvarnost koja urušava čovjekovu autonomnost, slobodu, privatnost, misao i dostojanstvo. Sumarno, u svijetu tehnosfere čovjek nestaje kao subjekt, on nestaje u svojoj osnovnoj temeljnoj strukturi postojanja – u kritičkoj percepciji, sjećanju, jeziku, tjelesnosti i duhovnosti. U vremenu vještačke inteligencije, velikih baza podataka, postbiologije, digitalnog nadzora, automatizacije, algoritama, primjera čovjekove erozije i njegovog samoukidanja je mnogo, što upućuje da svjedočimo kraju epohe čovjeka kao misaonog, slobodnog bića, tj. prelaska u novu paradigmu postčovječanstva, koja kroz razne oblike socio-tehno inženjeringa podriva samu suštinu čovjekovog bića. Konačno, stiče se utisak da u dobrovoljnosti samoukidanja današnji čovjek u svemu tome gotovo neprirodno uživa.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 1147px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 167.364%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fstatic.dan.co.me%2Fimages%2Fslike%2Fnew%2F2026%2F02%2F23%2F2057287.jpg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ni istina nije što je nekada bila. Ona se relativizuje, a često i falsifikuje. Njom se i manupiliše, za šta su posebno pogodne nove tehnologije. Da li su novinari, i kad su najbolji i najprofesionalniji, dovoljni da stanu u njenu zaštitu. Šta je, recimo, sa intelektualcima?
– Svjedoci smo temeljne krize istine i njene ubrzane relativizacije. Radikalizacije relativizacije, i to na svim nivoima, tako da je u ontološkom značenju malo kome potrebna, pa time ni onom što se naziva savremena demokratija. I eto postistine koja će kreirati ne samo javno mnjenje, no i nadzirati sjećanje, pamćenje, istoriju. Konačno, vidljivo je da istina postaje relativna, potrošena, anahrona i prilagodljiva. Obmana, zamjena stvarnosti i kreiranje parastvarnosti u današnjem svemedijskom tehnološkom dobu dezavuisali su koncept, filozofski sistem, paradigmu, vrijednost i semantički sadržaj istine. Kada istina nije jedna, onda sve postaje tzv. istina ili postistina, koja očito oslobađa etičke odgovornosti. Otuda i pitanje kome je u haosu virtuelne realnosti, sveopšte propagande i manipulacije (ne)potrebna istina. 
&nbsp;
Hronika istraživačkog novinarstva je svijetli istorijski civilizacijski biljeg koji razotkriva mnoge teme koje bi ostale duboko zapretane da nema te kontrolne uloge plemenite novinarske misije.
No, novinari nijesu i jedini i dovoljan štit u zaštiti istine. Da bi bila djelatna, ona mora biti način življenja, kulture, misli, etike, vrijednosti i duha svih slojeva društva, svakog čovjeka ponaosob. U ovom duhu, nažalost, svjedočimo krizi intelektualne odgovornosti. Generalno govoreći, današnji intelektualci sve su manje kreatori javnog mnjenja, što od antičkog doba bijaše princip i misija intelektualnog sloja. Tek, intelektualci, uživajući u komforu ćutnje i tišine, danas se sve više prilagođavaju datoj stvarnosti, gubeći na taj način uzvišene principe kritičkog mišljenja istine i slobode, konačno izgubivši time i onu Jaspersovu metafizičku odgovornost.
Kad pominjemo novinarstvo, moramo reći i da su mu digitalne tehnologije neslućeno pomogle i približile ga auditorijumu, ali su mu istovremeno i odmogle, a tek ćemo saznati koliko. Kako ubijediti današnjeg čovjeka da pravila novinarstva moraju ostati ista i da se tehnolije moraju prilagoditi njima, a ne obrnuto, što je danas nerijetko slučaj?
