U Crnoj Gori ima ukupno 26,71 hiljadu poljoprivrednih gazdinstava, pokazali su preliminarni rezultati Popisa poljoprivrede u prošloj godini.
Iz Monstata je saopšteno da su poljoprivredna gazdinstva u prošloj godini koristila 248,23 hiljade hektara poljoprivrednog zemljišta.
- Ukupan broj goveda na poljoprivrednim gazdinstvima iznosio je 68,6 hiljada, ovaca 167,34 hiljade, koza 28,18 hiljada, svinja 52,27 hiljada i živine 1,36 miliona - navodi se u saopštenju.
Popis poljoprivrede je sproveden u periodu od 1. oktobra do 1. decembra prošle godine u skladu sa Zakonom o popisu poljoprivrede i važećim regulativama Evropskog parlamenta i Savjeta Evropske unije i jedinstvenim standardima Međunarodne organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
- Preliminarni rezultati popisa poljoprivrede sadrže osnovne podatke o broju gazdinstava, nosiocu porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, korišćenom poljoprivrednom zemljištu, stočnom fondu i mehanizaciji (traktori). Ti podaci su podložni promjenama do objavljivanja konačnih rezultata - rekli su iz Monstata.
Statističari su objasnili da, imajući u vidu da je došlo do promjena u međunarodnom i nacionalnom zakonodavnom okviru u odnosu na Popis poljoprivrede 2010. godine, u cilju obezbjeđivanja uporedivosti podataka odrađeni su preračuni određenih podataka u odnosu na važeće kriterijume iz popisa poljoprivrede i u odnosu na EU kriterijume.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U Crnoj Gori 26,71 hiljadu poljoprivrednih gazdinstava

Uprava za statistiku (Monstat) će, u skladu sa metodološkim uputstvom Popisa poljoprivrede 2024. godine, sprovesti postpopisno istraživanje u periodu od 6. do 17. decembra 2024. godine. 
Cilj postpopisnog istraživanja je, kako su rekli u Monstatu, kontrola obuhvata i kvaliteta podataka prikupljenih Popisom poljoprivrede 2024. godine. 
Postpopisno istraživanje sprovodi se na uzorku od 50 popisnih krugova u 14 jedinica lokalne samouprave. Od domaćinstava na teritoriji izabranih popisnih krugova prikuplјaće se podaci koji se odnose na korišćeno polјoprivredno zemlјište, broj stoke po vrstama i kategorijama i radnu snagu angažovanu u poljoprivredi, na osnovu kojih se utvrđuje da li domaćinstvo ispunjava kriterijume gazdinstva definisane članom 4 Zakona o popisu poljoprivrede.
- U cilju blagovremenog i uspješnog sprovođenja ovog istraživanja, molimo domaćinstva koji su slučajnim odabirom ušli u uzorak, na razumijevanje i saradnju - kazali su u Monstatu.

Monstat sprovodi postpopisno istraživanje

Uprava za statistiku (Monstat) uspješno je sprovela popis poljoprivrede na teritoriji Crne Gore u periodu 1. oktobar - 1. decembar, a preliminarki rezultati biće objavljeni najkasnije u roku od 90 dana, odnosno do početka marta.
Kako je saopšteno iz Monstata, popis je obuhvatio prikupljanje podataka o svim ključnim aspektima poljoprivredne proizvodnje, odnosno tačne i međunarodno uporedive podatke o broju poljoprivrednih gazdinstava, površini ukupno korišćenog poljoprivrednog zemljišta po kategorijama korišćenja, stočnom fondu po vrstama i kategorijama, licima koja učestvuju u poljoprivrednoj proizvodnji i drugim korisnim aktivnostima, objektima za smještaj stoke, načinu skladištenja stajskog đubriva, primjeni stajskog i mineralnog đubriva, navodnjavanju, praksi upravljanja zemljištem, mašinama i opremi, itd. 
- Cilj popisa poljoprivrede bio je prikupljanje tačnih, sveobuhvatnih i međunarodno uporedivih podataka koje će služiti kao osnova za donošenje strateških odluka u oblasti održive agrarne politike - navedeno je u saopštenju.
Realizacijom popisa poljoprivrede, ističu u Monstatu, ispunjena je važna aktivnost u procesu evropskih integracija "čime je Poglavlje 18: Statistika ispunilo jednu od ključnih preporuka u oblasti zvanične statistike, zahvaljujući stručnosti, profesionalnosti i posvećenosti tima Uprave za statistiku koji je radio na pripremi i realizaciji popisa poljoprivrede".
Uprava za statistiku je uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, lokalnih samouprava ali i naučne zajednice uspjela da pripremi i realizuje najveću statističku akciju i time, kažu u Monstatu, obezbijedi platformu za donošenje važnih odluka u oblasti poljoprivrede.
Zahvalili cu se svima na kooperativnom, stručnom i profesionalnom odnosu prema ovoj statističkoj akciji. 
- Imajući u vidu kompleksnost ovog istraživanja, posebnu zahvalnost dugujemo poljoprivrednim proizvođačima koji su učestovovali u ovoj aktivnosti i svojim doprinosom pomogli da se dobije realna slika stanja poljoprivrede u Crnoj Gori. Informišemo javnost da će preliminarni rezultati popisa poljoprivrede biti objavljeni najkasnije u roku od 90 dana od dana završetka Popisa poljoprivrede, na zbirnom nivou za teritoriju Crne Gore. Uprava za statistiku će konačne rezultate Popisa poljoprivrede objaviti prema planu aktivnosti Popisa poljoprivrede o čemu će javnost biti blagovremeno informisana. Prikupili smo plodove našeg rada, zajedno - poručeno je iz Monstata.

