Tridesetedvogodišnjoj Jeleni Pavlović iz Nikšića potrebna je novčana pomoć u iznosu od 30.847 eura za nastavak liječenja malignog tumora materice - saopšteno je iz NVF Humanost.
Njoj je krajem 2023. godine dijagnostifikovan maligni tumor grlića materice. Tada su posredstvom platforme humanost.com obezbijeđena sredstva za operaciju, a zahvaljujući podršci ljudi velikog srca, Jelena je uspjela da se oporavi i nastavi hrabro svoju borbu.
- Nažalost, u maju ove godine, ljekarski nalazi su pokazali da se bolest vratila, sa prisutnim metastazama i ozbiljnim komplikacijama u radu bubrega. Situacija je izuzetno teška - Jelena je trenutno pod terapijom, a ljekari preporučuju ciljanu terapiju i terapiju zaštite kostiju koja, nažalost, nije dostupna u Crnoj Gori - kazali su u saopštenju.
Za nastavak liječenja u klinici Acibadem u Turskoj, potrebno je prikupiti 30.847 eura.
Kako dodaju, vrijeme je ključno - a budućnost ove mlade djevojke zavisi od naše solidarnosti i spremnosti da djelujemo odmah.
- Pokažimo još jednom da zajedno možemo sve! - poručili su oni.
Pomoć je moguće pružiti na neki od sljedećih načina:
Platnim karticama putem linka: <a href="https://humanost.com/akcija/b1bf5ef9-42b2-4796-a3c0-b0d830d7e89f">https://humanost.com/akcija/b1bf5ef9-42b2-4796-a3c0-b0d830d7e89f</a>
SMS: Pošaljite 59 na 14565 (1 poruka = 1 euro)!
Žiro račun: 520-44362-73
Devizni račun: 520004200000308228
IBAN: ME25520004200000308228
SWIFT: HBBAMEPGXXX

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Jeleni Pavlović potrebna pomoć za nastavak liječenja u Turskoj: Pošalji 59 na 14565

Dugogodišnja vaspitačica iz JPU „Ljubica Popović“ Milodarka Patković vodiće novu Javnu predškolsku ustanovu „Sofija Klikovac“. Ova ustanova nastala je dijeljenjem JPU „Đina Vrbica“.
Kako je za „Dan“ kazala Milodarka Patković novoj ustanovi pripalo je sedam vaspitnih jedinica. U pitanju su vrtići „Poletarac“, „Mogli“, „Ljubović 1 i 2“, „Petar Pan“ na Zabjelu, vrtić „Stara varoš“ u Staroj varoši i „Leptirić“ na Pobrežju.&nbsp;
– Na inicijativu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija uz podršku Ministarstva kulture dijeljem JPU „Đina Vrbica“ osnovana je JPU „Sofija Klikovac“. Samim davanjem imena novoosnovanoj ustanovi htjela se ukazati počast ženi koja je potavila temelje predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Crnoj Gori, koja je osnovala prve jaslice 1970. godine u tadašnjem Titogradu u okviru JPU „Ljubica Popović“. Čitav svoj radni vijek posvetila je razvoju predškolskog obrazovanja i vaspitanja, kao i kroz svoj humanitarni rad i društveni agažman razvoju društva u cjelinu. Dijeljenjem JPU „Đina Vrbica“ i osnivanjem JPU „Sofija Klikovac“ Ministarstvo prosvjete organizovano uređuje predškolske ustanove u Podgorici sve u cilju stvaranja boljih uslova za našu djecu. U pomoć ministarstva potrudićemo se da u nekom narednom periodu otvorimo nove vaspitne jedinice i rasteritimo postojeće, a sve za dobrobit i bolje uslove za rad i razvoj djece, kao i zaposlenih - ističe Patković.
Ona je navela da je planirana rekonstrukcija vrtića „Poletarac“ na Zabjelu.
– Na taj način će se u velikoj mjeri poboljšati uslovi i rasteretiti vaspitne grupe u tom objektu, ali i u svim ostalim vrtićima. Sve vaspitne grupe su, kao što je slučaj u cijeloj Podgorici, prebukirane. To je problem koji traje godinama i otvaranjem novih vaspitnih jedinica on se polako rješava. U JPU „Sofija Klikovac“ upisano je oko 2.000 djece. Naravno, taj broj još nije konačan - kaže Patković.
Milodarka Patković ističe da će kao i svaka javn predškolska ustanova imati sve službe koje su neophodne za rad.
– Tu mislim na logopeda, defektologa, psiholog, pedagog... Sistematizacijom je sve to predviđeno. Kada se sistematizuju sva radna mjesta mi ćemo dobiti i sve neophodne stručne saradnike - kazala je Patković.

(VIDEO) JPU "Sofija Klikovac" pripalo šest vrtića sa oko 2.000 mališana

Zdravo stablo košćele u Ulici slobode u centru Podgorice, koje je, kako se procjenjuje, staro više od tri decenije, predviđeno je da bude posječeno.
Sanja Čukić iz Agencije za razvoj i igradnju Podgorice, koja je nadležna za radove na rekonstrukciji dijela te ulice, u "Bojama jutra" na TV Vijesti je pojasnila da je predviđeno da sve važne instalacije idu preko mjesta gdje se drvo nalazi, da je to u skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima i da će biti zasađen novi drvored.
Rekla je da košćela mora biti uklonjena i da je to u skladu sa pravilima struke.
- To nije stvar odluke Agencije, već je to utvrđeno glavnim projektom - istakla je.
Ako bi bilo odlučeno da stablo bude sačuvano, kaže Čukić, morao bi da se izmijeni projekat, koji ne bi mogao biti usaglašen sa detaljnim urbanističkim planom.
- Za to treba vrijeme, morao bi neko da donese odluku, da obrazloži zašto se mijenja projekat - dodala je.
Radovi u Ulici slobode će koštati nešto manje od 788.500 eura, a trebalo bi da traju 95 dana, odnosno da budu završeni u decembru.

I košćela ide u istoriju?

