Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević očekuje da će sjednica Skupštine, na kojoj će se poslanici ponovo izjasniti o Sporazumu o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), biti održana prije Dana nezavisnosti i uvjerena je da će ponovo dobiti većinsku podršku.
- Nemamo još tačan datum nove sjednice. Naravno, to će biti što prije, nastoji se da bude održana prije praznika. Da li će to biti 19. ili 20. maj - odlučiće predsjednik Skupštine i o tome obavijestiti poslanike - kazala je Gorčević u emisiji "Iznova" na Televiziji Nova M.
Crnogorski parlament je 23. aprila, po hitnom postupku, usvojio zakone o potvrđivanju dva sporazuma koja je Vlada potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je šest dana kasnije proglasio Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji, dok je drugi koji se odnosi na Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina vratio poslanicima na ponovno odlučivanje.
Prethodno je zatražio mišljenje komesarke za proširenje Marte Kos koja je u odgovoru Milatoviću konstatovala da ovaj dokument na prvi pogled nije suprotan pravu Evropske unije (EU), niti Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore EU (SSP), ali upozorava da bi nepravilna primjena i tumačenje nekih njegovih odredbi mogli dovesti do kršenja ovih propisa u oblasti javnih nabavki i diskriminacije evropskih i crnogorskih kompanija u korist potencijalnih investitore iz UAE.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fkos-poziva-na-oprez-moguce-krsenje-prava-eu-favorizovanje-uae-moze-oslabiti-poziciju-crnogorskih-i-eu-kompanija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dok predsjednik države, opozicija i NVO sektor smatraju da je Kos potvrdila ono na šta sve vrijeme upozoravaju, odnosno ukazala na zabrinjavajuće aspekte Sporazuma koji odudaraju od pravne tekovine EU, a tiču se javnih nabavki, tendera i konkurencije, u vlasti su zadovoljni stavom iz EK i tumače ga kao zeleno svjetlo postojećoj sadržini dokumenta.
Na tom stanovištu je i ministarka Gorčević koja tvrdi da se mišljenje evropske komesarke ne kosi ni sa jednom izjavom iz Vlade.
- Jasna poruka koju smo dobili iz ovog mišljenja je da Sporazum sa UAE nije protivan Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, nikakvim odredbama koje se kose sa evropskim pravom, niti na bilo koji način može ugroziti naš evropski put. Međutim, s obzirom da je EK naš partner i prijatelj u cjelokupnom procesu, oni nam nude podršku i pomoć kako bi na najbolji način išli ka implementaciji i potpisivanju ugovora koji će i dalje biti usklađen sa pravom EU - istakla je Gorčević.
Vjeruje, kako je rekla, da su mišljenjem komesarke Kos odagnate dileme oko Sporazuma, ali i da su postavljena neka nova pitanja vezana za ugovor.&nbsp;
Komentarišući glavne primjedbe da Sporazum ne poštuje princip konkurencije i ravnopravnog položaja na tržištu i da bi se mogla prekrišti pravila EU o javnim nabavkama, Gorčević je rekla da svaki međudržavni ugovor koji proističe iz sporazuma mora dobiti mišljenje Evropske komisije prije potpisivanja.
- U slučajevima da neki nacrt ugovora ne bude dobro napisan i predat, EK će nam skrenuti pažnju prije njegovog potpisivanja. To smo u obavezi, posebno u završnoj fazi zatvaranja poglavlja, i niko neće dozvoliti da neka tehnička procedura ugrozi naš vanjskopolitički cilj - uvjerava Gorčević.
Stoga je uvjerena da poslanici sada definitivno mogu glasati kao i prije nekoliko nedjelja.
Podršku Sporazumu sa UAE prvi put su dali Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija, Demokrate, Bošnjačka stranka, a Gorčević je uvjerena da će poslanici iz tih partija ponovo pritisnuti zeleni taster.
- Na osnovu informacije koju sada imam i razgovora sa političkim partijama vjerujem da će biti isti ishod kao i prvi put - zaključila je Gorčević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gorčević: Skupština će ponovo o Sporazumu prije praznika, očekujem isti ishod