– Tehnološka digitalna revolucija i njeni "pametni" alati, velike baze podataka, algoritmi i vještačka inteligencija donijeli su novu etapu u razvoju novinarstva. Kako kažete, te tehnologije jesu pomogle, ali i, rekao bih, mnogo više otvorile problemsku ravan fenomena manipulacije, propagande, lažnih vijesti, brisanja granica između čovjeka i mašine, istine i iluzije, slobode i kontrole. Tehnologija nije neutralna, ona ostavlja posledični rukopis u okviru kojeg našim kognitivnim moćima, kritičkim spoznajama i socijalnim iskustvom novinarstvo moramo doživjeti u svjetlu njegove civilizacijske misije, a nikako kao produžetak digitalnih proteza – proizvoda, kao alata totalizacije simulacije i u njoj projektovanog modelovanja čovjekovog ponašanja, a time i unificiranog, nadziranog mišljenja. Odbrana temelja novinarstva u krajnjem je odbrana čovjeka, njegovog dostojanstva, misli i slobode.
Nova epoha života
Da li će čovjekov humanizam preživjeti, ili će i njega, kao i mnoge odlike čovjekove ličnosti, progutati sve agresivniji konzumerizam, odnosno logika da je u novcu sve i da nema toga što se njime ne može kupiti?
Nema dileme da je danas na sceni nova paradigma, nova epoha života, čovjeka i društva, gdje je u okviru "korporativnog neofeudalizma" čovjek broj i gotovo ništa više. On više kritički ne promišlja o sebi i svijetu oko sebe; on je modeliran i programiran potpunom digitalnom kontrolom, u okviru koje um ne djeluje na logosnim principima sumnje, provjere i činjenične datosti.
Iz tog lavirinta novotehnološko-konzumerističke stvarnosti, gdje je on samo broj u okviru svijeta velikih baza podataka, te gdje je kapital neupitni arbitar moći, teško se može govoriti o humanističkom ozdravljenju.
Konačno, na širem planu čovjek današnjice je kontrolisani objekt kome se fazno i ciljano oduzimaju arhetipi njegovog tradicionalnog bića koji su ga činili bićem misaonosti, kritike, ljudskosti i empatije. Jeste, čovjek se dobrovoljno pasivizirao pod sjajem njegove nove "titule" homo konzumensa.
Kako reče Kant, "sloboda boli, u ime dužnosti", pa u tim riječima treba tražiti današnje svjesno odricanje od slobode, kao stava, kritike i otpora onome što je za otpor. Tek operacija je uspjela: čovjek je sve manje kritičko, humanističko i empatično biće, a sve više konzumerističko biće uljuljkano u spektaklu društvenih mreža, što, između ostalog, i jeste korak do njegovog samoukidanja, u čijim procesima tehne nosi ubjedljivu prevagu nad logosom.
Kao što se sve više govori o postistini, na isti način se govori i o postdemokratiji, što će reći da je danas stvarne demokratije sve manje. Otuda i pitanje, koje ste i sami na jednom mjestu postavili: da li demokratski mandat podrazumijeva i neetičnost politike?
– Globalni procesi relativizacije i dekonstrukcije temeljnih pojmova slobode, istine, etike, čovjeka, radikalno, pod uticajem raznih oblika moći, transformišu tradicionalne koncepte, ideje i prakse politike i demokratije. Doživljena sve više kao borba za nekontrolisanu moć, današnja politika ubrzano gubi načela javnog interesa, te kao takva postaje izraz partikularnih interesa u čijoj biti više nijesu važni ideološko-programski koncepti. Oni postaju fluidni, promjenjivi i nebitni za današnje dominantne postpolitičke prakse, u čijoj je osnovi medijska spin propaganda, manipulativni informaciono-korporativni inženjering i mitološko-populističke mantre.
Izraz takve stvarnosti u kojoj prevagu nosi politička tehnologija, a ne ideologija, zakonito rezultira snažnom krizom osnovnih demokratskih principa, na čijoj tradiciji i temeljima je izrasla civilizacija ljudskih prava, sloboda i progresa čovječanstva. Konačno, danas na širim prostorima svjedočimo krizi kako osnovnih etičkih političkih postulata, tako i krizi osnovnih demokratskih instituta, odnosno same demokratije kao razborito racionalnog oblika političke vladavine. Očito je da elite društva – političke, akademske, naučne, medijske – ne uspijevaju pronaći adekvatan odgovor na izazove, probleme i prakse koje se umnožavaju u postdemokratiji u okviru koje se "rastapa" kako suština izvornog demokratskog, tako i samih osnova stabilnosti i nužne društvene kohezije, u odnosu na brojne izazove ovog vijeka koji traže kako elementarni konsenzus svih subjekata društva, tako i etičke osnove i principe odgovorne demokratske vlasti.