Iako većina ljudi godišnji odmor planira usred ljeta, sve je više onih koji jesen smatraju idealnim godišnjim dobom za putovanja. Samo u septembru 2024. godine, Hrvatsku je posjetilo više od 2,17 miliona stranih i gotovo 237 hiljada domaćih turista, što pokazuje da jesen privlači veliki broj posjetilaca uprkos tome što nije vrhunac sezone.
U postsezoni tradicionalno padaju cijene smještaja, a i dalje prijatne temperature omogućavaju bezbrižno razgledanje hrvatskih gradova i uživanje u moru. Gradovi i mjesta koja su još nedavno bila prepuna sada postaju intimnije i opuštenije destinacije, savršene za bijeg od svakodnevice. Baš zato, 80 odsto ljudi navodi da je putovanje u jesen bolje iskustvo nego u drugim periodima godine. Upravo zato donosimo popis najboljih destinacija koje vrijedi posjetiti ove jeseni.
<h2>Hvar</h2>
Hvar je jedan od najpopularnijih domaćih ostrva, često prepun turista, ali postsezona je ovdje mnogo mirnija pa je nesmetano uživanje na plažama zagarantovano. Ovaj najsunčaniji hrvatski otok obilježen je specifičnim mirisom lavande i drugog cvijeća, ima kristalno čisto more, brojne prelijepe plaže i bogat izbor vrhunskih restorana. O njemu se piše i priča širom svijeta, poznat je po arhitekturi, divnim spomenicima i impresivnim zalascima sunca. Ljubitelje kulture oduševiće što je upravo grad Hvar dom prvog građanskog pozorišta u Evropi. Njegov Stari Grad smatra se najstarijim hrvatskim gradom, a Hvar se može pohvaliti i sa čak šest upisa na listu UNESCO-ve zaštićene kulturne baštine, među kojima su Starogradsko polje, hvarska čipka i suvozidi. Uz Stari Grad, na Hvaru vrijedi posjetiti i Vrbosku, Pitvu i Jelsu.
<h2>Rovinj</h2>
Čitava Istra važi za jednu od najljepših hrvatskih regija, a grad koji se posebno ističe već dugi niz godina je Rovinj. Od gastronomije, šarmantnih uskih ulica do predivne arhitekture, zbog koje ga često porede sa italijanskim Činkve Tere, ovaj grad je omiljena destinacija domaćih i stranih turista tokom cijele godine.
 Prelijepa ulica Grizija vodi do simbola grada, župne crkve svete Eufemije, čiji je zvonik replika onog svetog Marka u Veneciji i pruža veličanstven pogled na šareni grad. Čitava ulica prepuna je umjetničkih ateljea i suvenirnica u čijim izlozima svako može naći nešto za sebe.
Kad je riječ o plažama, neke od najpoznatijih su ona u uvali Lone i stjenovita plaža Škaraba. U starogradskoj jezgri Rovinja ljepotom plijeni stjenovita plaža Monte, a samo kilometar sjeverno od centra nalazi se Porton Biondi, jedina plaža s prelijepim pogledom na stari grad.
<h2>Vis</h2>
Vis je poznat po netaknutoj prirodi, kristalno čistom moru i bogatoj istoriji, a zbog svoje izolovanosti otok je dugo bio vojna baza, što je sačuvalo njegovu autentičnost i prirodne ljepote. Danas je popularna destinacija, posebno čarobna van sezone, kada su gužve manje. Najpoznatija uvala je Stiniva, čija je plaža često proglašavana među najljepšima na svijetu. Posjeta van sezone pruža poseban doživljaj jer gužve tada gotovo da i nema. Viška gastronomija ima korijene još iz antičkog doba i veoma je cijenjena, a glavni adut mjesta je komiška pogača, obogaćena inćunima i paradajzom. Podno vrha Huma, oko šest kilometara od Komiže, nalazi se etno selo Podhumlje, poznato po vinu i maslinovom ulju. U okolini Podhumlja nalaze se i arheološki lokaliteti poput neolitskog bazena Lokve i ostataka rimske vile u Bačkovu, a u zaseocima se mogu vidjeti kuće i privredni objekti iz 19. vijeka, dok je centar mjesta crkva svetog Nikole. Grad Vis smješten je u uvali svetog Đurđa i okružen borovom šumom, a kamene kućice koje se stapaju s morem daju posebnu čar čitavom ostrvu.
<h2>Rastoke</h2>
Iako duga samo 6,5 kilometara, rijeka Slunjčica na svom ušću u Koranu kod mjesta Slunj stvara jedan od najljepših predjela u Hrvatskoj – Rastoke. Čak 23 slapa stvaraju šum i žubor koji se pretvaraju u koncert prirode. Posjetioci mogu prošetati kroz jedinstven lavirint drvenih mostića, kanala, starih kuća i mlinica i odmoriti se u nekom od brojnih ugostiteljskih objekata koji nude domaću hranu.
 Samo ime mjesta označava da se ovdje „rastače“ voda, a mnogi ga zovu i Plitvicama u malom. Jedan od najljepših slapova Rastoka, Vilina kosa, ime je dobio po vilama koje su se, prema legendi, upravo ovdje okupljale. Predanje kaže da su noću, dok su se mlinari i mlinarice družili uz vatru, vile uzimale konje i vraćale ih pred zoru umorne, zadihane, griva upletenih u pletenice, što samo pojačava magičnu atmosferu mjesta.
<h2>Fužine</h2>
Fužine su jedno od najstarijih turističkih mjesta Hrvatske, ali i srednje Evrope, koje je još 1874. godine posjetila grupa turista. Odličan položaj mjesta, povezanost s auto-putem Zagreb–Rijeka i samo 30 kilometara udaljenosti od mora čine ovo mjesto idealnim za jesenji bijeg iz grada. Zbog velike količine padavina, Fužine imaju tri akumulaciona jezera, od kojih je najstarije i najpoznatije Bajer.
 Sva jezera su bogata ribom i popularna za ribolov, jedrenje i ronjenje, a Bajer je poznat i po regatama. Oko cijelog jezera Bajer nalazi se uređena kružna staza duga skoro 6,5 kilometara, savršena za uživanje u prirodi. Za one koji žele sve da vide, a da se ne umore, tu je i turistički vozić Fužine Ekspres, čija je ruta: pećina Vrelo – jezero Lepenica – jezero Bajer – pećina Vrelo. Pećina Vrelo otkrivena je slučajno pri izgradnji jezera, stara je oko 4 miliona godina i jedina je turistički uređena pećina u Hrvatskoj s podzemnom tekućom vodom, a godišnje je posjeti više od 25.000 ljudi.
<h2>Žumberak</h2>
Žumberačka gora sa vrhom Sveta Gera čini najviši dio kontinentalne Hrvatske, a veći dio područja zaštićen je u okviru Parka prirode Žumberak–Samoborsko gorje. Ova regija je rjeđe naseljena pa je dodatno pogodna za rekreaciju i uživanje u prirodi. Preporuka je početi posjetu u Eko-centru Budinjak i Arheološkom parku Budinjak te nastaviti Stazom kneževa. Arheološka ruta duga 53 kilometra povezuje brojna nalazišta, poput ostataka starih gradova Tuščaka i Žumberka i keltskog groblja Latobika u Brateljima.
Žumberak je prepun pješačkih i biciklističkih staza, postoji mogućnost vođenih tura i najma električnih bicikala. Žumberačke pastrve iz čistih potoka i crni tartufi skriveni u šumama glavni su aduti gastronomske ponude ovog kraja. Zanimljivo je da je kod crkve svetog Nikole sačuvan takozvani Žumberački pil, koji je vjerovatno služio kao stub srama, mjesto javnog kažnjavanja prestupnika, a datira iz 16. ili 17. vijeka. Žumberački uskoci takođe su zanimljiv dio istorije ove regije, a više o njima može se saznati u Žumberačkom uskočkom muzeju. Pošto su uskoci bili uglavnom grkokatoličke vjeroispovijesti, ovo područje bogato je i grkokatoličkim kapelama i crkvama.

