U Crnoj Gori ima ukupno 26,71 hiljadu poljoprivrednih gazdinstava, pokazali su preliminarni rezultati Popisa poljoprivrede u prošloj godini.
Iz Monstata je saopšteno da su poljoprivredna gazdinstva u prošloj godini koristila 248,23 hiljade hektara poljoprivrednog zemljišta.
- Ukupan broj goveda na poljoprivrednim gazdinstvima iznosio je 68,6 hiljada, ovaca 167,34 hiljade, koza 28,18 hiljada, svinja 52,27 hiljada i živine 1,36 miliona - navodi se u saopštenju.
Popis poljoprivrede je sproveden u periodu od 1. oktobra do 1. decembra prošle godine u skladu sa Zakonom o popisu poljoprivrede i važećim regulativama Evropskog parlamenta i Savjeta Evropske unije i jedinstvenim standardima Međunarodne organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
- Preliminarni rezultati popisa poljoprivrede sadrže osnovne podatke o broju gazdinstava, nosiocu porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, korišćenom poljoprivrednom zemljištu, stočnom fondu i mehanizaciji (traktori). Ti podaci su podložni promjenama do objavljivanja konačnih rezultata - rekli su iz Monstata.
Statističari su objasnili da, imajući u vidu da je došlo do promjena u međunarodnom i nacionalnom zakonodavnom okviru u odnosu na Popis poljoprivrede 2010. godine, u cilju obezbjeđivanja uporedivosti podataka odrađeni su preračuni određenih podataka u odnosu na važeće kriterijume iz popisa poljoprivrede i u odnosu na EU kriterijume.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U Crnoj Gori 26,71 hiljadu poljoprivrednih gazdinstava

Uprava za statistiku (Monstat) će, u skladu sa metodološkim uputstvom Popisa poljoprivrede 2024. godine, sprovesti postpopisno istraživanje u periodu od 6. do 17. decembra 2024. godine. 
Cilj postpopisnog istraživanja je, kako su rekli u Monstatu, kontrola obuhvata i kvaliteta podataka prikupljenih Popisom poljoprivrede 2024. godine. 
Postpopisno istraživanje sprovodi se na uzorku od 50 popisnih krugova u 14 jedinica lokalne samouprave. Od domaćinstava na teritoriji izabranih popisnih krugova prikuplјaće se podaci koji se odnose na korišćeno polјoprivredno zemlјište, broj stoke po vrstama i kategorijama i radnu snagu angažovanu u poljoprivredi, na osnovu kojih se utvrđuje da li domaćinstvo ispunjava kriterijume gazdinstva definisane članom 4 Zakona o popisu poljoprivrede.
- U cilju blagovremenog i uspješnog sprovođenja ovog istraživanja, molimo domaćinstva koji su slučajnim odabirom ušli u uzorak, na razumijevanje i saradnju - kazali su u Monstatu.

Monstat sprovodi postpopisno istraživanje

Uprava za statistiku (Monstat) uspješno je sprovela popis poljoprivrede na teritoriji Crne Gore u periodu 1. oktobar - 1. decembar, a preliminarki rezultati biće objavljeni najkasnije u roku od 90 dana, odnosno do početka marta.
Kako je saopšteno iz Monstata, popis je obuhvatio prikupljanje podataka o svim ključnim aspektima poljoprivredne proizvodnje, odnosno tačne i međunarodno uporedive podatke o broju poljoprivrednih gazdinstava, površini ukupno korišćenog poljoprivrednog zemljišta po kategorijama korišćenja, stočnom fondu po vrstama i kategorijama, licima koja učestvuju u poljoprivrednoj proizvodnji i drugim korisnim aktivnostima, objektima za smještaj stoke, načinu skladištenja stajskog đubriva, primjeni stajskog i mineralnog đubriva, navodnjavanju, praksi upravljanja zemljištem, mašinama i opremi, itd. 
- Cilj popisa poljoprivrede bio je prikupljanje tačnih, sveobuhvatnih i međunarodno uporedivih podataka koje će služiti kao osnova za donošenje strateških odluka u oblasti održive agrarne politike - navedeno je u saopštenju.
Realizacijom popisa poljoprivrede, ističu u Monstatu, ispunjena je važna aktivnost u procesu evropskih integracija "čime je Poglavlje 18: Statistika ispunilo jednu od ključnih preporuka u oblasti zvanične statistike, zahvaljujući stručnosti, profesionalnosti i posvećenosti tima Uprave za statistiku koji je radio na pripremi i realizaciji popisa poljoprivrede".
Uprava za statistiku je uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, lokalnih samouprava ali i naučne zajednice uspjela da pripremi i realizuje najveću statističku akciju i time, kažu u Monstatu, obezbijedi platformu za donošenje važnih odluka u oblasti poljoprivrede.
Zahvalili cu se svima na kooperativnom, stručnom i profesionalnom odnosu prema ovoj statističkoj akciji. 
- Imajući u vidu kompleksnost ovog istraživanja, posebnu zahvalnost dugujemo poljoprivrednim proizvođačima koji su učestovovali u ovoj aktivnosti i svojim doprinosom pomogli da se dobije realna slika stanja poljoprivrede u Crnoj Gori. Informišemo javnost da će preliminarni rezultati popisa poljoprivrede biti objavljeni najkasnije u roku od 90 dana od dana završetka Popisa poljoprivrede, na zbirnom nivou za teritoriju Crne Gore. Uprava za statistiku će konačne rezultate Popisa poljoprivrede objaviti prema planu aktivnosti Popisa poljoprivrede o čemu će javnost biti blagovremeno informisana. Prikupili smo plodove našeg rada, zajedno - poručeno je iz Monstata.