Rezultati popisa poljoprivrede do početka marta; Monstat: Ispunjena važna aktivnost u procesu integracija

Uprava za statistiku Monstat uspješno privodi kraju Popis poljoprivrede koji traje do 1. decembra, saopšteno je iz te institucije.
- Zahvaljujemo se poljoprivrednim proizvođačima na dosadašnjoj saradnji i ujedno apelujemo na poljoprivredne proizvođače koje su već kontaktirali ovlašćeni popisivači da stupe u kontakt sa njima kako bi precizirali termin njihove posjete i bili popisani - navodi se u saopštenju.
Sa ciljem blagovremenog i potpunog popisivanja, iz Monstata su pozvali poljoprivredne proizvođače koji nijesu popisani do sada, da kontaktiraju Info centar Popisa na broj telefona 068/851-522.
Radno vrijeme Info centra je svakog dana od osam do 20 sati.

Uspješno se privodi kraju Popis poljoprivrede

Uprava za statistiku Monstat od 1. oktobra do 1. decembra sprovodi Popis poljoprivrede, u skladu sa Zakonom o popisu poljoprivrede i Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike.
Cilj sprovođenja popisa poljoprivrede je, kako su saopštili iz Monstata, da se obezbijede međunarodno uporedivi podaci kako za dalja unapređenja zvanične statistike u oblasti poljoprivrede, tako i podaci od značaja za kreiranje politika u smislu kreiranja održive agrarne politike.
Napominju da je popis poljoprivrede po sadržaju i obimu, najobimnije i najkompleksnije statističko istraživanje u oblasti statistike poljoprivrede koje se sprovodi na svakih deset godina u skladu sa jedinstvenim međunarodnim standardima.
- Popisom poljoprivrede prikupljaju se podaci o broju poljoprivrednih gazdinstava, površini korišćenog poljoprivrednog zemljišta po kategorijama korišćenja, stočnom fondu po vrstama i kategorijama, licima koja učestvuju u poljoprivrednoj proizvodnji prema polu, objektima za smještaj stoke, mašinama, opremi i drugo - istakli su iz Monstata.
Pojašnjava se da će Popisom biti obuhvaćena sva poljoprivredna gazdinstva (porodično poljoprivredno gazdinstvo i poslovni subjekat, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik) koja ispunjavaju uslove u skladu sa Zakonom o popisu poljoprivrede.
- Svi individualni podaci o poljoprivrednim gazdinstvima koji se prikupe tokom Popisa poljoprivrede, smatraju se povjerljivim i koristiće se isključivo u statističke svrhe shodno Zakonu o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike - zaključuju u Monstatu.