Visoke cijene i velika gužva učinile su svoje, čak 80 odsto ljudi odustaje od klasičnih godišnjih odmora

Uz smanjenje broja pušača, ova zemlja ima i najmanji broj preranih smrti od bolesti povezanih sa pušenjem u čitavoj EU.
Na ulicama Stokholma odbačenih opušaka nema, a isto tako gotovo je nemoguće vidjeti pušače koji na javnim mjestima razgovaraju prevrćući cigaretu među prstima. Restorani su zabranili pušenje čak i na svježem vazduhu ispred lokala, a zapaliti se naravno ne smije ni za stolovima terasa kafića na otvorenom. Jer pravila su ovdje vrlo jasna i malo ko ih krši, a Švedska je, uvažavajući nova pravila igre, postala prva „smoke free“ država na svijetu.
No to ne znači da su se nekadašnji pušači okrenuli trčanju i zauvijek digli ruke od proizvoda koji su im godinama pružali zadovoljstvo. Naprotiv. Na velikoj konferenciji Britiš Amerikan Tobaka (BAT) „Što ako je ključ za prestanak pušenja već pronađen?“ u švedskom Nacionalnom muzeju nauke i tehnologije otkriveno je kako je ova nordijska zemlja službeno ispunila definiciju društva bez dima, i to 16 godina prije cilja EU za 2040.
– U posljednjih 13 godina stopa pušenja ovdje se više nego prepolovila, ponajviše zahvaljujući podsticanju korišćenja novih, bezdimnih kategorija proizvoda, konkretno snusa, nikotinskih vrećica i e-cigareta. Danas ukupna stopa pušenja odraslih u Švedskoj iznosi 5,3 %, u poređenju sa prosjekom EU koji iznosi 24 % – istakla je Danijele Tauer, glavna direktorka za naučne i regulatorne poslove u BAT-u, naglasivši kako vlade, javnozdravstvene zajednice, kao i proizvođači poput njih i poslovnih partnera imaju ključnu ulogu u maksimiziranju potencijala bezdimnih proizvoda u doprinosu smanjenja štetnosti duvana.
<h2>Najmanji broj preranih smrti</h2>
A koristi su, tvrdi ona, višestruke. Uz smanjenje broja pušača, naglasila je Tauer, Švedska ima i najmanji broj preranih smrti od bolesti povezanih sa pušenjem u čitavoj EU. Stopa smrtnosti muškaraca od raka pluća ovdje je 61 % niža od prosjeka EU-a, dok je smrtnost od svih bolesti povezanih sa duvanom 39,6 % niža od prosjeka Unije.
– Cilj naše kompanije je odvažan, ali jasno zacrtan. Do 2100. godine namjeravamo se transformisati u „smokeless business in a fully smokeless world“ – poručila je glavna direktorka, otkrivši i cilj za ne tako daleku budućnost, 2030. godinu, do kada se BAT nada da će imati 50 miliona potrošača proizvoda bez dima.
No, priznaje Tauer, na tom putu postoje i prepreke i izazovi – od tržišta koja im onemogućavaju prodaju, otežanih regulatornih okvira do zabluda o nikotinu i rizicima proizvoda bez dima u poređenju sa cigaretama, skepticizma prema industrijskim istraživanjima, trošarinskih opterećenja…
– I zato je lansiran Omni™, naučni temelj BAT-ove globalne transformacije. Dinamična je to platforma koja sadrži naučno utemeljene dokaze koji potkrepljuju transformaciju prema novim kategorijama proizvoda koji vode ka svijetu bez dima. Svijetu gdje su cigarete u konačnici stvar prošlosti – uvjerena je ona u svijet u kojem pušači, koji bi inače nastavili da puše, prelaze sa cigareta na ove alternative, a koncept smanjenja štetnosti duvana razumije se i prihvata, uz konstantni dijalog sa naučnicima, zdravstvenim institucijama, regulatorima, donosiocima politika i investitorima.
<h2>2,6 miliona života moglo bi biti spašeno</h2>
U takvu budućnost vjeruje i njen kolega, dr Džejms Marfi, direktor Odjeljenja za istraživanje i nauku u BAT-u, čiji je rad ključan za ostvarenje globalne vizije „A Better Tomorrow™“. Transformacija je jedina riječ kojom danas opisuje jednu od najvećih svjetskih kompanija za proizvodnju duvanskih proizvoda. Na istraživanje je u posljednjih 10 godina uloženo više od 12 milijardi funti, a na inovacijama je radilo više od 1700 naučnika.