Rezultati popisa poljoprivrede do početka marta; Monstat: Ispunjena važna aktivnost u procesu integracija

Uprava za statistiku Monstat uspješno privodi kraju Popis poljoprivrede koji traje do 1. decembra, saopšteno je iz te institucije.
- Zahvaljujemo se poljoprivrednim proizvođačima na dosadašnjoj saradnji i ujedno apelujemo na poljoprivredne proizvođače koje su već kontaktirali ovlašćeni popisivači da stupe u kontakt sa njima kako bi precizirali termin njihove posjete i bili popisani - navodi se u saopštenju.
Sa ciljem blagovremenog i potpunog popisivanja, iz Monstata su pozvali poljoprivredne proizvođače koji nijesu popisani do sada, da kontaktiraju Info centar Popisa na broj telefona 068/851-522.
Radno vrijeme Info centra je svakog dana od osam do 20 sati.

Uspješno se privodi kraju Popis poljoprivrede

Uprava za statistiku Monstat od 1. oktobra do 1. decembra sprovodi Popis poljoprivrede, u skladu sa Zakonom o popisu poljoprivrede i Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike.
Cilj sprovođenja popisa poljoprivrede je, kako su saopštili iz Monstata, da se obezbijede međunarodno uporedivi podaci kako za dalja unapređenja zvanične statistike u oblasti poljoprivrede, tako i podaci od značaja za kreiranje politika u smislu kreiranja održive agrarne politike.
Napominju da je popis poljoprivrede po sadržaju i obimu, najobimnije i najkompleksnije statističko istraživanje u oblasti statistike poljoprivrede koje se sprovodi na svakih deset godina u skladu sa jedinstvenim međunarodnim standardima.
- Popisom poljoprivrede prikupljaju se podaci o broju poljoprivrednih gazdinstava, površini korišćenog poljoprivrednog zemljišta po kategorijama korišćenja, stočnom fondu po vrstama i kategorijama, licima koja učestvuju u poljoprivrednoj proizvodnji prema polu, objektima za smještaj stoke, mašinama, opremi i drugo - istakli su iz Monstata.
Pojašnjava se da će Popisom biti obuhvaćena sva poljoprivredna gazdinstva (porodično poljoprivredno gazdinstvo i poslovni subjekat, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik) koja ispunjavaju uslove u skladu sa Zakonom o popisu poljoprivrede.
- Svi individualni podaci o poljoprivrednim gazdinstvima koji se prikupe tokom Popisa poljoprivrede, smatraju se povjerljivim i koristiće se isključivo u statističke svrhe shodno Zakonu o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike - zaključuju u Monstatu.

