U Crnoj Gori ima ukupno 26,71 hiljadu poljoprivrednih gazdinstava, pokazali su preliminarni rezultati Popisa poljoprivrede u prošloj godini.
Iz Monstata je saopšteno da su poljoprivredna gazdinstva u prošloj godini koristila 248,23 hiljade hektara poljoprivrednog zemljišta.
- Ukupan broj goveda na poljoprivrednim gazdinstvima iznosio je 68,6 hiljada, ovaca 167,34 hiljade, koza 28,18 hiljada, svinja 52,27 hiljada i živine 1,36 miliona - navodi se u saopštenju.
Popis poljoprivrede je sproveden u periodu od 1. oktobra do 1. decembra prošle godine u skladu sa Zakonom o popisu poljoprivrede i važećim regulativama Evropskog parlamenta i Savjeta Evropske unije i jedinstvenim standardima Međunarodne organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
- Preliminarni rezultati popisa poljoprivrede sadrže osnovne podatke o broju gazdinstava, nosiocu porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, korišćenom poljoprivrednom zemljištu, stočnom fondu i mehanizaciji (traktori). Ti podaci su podložni promjenama do objavljivanja konačnih rezultata - rekli su iz Monstata.
Statističari su objasnili da, imajući u vidu da je došlo do promjena u međunarodnom i nacionalnom zakonodavnom okviru u odnosu na Popis poljoprivrede 2010. godine, u cilju obezbjeđivanja uporedivosti podataka odrađeni su preračuni određenih podataka u odnosu na važeće kriterijume iz popisa poljoprivrede i u odnosu na EU kriterijume.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U Crnoj Gori 26,71 hiljadu poljoprivrednih gazdinstava

Uprava za statistiku (Monstat) će, u skladu sa metodološkim uputstvom Popisa poljoprivrede 2024. godine, sprovesti postpopisno istraživanje u periodu od 6. do 17. decembra 2024. godine. 
Cilj postpopisnog istraživanja je, kako su rekli u Monstatu, kontrola obuhvata i kvaliteta podataka prikupljenih Popisom poljoprivrede 2024. godine. 
Postpopisno istraživanje sprovodi se na uzorku od 50 popisnih krugova u 14 jedinica lokalne samouprave. Od domaćinstava na teritoriji izabranih popisnih krugova prikuplјaće se podaci koji se odnose na korišćeno polјoprivredno zemlјište, broj stoke po vrstama i kategorijama i radnu snagu angažovanu u poljoprivredi, na osnovu kojih se utvrđuje da li domaćinstvo ispunjava kriterijume gazdinstva definisane članom 4 Zakona o popisu poljoprivrede.
- U cilju blagovremenog i uspješnog sprovođenja ovog istraživanja, molimo domaćinstva koji su slučajnim odabirom ušli u uzorak, na razumijevanje i saradnju - kazali su u Monstatu.