– Čak 2,6 miliona života moglo bi biti spašeno u narednih 10 godina ako se prihvate alternative cigaretama. No one moraju postati dostupne svima u svijetu – upozorio je hemičar i dodao kako je BAT prošle godine prihodovao 3,4 milijarde funti, od čega prihodi od smanjene štetnosti čine 18 %.
Zamjenske terapije nikotinom i bezdimni proizvodi sadrže istu molekulu nikotina, ističe Marfi, a u BAT-u su u posljednjih deset godina razvijene tri grupe takvih proizvoda – proizvodi koji zagrijavaju duvan umjesto da ga sagorijevaju, vape proizvodi koji pretvaraju e-tečnost sa nikotinom i aromama u aerosol, kao i nikotinske vrećice za oralnu upotrebu koje dolaze u više ukusa.
– Proizvodi bez dima ne nastaju sagorijevanjem povezanim sa cigaretama, te imaju znatno (više od 90-99 %) smanjene nivoe brojnih toksičnih hemikalija za koje se vjeruje da su glavni uzrok bolesti povezanih sa pušenjem. Naša transformacija paralelna je sa transformacijom mnogih drugih tradicionalnih industrija koje se temelje na sagorijevanju, a koje danas mijenjaju svoje poslovanje ka proizvodima bez sagorijevanja – istakao je hemičar koji se nada da će do 2035. godine 50 % prihoda kompanije dolaziti upravo od bezdimnih proizvoda. No svjestan je i on da je pred kompanijom još puno posla.
<h2>Tajna švedskog uspjeha</h2>
&nbsp;– Nažalost, neke zemlje poput Nizozemske i Belgije pokušavaju zabraniti ove alternative, a ono što mi zaista želimo jeste pokazati koliko benefita od njih možemo imati, pogotovo ako analizirate švedski slučaj – sugerisao je Marfi, dodavši kako i dalje predano rade na inovacijama ovih proizvoda kako bi što više pušača pronašlo svoju manje štetnu alternativu.
A tajna švedskog uspjeha, pojasnila je Asli Ertonguč, BAT-ova menadžerka za Poljsku i baltičke zemlje, zasnovana je na osviješćenosti, dostupnosti i progresivnoj regulaciji.
– Nakon što je švedska vlada promijenila zvaničnu politiku sa „smanjenja upotrebe“ na „smanjenje štete“, prihvatajući strategiju smanjenja štetnosti duvana, došli smo do toga da u ovoj zemlji imamo jednu od najnižih stopa smrtnosti u svijetu povezanih sa posljedicama pušenja – kazala je Ertonguč i podsjetila da vlada u ovoj zemlji primjenjuje trošarinski model proporcionalan nivou zdravstvenog rizika, koji čini bezdimne proizvode pristupačnijima od cigareta, podstičući tako prelazak na manje štetne alternative. Takvi proizvodi su vidljivi na prodajnim mjestima i za njih ne trebaju posebne dozvole kao za duvan.
– Među mladim odraslim osobama u dobi od 16 do 29 godina, samo 2 % ovdje svakodnevno puši dok prosjek EU iznosi 15 % – napomenula je.
<h2>U Hrvatskoj sve u „istom košu“</h2>
Primjer Hrvatske je nešto drugačiji. Uprkos zabranama i poskupljenjima, broj pušača i dalje je visok, tačnije puši 36 % stanovništva. Iz BAT-a navode kako je kod nas prije svega potrebno definisati i regulisati kategorije proizvoda koji su već prisutni na tržištu, a nijesu definisani niti precizno regulisani ovim zakonom, poput nikotinskih vrećica i bezdimnih bezduvanskih proizvoda. Potrebno je i prepoznati razlike bezdimnih proizvoda u odnosu na cigarete i druge duvanske proizvode sa sagorijevanjem.
– Sada su svi proizvodi jednako tretirani bez obzira na nivo štetnosti, sve je u „istom košu“, što čak nije ni u duhu postojeće EU Direktive – upozoravaju iz kompanije. Uostalom, dogma iz 2010. godine, „quit or die“, istakao je Marfi, promašena je pošto se broj pušača ne smanjuje.
– Sve više država podržava prelazak sa gorućih duvanskih proizvoda na manje štetne bezdimne alternative, a nauka utemeljena na činjenicama je tačna, vjerovali mi u to ili ne – zaključio je BAT-ov direktor istraživanja i nauke.