U toku popis poljoprivrede, trajaće do decembra

Cilj sprovođenja popisa poljoprivrede je da se obezbjede međunarodni, uporedivi podaci o strukturi poljoprivrednih gazdinstava, kako bi se prikazala realna slika poljoprivrede na nivou Crne Gore - kazala je u Budilniku, na Televiziji E Nataša Vojinović iz Monstata.
Popis poljoprivrede je najkompleksniji, objašnjava Vojinović, jer je to usklađivanje sa međunarodnim standardima, i, dodaje ona, nacionalnim propisima, te je u tom smislu formirana radna grupa, kako kaže Vojinović, koja bi zadovoljila i međunarodne potrebe i nacionalne standarde.
- Popis se sprovodi svake desete godine. Za sprovođenje popisa poljoprivrede potrebno je da se obezbjede dobri uslovi, za sprovođenje svake desete godine, mi smo se detaljno spremali da sprovedemo detaljno popis poljoprivrede i trebalo je da se napravi infrastruktura za kvalitetno popisivanje. Mi smo, nakon određenih aktivnosti koje je imala Uprava za statistiku, pripremili popis poljoprivrede u ‘24.godini. To nije slučaj samo sa Crnom Gorom, nego i sa zemljama u okruženju, tako da smo racionalizovali neke procese i povećali upotrebljivost naših podataka - rekla je Vojinović.
Popisu poljoprivrede prethodi popis stanovništva, kaže Vojinović, te se iz pitanja o popisu stanovništva, a vezano za poljoprivredu, dodaje ona, uzimaju administrativni podaci i pravi se spisak adresa poljoprivrednih proizvođača, na taj način je sam proces racionalzovan i, kako kaže, ne ide se od vrata do vrata, nego direktno na adrese poljoprivrednika.
- Desetogodišnji interval je važan zato što se prikupljaju podaci o strukturi gazdinstava. Pod strukturom se podrazumijeva zemljišni fond, to je korišteno poljoprivredno zemljište bez obzira na oblik svojine, zatim ostalo zemljište, zatim se prikuplja stočni fond, prikuplja se mehanizacija, objekti i drugi podaci koji su vezani za agroekološke indikatore. Desetogodišnja je periodika zato što te pojave nijesu tako promjenljive, jer mi između popisa imamo trogodišnja istraživanja, a imamo i godišnja istraživanja, koja redovno sprovodimo - naglasila je Vojinović.
Trogodišnjim istraživanjima, objašnjava Vojinović, prikupljaju se podaci o mehanizaciji, o radnoj snazi, a, dodaje ona, kod godišnjih istraživanja prikupljaju se podaci o zemljišnom i stočnom fondu, kao i proizvodnji.
- U terenski rad je uključeno preko dvjesta učesnika, uključujući i naše kolege statističare, koji su državni instruktori. Uspostavljena je kompletna hijerarhija kontrole rada na terenu, u cilju dobijanja što pouzdanijih podataka i da se dobije realna slika poljoprivrede na nivou Crne Gore - istakla je Vojinović.
Ovim popisom će biti obuhvaćeni svi koji proizvode poljoprivredne proizvode, podsjeća Vojinović, s tim što će detaljno biti popisani oni koji imaju stočni fond, plastenike, obradive površine, voćnjake i drugo.
Podaci sa terena će obuhvatiti i posebnu kategoriju, naglašava Vojinović, a to je žene u ruralnim područjima, što je posebno istaknuto uz podršku UNDP- ja.
- Q groznica ne utiče na sami proces provođenja naše aktivnosti, zato što mi imamo tačno definisane standarde na koji način se popisuje i tačno određene referentne momente, tako da na naš proces, na Upravu za statistiku, ovo dešavanje ne može uticati, zato što će ta grla sva sporna, koja su oboljela, biti evidentirana u drugim institucijama, koje su zadužena za ta pitanja - navela je ona.
Ovdje se, kaže, radi isključivo o statističkom pitanju i ovi podaci koji se prikupe, isključivo se koriste za statističke svrhe.
- Ne mogu se koristiti za druge svrhe, tako da pozivam poljoprivredne proizvođače da odvoje vremena za naše popisivače koji su trenutno na terenu, koji imaju ovlašćenja i podaci će se isključivo koristiti za statističke svrhe, ne mogu se koristiti za ostvarivanje bilo kakvih prava ili nametanje bilo kakvih obaveza, kao što nije bilo ni 2010.godine kad smo sproveli popis poljoprivrede. Cilj je da se popisom dobije realna slika kako bi se dalje mogle kreirati politike, donositi strategije, planovi i na osnovu toga da se obezbjedi kreiranje agrarne politike, na osnovu naših rezultata zvanične statistike - zaključila je Vojinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsrhVg2TlywY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

Vojinović: Počeo popis poljoprivrede, na terenu preko dvjesta popisivača i instruktora

Uprava za statistiku Monstat će, u skladu sa zakonom, od danas do 1. decembra sprovesti Popis poljoprivrede.
- Cilj popisa je da se obezbijede međunarodno uporedivi podaci kako za dalja unapređenja zvanične statistike u poljoprivredi, tako i podaci od značaja u smislu kreiranja održive agrarne politike - navodi se u saopštenju. 
 
Popis poljoprivrede je po sadržaju i obimu, najobimnije i najkompleksnije statističko istraživanje u oblasti statistike poljoprivrede koje se sprovodi na svakih deset godina u skladu sa jedinstvenim međunarodnim standardima. 
 
- Popisom poljoprivrede prikupljaju se podaci o broju poljoprivrednih gazdinstava, površini korišćenog poljoprivrednog zemljišta po kategorijama korišćenja, stočnom fondu po vrstama i kategorijama, osobama koje učestvuju u poljoprivrednoj proizvodnji prema polu, objektima za smještaj stoke, mašinama i opremi - precizirali su iz Monstata. 
 