Monstat sprovodi postpopisno istraživanje

Uprava za statistiku (Monstat) uspješno je sprovela popis poljoprivrede na teritoriji Crne Gore u periodu 1. oktobar - 1. decembar, a preliminarki rezultati biće objavljeni najkasnije u roku od 90 dana, odnosno do početka marta.
Kako je saopšteno iz Monstata, popis je obuhvatio prikupljanje podataka o svim ključnim aspektima poljoprivredne proizvodnje, odnosno tačne i međunarodno uporedive podatke o broju poljoprivrednih gazdinstava, površini ukupno korišćenog poljoprivrednog zemljišta po kategorijama korišćenja, stočnom fondu po vrstama i kategorijama, licima koja učestvuju u poljoprivrednoj proizvodnji i drugim korisnim aktivnostima, objektima za smještaj stoke, načinu skladištenja stajskog đubriva, primjeni stajskog i mineralnog đubriva, navodnjavanju, praksi upravljanja zemljištem, mašinama i opremi, itd. 
- Cilj popisa poljoprivrede bio je prikupljanje tačnih, sveobuhvatnih i međunarodno uporedivih podataka koje će služiti kao osnova za donošenje strateških odluka u oblasti održive agrarne politike - navedeno je u saopštenju.
Realizacijom popisa poljoprivrede, ističu u Monstatu, ispunjena je važna aktivnost u procesu evropskih integracija "čime je Poglavlje 18: Statistika ispunilo jednu od ključnih preporuka u oblasti zvanične statistike, zahvaljujući stručnosti, profesionalnosti i posvećenosti tima Uprave za statistiku koji je radio na pripremi i realizaciji popisa poljoprivrede".
Uprava za statistiku je uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, lokalnih samouprava ali i naučne zajednice uspjela da pripremi i realizuje najveću statističku akciju i time, kažu u Monstatu, obezbijedi platformu za donošenje važnih odluka u oblasti poljoprivrede.
Zahvalili cu se svima na kooperativnom, stručnom i profesionalnom odnosu prema ovoj statističkoj akciji. 
- Imajući u vidu kompleksnost ovog istraživanja, posebnu zahvalnost dugujemo poljoprivrednim proizvođačima koji su učestovovali u ovoj aktivnosti i svojim doprinosom pomogli da se dobije realna slika stanja poljoprivrede u Crnoj Gori. Informišemo javnost da će preliminarni rezultati popisa poljoprivrede biti objavljeni najkasnije u roku od 90 dana od dana završetka Popisa poljoprivrede, na zbirnom nivou za teritoriju Crne Gore. Uprava za statistiku će konačne rezultate Popisa poljoprivrede objaviti prema planu aktivnosti Popisa poljoprivrede o čemu će javnost biti blagovremeno informisana. Prikupili smo plodove našeg rada, zajedno - poručeno je iz Monstata.

Rezultati popisa poljoprivrede do početka marta; Monstat: Ispunjena važna aktivnost u procesu integracija

Uprava za statistiku Monstat uspješno privodi kraju Popis poljoprivrede koji traje do 1. decembra, saopšteno je iz te institucije.
- Zahvaljujemo se poljoprivrednim proizvođačima na dosadašnjoj saradnji i ujedno apelujemo na poljoprivredne proizvođače koje su već kontaktirali ovlašćeni popisivači da stupe u kontakt sa njima kako bi precizirali termin njihove posjete i bili popisani - navodi se u saopštenju.
Sa ciljem blagovremenog i potpunog popisivanja, iz Monstata su pozvali poljoprivredne proizvođače koji nijesu popisani do sada, da kontaktiraju Info centar Popisa na broj telefona 068/851-522.
Radno vrijeme Info centra je svakog dana od osam do 20 sati.

Uspješno se privodi kraju Popis poljoprivrede

Uprava za statistiku Monstat od 1. oktobra do 1. decembra sprovodi Popis poljoprivrede, u skladu sa Zakonom o popisu poljoprivrede i Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike.
Cilj sprovođenja popisa poljoprivrede je, kako su saopštili iz Monstata, da se obezbijede međunarodno uporedivi podaci kako za dalja unapređenja zvanične statistike u oblasti poljoprivrede, tako i podaci od značaja za kreiranje politika u smislu kreiranja održive agrarne politike.
Napominju da je popis poljoprivrede po sadržaju i obimu, najobimnije i najkompleksnije statističko istraživanje u oblasti statistike poljoprivrede koje se sprovodi na svakih deset godina u skladu sa jedinstvenim međunarodnim standardima.
- Popisom poljoprivrede prikupljaju se podaci o broju poljoprivrednih gazdinstava, površini korišćenog poljoprivrednog zemljišta po kategorijama korišćenja, stočnom fondu po vrstama i kategorijama, licima koja učestvuju u poljoprivrednoj proizvodnji prema polu, objektima za smještaj stoke, mašinama, opremi i drugo - istakli su iz Monstata.
Pojašnjava se da će Popisom biti obuhvaćena sva poljoprivredna gazdinstva (porodično poljoprivredno gazdinstvo i poslovni subjekat, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik) koja ispunjavaju uslove u skladu sa Zakonom o popisu poljoprivrede.
- Svi individualni podaci o poljoprivrednim gazdinstvima koji se prikupe tokom Popisa poljoprivrede, smatraju se povjerljivim i koristiće se isključivo u statističke svrhe shodno Zakonu o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike - zaključuju u Monstatu.