Švedska postaje prva ‘smoke free‘ država na svijetu

Ismet Krkanović iz Tuzi optužio je policijskog službenika Čedomira Boškovića za, kako navodi, višegodišnji lični progon i zloupotrebu službenog položaja. Tvrdi da mu je Bošković 2023. oduzeo oružje koje je legalno posjedovao, a da mu oružje nije vraćeno ni dvije godine kasnije.&nbsp;
Navodi u izjavi za Portal ETV i da je Bošković od 2023. dao više različtih iskaza o događaju, pa Krkanović traži hitnu reakciju nadležnih institucija, ali i apeluje na predstavnike političkih partija koje zastupaju manjinske narode da se uključe i zaštite građane od, kako kaže, nacionalno i vjerski motivisanog postupanja.
U izjavi za Portal ETV, &nbsp;Krkanović navodi da je sve počelo 27. avgusta 2023. godine.
- Tog jutra, dok sam sa prijateljem krenuo u lov svojim vozilom, zaustavili su me pripadnici Uprave policije, bez znaka "stop" i bez uniformi. Postupanje je bilo krajnje neprofesionalno, a na inicijativu službenika Čedomira Boškovića priveden sam u Centar bezbjednosti. Obaviješten je i javni tužilac, ali nije imao osnova da podigne bilo kakvu prijavu protiv mene – jer sam posjedovao legalnu sačmaricu B kategorije na svoje ime, važeću lovnu dozvolu i jer je tog dana bio lovni dan - kaže Krkanović.
Uprkos tome, tvrdi on, službenik Bošković je pokušao da ga “nagovori da mu prijavljuje ko i kada ide u lov”. Nakon što je to odbio, uslijedila je, kako navodi, represija – oduzimanje oružja i izmjene iskaza koje su uslijedile nakon podnošenja žalbe putem advokata.
- Bošković je više puta mijenjao svoj iskaz. Prvo je tvrdio da sam htio da upotrijebim oružje prema policiji. Drugi put je rekao da navodno nije bio lovni dan. Treći put da je moja puška bila "varlica" čiji se pucanj čuo kilometrima. A u četvrtom iskazu otišao je najdalje – označivši mene kao osobu koja "sjedi sa bezbjednosno interesantnim licima" - navodi on.&nbsp;
Krkanović ističe da su sve te tvrdnje dokumentovane i međusobno kontradiktorne, a da je Upravni sud već poništio spornu odluku i vratio predmet na prvostepeni postupak. Ipak, navodi, Bošković nastavlja da mijenja iskaze i vodi ličnu kampanju protiv njega.
- Dvije godine sam ćutao, vjerujući da će pravda prevladati i da će mi biti vraćeno moje legalno oružje. To se nije desilo. Zbog toga sada javno tražim da se protiv službenika Čedomira Boškovića hitno pokrene disciplinski postupak. Ne tražim nikakvu privilegiju – tražim da se ispita kako je moguće da jedan policijski službenik toliko puta mijenja izjave i pri tome nanosi štetu meni, ali i drugim građanima. Jer, moj slučaj nije usamljen – u Tuzima ima još ljudi koji su doživjeli sličnu nepravdu od istog službenika - kazao je u izjavi za Portal ETV.&nbsp;
U svom obraćanju, Krkanović jasno poručuje da poštuje zakon i da nikada nije imao veze sa kriminalnim strukturama.
- Nikada nijesam sjedio sa kriminalcima, niti bio povezan sa bilo kakvim bezbjednosno interesantnim osobama. Te neistine su teška uvreda, ne samo za mene, već i za moju porodicu. Ja sam čovjek koji je čitav život radio i živio pošteno. Moja porodica je generacijama poznata po čestitosti. Idem putem mog rahmetli đeda, oca i stričeva – putem poštenja i dostojanstva - kazao je Krkanović.
Na kraju, Krkanović šalje jasan apel vrhu vlasti: "Zato se obraćam premijeru, ministru unutrašnjih poslova i direktoru Uprave policije – zaštitite me od nacionalno i vjerski obojenog progona. Moj dosije je čist. Nemam šta da krijem. Neću dozvoliti da me bilo ko nepravedno obilježi i ponizi.”

Ismet Krkanović iz Tuzi optužuje policajca Boškovića za višegodišnji progon: Neću da ćutim više – tražim pravdu

Bivši komandir nikšićke policije Darko Mađarić i nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti u Nikšiću Tihomir Goranović podnijeli su Osnovnom sudu u Podgorici tužbu protiv Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije zbog mobinga i naknade štete zbog povrede prava ličnosti. Na udaru čelnika bezbjednosnog sektora a, sve pod izgovorom vetinga, kako bi opravdali bezakonje i progon službenika sa dugogodišnjim iskustvom našli su se Mađarić koji je početkom avgusta suspendovan, dok Goranović čeka rješenje o suspenziji. <h2>POLITIČKI PRITISAK</h2> Njihov zastupnik, advokat Veselin Radulović, u tužbama koje je 2. septembra podnio Sudu detaljno navodi, koje su sve poslove u Upravi policije obavljali Mađarić i Goranović, ukazujući da su nagrađivani zbog rezultata do 2021.godine od njihovih neposrednih starješina. Mađarić je 20 godina zaposlen u Upravi policije a Goranović 25. Radulović ukazuje da je Mađarića i Goranovića 27. februara 2021. godine telefonom kontaktirao tadašnji vd direktora Uprave policije Zoran Brđanin i saopštio im da