U toku popis poljoprivrede, trajaće do decembra

Cilj sprovođenja popisa poljoprivrede je da se obezbjede međunarodni, uporedivi podaci o strukturi poljoprivrednih gazdinstava, kako bi se prikazala realna slika poljoprivrede na nivou Crne Gore - kazala je u Budilniku, na Televiziji E Nataša Vojinović iz Monstata.
Popis poljoprivrede je najkompleksniji, objašnjava Vojinović, jer je to usklađivanje sa međunarodnim standardima, i, dodaje ona, nacionalnim propisima, te je u tom smislu formirana radna grupa, kako kaže Vojinović, koja bi zadovoljila i međunarodne potrebe i nacionalne standarde.
- Popis se sprovodi svake desete godine. Za sprovođenje popisa poljoprivrede potrebno je da se obezbjede dobri uslovi, za sprovođenje svake desete godine, mi smo se detaljno spremali da sprovedemo detaljno popis poljoprivrede i trebalo je da se napravi infrastruktura za kvalitetno popisivanje. Mi smo, nakon određenih aktivnosti koje je imala Uprava za statistiku, pripremili popis poljoprivrede u ‘24.godini. To nije slučaj samo sa Crnom Gorom, nego i sa zemljama u okruženju, tako da smo racionalizovali neke procese i povećali upotrebljivost naših podataka - rekla je Vojinović.
Popisu poljoprivrede prethodi popis stanovništva, kaže Vojinović, te se iz pitanja o popisu stanovništva, a vezano za poljoprivredu, dodaje ona, uzimaju administrativni podaci i pravi se spisak adresa poljoprivrednih proizvođača, na taj način je sam proces racionalzovan i, kako kaže, ne ide se od vrata do vrata, nego direktno na adrese poljoprivrednika.
- Desetogodišnji interval je važan zato što se prikupljaju podaci o strukturi gazdinstava. Pod strukturom se podrazumijeva zemljišni fond, to je korišteno poljoprivredno zemljište bez obzira na oblik svojine, zatim ostalo zemljište, zatim se prikuplja stočni fond, prikuplja se mehanizacija, objekti i drugi podaci koji su vezani za agroekološke indikatore. Desetogodišnja je periodika zato što te pojave nijesu tako promjenljive, jer mi između popisa imamo trogodišnja istraživanja, a imamo i godišnja istraživanja, koja redovno sprovodimo - naglasila je Vojinović.
Trogodišnjim istraživanjima, objašnjava Vojinović, prikupljaju se podaci o mehanizaciji, o radnoj snazi, a, dodaje ona, kod godišnjih istraživanja prikupljaju se podaci o zemljišnom i stočnom fondu, kao i proizvodnji.
- U terenski rad je uključeno preko dvjesta učesnika, uključujući i naše kolege statističare, koji su državni instruktori. Uspostavljena je kompletna hijerarhija kontrole rada na terenu, u cilju dobijanja što pouzdanijih podataka i da se dobije realna slika poljoprivrede na nivou Crne Gore - istakla je Vojinović.
Ovim popisom će biti obuhvaćeni svi koji proizvode poljoprivredne proizvode, podsjeća Vojinović, s tim što će detaljno biti popisani oni koji imaju stočni fond, plastenike, obradive površine, voćnjake i drugo.
Podaci sa terena će obuhvatiti i posebnu kategoriju, naglašava Vojinović, a to je žene u ruralnim područjima, što je posebno istaknuto uz podršku UNDP- ja.
- Q groznica ne utiče na sami proces provođenja naše aktivnosti, zato što mi imamo tačno definisane standarde na koji način se popisuje i tačno određene referentne momente, tako da na naš proces, na Upravu za statistiku, ovo dešavanje ne može uticati, zato što će ta grla sva sporna, koja su oboljela, biti evidentirana u drugim institucijama, koje su zadužena za ta pitanja - navela je ona.
Ovdje se, kaže, radi isključivo o statističkom pitanju i ovi podaci koji se prikupe, isključivo se koriste za statističke svrhe.
- Ne mogu se koristiti za druge svrhe, tako da pozivam poljoprivredne proizvođače da odvoje vremena za naše popisivače koji su trenutno na terenu, koji imaju ovlašćenja i podaci će se isključivo koristiti za statističke svrhe, ne mogu se koristiti za ostvarivanje bilo kakvih prava ili nametanje bilo kakvih obaveza, kao što nije bilo ni 2010.godine kad smo sproveli popis poljoprivrede. Cilj je da se popisom dobije realna slika kako bi se dalje mogle kreirati politike, donositi strategije, planovi i na osnovu toga da se obezbjedi kreiranje agrarne politike, na osnovu naših rezultata zvanične statistike - zaključila je Vojinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsrhVg2TlywY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

Vojinović: Počeo popis poljoprivrede, na terenu preko dvjesta popisivača i instruktora

Uprava za statistiku Monstat će, u skladu sa zakonom, od danas do 1. decembra sprovesti Popis poljoprivrede.
- Cilj popisa je da se obezbijede međunarodno uporedivi podaci kako za dalja unapređenja zvanične statistike u poljoprivredi, tako i podaci od značaja u smislu kreiranja održive agrarne politike - navodi se u saopštenju. 
 