U toku popis poljoprivrede, trajaće do decembra

Cilj sprovođenja popisa poljoprivrede je da se obezbjede međunarodni, uporedivi podaci o strukturi poljoprivrednih gazdinstava, kako bi se prikazala realna slika poljoprivrede na nivou Crne Gore - kazala je u Budilniku, na Televiziji E Nataša Vojinović iz Monstata.
Popis poljoprivrede je najkompleksniji, objašnjava Vojinović, jer je to usklađivanje sa međunarodnim standardima, i, dodaje ona, nacionalnim propisima, te je u tom smislu formirana radna grupa, kako kaže Vojinović, koja bi zadovoljila i međunarodne potrebe i nacionalne standarde.
- Popis se sprovodi svake desete godine. Za sprovođenje popisa poljoprivrede potrebno je da se obezbjede dobri uslovi, za sprovođenje svake desete godine, mi smo se detaljno spremali da sprovedemo detaljno popis poljoprivrede i trebalo je da se napravi infrastruktura za kvalitetno popisivanje. Mi smo, nakon određenih aktivnosti koje je imala Uprava za statistiku, pripremili popis poljoprivrede u ‘24.godini. To nije slučaj samo sa Crnom Gorom, nego i sa zemljama u okruženju, tako da smo racionalizovali neke procese i povećali upotrebljivost naših podataka - rekla je Vojinović.
Popisu poljoprivrede prethodi popis stanovništva, kaže Vojinović, te se iz pitanja o popisu stanovništva, a vezano za poljoprivredu, dodaje ona, uzimaju administrativni podaci i pravi se spisak adresa poljoprivrednih proizvođača, na taj način je sam proces racionalzovan i, kako kaže, ne ide se od vrata do vrata, nego direktno na adrese poljoprivrednika.
- Desetogodišnji interval je važan zato što se prikupljaju podaci o strukturi gazdinstava. Pod strukturom se podrazumijeva zemljišni fond, to je korišteno poljoprivredno zemljište bez obzira na oblik svojine, zatim ostalo zemljište, zatim se prikuplja stočni fond, prikuplja se mehanizacija, objekti i drugi podaci koji su vezani za agroekološke indikatore. Desetogodišnja je periodika zato što te pojave nijesu tako promjenljive, jer mi između popisa imamo trogodišnja istraživanja, a imamo i godišnja istraživanja, koja redovno sprovodimo - naglasila je Vojinović.
Trogodišnjim istraživanjima, objašnjava Vojinović, prikupljaju se podaci o mehanizaciji, o radnoj snazi, a, dodaje ona, kod godišnjih istraživanja prikupljaju se podaci o zemljišnom i stočnom fondu, kao i proizvodnji.
- U terenski rad je uključeno preko dvjesta učesnika, uključujući i naše kolege statističare, koji su državni instruktori. Uspostavljena je kompletna hijerarhija kontrole rada na terenu, u cilju dobijanja što pouzdanijih podataka i da se dobije realna slika poljoprivrede na nivou Crne Gore - istakla je Vojinović.
Ovim popisom će biti obuhvaćeni svi koji proizvode poljoprivredne proizvode, podsjeća Vojinović, s tim što će detaljno biti popisani oni koji imaju stočni fond, plastenike, obradive površine, voćnjake i drugo.
Podaci sa terena će obuhvatiti i posebnu kategoriju, naglašava Vojinović, a to je žene u ruralnim područjima, što je posebno istaknuto uz podršku UNDP- ja.
- Q groznica ne utiče na sami proces provođenja naše aktivnosti, zato što mi imamo tačno definisane standarde na koji način se popisuje i tačno određene referentne momente, tako da na naš proces, na Upravu za statistiku, ovo dešavanje ne može uticati, zato što će ta grla sva sporna, koja su oboljela, biti evidentirana u drugim institucijama, koje su zadužena za ta pitanja - navela je ona.
Ovdje se, kaže, radi isključivo o statističkom pitanju i ovi podaci koji se prikupe, isključivo se koriste za statističke svrhe.
- Ne mogu se koristiti za druge svrhe, tako da pozivam poljoprivredne proizvođače da odvoje vremena za naše popisivače koji su trenutno na terenu, koji imaju ovlašćenja i podaci će se isključivo koristiti za statističke svrhe, ne mogu se koristiti za ostvarivanje bilo kakvih prava ili nametanje bilo kakvih obaveza, kao što nije bilo ni 2010.godine kad smo sproveli popis poljoprivrede. Cilj je da se popisom dobije realna slika kako bi se dalje mogle kreirati politike, donositi strategije, planovi i na osnovu toga da se obezbjedi kreiranje agrarne politike, na osnovu naših rezultata zvanične statistike - zaključila je Vojinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsrhVg2TlywY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