su razriješeni sa funkcije komandira stanice policije Centar bezbjednosti Nikšić i sa mjesta načelnika CB Nikšić i da će biti raspoređeni na nova radna mjesta. - Jedan od ključnih razloga smjene tužilaca bio je politički pritisak određenih struktura na tadašnji menadžment Uprave policije – navodi u tužbama Radulović. U tužbi koju je podnio za Mađarića advokat ističe da njegov klijent tri godine nije bio raspoređen od kada je razriješen sa funkcije komandira stanice policije CB Nikšić pa do 10. januara 2024. godine, kada mu je uručeno novo rasporedno rješenje. <h2>DEGRADIRANJE</h2> - Mađarić nije bio pozvan, niti raspoređen na konkretno radno mjesto, bio je faktički isključen iz radnog procesa bez ikakvog objašnjenja, imao je formalno rješenje na poziciji komandira CB Nikšić, ali nije imao nikakvih zaduženja, bio je izolovan, profesionalno zanemaren, bez mogućnosti obuke, bez prava na dodatni rad i bez mogućnosti napredovanja – piše u tužbi. Advokat Radulović ističe da je Mađarić tri godine bio profesionalno i ljudski ponižavan, uz psihološke posljedice koje su se reflektovale i na njegov porodični život. U januaru 2024. godine Mađarić je dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je određeno da bude u Odjeljenju za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada i analitiku. - Međutim, mobing prema mom klijentu nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik Odjeljenja bezbjednosti Nikšić Željko Peković, a po nalogu tadašnjeg VD pomoćnika direktora Lazara Šćepanovića i saopštio mu da se javi koordinatoru za maloljetničku delinkvenciju, kako bi obavljao izvršilačke poslove. Nakon što je Mađarić Pekoviću pojasnio opis poslova rasporednog rješenja i zatražio pisani nalog za delegirane poslove, Peković je kazao da će se o tome konsultovati sa Šćepanovićem – piše u tužbi. Advokat Radulović u tužbi koju je predao za Tihomira Goranovića takođe navodi istovjetan princip postupanja kao i u slučaju Mađarića. Ukazao je da je Goranović u januaru 2024. godine dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je raspoređen da bude u Odjeljenju za analitiku. - Mobing prema Goranoviću nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik OB Nikšić Željko Peković,a po nalogu Šćepanovića i saopšti mu da je „odlučeno na većem nivou“ da bude u stanici policije OB Nikšić i da će mu starješina Goran Đurđevac davati radne zadatke – piše u tužbi. Nakon toga Goranović je ukazao Pekoviću da ima zvanje glavnog policijskog inspektor i da starješina nišeg zvanja ne može mu davati radne naloge. Nakon toga Peković je rekao da će o tome informisati Šćepanovića pa neka on odluči što je „najbolje rješenje“. U tužbi Radulović ističe da je i tokom 2025. godine nastavljeno zlostavljanje na radu i to kontinuiranim djelovanjem radnih naloga koji su ispod Goranovićevog stručnog zvanja glavnog policijskog inspektora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c" data-rendition-name="original" width="295" height="472" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>  <h2>SMJENE TRAŽILI POLITIČARI</h2> Radulović za Portal ETV kaže da „radnje“ koje su u kontinuitetu preduzimane prema policijskim službenicima koji su se našli na meti nezakonitog „vetinga“ Demokrata nesumnjivo pokazuju da se radilo o klasičnom mobingu. - Takođe, zlostavljanje na radu ili mobing pokazuje kako se sprovodi „veting“ u bezbjednosnom sektoru. Bez pravnog osnova, sa proizvoljnim targetiranjem, bez poštovanja minimalnih prava, odnosno bez upoznavanja sa time šta im se stavlja na teret, bez upoznavanja sa dokazima i spisima predmeta i uz konstantno javno optuživanje i dovođenje u vezu sa kriminalnim grupama. Činjenica je da su smjene Mađarića i Goranovića tražili političari, da su njihove smjene javno proslavljali nakon što su se desile, da nakon toga Mađarić i Goranović nijesu dobili novi raspored u službi tri godine i da su, nakon novog rasporeda, dobijali zadatke koji su ispod nivoa stečenih znanja i iskustva. Činjenica je i da su nakon svega toga neosnovano i bez ijednog dokaza optuženi za veze sa kriminalnim klanovima, ali zbog nepostojanja dokaza za tako nešto, protiv njih nije podnešena krivična prijava. Tako izgleda „veting“ koji sprovodi jedna politička partija, za koju konstantno javnost dobija podatke sa skaj aplikacije da je glasove dobijala od pripadnika kriminalnih klanova - istakao je Radulović. On očekuje da sud odgovorno i zakonito postupi po tužbama radi utvrđenja mobinga i da pruži zaštitu oštećenima i zabrani takvo postupanje ubuduće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066" data-rendition-name="original" width="295" height="445" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>