Predsjednik države Jakov Milatović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava koji je donijet na sjednici 17. decembra.
- Predloženim Zakonom je u prelaznim i završnim odredbama propisano da će se izbor novog Zastupnika/ce i njegovog/njenog zamjenika sprovesti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Do izbora novog, aktuelni Zastupnik odnosno Zastupnica će nastaviti sa radom - navoe je Milatović.
Podsjetio je da je trenutna Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava izabrana na sjednici Vlade od 2. februara 2024. godine nakon što je prethodno prekinut započeti treći mandat prethodne zastupnice države Valentine Pavličić donošenjem izmjena i dopuna Uredbe o Zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava kojom je broj mandata zastupnika ograničen na najviše dva.
- Ovakav postupak Vlade Crne Gore prvo je Upravni sud Crne Gore početkom juna ove godine ocijenio kao nezakonit (U.br. 1544/24) presudom kojom je poništio rješenje Vlade o prestanku mandata prethodne Zastupnice Pavličić, a zatim i Ustavni sud Crne Gore koji je krajem juna ukinuo izmijenjenu Uredbu na osnovu koje je izabrana trenutna Zastupnica Crne Gore. Smatram da se prelaznim i završnim odredbama, kojima se propisuje da će se izbor novog Zastupnika sprovesti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, pokušava „ozakoniti“ mandat trenutne zastupnice koji je osporen od dvije sudske instance u Crnoj Gori produžavanjem njenog ostanka na funkciji na period od još šest mjeseci - istakao je Milatović.
Stoga, vraća Zakon o Zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava na ponovno odlučivanje i pozivam Skupštinu Crne Gore da pažljivo razmotri način rješavanja statusa postojeće Zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava.
On je potpisao ukaze o proglašenju četrnaest zakona. U pitanju su: Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, Zakon o izmjenama i dopunama zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, Zakon o budžetskoj inspekciji, Zakon o izmjenama i dopuni zakona o obligacionim odnosima, Zakon o organskoj proizvodnji, Zakon o pomorsko-agencijskoj djelatnosti, Zakon o potvrđivanju akata svjetskog poštanskog saveza, Zakon o potvrđivanju konvencije Međunarodne organizacije rada o ukidanju nasilja i uznemiravanja, Zakon o potvrđivanju sporazuma između Crne Gore i Republike Češke o otklanjanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i sprečavanju poreske evazije i izbjegavanja, Zakon &nbsp;o potvrđivanju sporazuma između Crne Gore i Evropske unije o operativnim aktivnostima koje sprovodi Evropska agencija za graničku i oblasku stražu u Crnoj Gori, Zakon o potvrđivanju sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Koreje o ekonomskoj saradnji, Zakon o potvrđivanju ugovora između Crne Gore i Republike Makedonije o uređivanju međusobnih imovinsko-pravnih odnosa, Zakon o psihološkoj djelatnosti i Zakon o izmjenama zakona o vanparničnom postupku.

Milatović vratio Skupštini Zakon o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava

Vlada Crne Gore zatražila je za 26. septembar sjednicu parlamenta na kojoj će se ponovo odlučivati o setu ekonomskih zakona koje je predsjednik države Jakov Milatović vratio Skupštini. To je potvrđeno Portalu RTCG.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović vratio je Skupštini Crne Gore tri ekonomska zakona potrebne za primjenu programa vladajuće koalicije "Evropa sad 2", koje je nedavno usvojio parlament. Riječ je o zakonima o PDV-u i akcizama, kao i zakonu o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.&nbsp;
Ako se ovi zakoni usvoje 26. septembra, stiču se uslovi da primjena počne 1. oktobra, a za PDV i akcize od 1. januara naredne godine. Važno je naglasiti da predsjednik države, nakon što ih Skupština ponovo usvoji, ima rok od tri dana da ih potpiše.
Milatović je tako nastavio da Skupštini, na ponovno odlučivanje, vraća zakone za koje smatra da mogu da štete Crnoj Gori, da nisu u skladu sa Ustavom i zakonima EU.
Skupština je nedavno usvojila set ekonomskih zakona koji su potrebni za početak primjene programa Evropa sad 2, kojim je predviđeno povećanje zarada svim zaposlenim u Crnoj Gori. Zakonskim rešenjima koje je izglasala vladajuća većina, predviđeno je, između ostalog, ukidanje dijela doprinosa za PIO na teret poslodavca i umanjenje na teret zaposlenih. Uvedena je i nova stopa PDV-a od 15 procenata koja će ujednačeno tretirati smještaj i hranu u ugostiteljskim objektima. Usvojenim zakonskim izmjenama predviđen je, takođe, proširen akcizni opseg i uvedena akciza na "mirna" vina.
Nakon što je Milatović saopštio odluku o vraćanju zakona premijer Milojko Spajić je rekao da predsednik države “pokušava da opstruira program Evropa sad 2”.
- Neću dozvoliti da Milatović opstruira Evropu sad 2. On ne želi da građani dobiju veće zarade. Neka on izađe sa boljim programom ako ga ima - rekao je Spajić na konferenciji za novinare.
Spajić je, takođe, kazao da je “Milatović ranije opstruirao dobiijanje IBAR-a, a sada to radi sa programom Evropa sad 2”.
- Možda predsjednik pokušava da vodi Vladu, ali očigledno mu to neće uspjeti. On nije potpisao ni zakone koji su bili potrebni za IBAR, međutim nije uspio da opstruira naš put ka EU. Ovoga puta pokušava da opstruira program Evropa sad 2, ja to neću dozvoliti….Zbog toga moraću da otkažem put u Njujork i da se bavim Evropom sad 2 dok se ne usvoji, jer osim puta u Brisel, ni na jedan put neću ići - kazao je Spajić.

1250x600

1084x550

Vlada traži da poslanici o ekonomskim zakonima ponovo odlučuju 26. septembra

Ujedinjeni svjetski koledži su za Crnu Goru opredijelili pet stipendija za školsku 2026/2027. i 2027/2028. godinu za treći i četvrti razred gimnazije/srednje škole gimnazijskog tipa, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Crnogorskim učenicima su na raspolaganju stipendije u nekoliko obrazovnih ustanova:
<ul>
 <li>UWC - UWC Adriatic (Duino, Italija) - osnovan 1982. godine, prvi je UWC koji je osnovan u zemlji u kojoj se ne govori engleski jezik. Nalazi se u slikovitom primorskom selu Duino, na raskrsnici germanske, latinske i slovenske kulture. Koledž okuplja učenike iz više od 80 zemalja i promoviše kulturnu raznovrsnost. Pored UWC obrazovanja, učenici imaju priliku da nauče više o italijanskom kulturnom nasljeđu, dok muzička akademija u sklopu koledža omogućava izučavanje različitih žanrova i saradnju s profesionalnim muzičarima.</li>
 <li>UWC - UWC Mostar (Mostar, Bosna i Hercegovina) - osnovan je 2006. godine sa jasnim ciljem da doprinese rekonstrukciji postkonfliktnog društva. Koledž obrazuje učenike na način da uče o međusobnim kulturnim razlikama, istovremeno promovišući jednakost, toleranciju i kritičko razmišljanje. Interakcija učenika sa lokalnom zajednicom je suština UWC Mostara. Učenici i osoblje godišnje organizuju projekte i događaje otvorene za mostarsku zajednicu i šire.</li>
 <li>UWC - UWC Changshu China (Changshu, NR Kina) - osnovan je 2015. godine kao prvi UWC na kopnu Kine, na inicijativu bivšeg učenika UWC-a, Marka Jiapenga Vanga. Učenici koji pohađaju ovaj koledž imaju priliku da se upoznaju sa kineskim kulturnim nasljeđem, jer izučavaju barem jedan kurs kineskog jezika, književnosti i kulture. Značajna pažnja se posvećuje i očuvanju životne sredine, pa su učenici uključeni u aktivnosti poput reciklaže, organskog uzgoja i zaštite močvara.</li>
 <li>UWC Robert Bosch (Freiburg, Njemačka) - osnovan je 2014. godine sa posebnim fokusom na održivost. Škola se nalazi u „zelenom gradu“ Freiburgu, koji ima dugu istoriju ekološkog aktivizma i održivog upravljanja gradom, nove zgrade na kampusu su izgrađene po visokim standardima energetske efikasnosti, a škola je od samog početka imala važnu ulogu koordinatora održivosti. Učenici mogu imati koristi od njegovog kulturnog života jer kampus odlikuje raznolikost sa oko 90 nacionalnosti koje govore više od 60 jezika.</li>
</ul>
Detalji konkursa <a href="https://www.gov.me/clanak/stipendije-ujedinjenih-svjetskih-koledza-za-skolsku-2026-2027-i-2027-2028-godinu">nalaze se ovdje.</a>