Popis poljoprivrede je po sadržaju i obimu, najobimnije i najkompleksnije statističko istraživanje u oblasti statistike poljoprivrede koje se sprovodi na svakih deset godina u skladu sa jedinstvenim međunarodnim standardima. 
 
- Popisom poljoprivrede prikupljaju se podaci o broju poljoprivrednih gazdinstava, površini korišćenog poljoprivrednog zemljišta po kategorijama korišćenja, stočnom fondu po vrstama i kategorijama, osobama koje učestvuju u poljoprivrednoj proizvodnji prema polu, objektima za smještaj stoke, mašinama i opremi - precizirali su iz Monstata. 
 
Popisom će biti obuhvaćena sva poljoprivredna gazdinstva, odnosno porodično poljoprivredno gazdinstvo i poslovni subjekat, drugo pravno lice ili preduzetnik, koji ispunjavaju uslove u skladu sa Zakonom o popisu poljoprivrede. 
 
- Svi individualni podaci o poljoprivrednim gazdinstvima koji se prikupe tokom popisa smatraju se povjerljivim i koristiće se isključivo u statističke svrhe, shodno članovima Zakona o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike - zaključuje se u saopštenju.

Danas počinje Popis poljoprivrede

Šef Kluba odbornika DPS-a u Skupštini opštine Kotor Željko Avramović je kazao da je predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko u svom današnjem saopštenju iznijela nekoliko neistina. Ona je reagovala na odluku Ustavnog suda da odbije žalbu DPS-a na izborni rezultat na biračkom mjestu broj 17 u mjestu Prčanj. Podsjetimo, na lokalnim izborima u Kotoru održanim 29. septembra 2024. na pomenutom biračkom mjestu nije se podudarao broj upotrijebljenih glasačkih listića (271) sa brojem kontrolnih kupona (269).
Usavni sud je procijenio da ova razlika od dva glasačka listića nije mogla da utiče na ishod izbora. Armenko je u svom reagovanju istakla da se postavlja veoma ozbiljno pitanje, da li nadležne izborne komisije mogu bez ikakve kontrole raspuštati biračke odbore i ponavljati izbore "sve dok se ne postigne željeni izborni rezultat".&nbsp;
Avramović ističe da Armenko nijednom riječu nije pojasnila član 89 zadnji stav Zakona o izboru odbornika i poslanika, koji glasi:
- Ako se utvrdi da je broj glasačkih listića u glasačkoj kutiji veći od broja birača koji su identifikovani u izvodu iz biračkog spiska da su glasali ili ako se utvrdi da je broj glasačkih listića u glasačkoj kutiji veći od broja kontrolnih kupona ili ako se utvrdi da je broj glasačkih listića u kutiji veći od broja potpisanih odrezaka i potpisanih kupona ili ako se utvrdi postojanje dva ili više kontrolnih kupona sa istim serijskim brojem ili serijskim brojem koji ne pripada tom biračkom mjestu, birački odbor se raspušta i imenuje novi, a glasanje na tom biračkom mjestu se ponavlja. Rezultati glasanja na tom biračkom mjestu utvrđuju se poslije ponovljenog glasanja. Ovo je eksplicitna norma i o njoj se nemože raspravljati. Zakonodavac nije ostavio mogućnost da bilo ko procjenjuje da li ovi nedostaci mogu uticati na konačni rezultat. Što znači njena konstatacija da nije mogla bitno da utiče. Predsjednica Ustavnog suda nije zadužena da procjenjuje da li bi ta situacija mogla bitno da utiče na izborni rezultat, njena je obaveza da zakon dosljedno sprovodi i štiti - istakao je Avramović.&nbsp;
Napominje da je ta nepravilnost mogla da utiče na konačan rezultat.&nbsp;
- Neke liste su mogle da izgube jedan mandat, a neke da dobiju. Ono što je nesporno DPS nije mogao ni u kojoj varijanti da izgubi deseti mandat, već samo da dobije jedanaesti. Onaj ko je mogao da izgubi mandat su Demokrate. Njih je trebalo zaštitit i to je Ustavni sud i uradio - istakao je Avramović.
Kaže da se postavlja pitanje zašto Ustavni sud ako ovako tumači Zakon o izboru odbornika i poslanika nije po službenoj dužnosti stavio van snage član 89 posljednji stav.&nbsp;
- To mu je valjda bila obaveza. Na taj način bi znali u budućim izborima da ne mora da se vodi računa o svakom listiću i kuponu već da Državna izborna komisija i Ustavni sud mogu donijeti Odluku prema svojoj slobodnoj procjeni, a ne prema normi iz Zakona. Armenko postavlja ozbiljno pitanje, da li nadležne izborne komisije mogu bez ikakve kontrole raspuštati biračke odbore i ponavljati izbore i to sve dok se ne postigne željeni rezultat. Mogu i moraju svaki put da raspuštaju biračke odbore ako imaju uporište u Zakonu a ne da procjenjuju da li to utiče na konačni rezultat - poručio je Avramović.
Na kraju, imao je pitanje za predsjednicu Ustanvog suda.
- Koliko listiće treba da nedostaje da bi se izbori na tom mjestu poništili? Da li je ovo uvod u anarhiju - zaključio je Avramović.