Rutović: Čovjek je postao rob tehnologije

U godini kada treba da zatvorimo sva pregovaračka poglavlja i sprovedemo istinske reforme, političke partije još jednom pokazuju da im promjena izbornih zakona nije prioritet, kazala je savjetnica Predsjednika Crne Gore za javne politike Marija Vesković.
- Zastoj u radu Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kao i činjenica da produženje njegovog mandata nije obezbijeđeno na vrijeme, nije proceduralna greška- istakla je Vesković.
Kako smatra, to je poruka koja kaže da ne postoji stvarna politička volja da se sprovedu korjenite izborne reforme.
- Kao članica radne grupe koja je formirana sa ciljem izmjene zakona o izboru odbornika i poslanika, u tzv. „drugom krugu“ izmjena, mogu da potvrdim da je u poslednjih šest mjeseci održana samo jedna sjednica, i to konstitutivna. To pokazuje da poslanici nijesu suštinski zainteresovani za izbornu reformu, a posebno za otvorene izborne liste. Osim deklarativne podrške, nema niti jednog konkretnog koraka koji bi pokazao da će se takvo rješenje zaista naći u zakonu. Umjesto rada, imamo zastoje i odlaganja- podsjetila je Vesković.
To što predlog Predsjednika za raspisivanje referenduma za uvođenje otvorenih izbornih lista stoji više od dva mjeseca u proceduri, bez izjašnjavanja, dodaje Vesković, takođe je poruka građanima da će se ono što jača njihov glas uvijek držati po strani.
- Ako se ključne reforme stalno pomjeraju, a jedino oko čega nema čekanja ni pregovora bude povećanje izdvajanja novca za političke partije, onda je razumljivo što građani sumnjaju u iskrenost obećanja o „otvaranju“ izbornog sistema- naglašava.
Vesković upozorava da, ako je moguće usvojiti desetine zakona za manje od dva sata, onda je moguće i donijeti odluku o produženju rada Odbora i nastaviti reformu bez odlaganja. Kada se nešto hoće, nađe se i vrijeme i većina. Kada se nešto ne želi – uvijek se nađe izgovor.
Ovo je trenutak, kako ističe, u kojem se mora pokazati politička zrelost i dosljednost obećanim reformama.
- Zato pozivam poslanike da u što kraćem roku nastave sa radom na izbornoj reformi i iskoriste preostalo vrijeme koje imamo na raspolaganju kako bi građani mogli da već na sledećim izborima 2027. godine glasaju za ljude imenom i prezimenom- poručila je savjetnica Predsjednika.

Vesković: Vrijeme ističe, izborna reforma čeka

Državna sekretarka u Ministarstvu odbrane, Sandra Radević, reagovala je na gostovanje Savjetnika predsjednika Crne Gore, u emisiji "Link" na Javnom servisu, Nebojše Vuksanovića, koji je kazao da se sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost ne održavaju jer se premijer Milojko Spajić ne odaziva na poziv predsjednika države, Jakova Milatovića.
- Gospodin Vuksanović pokušava da sakrije odgovornost predsjednika Milatovića za neodržavanje sjednica Savjeta za odbranu i bezbijednost i adresira je na dva preostala člana. Krajnje nekorektno i neistinito, jer je sjednicu Savjeta od 24. decembra 2025. godine prekinuo i odgodio upravo gospodin Milatović. Gospodin Mandić i gospodin Spajić bili su za stolom i jasno iskomunicirali da su spremni da izglasaju sve odluke iz dnevnog reda, uključujući i učešće jedinica vojske u međunarodnim vježbama i obukama za 2026. godinu- kazala je Radević.
Ističe da zbog, kako je navela, "krajnje neprimjerenog postupanja" predsjednika Milatovića, na današnji dan Vojska Crne Gore, Ministarstvo odbrane, cijeli sistem odbrane, pa i država Crna Gora, trpe ogromnu reputacionu, političku i svaku drugu štetu.