Popisom će biti obuhvaćena sva poljoprivredna gazdinstva, odnosno porodično poljoprivredno gazdinstvo i poslovni subjekat, drugo pravno lice ili preduzetnik, koji ispunjavaju uslove u skladu sa Zakonom o popisu poljoprivrede. 
 
- Svi individualni podaci o poljoprivrednim gazdinstvima koji se prikupe tokom popisa smatraju se povjerljivim i koristiće se isključivo u statističke svrhe, shodno članovima Zakona o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike - zaključuje se u saopštenju.

Danas počinje Popis poljoprivrede

Predstavnik ribara Marko Kise saopštio je da oni smatraju da resorni ministar Vladimir Joković ne može predložiti njihovog predstavnika koji bi trebalo da bude član radne grupe.
- Smatramo da još jedan predstavnik koji treba da bude član radne grupe, a za kojeg je ministar Joković insistirao, nikada ne može neko ko je po mišljenju ministra „veliki ribar“ i da ga ne može on lično predložiti. Posebno nećemo pristati da Milun Anđić (vlasnik broda Trio Mare) bude taj predstavnik iz razloga što je u emisiji Boje Jutra pričao neistine i bio protiv riješavanja problema za 119 ribara potpisnika – naveo je on u saopštenju medijima.
Podržaće, kaže, i prihvatiti svakog predstavnika ribara koji skupi minimum 100 potpisa ribara, a koji nijesu među njihovih 119 potpisnika.
- To bi bilo vrlo lako, jer MPŠV tvrdi da ima 350 ribara. Mi tvrdimo da to nije tačno da ima 350 ribara, jer mi smo od granice sa Hrvatskom do Buljarice skupili 96 potpisa – dodao je Kise.&nbsp;
Oni su prije dva dana u prostorijama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) održali sastanak sa minitrom Jokovićem, a u saopštenju su istakli da su mu što ih je primio, te naglasio da su stvorili utisak da je prepoznao sve njihove probleme i da ih želi riješiti u svome mandatu da bi olakšao rad ribara prije zatvarajanja poglavlja 13 i ulaska Crne Gore u EU.
- Zahvaljujemo mu se i što je pristao da tok cijelog sastanka prate svi zainteresovani mediji Crne Gore – rekao je on.
Jedino mu, ističe Kise, zamjeraju što niko nije vodio zapisnik sastanka.
- A to smo tražili da bude neizostavno prilikom održavanja sastanka. Jer bez toga ne znamo koji su zaključci i jedini svjedoci su nam mediji Crne Gore. Ova dva dana smo ostvarili kontakt sa svim potpisnicima peticije, i upoznali ih sa tokom sastanka – naveo je Kise.

Kise: Prihvatićemo svakog ko skupi minimum 100 potpisa za predstavnika ribara u radnoj grupi, Joković ne može da ga predloži

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić najoštrije je osudio ubistvo američkog desničarskog aktiviste Čarlija Kirka.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6327%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fcarli-kirk-preminuo-nakon-pucnjave&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nažalost, večeras smo svjedoci svirepog ubistva jednog mladog čovjeka, čija je jedina ‘krivica’ to što je koristio svoje Bogom dano ljudsko pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. Najoštrije osuđujem atentat na Čarlija Kirka, jednog od najpoznatijih konzervativnih i hrišćanskih aktivista u Sjedinjenim Američkim Državama. Vjerujem da danas svi slobodnomisleći ljudi, svi koji se bore za očuvanje fundamentalnih i tradicionalnih vrijednosti čovječanstva, moraju biti ujedinjeni u odbrani onih načela koja nas čine dostojnim ljudskog imena - naveo je Mandić.
Porodici i prijateljima Čarlija Kirka uputio je najdublje saučešće i podršku u ovim teškim i bolnim trenucima.

Mandić o ubistvu Kirka: Ubijen je mladi čovjek koji je koristio pravo na slobodu mišljenja

U Srećnom danu od devet do 11 sati, gledaoce očekuju teme iz kulture, muzike, ali i gastronomska iznenađenja.
Završen je 19. Hercegnovski strip festival (HSF), festival koji briše granice i obara rekorde. Otkrivajući zbog čega je Herceg Novi ovih dana bio glavni grad stripa, o značaju i energiji festivala govori organizator Nebojša Mandić.
Saznajte zašto vrijedi biti dio Kluboslavija Matinea. Spremite se za muzičko putovanje koje okuplja sve generacije.&nbsp;
U kulinarskom kutku Anđela Vujović, menadžerka gastronomije, sprema tartar od gambora u avokadu i ceviche na podlozi od krastavca, specijalitete koji garantuju spoj svježine i sofisticiranog ukusa.