Vojinović: Počeo popis poljoprivrede, na terenu preko dvjesta popisivača i instruktora

Uprava za statistiku Monstat će, u skladu sa zakonom, od danas do 1. decembra sprovesti Popis poljoprivrede.
- Cilj popisa je da se obezbijede međunarodno uporedivi podaci kako za dalja unapređenja zvanične statistike u poljoprivredi, tako i podaci od značaja u smislu kreiranja održive agrarne politike - navodi se u saopštenju. 
 
Popis poljoprivrede je po sadržaju i obimu, najobimnije i najkompleksnije statističko istraživanje u oblasti statistike poljoprivrede koje se sprovodi na svakih deset godina u skladu sa jedinstvenim međunarodnim standardima. 
 
- Popisom poljoprivrede prikupljaju se podaci o broju poljoprivrednih gazdinstava, površini korišćenog poljoprivrednog zemljišta po kategorijama korišćenja, stočnom fondu po vrstama i kategorijama, osobama koje učestvuju u poljoprivrednoj proizvodnji prema polu, objektima za smještaj stoke, mašinama i opremi - precizirali su iz Monstata. 
 
Popisom će biti obuhvaćena sva poljoprivredna gazdinstva, odnosno porodično poljoprivredno gazdinstvo i poslovni subjekat, drugo pravno lice ili preduzetnik, koji ispunjavaju uslove u skladu sa Zakonom o popisu poljoprivrede. 
 
- Svi individualni podaci o poljoprivrednim gazdinstvima koji se prikupe tokom popisa smatraju se povjerljivim i koristiće se isključivo u statističke svrhe, shodno članovima Zakona o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike - zaključuje se u saopštenju.

Danas počinje Popis poljoprivrede

Ministarstvo javne uprave poziva sve građane, naučnu i stručnu javnost, državne organe, strukovna udruženja, političke subjekte, nevladine i međunarodne organizacije, medije i sve zainteresovane da učestvuju u javnoj raspravi o Nacrtu nacionalnog akcionog plana za sprovođenje inicijative Partnerstvo za otvorenu upravu u Crnoj Gori 2026–2029.
- Cilj inicijative Partnerstvo za otvorenu upravu (Open Government Partnership – OGP) jeste, ističu, unapređenje transparentnosti i odgovornosti državnih institucija, jačanje participacije građana u donošenju odluka i poboljšanje javnih usluga kroz saradnju države, civilnog društva i drugih zainteresovanih strana- navodi se u pozivu MJU.
Kako iz MJU ističu, nacionalni akcioni plan predstavlja ključni dokument za sprovođenje ovih principa u narednom periodu, definišući konkretne aktivnosti, ciljeve i mehanizme praćenja.&nbsp;
- Javna rasprava traje 30 dana od dana objavljivanja poziva na internet stranici Ministarstva javne uprave i portalu e-uprave, navodi se u saopštenju- podsjećaju iz ovog ministarstva.
Primjedbe, predlozi i sugestije na Nacrt mogu se dostaviti: 
• putem e-maila: drasko.loncar@mju.gov.me i redzep.kolar@mju.gov.me 
• putem portala eParticipacije: https://euprava.gov.me/eparticipacija 
• u pisanom obliku, lično ili poštom, na adresu: Ministarstvo javne uprave, Rimski trg 45, 81000 Podgorica (sa naznakom „Nacrt nacionalnog akcionog plana za sprovođenje inicijative Partnerstvo za otvorenu upravu u Crnoj Gori 2026–2029“)
Tokom javne rasprave biće organizovane i tri regionalne radionice: 
• Budva, Hotel Splendid – 23. septembar 2025. 
• Kolašin, Hotel Bianca – 26. septembar 2025. 
• Podgorica, Regionalna škola za javnu upravu (ReSPA) – 29. septembar 2025.
Nakon završetka javne rasprave, Ministarstvo javne uprave će razmotriti sve pristigle primjedbe i predloge, i u roku od 15 dana objaviti Izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi na svojoj internet stranici i portalu e-uprave.