- Više puta smo iskomunicirali prema javnosti kakva i kolika šteta će nastupiti upravo zbog odluke predsjednika Milatovića da se sjednica Savjeta prekine i odgodi. Danas njegov savjetnik gospodin Vuksanović lamentira nad činjenicom da se pojedini oficiri određuju za vršioce dužnosti na upražnjenim formacijskim mjestima. Pominje neke anomalije, preklapanja ingerencija 'Savjeta za nacionalnu bezbijednost!?' (vjerovatno misli na Savjet za odbranu i bezbijednost) i Ministarstva odbrane i posebno pominje 'neadekvatnu upotrebu instituta vršioca dužnosti'- navodi Radević.
Radević podsjeća Vuksanovića i Milatovića da trenutno u formaciji Vojske Crne Gore ima oko 20 odsto upražnjenih mjesta.
- Na dvije hiljade popunjenih mjesta trenutno je 60 oficira određeno za VD na upražnjenim formacijskim mjestima. Od tih 60 oficira, postupak pred Savjetom za odbranu i bezbijednost za njihovo postavljenje pokrenut je za 58 oficira i to: za 3 oficira u 2023. godini, za 9 u 2024. godini, a za 46 oficira u 2025. godini- kazala je Radević.
Da su ove odluke usvojene na sjednici Savjeta koju je, kako navodi, predsjednik Milatović prekinuo, "danas bismo imali samo 2 oficira u statusu vršioca dužnosti u cijelom sastavu Vojske Crne Gore, čije se brojno stanje mjeri u hiljadama".
Radević dodaje da u sistemu ima još 16 oficira koji pored svoje obavljaju i dodatnu dužnost u statusu VD-a.
- Osim toga, vazduhoplovci Vojske Crne Gore bi učestvovali na planiranoj međunarodnoj vazduhoplovnoj vježbi u Grčkoj i ne bi njegovom krivicom propustili priliku za unapređenje interoperabilnosti sa saveznicima i dodatnu obuku posada za složene zadatke- ističe državna sekretarka u MO.
Poručuje da je jasno da je za, kako je Vuksanović kazao, "neadekvatnu upotrebu instituta VD“, odgovoran isključivo predsjednik Milatović.
- Sve u svemu, savjetniku Vuksanoviću bi bilo bolje da posavjetuje svog šefa da nađe način i omogući učešće jedinicama Vojske Crne Gore u planiranim međunarodnim aktivnostima u 2026. godini, kao i da pokaže odgovornost kada je u pitanju ogroman broj postavljenja, unapređenja i razrješenja oko 150 pripadnika Vojske Crne Gore, čija sudbina je trenutno u fioci njegovog stola. To može da uradi potezom pera i potpisom na predmetne odluke kada god zaželi, a što je bila praksa oduvijek.
P.S. Javnost i dalje čeka odgovore na pitanja u vezi afere koja se desila u kabinetu predsjednika, a koja u ozbiljno pitanje dovodi kako integritet kabineta, tako i integritet samog predsjednika Milatovića- zaključila je Radević.

Radević: Vuksanoviću bolje da posavjetuje svog šefa da omogući učešće jedinicama VCG u međunarodnim aktivnostima

Direktor Media centra Goran Đurović poručio je da je Odbor za izbor i imenovanja Glavnog grada Podgorica danas protivzakonito zaustavio proceduru naimenovanja novih članova Savjeta RTV Podgorica.&nbsp;
Predsjednica Odbora Anđela Mićović (PES) je nakaradnim tumačenjem Odluke o osnivanju Društva sa ograničenom odgovornošću Lokalni javni emiter "Radio televizija Podgorica", proces imenovanja novih članova Savjeta RTV Podgorica zaustavila, jer kandidat PES-a, navodni predstavnik NVO, nije imao urednu dokumentaciju i dovoljnu podršku NVO iz oblasti zaštite ljudskih prava.