Avramović: Armenko iznijela neistine, da li je ovo uvod u anarhiju?

Turističko udruženje Žabljak sazvalo je hitni sastanak u vezi sa aktuelnom situacijom na skijalištu Savin kuk. Zabrinuti su za sezonu jer se pitaju da li će skijalište Savin kuk ove godine raditi i biti u funkciji lift i skijalište.
Prije pet dana, desila se tragedija kada je na Savinom Kuku jedna osoba stradala, a druga teško povrijeđena nakon što su ispale iz korpe na ski liftu.
Goran Radojević, potpredsjednik Udruženja, kazao je da je cilj sastanka da se od Vlade, Razvojne banke i Ministarstva turizma dobije jasna informacija da li će skijalište Savin kuk ove godine biti u funkciji.
"Inicirali smo sastanak sa radnicima i gostima sa jednim pitanjem upućenim nadležnim institucijama – da li će Savin kuk broj 1 raditi. Pošto se desila nemila situacija na skijalištu Savin kuk 2, smatramo da to skijalište neće biti u funkciji", rekao je Radojević.
On je najavio da će Udruženje ujutru razgovarati i sa gradonačelnikom i predsjednikom Skupštine opštine kako bi i oni zvanično uputili zahtjeve nadležnim institucijama.
"Moramo da vidimo šta ćemo dalje preduzeti i kako će biti naša buduća djelovanja po tom pitanju. Ovo je urgentno, sezona je na pragu i imamo radne dane pred sobom, a u četvrtak već počinje Nova godina", istakao je Radojević.
Sastanak Turističkog udruženja Žabljak zakazan je za danas u sali OŠ Žabljak sa početkom u 17.30 sati.
Predloženi dnevni red obuhvata: hitan vanredni tehnički pregled liftova, žičare i skijališta Savin kuk, subvencije na sve lokalne i komunalne takse opštini Žabljak, subvencije na grijanje i održavanje objekata, subvencije na poreze i doprinose zaposlenih, zakazivanje hitnog sastanka sa relevantnim predstavnicima lokalne zajednice, Ministarstva turizma i Razvojne banke, razmatranje tekućih pitanja.