MJU pokreće javnu raspravu o Nacrtu akcionog plana za sprovođenje inicijative „Partnerstvo za otvorenu upravu“

Službenici granične policije danas su na Graničnom prelazu Božaj kontrolisali i uhapsili državljanina Republike Albanije I.D. (48), koji je upravljao vozilom marke „Mercedes“, albanskih registarskih oznaka, saopšteno je iz Uprave policije.
- Detaljnim provjerama u odnosu na ovo lice policijski službenici su utvrdili da se ovo lice potražuje na međunarodnom nivou od strane NCB Interpol-a Rim zbog izdržavanja kazne zatvora u trajanju od osam godina na koju je osuđen presudom Suda u mjestu Lucca u Republici Italiji, zbog izvršenih krivičnih djela teška krađa u produženom trajanju i teška krađa u saučesništvu- navodi se u saopštenju.
Kako iz policije ističu, lice je lišeno slobode i privedeno sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici koji mu je odredio ekstradicioni pritvor.

Na GP Božaj uhapšen Albanac sa Interpolove potjernice

U Podgorici je prethodne nedjelje &nbsp;završeno snimanje dugometražnog igranog filma „Sobe“, reditelja Pavla Simonovića, po scenariju Ilije Đurovića, saopšteno je iz Filmskog centra Crne Gore.
- Radnja filma se odvija tokom jednog vrelog ljetnjeg dana i noći. U centru priče su Kolje i Vorda, mladići čiji ponovni susret nakon godina razdvojenosti budi stare emocije, ali ih i vraća u opasni svijet uličnog kriminala. Kroz atmosferu vrelog grada, Sobe istražuju granice prijateljstva, ljubav, izdaju i potragu za identitetom, prateći likove na ivici društva koje ih gura u začarani krug pogrešnih odluka i iznuđenih poteza- navodi se u saopštenju.
Glavne uloge u filmu igraju Pavle Prelević i Aleksandar Gavranić, a osim njih glumačku podjelu čine Kristijan Blečić, Anja Vujković, Stevan Vuković, Slaviša Grubiša, Petar Novaković, Sanja Vujisić, Stefan Strugar, Zorica Lakić, Hermina Greguss Erdélyi, Predrag Kalezić i drugi.
Direktor fotografije je Dušan Grubin, scenograf Ognjen Smolović, kostimografkinja Lina Leković, snimatelj zvuka Ivan Mihoci, šminkerka i maskerka Matea Katunar. Producenti filma su Miljan Vučelić, Mirko Radonjić, Rea Rajčić i Tina Tišljar.
- Film nastaje u koprodukciji Protos Filma iz Podgorice i Eclectice iz Zagreba a podržan je od strane Filmskog centra Crne Gore, Hrvatskog audiovizualnog centra, Sekretarijata za kulturu Podgorica i Filmske mreže Jugoistočne Europe- kazali su iz Filmskog centra.