Goranoviću saopšteno da je „odlučeno na većem nivou“, gdje će biti raspoređen i ko će mu dodjeljivati zadatke

Najava septembarske rekonstrukcije Vlade izazvala je mali tihi rat različitih grupacija unutar vlasti. Ali i veliki pritisak na premijera Milojka Spajića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E i Portala ETV, Demokrate Alekse Bečića pokušavaju da podignu ulog i prijete da će uzdrmati koaliciju na vlasti ukoliko Spajić se bude oslobodio usluga i ministra odbrane Dragana Krapovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320090_c273439aa59e34afa8c7fced46f4373716d6e9ff2b658c34ac57d81694273fbb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090320090_c273439aa59e34afa8c7fced46f4373716d6e9ff2b658c34ac57d81694273fbb" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="BURA UNUTAR PARLAMENTARNE VEĆINE: Mandić, Spajić, Bečić"> <figcaption>BURA UNUTAR PARLAMENTARNE VEĆINE: Mandić, Spajić, Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istovremeno, ekipa Bečića i Bogdanovića pokušava da nađe saveznika unutar parlamentarne većine da se rekonstrukcija Vlade svede na minimalne, kozmetičke promjene. Izvori iz vladajuće koalicije ističu da je Spajić donekle uzdržan, strahujući da bi kadrovske promjene mogle prilično da destibilizuju odnose unutar parlamentarne većine. &nbsp; Ipak, rekonstrukcije će biti i sada se već kristališu neki kandidati za vrh policije. &nbsp; KANDIDAT PAVIĆEVIĆ I FAKULTET U MLADENOVCU Poput Vladana Pavićevića, koji je po volji ljudi iz bivšeg Demokrastkog fronta, preciznije iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320090_3872041fd9bd91d43442394688c965fdd42a34f3130ed084943270663710638e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090320090_3872041fd9bd91d43442394688c965fdd42a34f3130ed084943270663710638e" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="REALNOST ILI NEREALNE AMBICIJE: Vladan Pavićević"> <figcaption>REALNOST ILI NEREALNE AMBICIJE: Vladan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U više crnogorskih medija dovodila se u pitanje validnost Pavićevićeve diplome sa fakulteta u Mladenovcu. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Jedini fakultet u Mladenovcu bio je Fakultet za poslovno industrijski menadžment, a web stranica je posljednji put ažurirana upravo te godine linkom za aplikaciju na konkurs za upis za 2014/2015 i informacijom da je iznos školarine 1.200 eura. Na tom fakultetu je iste godine doktorsku disertaciju, za koju se kasnije saznalo da je falsifikat, odbranio i sadašnji gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić. &nbsp; Na istoj adresi od tada je Poslovni i pravni fakultet Univerziteta Union Nikola Tesla za koji su vezane brojne afere, među kojima je i hapšenje 17 osoba 2021. godine zbog falsifikovanja diplom i trgovine uticajem. Diplome su prodavane za 2000 do 6000 eura a navodno je glavni distributer bio vođa kriminalne grupe Veljko Belivuk. &nbsp; &nbsp;Klijenti su bili brojni policajci, biznismeni, ali i političari. &nbsp; &nbsp;Univerzitet je aprila 2022. izgubio akreditaciju. &nbsp; &nbsp;MUKE ZA BEČIĆA I BOGDANOVIĆA &nbsp;Koliko je realna mogućnost da Pavićević dođe na neku od značajnijih funkcija u policiji, za sada nije izvjesno, ali je u Bečićevoj stranci burno i na pominjanje njegovog imena. &nbsp; Inače, od ranije postoji netrpeljivost između Demokrata i &nbsp;Pavićevića. Oktobra 2021. godine Pavićević je direktno optužio Demokratsku Crnu Goru i lidera Pokreta za promjene Nebojšu Medojevića da su upropastili aktivnosti na rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića. To mu ekipa oko Bečića i Bogdanovića nije zaboravila. &nbsp; Ali se, ipak, nijesu suprotstavili Pavićevićevom povremeno angažmanu u Upravi policije. &nbsp; Početkom 2022. godine Pavićević je bio angažovan – uz obrazloženje, citiramo – ,,da ima određena iskustva i znanja” kao ekspert po ugovoru o djelu u Ministarstvu unutrašnjih poslova dok je ministar bio Sergej Sekulović. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Pavićević je nedavno zapošljen po ugovoru o radu u sektoru za borbu protiv kriminala za koje nije potrebno javno oglašavanje. &nbsp;Ta radna mjesta u Upravi policije u sistematizaciji su označena i proglašena tajnim i nijesu dostupna da se na njih konkuriše svim crnogorskim građanim. Ta radna mjesta se popunjavaju isključivo za jačanje kapaciteta u sprovođenju kriminalistih i prikrivenih istraga, mjera nadzora i opservacije, obavještajno-analitičkih poslova i poslova zaštite svjedoka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320094_b0def3b122e81acd2c20a33464e39ce443e4522e0955c9aa77cea329bd918c9a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090320094_b0def3b122e81acd2c20a33464e39ce443e4522e0955c9aa77cea329bd918c9a" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="PONOVO AKTUELAN: Bivši čelnik Uprave policije Nikola Terzić"> <figcaption>PONOVO AKTUELAN: Bivši čelnik Uprave policije Nikola Terzić</figcaption> </figure>  I TERZIĆ ,,NA TAPETU” &nbsp; Osim Pavićevića, još se pominju neka imena za postavljenja na čelne pozicije u bezbjednosnom sektoru. &nbsp; Prije svega Nikola Terzić, bivši vršilac dužnosti direktora Uprave policije. Nakon što je 11. decembra 2023. godine smijenjen sa te pozicije, zapošljen je u Odjeljenju unutrašnje kontrole. &nbsp; Informacije iz diplomatskog kora ukazuju da bivši premijer Dritan Abazović, ali i pojedini ljudi iz aktuelne Spajićeve Vlade, lobiraju kod stranaca da preporuče crnogorskim vlastima Nikolu Terzića za neku od rukovodećih funkcija u bezbjednosnosm sektoru. &nbsp; Isti izvori govore da je i aktuelni čelnik Uprave policije Nikaola Terzić potegao političke veze da ostane na sadašnjoj poziciji i da je već okrenuo leđa doskorašnjem prijatelju i savezniku an poslu, ministru Danilu Šaranoviću. &nbsp; SPAJIĆ NA POTEZU Nije u pitanju samo borba za čelnu poziciji Uprave policije, već i za neka druga rukovodeća mjesta. &nbsp; &nbsp;Kako je Predrag Šuković, šef Specijalnog policijskog odjeljenja, &nbsp;najavio da bi uskoro mogao da privremeno pauzira od aktivnosti, dio pritiska za popunu mjesta se preselio i na glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića koji je neposredni pretpostavljeni šefu Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp; Brojni su pritisci i za smjenu Gorana Jokića, načelnika regionalnog policisjkog scentra ,,Centar”, ali njega čvrsto podržavaju direktno Andrija Mandić i Milan Knežević pa se računa da mu je zagarantovan opstanak na sadašnjoj poziciji. &nbsp; Više izvora u bezbjednosnom sektoru je istaklo da se iza kulisa odigrava velika kadrovska igra u očekivanju da će premijer Milojko Spajić uskoro posegnuti za rezovima u izvršnoj vlasti. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, osim ambasadora uticajnih zapadnih zemalja, premijeru Spajiću se rekonstrukcija sugeriše i iz vrha Pokreta Evropa sad, od ljudi zabrinutih za pad rejtinga stranke dok Spajić tihuje. Podrška promjenama dolazi i od prijatelja koji niejsu stranački angažovani, poput Ivice Janovića čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji ima veoma dobre kontakte i sa susjedima i kolegama iz država EU. &nbsp; No, premijer Milojko Spajić za sada – mudro ćuti. Da li će, kako to ponekad radi, sve presjeći u jednom danu i javno obznaniti rekonstrukciju svog kabineta? Ili je sadašnja šutnja znak premijerovog straha da bi promjene mogle da budu lančane i da politički kovitlac uskoro dođe i do njega? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Zakulisne kadrovske igre u vrhu bezbjednosnog sektora