Srećan dan na TV E: Sa Nebojšom Mandićem o značaju i energiji HSF, saznajte i zašto vrijedi biti dio Kluboslavija Matinea

U Budilniku na Televiziji E analiziramo zašto Crna Gora uvozi skoro 13 puta više hrane nego što izvozi i što to znači za domaću privredu.
Saznajemo da li 24-satni rad kazina i automat klubova donosi ekonomski razvoj ili veće društvene rizike.
Provjeravamo da li se stubići i „kandže“ za blokadu vozila primjenjuju u skladu sa zakonom, a sumiramo i turističku sezonu u Bijelom Polju i govorimo o tome kakve rezultate je donijela lokalnoj zajednici.

Budilnik na TV E: Zašto Crna Gora uvozi skoro 13 puta više hrane nego što izvozi, donosi li 24-satni rad kazina veće rizike ili ekonomski razvoj

&nbsp;Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su gradnju dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja kroz selo Đurđevića Tara tako što su trasu izmjestili u odnosu na prvovitni plan i ona sada prolazi kroz imanja mještana koji su prihvatili da im prodaju parcele. - CGES uništava Taru. Uništili su život u Đurđevića Tari i budućim naraštajima koji je trebalo da ostanu ovdje i razvijaju ovaj kraj, prije svega kroz turističku ponudu. Mi smo rodoljubi ove države i želimo da je sačuvao i unaprijedimo u bolje mjesto za život. Ali, od naše mukotrpne borbe, sastanaka, blokade mosta, obećanja bivšeg ministra Janka Odovića da će ići podzemni kabal i bivšeg ministra Saše Mujovića da dalekovod neće ugroziti nikoga, ostala je prazna priča i uništavanje naljepšeg i najpoznatijeg sela sa velelepnim mostom na Tari – ogorčen je predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić. On podsjeća da je most na Đurđevića Tari drugo najposjećenije mjesto u Crnoj Gori, te da će uskoro, nakon okončanja rekonstrukcije, „zasijati novom ruhu, sa uređenim pristupnim putevima, parkingom, osvetljenjem, ali će dalekovod trajno uništiti ambijent“. - Dalekovod će vizuelno uništiti Taru. Posječen je veliki broj stabala, probijeni su novi putevi u srcu Nacionalnog parka „Durmitor“, urađena je velika devastacija. Nama - mještanima ne daju da napravimo ni pomoćni objekat, ne daju doznaku za ogrijevno drvo. Pa, pitamo se kakve koristi mi to imamo od uprave ovog nesrećnog nacionalnog parka, kad nijesu „mrdnuli prstom“ da zaštite selo i Park od ovih metalnih strašila – kaže za Portal ETV Ostojić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7" data-rendition-name="original" width="1080" height="1128" loading="lazy" alt="Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari"> <figcaption>Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari</figcaption> </figure>  Smatra da je trebalo „striktno da daju dozvolu da može da prođe samo podzemni kabal kroz Nacionalni park“. - Ali nije njih briga bilo za mještane i prirodu. I pitamo se zašto su ovo dozvolili Nacionalni parkovi znajući da je Tara pod zaštitom Uneska. Mi nijesmo branili selo da bi zaustavili projekat od velike važnosti za Crnu Goru, samo smo tražili da se ono zaobiđe ono ili da postave podzemni kabal. A, moglo je – dodaje Ostojić.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F-gSGl7UACzw%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sagovornik Portala ETV podsjeća da je „bivši ministar Odović bio obećo, ali je onda rečeno da nije izvodljivo zbog nedostatka para“. - Pitamo, kako je mogao kabal kroz čitavu Italiju, preko mora da prođe podzemno, kroz Tivat i Lastvu 6,7 kilometara, a kroz Taru nije moglo 2,5 kilometara. I da se sačuva predivno selo, Nacionalni park i stanovništvo koje tu živi. Ovaj dalekovod će stopirati život u selu kuda je prošao. Tu života više nema. Ogromna zračenja, magnetna polja koja utiču na biljni i životinjski svijet. Dobijaće se leukemije i kanceri, uticaće na raspoloženje ljudi. Pogođeno je direktno oko 15 domaćinstava – objašnjava Ostojić. Neki mještani, kako kaže, podlegli su „ogromnom pritisku mešetara CGES-a, koji su nudili ogromne pare i išli od kuće do kuće“.