Završeno snimanje filma ''Soba'': Priča o ljubavi, izdaji i izazovima mladosti

Svjetski dan prevencije samoubistava, koji se obilježava svake godine 10. septembra, prilika je da podsjetimo na ozbiljnost ovog javnozdravstvenog izazova, saopšteno je iz Kliničkog centra Crne Gore.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine više od 727 000 osoba širom svijeta život završi suicidom, što znači da svakih 40 sekundi jedna osoba realizuje suicid.
- Svaki izgubljeni život je jedan više nego što kao društvo možemo da priuštimo. Podaci nam, ipak, govore da se većina suicida može spriječiti, zato je važno da ulažemo više napora u prevenciju i zajednički gradimo kulturu razumijevanja i podrške- navode iz KCCG.
Ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih nacija predviđali su smanjenje broja smrtnih slučajeva od suicida za 33 odsto do 2030. godine, ali napredak do danas iznosi svega 12 odsto. Očigledno je da živimo u vremenu krize mentalnog zdravlja, i moramo djelovati hitno, saosjećajno i uz znatno veća ulaganja u prevenciju suicida i mentalno zdravlje uopšte, napominje se u saoptenju.
- Iako je tokom protekle godine zabilježen manji broj suicida od ranijeg prosjeka, Crna Gora se i dalje nalazi u vrhu evropske ljestvice po stopi suicida, gotovo dvostruko iznad prosjeka, što jasno ukazuje da se ovom problemu i dalje ne posvećuje dovoljno pažnje na nivou zdravstvenih i socijalnih politika, pa tako i dalje nemamo strategiju za prevenciju suicida. Ako znamo da svako samoubistvo ima dalekosežne društvene, emocionalne i ekonomske posljedice i duboko pogađa kako pojedince i tako i njihove porodice, zajednice i cjelokupno društvo, onda moramo znati i da je krajnje vrijeme da se ovom temom moramo ozbiljnije baviti- ističu iz KCCG.
Tema obilježavanja za period 2024–2026. godine je „Promijenimo narativ o samoubistvu“, a ovogodišnji slogan „Započnimo razgovor“ naglašava važnost trenutka da iz kulture ćutanja, stigme i nerazumijevanja pređemo u kulturu otvorenosti i empatije, napominje se u saopštenju.
Kako ističu iz KCCG, promjena narativa znači podsticanje pojedinaca, zajednica, organizacija i institucija da otvore iskrene razgovore o suicidu i mentalnom zdravlju – jer samo razgovorom možemo rušiti barijere i graditi društvo zasnovano na razumijevanju i solidarnosti.
- Promjena narativa o suicidu znači da moramo konačno preduzeti značajne korake da iz kulture ćutanja i stigme pređemo u kulturu otvorenosti, empatije i podrške. To podrazumijeva i sistemske promjene – politike koje prioritizuju mentalno zdravlje, veći pristup kvalitetnijim uslugama i ulaganje u istraživanja i intervencije zasnovane na dokazima. Promjena narativa znači i njegovanje saosjećanja prema onima koji žive i bore se sa suicidalnim mislima i osjećanjima. Ona nijesu znak slabosti, već velike patnje i bola, a razgovor o njima ne povećava rizik, već naprotiv, otvara prostor za adekvatnu podršku i može biti put ka oporavku. Suština je u aktivnom slušanju bez osuđivanja, pokazivanju razumijevanja i usmjeravanju na dostupne izvore pomoći i podrške- kaže se u saopštenju.
Klinika za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore podsjeća građane da je dostupna linija 1555 za psihološku podršku, koja svakome nudi priliku da potraži pomoć u kriznim trenucima.
- Dodatno, sa zadovoljstvom najavljujemo da će u oktobru Klinički centar Crne Gore, u saradnji sa kompanijom CrossMedia, pokrenuti nacionalnu inicijativu „Hajde da pričamo“. Ova inicijativa će građanima pružiti jedinstveni servis sa korisnim informacijama, savjetima, edukativnim sadržajima i kontaktima za psihološku pomoć, na jednom mjestu. Ovom inicijativom želimo da podstaknemo otvoren razgovor o mentalnom zdravlju, osnažimo građane da potraže podršku kada im je potrebna i doprinesemo prevenciji suicida u Crnoj Gori- navodi se u saopštenju.
Zajedničkim snagama možemo graditi razumijevanje, otvoriti razgovor i učiniti podršku dostupnijom svima, zaključuju iz KCCG.