Ujedinjeni svjetski koledži za Crnu Goru opredijelili pet stipendija

Igrač iz Belgije osvojio je džekpot od 142 miliona eura u nagradnoj igri Euromillions, saopštila je danas belgijska Nacionalna lutrija.
Izvučena je dobitna kombinacija brojeva 2, 8, 13, 29 i 49, sa dopunskim brojevima 2 i 11, prenosi dnevnik "Brasels tajms", navodeći da identitet pobjednika koji je osvojio 142.433.804 eura nije otkriven.
Ovo nije prvi veliki dobitak u Belgiji u posljednjih nekoliko mjeseci, jer je prošlog septembra jedan belgijski igrač takođe osvojio džekpot, koji je tada iznosio oko 130 miliona eura.

Belgijanac osvojio džekpot od 142 miliona eura u nagradnoj igri "Euromillions"

Kandidatkinja Demokratske stranke za gradonačelnicu Majamija Ejlin Higins pobijedila je na gradskim izborima, čime je ta stranka prvi put poslije skoro tri decenije preuzela kontrolu u tom gradu, prenijeli su danas američki mediji.
Higins, bivša komesarka okruga Majami-Dejd, osvojila je 59 odsto glasova, naspram 41 odsto koliko je dobio kandidat republikanaca Emilio Gonzales, biznismen i bivši gradski menadžer koga je podržao predsednik SAD Donald Tramp, prenosi NBC.
Gonzales je u utorak uveče priznao poraz, saopšteno je iz njegovog izbornog štaba.
"Večeras su građani Majamija ispisali istoriju. Zajedno smo okrenuli novu stranicu posle više godina haosa i korupcije i otvorili vrata novoj eri za naš grad – eri u kojoj će vladati etičko, odgovorno rukovodstvo koje donosi stvarne rezultate za građane", izjavila je sinoć Higins.
Demokrate su pobedile na izborima za gradonačelnika Majamija prvi put posle skoro 30 godina - poslednji put je jedan demokrata bio izabran za gradonačelnika 1997. godine.
Oba kandidata su svoju kampanju bazirala na raskidu sa prethodnim gradskim administracijama u Majamiju i na rešavanju ekonomskih briga, nudeći različita rešenja, ali je trka u poslednjim nedeljama poprimila i nacionalni karakter. Ishod je zavisio od dobro poznatih tema koje će igrati veliku ulogu na izborima 2026. godine, kao što su pristupačnost stambenih prostora, oslabljeni politički položaj predsednika Donalda Trampa i njegova kontroverzna agenda masovnih deportacija u gradu sa značajnom hispano populacijom.

Pobjeda demokrata na izborima za gradonačelnika Majamija

Dvanaestoro ljudi poginulo je u požaru u stambenoj zgradi u južnom kineskom gradu Šantou, javila je državna novinska agencija Sinhua.
Požar je izbio u utorak u 21.20 sati po lokalnom vremenu u četvorosprtatnici i ugašen je oko 40 minuta kasnije, navodi Sinhua.
Istraga o uzroku požara je u toku.
Incident se dogodio nakon što se broj poginulih u najsmrtonosnijem požaru u Hongkongu u popeo na 160. Požar je podstakao pozive kineskih zvaničnika da se uklone bezbjednosni rizici u stambenoj industriji.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcatchupbites%2Fstatus%2F1998646812052435132%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1998646812052435132%7Ctwgr%5E9e958489dafaeac5a2f2736649cc3adecb9af9b6%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kina je prošlog mjeseca takođe najavila sveobuhvatnu inspekciju standarda zaštite od požara u visokim zgradama širom zemlje nakon smrtonosnog požara u Hongkongu.
Požar u Šantouu posljednji je u nizu sličnih smrtonosnih incidenata širom zemlje posljednjih godina.
U aprilu je 20 ljudi poginulo u požaru koji je izbio u domu za starije osobe u sjevernoj pokrajini Hebej. Nekoliko nedjelja kasnije, u požaru u restoranu na sjeveroistoku Kine poginule su 22 osobe.