&nbsp; - Imali su informacija dosta, koga mogu kupiti i nijesu žalili novac. Nažalost, pojedini su poklekli kad su im ponudili ogromne cifre. Ipak, te proklete pare su uništile selo. Ništa više neće biti isto. Uništili su međuljudske odnose, slogu među mještanima. I to će imati trajne posljedice. Poremećeni su zanavijek komšijski, rođački i kumovski odnosi. Selo je bilo složno, jedni drugima smo pomagali kad je trebalo. Toga nikad više neće biti. Ti koji su prodali Italijanima zemlju, trebalo je prvo da je ponude komšijama i rođacima, ako su im pare bile potrebne. Naši su se borili za ovu zemlju i živote davali, a mi je prodajemo „Terni“ italijanskoj – ogorčen je Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>NEKI MJEŠTANI PODLEGLI OGROMNOM PRITISKU: Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Njegov i život njegove porodice, ističe on, ugrozio je CGS, jer „žice prolaze oko 40 metara od mjesta“, đe on i familija borave po 15-20 sati dnevno.&nbsp; - I biznis koji sam stvarao godinama i zapošljavao veliki broj radnika je ugrožen. I druge porodice uz liniju prokletog dalekovoda su ugrožene. Tuda će utihnuti sve. Bio sam optimista i nadao sam se da će podzemni kabal proći ili da će dalekovod zaobići selo. Bile su neke informacije da nemaju drugog izbora, ali pare i „Brankovići“ su učinili svoje! Više Tara neće biti ista – zaključio je Ostojić. Biolog Vuk Iković kazao je u maju za Portal ETV da dalekovode treba planirati tako da zaobilaze turistički značajna područja, te da u proces planiranja treba da budu uključene sve zainteresovane strane - mještani i lokalni preduzetnici. - Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu – bio je decidiran Iković. Gradnja dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja nekoliko godina je u fokusu, jer su se mještani Đurđevića Tare usprotivili da trasa prođe kroz njihovo selo, u znak protesta u više navrata blokirali su i most na Tari, ali, sudeći prema informacijama da su neki od njih, ipak, prodali zemlju, otpora više neće biti.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FvMVpoZQy2F0%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Posljednji put proteste su organizovali u martu ove godine, nakon čega su ekipe CGES-a obustavile radove u zoni sela. Iković je u razgovoru za Portal ETV kazao da dalekovodi mogu da uzrokuju „gubitak vizuelnog identiteta jednog prostora, da nepovratno podijele jedan prostor na dva dijela i da tako razdvoje mjesto zimovališta od mjesta hranilišta raznih vrsta“. Bio je kategoričan da ukoliko se ne mogu zaobići najvrjedniji pejzaži i ekosistemi, onda treba postaviti podzemni kabal. Jedan od najglasnijih protivnika gradnje dalekovoda u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ bio je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, a Skupština grada u decembru 2023. godine čak je, na njegovu inicijativu, usvojila zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp; Vraneš je tada u lokalnom parlamentu tvrdio da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko ne odustane od zaključaka koje je inicirao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom "> <figcaption>Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom </figcaption> </figure>  Od zaključaka te 2023. nije odustao, ali 2025. kada je CGES nastavio radove, ne pominje ni zaključke SO, niti se glaska na ovu temu.&nbsp; Na pitanje odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića na sjednici 27. marta što se desilo u međuvremenu, kratko je odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, ali da on i njegovi saradnici nijesu.&nbsp; Koliko je 2023. Vraneš ozbiljno doživio pritiske kojima je, kako je govorio u lokalnom paralemntu, bio izložen, svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).