KCCG: Prošle godine zabilježen manji broj suicida, ali i dalje smo u vrhu evropske ljestvice

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

(VIDEO/FOTO) "Cetinje pamti 5.9.2021.“ Pajović-Musić: Samo zajedno možemo pobijediti fašističko zlo koje nas je snašlo

Dok se nekim - politički podobnim - policijskim službenicima izmišljaju greške da bi bili suspendovani, drugima se sakrivaju opasne veze sa kriminalom da bi, kao poslušnici, opstali na funkcijama. &nbsp; Teško je drugačije razumjeti – osim kao udruženi plan zataškavanja – podatak koji otkriva Televizija E. Iako je prije osam dana zapaljeno porodično vozilo ispred porodične kuće načelnika Odjeljenja bezbjednosti Tivat Miodraga Kneževića, informacija o incidentu – brižljivo je skrivana. &nbsp; Nije bilo policijskog saopštenja, nije bilo informacije o otvaranju istrage. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820090_f5716ee7d10f54884b6643af22f8b515f5f7c6654ce384ab267aceb2a9fa878f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090820090_f5716ee7d10f54884b6643af22f8b515f5f7c6654ce384ab267aceb2a9fa878f" data-rendition-name="original" width="4083" height="2173" loading="lazy" alt="ŽESTOKA OPOMENA: Zaplajeni automobil u Herceg Novom "> <figcaption>ŽESTOKA OPOMENA: Zaplajeni automobil u Herceg Novom(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  TAJNA ZAPALJENOG AUTOMOBILA &nbsp; Prema informacijama naše medijske kuće, načelnik Knežević je izričito zahtijevao da sve ostane tajna. &nbsp;&nbsp; Paljenje automobila je krivično djelo, pa je izvjesno da je taj čin i svojevrsna poruka Miodragu Kneževiću. &nbsp;Ipak, šef tivatske policije nije ispitivao - ili nije želio da bilo ko ispita - motive nepoznatog počinioca, kao da je htio da i sebe ili nekog sebi bliskog zaštiti od daljeg policijskog propitivanja. &nbsp; -U noći između 31. avgusta i 1. septembra zapaljen u rejonu je automobil marke ,,alfa romeo” koji često koristi kao porodičnu imovinu Miodrag Knežević, načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat – kazao je za Televiziju E i Portal ETV sagovornik iz hercegnovske policije. &nbsp; Iako je bilo u pitanju krivično djelo, nije zvanično otvarana istraga, premda je očito da nije došlo do samozapaljenja automobilaa. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820090_94bdc80157b826b8bdc8b2b119a5213c0a707608c520695af90bd86f1f866792.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090820090_94bdc80157b826b8bdc8b2b119a5213c0a707608c520695af90bd86f1f866792" data-rendition-name="original" width="424" height="375" loading="lazy" alt="NAČELNIKOVA SE (NE) PORIČE: Miodrag Knežević "> <figcaption>NAČELNIKOVA SE (NE) PORIČE: Miodrag Knežević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KAD KNEŽEVIĆ PROGANJA &nbsp; Činjenica da je načelnik Odjeljenja bezbjednosti uspio da sakrije informaciju o paljenju vlastitog vozila, govori da Knežević ima dobre veze u vrhu policije. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Miodrag Knežević je dobro zadužio misistra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; Prije svega vlastitim doprinosom u vetingu, odnosno akciji čišćenja politički nepodobnih policijskih službenika. &nbsp; Televizija E je u dva navrata detaljno izvijestila o slučaju suspenzije i otkaza za Marka Šarovića, policijskog službenika sa 25 godina radnog staža u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820094_3000ea4f72759b941b7044fca888cf4975bf03b7eb9d7e0cdb2b4217df98e63e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090820094_3000ea4f72759b941b7044fca888cf4975bf03b7eb9d7e0cdb2b4217df98e63e" data-rendition-name="original" width="324" height="155" loading="lazy" alt="TVRDI DA GA KNEŽEVIĆ PROGANJA: Marko Šarović"> <figcaption>TVRDI DA GA KNEŽEVIĆ PROGANJA: Marko Šarović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  U razgovoru za Televiziju E &nbsp;Šarović je tvrdio da je dodjela otkaza samo