U požaru u stambenoj zgradi na jugu Kine poginulo 20 ljudi

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

Policajac Nikola Janičić kazao je u Višem sudu da sigurno Dušku Roganoviću, koji slovi za visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe, ne bi "oprostili" i izostavili ga iz krivične prijave da je bilo dokaza za njegovo procesuiranje, a vezano za šverc narkotika.
Janičić je svjedok u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg policijskog funcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
Janičić je odgovorio na više od 30 pitanja Čađenovića i bio je decidan da nikada od njega nije tražio da Roganović bude izostavljen iz prijave i da ga ne procesuiraju.
- Čađenović je bio postupajući tužilac u većini predmeta i nikada nije rekao da nekog izostavimo ili zažmurimo na nešto - kazao je Janičić.
On je objasnio da se slučaj Nikole Stanišić vodio kao nestanak jer nijesu imali na početku informaciju da je ubijen do dostavljanja skaj izvještaja.
- Kada je dostavljen taj izveštaj sjećam se da je Čađenović tražio od nas da pronađemo sva lica mjesta koja se mogu povezati sa fotografijama iz skaj izveštaja. Tužilac je to tražio da bi se fotografije koje povezuju određena mjesta mogle potvrditi izlaskom na lice mjesta - kazao je Janičić.
Na pitanje Čađenovića objasnio je da je u tom izvještaju bilo identifikovano 11 ili 12 osoba, a da su oni radom uspjeli da dođu do još dvije ili tri osobe.
Za ubistvo Stanišića proceuirane su osobe iz kavačkog kriminalnog klana među njima su i Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer koji slove za vođe, a koje je navodno Čađenović štitio.
Janičić je rekao da je učestvovao u hapšenju i identifikovanju osoba koje se povezuju sa ubistvima Stanišića.
On je objasnio da je hapšenje trajalo dva - tri dana i da su osumnjičenje prvo pozvali u Odjeljenje bezbjednosti Kotor zbog nekog lokalnog događaja.
- Taktičku radnju su osmislili Čađenović i Milorad Žižić da budu pozvani u različitim terminima u kotorsku policiju i nakon tih saslušanja uhapšeno je šest osoba - ispričao je svjedok.
Nakon saslušanja kod sudije za istrage te osobe su puštene na slobodu ali, prema riječima Janičića, SDT je izjavilo žalbu.
- Po dogovoru sa Čađenovićem bili smo pripravni i u blizini njihovih kuća u slučaju da bude usvojena žalba. Kada je usvojena žalba uhapšeni su Slobodan Kašćelan, Zoran Kažić i Vladimir Vukčević - objasnio je Janičić. Tri osobe su pobjegle nakon što im nije određen pritvor.
Svjedok je objasnio da je bila priča da je grupa oko Duška Roganovića proslavljala kada je ubijen Predrag Pejović.
- Milan Kankaraš je na jednom saslušanja reko da je Roganović napisao " Pedala otišla" ali mi nijesmo imali dokaze za umiješanost Roganovića u ubistvu Pejovića - kazao je Janičić.&nbsp;
On će 22. decembra nastaviti da odgovara na pitanja Čađenovića. Za tada je planirano saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Po nalogu Čađenovića uhapšen Kašćelan zbog ubistva Stanišića, prijave podnijete protiv Zvicera i više osoba

Branilac nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je nakon završenog ročišta da je potpuno delegtimisana optužnica protiv njegovog branjenika, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
- Raspravljene su kontraverze oko Kankaraša kao zaštićenog svjedoka ili svjedoka saradnika svakako i njegovog saslušanja odnosno uzimanja izjave prvi put pa onda drugi, uz dogovor Čađenovića i dva policajca od kojih je jedan bio Nikola Janičić. Jedan ozbiljan dio inkriminacije a tiče se zašto nisu procesuirana određena lica zbog izjave Kankaraša, što se stavlja i Zoranu Lazovići na teret potpuno je delegitimisana optužnica u tom dijelu i ja ne znam što će od nje na kraju pretresa da ostane a već skoro pa ništa nije ostalo &nbsp;- kazao je Piperović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjanicic-nikada-me-lazovic-nije-pozvao-da-mi-kaze-da-nekoga-ne-procesuiramo-o-nasem-radu-najbolje-govore-rezultati&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Piperović: Optužnica je potpuno delegitimisana