Ostojić: Tu života više nema

-Veli mi Abazović da će sad Katnića da miču isto kad je izmijenjen zakon o tužilaštvu – obavijestio je Jovica Vukotić svoje kompanjone Stefana Đukića-Mandića i Emila Tuzovića. &nbsp; -Da, Abaz je brat naš – odgovara Đukić-Mandić, radostan što će se njihovi tužuilački progonitelji ukloniti sa pozicija. &nbsp; Ovo je dio prepiske od 1. marta 2021. godine u kojoj sada pokojni šef škaljarskog klana Jovica Vukotić obavještava svoje podređene da je definitivno spremna smjena tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200936_36f9812120ae3832a4a70c0c40a92f0433f51daf3a318eca1fe8d0e564fabc31.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250909200936_36f9812120ae3832a4a70c0c40a92f0433f51daf3a318eca1fe8d0e564fabc31" data-rendition-name="original" width="521" height="283" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE PRIKRIVENIH VEZA: Skaj prepiska Vukotića i članova škaljarskog klana"> <figcaption>RAZOTKRIVANJE PRIKRIVENIH VEZA: Skaj prepiska Vukotića i članova škaljarskog klana(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Iz prepiske se može zaključiti da Vukotiću direktno informacije javlja – Dritan Abazović, u to vrijeme potpredsjednik Vlade Zdravka Krivokapića, čovjek zadužen za kontrolu svih službi bezbjednosti. &nbsp; Ove traskripte objavio je M portal još prije dvije godine i komunikacija sa nekad zaštićene aplikacije pruža uvid u neke veze kriminala sa crnogorskim političarima. Vijeće Višeg suda u Podgorici tek treba da odluči da li će u dokaze uvrstiti Skaj komunikacije koje je na ročištu u julu predložio bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Do transkripata je došla odbrana optuženih, a na osnovu ovih novih informacija ispada je sepecijalni tužilac Miloš Šoškić te potencijalne dokaze - svjesno izostavio. &nbsp; Da sve bude interesantnije, upravo iz transkripata koje je tužilac Šoškić izostavio proizilazi da su oba mafijaška klana – kavački i škaljarski - planirali likvidaciju Milivoja Katnića, ali i Zorana Lazovića i Saše Čađenovića. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200940_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250909200940_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="KAD ŠKALJARCI POHVALE: Dritan Abazović i kompromitujuće Skaj prepiske "> <figcaption>KAD ŠKALJARCI POHVALE: Dritan Abazović i kompromitujuće Skaj prepiske(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Odluka Višeg suda se očekuje prije septembarskog zakazanog ročišta na suđenju Lazoviću, Katniću i Čađenoviću za zloupotrebu službenog položaja i stvaranje kriminalne organizacije. Odluka Višeg suda mogla bi značajno da utiče na dalji tok sudskog procesa. &nbsp; Jer, očito je: prije Katnića, Lazovića i Čađenovića o kraju profesionalne karijere ali i o njihovim sudbinama imali su informacije - vodeći ljudi škaljarskog klana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200940_5653f5e9801a820c0cc418dd61e822ced9df54e2dfaac9891b1c654a9099f69d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250909200940_5653f5e9801a820c0cc418dd61e822ced9df54e2dfaac9891b1c654a9099f69d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ČEKAJUĆI ODLUKU: Zgrada Višeg suda u Podgorici "> <figcaption>ČEKAJUĆI ODLUKU: Zgrada Višeg suda u Podgorici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI VIŠI SUD &nbsp; U slučaju da Viši sud prihvati – kako se očekuje – sve Skaj komunikacije, da se kao dokaz razmatarju takozvane ,,nefiltrirane kriptovane komunikacije, značajno će se promijeniti situacija optuženih jer se lako uočava da su trojica okrivljenih bili na meti kavačkog klana iako se optužnicom terete da su bili dio tog istog kriminalnog klana. &nbsp; Osim toga, neselektovane Skaj komunikacije mogli bi otvoriti &nbsp;prostor za nova procesuiranja, ovoga puta političara koji su do nedavno obavljali ključne funkcije u državi, ili ih obavljaju i danas. &nbsp; Među prvima je svakako Dritan Abazović koji je, prema prepiskama između samog vrha škaljarskog klana, znao da će Katnić i ostali biti smijenjeni već je o tome obavještavao pojedine škaljarce. &nbsp; ,,GAME CHANGER” SRPSKOG SVETA Od avgustovskih izbora 2020. godine Dritan Abazoviće je postao neka vrsta zvijezde ,,srpskog sveta” jer je presudno uticao na prevlast litijaškog pokreta u crnogorskom parlamentu. No, objelodanjenim transkriptima komunikacije kriminalaca i njihovih saradnika pokazuju osnnovi sumnje da su postojale jasne veze između pojedinih istaknutih političara postavgustovske vlasti i pripadnika kriminalnih klanova. &nbsp; O tome svjedoči i prepiska od 30. avgusta 2020. godime koju je M portal objavio, a u kojoj je glavna zvijezda upravo Dritan Abazović. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Tako već pominjani Stefan Đukić-Mandić obavještava druga Bojana Lopičića da mu je Abazović javio da ,,deru DPS noćas”, na što Lopičić odgovara. ,,Brat! Najveći do svih. Svega mi!”