Istraživanje M portala je pokazalo da firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, bilježi astronomski rast poslovnog prometa - od svega 18.997 eura u 2022. godini do čak 2 miliona i 860.249 eura u 2024. godini. Tokom posljednje dvije godine firma je postala vlasnik vrijednih nekretnina na Svetom Stefanu i u Nikšiću. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potpisao je 28. avgusta ove godine odluku kojom je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice izabrana firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug Šaranovićeve partijske koleginice i poslanice Demokrata, Anđele Vojinović. Potvrda o braku izvršnog direktora kompanije i poslanice Demokrata je imovinski karton Anđele Vojinović koji se nalazi u bazi Agencije za sprječavanje korupcije, a u kojem je navedeno da je Pavle izvršni direktor „Gold Security DOO“, sa platom od 1500 eura u 2024. godini. Kada bude realizovana ova javna nabavka, u kasu kompanije na čijem je čelu suprug Anđele Vojinović sliće se 120.000 eura od jednog posla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080916_e60eb1ed75975cd670b7cbec9faddf0eea69b309015e68e310c9b0d86e75ae8b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903080916_e60eb1ed75975cd670b7cbec9faddf0eea69b309015e68e310c9b0d86e75ae8b" data-rendition-name="original" width="1280" height="1589" loading="lazy" alt="odluka"> </figure>  Više izvora M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdi da je tender namješten upravo za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama. Kompanija na čijem je čelu suprug poslanice Demokrata bila je jedina prijavljena na tenderu.&nbsp; Ugovori i sa opštinama Herceg Novi i Nikšić I dok se Demokrate, uključujući ministra Šaranovića i poslanicu Vojinović, besprizorno razračunavaju sa medijima, nevladinim sektorom, advokatima... optužujući ih redom da su svi plaćenici kriminalnih klanova, „Gold Security DOO“ iz Nikšića „slaže“ ugovore sa insitucijama na čijem su čelu Demokrate. Tako je Pavle Vojinović kao izvršni direktor kompanije 9. septembra prošle godine potpisao ugovor sa predsjednikom Opštine Herceg Novi Stevanom Katićem, takođe Demokratom, za vršenje usluge fizičko-tehničke zaštite zgrade Opštine Herceg Novi. Od tog ugovora „Gold Security DOO“ godišnje zarađuje gotovo 70.000 eura. Sličan ugovor Vojinović je 26. juna ove godine potpisao i sa predsjednikom Opštine Nikšić, Markom Kovačevićem, a vrijednost ugovora na godišnjem nivou je 60.621 euro.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_e8d5f150f35424a7ba8d1cf2c6ffa2450720726fdc2b60eb14f5889222dbbab1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903080920_e8d5f150f35424a7ba8d1cf2c6ffa2450720726fdc2b60eb14f5889222dbbab1" data-rendition-name="original" width="1268" height="1595" loading="lazy" alt="ugovor"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_1f70cac28e9973f699ba36709fb3a0898f71908b9e4bad55db580578d01019ae.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250903080920_1f70cac28e9973f699ba36709fb3a0898f71908b9e4bad55db580578d01019ae" data-rendition-name="original" width="1280" height="1600" loading="lazy" alt="ugovor"> </figure>  <h3>Astronomski rast firme od ulaska Demokrata u izvršnu vlast</h3> Kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. Prema imovinskom kartonu Anđele Vojinović, njen suprug Pavle upravo u tom periodu napreduje u kompaniji. On je od rukovodioca tehničkog sektora u „Gold security DOO“ u martu 2024. godine napredovao do mjesta izvršnog direktora. To je ujedno godina kada kompanija uvećava poslovne prihode 753.259 eura na čak 2.860.249 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_ac5fb937d33ea5d3fb00a3d3350964a69d1218df12c834b49a628a5523a9609d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250903080920_ac5fb937d33ea5d3fb00a3d3350964a69d1218df12c834b49a628a5523a9609d" data-rendition-name="original" width="819" height="293" loading="lazy" alt="poslovanje"> </figure>  <h3>Placevi na Svetom Stefanu, poslovni prostori u Nikšiću</h3> „Gold Security DOO“ ne uvećava drastično samo poslovne prihode, već i vlasništvo nad nekretninama. Budvanski katastar je 1. septembra ove godine uknjižio kupovinu građevinske parcele od 241 metar kvadratni u katastarskoj opštini Sveti Stefan, a pravo sukorišćenja imaju „Gold Security DOO“ i Marija Perović. Istovremeno, katastar bilježi da je „Gold Security DOO“ kupovinom dobio pravo korišćenja nekoliko voćnjaka 2. klase – jednog od svega dva kvadratna metra, drugog od 40, trećeg od 17 kvadratnih metara, četvtog od 78 kvadratnih metara i petog od 44 kvadratna metra. Sva kupljena zemlja ukupne površine 422 kvadratna metra nalazi se na veoma atraktivnoj lokaciji iznad hotela „Maestral“ na Pržnu u neposrednoj blizini Svetog Stefana. Kompanija „Gold Security DOO“ je 2024. godine postala vlasnik nekoliko nekretnina i u Nikšiću. Posjedovni listovi pokazuju da su sve nekretnine u Nikšiću u svojini „Gold Security DOO“ u obimu 1/1, a ima ih ukupno šest. Dvije nekretnine, poslovni prostori, nalaze se u Ulici Alekse Backovića i stečene su kupovinom. Jedan poslovni prostor se nalazi u prizemlju i ima površinu od 87 kvadratnih metara, a drugi koji se vodi kao „poslovni prostor u vanprivredi“ ima površinu od 62 kvadratna metra. U nikšićkoj Staroj varoši „Gold Security DOO“ je kupila četiri nekretnine – dva nestambena prostora po 37 kvadratnih metara i dva poslovna prostora od 54 i 36 kvadratnih metara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_2a533e7ddd2f387c33e634ca153171d6828f75968ed6e82b7a6256a20a056801.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250903080920_2a533e7ddd2f387c33e634ca153171d6828f75968ed6e82b7a6256a20a056801" data-rendition-name="original" width="969" height="586" loading="lazy" alt="List nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_5f055f3c9fafc17e2e99ec6c645d2798fcea5d4782eebc314dda89284283dce4.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250903080920_5f055f3c9fafc17e2e99ec6c645d2798fcea5d4782eebc314dda89284283dce4" data-rendition-name="original" width="1002" height="559" loading="lazy" alt="List nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_c46f8389e4c89d2f4dc1ce838c4c148c3e91e816d5c897c1dd266441ec265090.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250903080920_c46f8389e4c89d2f4dc1ce838c4c148c3e91e816d5c897c1dd266441ec265090" data-rendition-name="original" width="943" height="500" loading="lazy" alt="list nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_2579cf29432d2760fe00b8783228be514c7d3db7daf9e798459ecc95c1407adf.png" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250903080924_2579cf29432d2760fe00b8783228be514c7d3db7daf9e798459ecc95c1407adf" data-rendition-name="original" width="942" height="524" loading="lazy" alt="LN"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_e9fcc9a6db73b4c38409da954a160a2ea1125abbe708a9a8cb540c14ab6eb4b2.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250903080924_e9fcc9a6db73b4c38409da954a160a2ea1125abbe708a9a8cb540c14ab6eb4b2" data-rendition-name="original" width="1014" height="1128" loading="lazy" alt="ln izvod"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_b3af2b7398805508e4e208da8fb4ae4316536141759306a386a9b16e9001ae20.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250903080924_b3af2b7398805508e4e208da8fb4ae4316536141759306a386a9b16e9001ae20" data-rendition-name="original" width="1179" height="956" loading="lazy" alt="ln izvod"> </figure>

Tag: pomoc-za-lijecenje

Jeleni Pavlović potrebna pomoć za nastavak liječenja u Turskoj: Pošalji 59 na 14565

(VIDEO) JPU "Sofija Klikovac" pripalo šest vrtića sa oko 2.000 mališana

I košćela ide u istoriju?

Visoke cijene i velika gužva učinile su svoje, čak 80 odsto ljudi odustaje od klasičnih godišnjih odmora

Švedska postaje prva ‘smoke free‘ država na svijetu

PRATITE TVe UŽIVO