Hitan sastanak zbog situacije na skijalištu Savin kuk, hoće li da radi ove zime

Antisrpska i anticrkvena histerija koja se ovih dana razvila u jednom veoma glasnom i izuzetno netrpeljivom, ali, srećom, nevelikom dijelu cetinjskog društva, predstavlja kap koja je zbilja prelila čašu i pretvorila se u otvoreni pokušaj aparthejda koji te grupe sprovode na Cetinju, poručuju iz Mitropolije crnogorsko-primorske.
- Kampanja je započela time što su dvije osobe (od kojih je jedan sveštenik doktorand - master teologije sa Aristotelovog univerziteta u Solunu, a drugi diplomirani teolog), koji imaju zaduženje da se staraju o bogatoj arhivskoj građi Mitropolije, zaključile ugovore o volonterskom radu u Državnom arhivu Crne Gore na Cetinju, radi unaprijeđenja svojih vještina radi kvalitetnijeg čuvanja i održavanja crkvenih arhiva, koji su, valjda to ne treba objašnjavati, dio sveukupne arhivske baštine naše zemlje- navode u saopštenju.
Ova namjera je, ipak, naišla na zaprepašćujući i, prema njihovim riječima, vrlo opasan odnos poznatih adresa, koje su sumnjičile našu Crkvu da, u sprezi sa rukovodstvom Državnog arhiva, ima nekakve zadnje namjere u vezi sa arhivskom građom.
- U tome su prednjačili profesori jedne cetinjske vanuniverzitetske visokoškolske ustanove sa nizom tekstova, a jedan univerzitetski profesor je buduće volontere nazivali gorim po Arhiv od termite Sve je kulminiralo šovinističko-rasističkim predlogom žalosnog gradonačelnika Cetinja, koji je “razumio zabrinutost građana” i došao na “sjajnu” ideju da se volonterima dozvoli angažovanje, ali da se proces njihovog volontiranja “odvija van zgrade Državnog arhiva''- kazali su iz MPC.
Poručuju da je to “genijalno“, mada ne i toliko originalno.
- Ideje koje smo čuli od profesorȃ, grupe građana i gradonačelnika već liče na neke koje smo imali prilike da vidimo u istoriji. Na primjer, ideja da se pripadnicima jedne rase “dozvoli” da se voze autobusima, ali samo na za to označenim mjestima. Ne sa “normalnim” svijetom”, Ili možda kao ona, jednako “genijalna” zamisao da se, radi njihove “bezbjednosti” i izbjegavanja “uznemirenja” građana, vidnim obilježjima označe pripadnici jednog naroda i da im se ne dozvoli obavljanje nekih djelatnosti, da ne bi, je li, građani bili “zabrinuti”- poručuju iz MCP.
Ovakvo diskriminatorsko ponašanje tih profesora i gradonačelnika i cijele te, kako su rekli “grupe nesrećnih, u mržnji zarobljenih ljudi”, mora da prestane odmah.
- Pozivamo sve nadležne državne organe da ispitaju sve okolnosti i da, u skladu sa zakonom, utvrde da li se u radnjama i javnim stavovima ovih “zabrinutih” stiču elementi krivične, prekršajne ili neke druge odgovornosti. Pitamo se koliko još antisrpske i anticrkvene mržnje i diskriminacije treba da se izlije u javnom prostoru Crne Gore da bi institucije adekvatno na to reagovale?- stoji u saopštenju MCP.
Vjeruju da ima mjesta i da se oglasi makar jedna od stotina NVO koje se svakodnevno bore protiv diskriminacije, mada neke od njih ponekad i same učestvuju u anticrkvenim kampanjama.
- Iako smo posljednjih decenija navikli na ono na šta nikad nije trebalo da se naviknemo, niti je trebalo da tome ikad uopšte budemo izloženi, pozivamo sve nosioce najviših državnih i lokalnih vlasti, kao i političke partije, da se javno izjasne o ovim šovinističko-rasističkim idejama i komentarima. Ćutanje je, naročito u ovakvim drastičnim slučajevima, bez ikakve sumnje, znak odobravanja mrziteljskih stavova. Za ovakav rasizam i mržnju ne može i ne treba da postoji prostor u civilizovanom društvu- zaključuje MCP u saopštenju.

MCP: Pojedinci sa Cetinja sprovode aparthejd, nema skrivenih namjera u vezi sa arhivskom građom

Građani Andrijevice prethodnih dana pokazali su izuzetnu solidarnost i humanost, ujedinivši se u zajedničkom cilju – prikupljanju pomoći za liječenje petogodišnjeg Vjekoslava Ivanovića, koji od marta ove godine boluje od pneumokoknog meningoencefalitisa i nalazi se u određenom stadijumu kome.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251225181228_de49641a4abb68820b4c43b0821349c547804657e9a68faedc1ffa4b2283c85d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251225181228_de49641a4abb68820b4c43b0821349c547804657e9a68faedc1ffa4b2283c85d" data-rendition-name="original" width="734" height="520" loading="lazy" alt="akcija"> </figure>  Stanovnici ove opštine organizovali su niz aktivnosti kako bi podržali dječaka i njegovu porodicu. Danas su učenici Srednje mješovite škole Andrijevica priredili humanitarni novogodišnji bazar, na kojem su profesori, đaci i brojni posjetioci donirali novčana sredstva za liječenje Vjekoslava. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FpNtrPAd2PnE%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Pomoć stiže i od Kulturno-umjetničkog društva „Komovi“, koje će sjutra u 18 časova u Centru za kulturu „Mihailo Lalić“ održati tradicionalni dječiji koncert. Tom prilikom posjetioci će moći da daju dobrovoljne priloge koji će biti uplaćeni na račun porodice Ivanović. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FHGVa0Tw-RfI%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Svi koji žele da podrže ovu humanitarnu akciju mogu donaciju uplatiti na žiro račun porodice: 540-000000000856364 <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FR1UJ6CDa_PQ%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Građani Andrijevice još jednom su pokazali da zajedništvo i empatija mogu biti snažan oslonac porodicama koje se suočavaju s najtežim životnim izazovima. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FQdnNkM-xIew%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Andrijevica se ujedinila u pomoći petogodišnjem Vjekoslavu: Humanitarne akcije u toku