finalni čin dugotrajnog procesa, ne samo progona, već i namještanja dokaza, koji mu je pripremio načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat Miodrag Knežević, skupa sa dijelom podređenih policijskih službenika. O tome je 9. jula Šarović sačinio i podnio službenu zabilješku regionalnom policijskom centru ,,Jug”. &nbsp; Uzaludna žalba: protiv njega je, kako je ustvrdio za Televiziju E, spremana nezakonita akcija podmetanja kesice kokaina u stanu, sa ciljem njegove kompromitacije i odstranjivanja iz policijskih redova. &nbsp; -Podnio sam više krivičnih prijava protiv službenika OB Tivta, a konkretno protiv načelnika Kneževića koji je sa pet-šest službenika 12. avgusta prošle godine uveče boravili u stanu moje majke koja je meni privremeno ustupila stan. Sve je zabilježeno video nadzorom: čitavu noć su držali otvoreni stan i stajali u stanu. Da bi ujutru 13. vršili pretresom i policajac Petrović Danilo, koji je uveče boravio u stanu, ujutro u pretresu našao kesicu 0,9 grama, za koji su rekli da je kokain. I tu se pretres završava, ne daju mi svjedoka ni advokata da obezbijedim. Načelnik kriminalistike Tijanić ne dozvoljava, tvrdnjom da je načelnik Knežević to tražio – kazao je 15. jla Šarović u izjavi za Televiziju E. &nbsp;&nbsp; ,,NAČELNIKOVA NAMJEŠTALJKA” Na komandu načelnika Kneževića, odmah je kesica sa sumnjivimm materijama – koje su pronađene u stanu Marka Šarovića - proslijeđena višoj državnoj tužiteljki Jeleni Protić koja je naložila pokretanje postupka protiv policajca Šarovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820094_f5b8206a2a51df550235de84c86db3db3b5543b7fcb3c8b2c9bdf377010ae3fd.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025090820094_f5b8206a2a51df550235de84c86db3db3b5543b7fcb3c8b2c9bdf377010ae3fd" data-rendition-name="original" width="900" height="799" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Dopis branioca Marka Šarovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Dopis branioca Marka Šarovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Iako policajcu Marku Šaroviću niko nije vjerovao, ispostaviće se da je govorio istinu o podetnutoj kesici kokaina u njegovom stanu. &nbsp; Na sudskom pretresu 25. avgusta ove godine njegova supruga je priznala da je jednom policajcu, čije ime za sada redakcije Televizije E neće otkrivati, kazala gdje se nalazi kesica sa sumnjivim materijalom. &nbsp; &nbsp;-Drugom policijskom službaniku koji je pretresao stan sam dala informaciju gdje se nalazi kesica sa nedozvoljenom materijom. Inspektorki Nataši Vuković sam rekla da se u plakaru nalazi neka materija i ja tada nijesam znala šta je to – tako je svjedočila supruga Marka Šarovića koja ga je svojevremeno i prijavila tivatskoj policiji zbog navodnog nasilja u prorodici. Uzulud je ta naknadna istina: policajac Milan Šarović je – po izričitoj komandi načelnika Kneževića, a nakon odborenja iz vrha policije – dobio otkaz. Sada je u procesu traganja za pravdom i riješio je da tuži načelnika Kneževića ali i još neke policijske službenike. &nbsp; HOĆE LI SE SAZNATI ISTINA? &nbsp; U međuvremenu, šef policije Tivta uživa naklonost i Šaranovića i Šćepanovića i osjeća se vrlo sigurno u fotelji ančelnika. I još daje izjave kako policija u gradu funkcioniše besprekorno. &nbsp; &nbsp;,,Uzimajući u obzir broj ljudi u gradu i raspoložive kapacitete, bezbjednosna situacija je stabilna”. Tako je, prije četrdesetak dana, &nbsp;25. jula za Radio Tivat, ocijenio Miodrag Knežević, načelnik Odjeljenja bezbjednosti. &nbsp; Mjesec dana kasnije o zapaljenom automobilu porodice načelnika Kneževića nije se smjelo ni zucnuti. Da se ne bi otkrilo da situacija i niej tako stabilna kao što načelnik tvrdi. &nbsp; Da li će se konačno javnosti javiti o paljenju vozila načelnika tivatske policije– nije poznato. Mada će sve teže biti prikrivati istinu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: popis-poljoprivrede