Na javni poziv za imenovanje jednog čana Savjeta RTV Podgorica iz reda NVO iz oblasti zaštite ljudskih prava, prijavile su se dvije kandidatkinje: Dajana Maraš i Nataša Nelević, dok se za izbor člana Savjeta ispred sportskih organizacija prijavila Natalija Đaletić.&nbsp;
Pošto Dajana Maraš, koju su predložile takozvane NVO koje su bliske PES-u, nije imala urednu dokumentaciju i dovoljnu podršku u odnosu na protivkandidatkinju Natašu Nelević, predsjednica Odbora Anđela Mićović (PES) je odlučila da postupak obustavi i poništi konkurs.
Istu opstrukciju i protivzakonito djelovanje preduzimao je i Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, u postupku imenovanja člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, jer im se tadašnji kandidat a sada član Savjeta Agencije za AVMU, Dragoljub Vuković, nije sviđao tj. nije bio podoban (kontrolisan) naveo je Đurović u saopštenju.&nbsp;
Odbor za izbor i imenovanja Glavnog grada danas je u skladu sa propisom morao da pregleda dokumentaciju prijavljenih kandidata i ocijeni urednost dostavljene dokumentacije, ističe on. &nbsp;
- U skladu sa članom 34 Odluke o osnivanju RTV Podgorica, Odbor je danas na sjednici morao da utvrdi listu kandidata (Dajana Maraš i Nataša Nelević) sa nazivima NVO koje su predale urednu dokumentaciju.&nbsp;
Tek u sledećoj fazi postupka, na narednoj sjednici, Odbor je bo dužan da utvrdi predlog liste za imenovanje članova Savjeta po ovlašćenim predlagačima, na način što bi se na konačnoj listi našao predstavnik NVO koji ima podršku većeg broja NVO sa urednom dokumentacijom (član 35 Odluke o osnivanju RTV Podgorica). Na toj konačnoj listi našla bi se Nataša Nelević jer je dokumentacija NVO koje su nju podržale bila uredna.
U slučaju da predstavnica sportskih organizacija nije dostavila urednu dokumentaciju od makar jedne sportske organizacije, postupak za imenovanje člana Savjeta RTV Podgorica iz te kategorije ovlaštenih predlagača bi se ponovio.
Članovi 34, 35 i 35a Odluke o osnivanju RTV Podgorica su potpuno jasni i jedino objašnjenje današnje blamaže Skupštine Glavnog grada je politički motiv PES-a i koalicionih partnera da vrše opstrukciju procesa imenovanja članova Savjeta RTV Podgorica dok se ne izaberu poslušni i kontrolisani, takozvani predstavnici NVO.
U ostvarenju političkih ciljeva PES je jednako brutalan u kršenju propisa kao što je nekad bo DPS. Opstrukcija imenovanja članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge trajala je 15 mjeseci. Evropska komisija je zaprijetila Vladi Crne Gore ponovnim otvaranjem poglavlja 10 koje je privremeno zatvoreno. Valja podsjetiti da je poslanica PES-a Jelena Nedović otvoreno pozivala da se kandidat NVO promijeni i upodobi sa željama ove političke grupacije. Na kraju je Skupština Crne Gore morala da izabere kandidata NVO koji ima integritet i koji nije po volji vlasti i opozicije - dodaje Đurović.&nbsp;
Vjerujemo da će se isti scenario desiti i sa Savjetom RTV Podgorica i da će Nataša Nelević biti izabrana u narednom pokušaju, naveo je on.&nbsp;
- Ovaj proces još jednom otkriva karakter vlasti, njihov (ne)demokratski potencijal i razumijevanje principa vladavine prava. Umjesto da se u najvažnijoj godini u procesu pristupanja EU svi nosioci vlasti pridržavaju propisa i urade sve da pokažu stvarnu spremnost za jačanje institucija, mi na svakom koraku imamo zloupotrebe i opstrukcije motivisane mizernim partijskim interesima.
Media centar je tražio od Skupštine Glavnog grada da nam omogući slobodan pristup informacijama, odnosno dokumentaciji kandidata za članove Savjeta RTV Pogdorica. Ukoliko nam bude omogućen pristup dokumentaciji, obavijestićemo Delegaciju Evropske komisije o zloupotrebama u primjeni medijske regulative od strane vlasti u Glavnom gradu - zaključio je Đurović u saopštenju.&nbsp;

Tag: pomilovanje