Mi, suverenisti, ne želimo da generalna konzulka Crne Gore u Njujorku bude Snežana Jonica, sa njom nećemo sarađivati, jer znamo čiju politiku sprovodi i da joj je šef Andrija Mandić, kazao je za portal ETV Esad Rastoder, predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Njujorku.
On podvlači da i vrapci na grani znaju ko je i šta je Jonica, čiji je kadar, kakvu politiku sprovodi i ko joj je šef, a to je Andrija Mandić, koji hoće da „pročisti krvnu sliku“ u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore u svijetu, da očisti predstavništva od patriota, da obori suverenističku politiku kako bi se uskoro mogao mijenjati Ustav građanske Crne Gore i da se koči ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.
- Snežana Jonica mu je vjerna do groba, kao što je bila pobornik politike Momira Bulatovića i Slobodana Miloševića, i takvi kadrovi ne mogu da zastupaju suverenu, građansku Crnu Goru. Jonica će sada početi da priča i o bratstvu i jedinstvu samo kako bi ostvarili svoje ciljeve i pokorili Crnu Goru - naveo je on.
Na pitanje da li, zbog svega navedenog, planiraju da pokrenu peticiju kojom bi eventualno tražili da Jonica ne bude generalna konzulka, Rastoder je kazao da to u ovom trenutku nije toliko važno koliko je važno da ne sarađuju sa njom dok je ona na toj funkciji.
- Mi, suverenisti, nećemo sa njima. A znamo dobro da je bila protiv nezavisnosti Crne Gore i ulaska Crne Gore u NATO i da je uvijek bila za Rusiju, a ne za Evropsku uniju, i takvi ne mogu dobiti prolaz kod nas - &nbsp;naveo je Rastoder za portal ETV.
Vlada Crne Gore je u novembru imenovala Snežanu Jonicu za generalnu konzulku Crne Gore u Njujorku.

Rastoder: Suverenisti neće sarađivati sa Jonicom u Njujorku, znamo ko je i da joj je šef Andrija Mandić