Nije mi poznato da je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović imao bila kakve veze sa kriminalnim grupama, niti smo to mogli utvrditi iz mjera tajnog nadzora. &nbsp;O našem radu najbolje svjedoče rezultati - predmeti koji su realizaovani i u toku su pred Višim sudom u Podgorici - kazao je policajac Nikola Janičić, koji je bio zaposlen u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala kojim je rukovodio Lazović.
Janičić je ovo saopštio na pitanja Lazovića protiv kojeg je SDT pokrenulo postupak zbog sumnje da svoj službeni položaj podredio kavačkoj kriminalnoj grupi. Na optužnici su i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani tužilac Saše Čađenovića. Oni su u odbranama kategorično negirali navode optužnice koju potpisuju tužioci Miloš Šoškić i Zoran Vučinić.
Janičić je tri i po sata odgovarao na pitanja optuženih i njihovih branilaca. On je bio decidan da niko od njega nije tražio da se neka osoba izostavi iz krivične prijave.
- Nikada me Zoran Lazović nije pozvao da kaže da neka osoba ne treba da bude procesuirana, pogotovo ne Duško Roganović &nbsp;- rekao je Janičić odgovarajući na pitanje jednog od Lazovićevih branilaca, advokata Stefana Jovanovića.
On je na pitanje advokata Zorana Piperovića objasnio da kolegijumima na kojima su dogovarali koje će aktivnosti preduzete nije prisustvovao Lazović.
- Predložio sam da se sasluša Milan Kankaraš. On je bio u programu zaštite svjedoka. To sam predložio Zoranu Backoviću i Miloradu Žižiću. Oni su upoznali Čađenovića i on se sa tim saglasio - rekao je Janičić.
Na pitanje advokata Piperovića on je pojasnio i da je sa Čađenovićem imao komunikaciju i u vezi drugog saslušanja Kankaraša.
Tužilac Čađenović mu, kako je naveo, nikada nije rekao da je u vezi Kankaraša imao komunikaciju sa Lazovićem.
Piperović je objasnio da ova pitanja postavlja jer se Lazoviću stavlja na teret da je postupao suprotno članu o državnoj upravi što, kako je naglasio, nije tačno.
Policajac je na pitanje Lazovića kazao i da kada su u Crnu Goru u januaru 2021. godine ušli Veljko Belivuk i Marko Miljković nijesu imali informaciju da su počinili neko krivično djelo u Crnoj Gori, niti da planiraju izvršenje nekog krivičnog djela.
Kada su ušli u Crnu Goru, kako je rekao, dobili su informaciju da se priprema likvidacija Belivuka i Miljkovića i oni su je spriječili.
- Nakon toga organizovan je bio sastanak u Banja Luci. Na tom sastanku su bili Žižić i Lazović sa kolegama iz Srbije i Banja Luke. Razmijenili su informacije o predmetu koji se odnosio na Belivuka i Miljkovića - kazao je Janičić.
Uslovi za rad dok je bio Lazović, prema riječima svjedoka, bili su najbolji i sektor je bio kadrovski ojačan.
Janičić je na pitanje Lazovića kazao da ga je prvi put vidio 2019. godine u kancelariji načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi kada je ubijen Stefan Šarović.
On je istakao da je zahvaljujući Lazoviću taj slučaj odmah riješen jer je rekao da se obezbijedi helikopter, da dođu forenzičari &nbsp;i da tužiteljka sasluša odmah svjedoka iako je htjela da saslušanje "odgodi zbog umora".
- Lazović se uključio u realizaciju tog predmeta- kazao je Janičić.
Tako se, kako je objasnio, radilo i kada su ubijeni Šćepan Roganović i Saša Klikovac.
Suđenje se nastavlja 22. decembra, kada će Čađenović nastaviti da ispituje svjedoka.

Tag: ponovno-odlucivanje