Udruženje nestalih beba Vojvodine i Savez kršćana Hrvatske organizovali su još jednu međunarodnu konferenciju posvećenu rasvjetljavanju sudbina nestalih beba na prostoru bivše Jugoslavije, ovoga puta u Sarajevu.&nbsp;
Kako su istakli u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, međunarodna konferencija pod nazivom „Quo vadis humanosti – Istina o nestalim bebama i obaveza zaštite svakog djeteta“, okupila je majke, porodice, aktiviste, stručnjake i ljude savjesti iz cijelog regiona ujedinjene u boli.
- Ko može bolje razumjeti majke nestale djece od ranjenog Sarajeva? Grada koji je preživio opsadu, grad u kojem su ulice natopljene suzama majki koje su u posljednjem ratu izgubile djecu. Sarajevo zna što znači čekati, nadati se, tražiti istinu među ruševinama sistema i ljudskosti. Sarajevo zna što znači kada institucije ćute, a bol ne prestaje – piše u saopštenju.
Ključna pitanja i na ovoj konferenciji bila su - zašto odgovorni ćute, zašto se arhive zatvaraju, zašto pravda još nije stigla, zašto djeca nemaju ime?
- Posebno snažan utisak ostavila je Ana Pejić, čiji je dugogodišnji rad dao tračak nade majkama koje su godinama gurane na margine društva, proglašavane preosjetljivima, sumnjičavima ili čak ludima jer nijesu pristajale na zvanične verzije. Njena poruka bila je jasna: upornost je jedino što sistem ne može da slomi – naglasili su u saopštenju.
Profesor Kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević, član međunarodnog tima koji istražuje slučaj nestalih beba, na konferenciji je govorio o načinima krađe beba, modusu operandi koji su koristili počinitelji, perfidnosti zloupotrebe postporodiljskog stanja i šoka majke, kako bi se djeca proglašavala mrtvom, bez ijednog materijalnog dokaza koji bi potkrijepio takve tvrdnje.&nbsp;
Predstavio je i dio rezultata istraživanja sprovedenog na području Srbije, a koje je obuhvatilo 33 porodice. Objasnio je da će rezultati istraživanja do kraja godine biti upućeni jednom od najprestižnijih kriminoloških časopisa na recenziju.
- Nadamo se da će recenzije biti pozitivne i da će od strane eminentnih profesora rad biti prihvaćen za objavljivanje – rekao je on, uz konstataciju da će ovim fenomen ukradenih beba prvi put biti dio naučog opusa.
Generalni zaključak konferencije, kazao je Dizdarević, jeste da „entuzijazam pojedinaca ili grupa u zaštiti žrtava, a osobito djece i maloljetnika mora dobiti institucionalnu dinamiku“.
- Uloga i značaj međunarodnih organizacija za zaštitu djece, čini se više nego neophodna – kategoričan je on.
Na konferenciji se, dodaje se u saopštenju, bez uvijanja govorilo o sumnjama na organizovanu trgovinu bebama, o nestalim dokumentima, o porodilištima kao posljednjim mjestima gdje su roditelji viđeli svoju djecu, o potpisima koji nikada nijesu objašnjeni i o smrtnim listovima bez tijela.&nbsp;
- Govorilo se i o tome da iza svega ne stoje „greške sistema“, već sistem sam. Kako je istaknuto, iza ove tragedije stoje strukture koje su se nekada nazivale „službama državne sigurnosti“, a danas se kriju iza demokratskih fasada, procedura i sporih sudova. Zato se ćuti. Zato se u nekim državama regiona rezolucije o zločinima nad djecom odbacuju ili obesmišljavaju. Zato se apelima roditelja odgovara formalno, hladno ili nikako. Jer država ne može priznati ono što zna – jer bi tada morala priznati i sopstvenu saučesničku ulogu – kategorični su u saopštenju, uz konstataciju da „istina, koliko god bila strašna, ima jednu osobinu – ne može zauvijek ostati skrivena“.
U novembru je domaćin međunarodne konferencije o nestalim bebama sa prostora bivše SFRJ bio Zagreb kada je naglašeno da istina o nestalim bebama prevazilazi nacionalne i vjerske granice, te da je to pitanje savjesti čitavog društva.
U Londonu je 29. oktobra predstavljen naučni rad o otmicama beba na prostoru bivše Jugoslavije.
Konferenciju u Zagrebu pratila je državna njemačka televizija, koja, kako je Portalu ETV kazao sekretar Saveza kršćana Hrvatske Bojan Jovanović, priprema dokumentarni serijal od šest epizoda, čime slučaj nestalih beba ulazi u evropski medijski i istraživački fokus.
Tema nestalih beba iz porodilišta u nekadašnjoj SFRJ decenijama je aktuelna u Srbiji, a pokrenuta je i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Hiljade žena tvrde da su njihove bebe bile žrtve trgovine ljudima. Majkama je saopštavano da su im bebe umrle, a one su završavale u dobro razrađenom i širokom lancu trgovaca ljudima.
Prema nezvaničnim procjenama, čak 250.000 beba u bivšoj Jugoslaviji proglašeno je mrtvim pod nerazjašnjenim okolnostima, a roditelji vjeruju da su ukradene i date na nelegalna usvajanja.

Službe sigurnosti bile dio lanca trgovine đecom

Budvanska policija provjerava da li je kasno sinoć, u tom gradu, došlo do upotrebe vatrenog oružja, pišu Vijesti pozivajući se na nezvanična saznanja iz policije.
Nekoliko policijskih patrola uputilo na lice mjesta, nakon što im je prijavljen incident.
Prema istim informacijama, u pucnjavi nije bilo povrijeđenih.

Pucnjava u Budvi, nema povrijeđenih

Budvanska policija uhapsila je M.P. &nbsp;koji se sumnjiči za pucnjavu sinoć u Budvi.
Jedna muška osoba prijavila je sinoć Odjeljenju bezbjednosti Kotor da je kod tvrđave Mogren u Budvi da je muškarac pucao iz vatrenog oružja u njegovom pravcu, nakon čega je pobjegao u pravcu Podgorice.
Ovom prilikom oštećeni nije zadobio tjelesne povrede.
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor su sa događajem odmah upoznali službenike Odjeljenja bezbjednosti Budva koji su preduzeli hitne mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju rasvjetljavanja događaja - saopšteno je iz Uprave policije.
Od nekoliko osoba su prikupljena obavještenja na zapisnik na okolnosti događaja, utvrđen je identitet osumnjičenog i on je lociran u Podgorici. Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru.
Postupajući tužilac se izjasnio da se u radnjama M.P. stiču elementi krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- M.P. je u ranim jutarnjim satima uhapšen i u zakonskom roku će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - kazali su u policiji.

Tag: popis-poljoprivrede