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200944_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250909200944_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt='KO SKRIVA ,,SKAJ DOKAZE ": Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović '> <figcaption>KO SKRIVA ,,SKAJ DOKAZE ": Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  PRIJETNJE KATNIĆU I OSTALIMA... Nije tu kraj planova škaljarskog klana o obračunu sa onima koji su ih u ime države progonili. Tako Đukić-Mandić saopštava prijetnje da će, ,,kada &nbsp;prođe neki period kad ostanu bez službe pobiti ta go**a”. &nbsp;&nbsp; Iako je po optužnici Miloša Šoškića, trojka Katnić, Čađenović i Lazović zloupotrijebila službeni položaj podredivši ga kavačkom klanu koji predvodi Radoje Zvicer - skaj komunikacije koje Katnić nudi Višem sudu u Podgorici ruše i tu, glavnu tezu specijalnog tužilaštva. Ispostavlja se da su visokorangirani članovi kavačke mafijaške organizacije planirali da Katnića ubiju, a dijete mu poliju kisjelinom, a da tužioca Čađenovića naprave invalidom jer su smatrali da su naklonjeni škaljarskom kriminalnom klanu i da im „pakuju“ optužbe. Upotreba skaj prepiski u montiranim procesima polagano otvara pandorinu kutiju grijehova vodećih ličnosti postavgustovske Crne Gore. &nbsp; ABAZOVIĆ I PRIČA O ŠVERCU Dritan Abazović, koji je bio vlasnik kriptovanog telefona, pominje se i u prepisci u kojoj se dogovara preuzimanje šverca cigareta preko Luke Bar, kada se otkrivaju konekcije sa srpskim špijunom Stevanom Simijanovićem, načelnikom policije u Baru Ilijom Vasovićem, ali i kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. &nbsp; Kriptovani telefoni bilježili su i aktivnosti mafijaških organizacija u protežiranju Demokrata Alekse Bečića kupovinom i obezbjeđivanjem glasova na izborima 2020, na Cetinju, u biudvi, Kotoru. &nbsp; Na Skaj nijesu bili imuni ni neki visoki funkcioneri bivšeg Demokratskog fronta, kao na primjer nekadašnji prvi čovjek Budve Milo Božović, ali ni najjača politička organizacija u Crnoj Gori – Crkva Srbije koja je pripadnike klanova angažovala za kupovinu naoružanja u susret avgustovskoj promjeni vlasti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200944_e1cfef8a38759ddafa9d92b9130fceffeb147e27a6c117cf98025202d0831e30.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250909200944_e1cfef8a38759ddafa9d92b9130fceffeb147e27a6c117cf98025202d0831e30" data-rendition-name="original" width="1920" height="1282" loading="lazy" alt="KAKO DO ISTINE O POSTUPANJU SDT-A: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac sa saradnicima"> <figcaption>KAKO DO ISTINE O POSTUPANJU SDT-A: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac sa saradnicim(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ĐE JE ,,MANDA” I ŠTO RADI NOVOVIĆ Više izvora Televizije E iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, ali i Hrvatske ukazuju da postoje Skaj komunikacije u kojima se pominje ime i najuticajnijeg političara u Crnoj Gori – Andrije Mandića. &nbsp; No, za sada nema ni traga od kriptovanih poruka u kojima se pominje Mandićevo ime zajedno sa imenom Mila Božovića, osumnjičenog za krijumčarenje narkotika. &nbsp; Za rasplet priče o Skaj prepiskama veoma je bitno i postupanje Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novović. Dosadašnje iskustvo pokazuje da je Specijalno tužilaštvo bilo vrlo selektivno u čitanju Skaj komunikacija. &nbsp; Od milion i dvjesta hiljada komunikaciaj dobijenih posredstvom Europola, Novović i ekipa specijalnih tužilaca nijesu procesuirali, pa ni pozvali makar na saslušanje, ni jednog od političara koji se pominju u mafijaškim prepiskama. &nbsp;&nbsp; Tužilaštvo nije našlo dokaze ni u slučaju „Skaj“ komunikacija čije transkripte je M portal objavio u avgustu prošle godine, koje svjedoče o dogovoru pripadnika škaljarskog klana za nabavku kriptovanih telefona za Abazovića, koje je on naručio, ali su oni odlučili da mu ih poklone. Ukoliko Vijeće Višeg suda ne bude selektivno, kao što je do sada bilo Specijalno državno tužilaštvo, možda bi crnogorska javnost uskoro mogla da vidi punu i istinitu sliku o vezama organizovanog kriminala i visoke politike. &nbsp; Ta nova slika bi mogla da dovede u problem, ne samo neke političare, već i ljude iz tužilaštva koji niejsu obavljali svoj posao. &nbsp; &nbsp;

Ako se sud odluči za neselektivan pristup porukama - „Brat Abaz“ bi se mogao naći u problemu

Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović, koji je prošle godine smijenjen nakon niza kontroverzi, biće imenovan za savjetnika u crnogorskoj misiji u Briselu, saznaje portal ETV iz izvora bliskih Vladi. 
 
Prema pouzdanim informacijama, inicijativu da Odović dobije ovu poziciju dao je šef kabineta premijera, Branko Krvavac. Imenovanje dolazi uprkos ozbiljnim sumnjama i aferama koje su obilježile Odovićev mandat. 
 
Odović je razriješen u julu prošle godine, nakon burnog perioda tokom kojeg su ga pratile brojne kontroverze. Po preuzimanju funkcije, u javnosti je izazvao podsmijeh izjavom da “nije imao pojma što je to prostorni plan”. 
 
U martu ove godine, Odović je saslušan zbog mogućih neregularnosti u vezi sa izdavanjem dozvola za gradnju luksuznih objekata – kula na prostoru Jadranskog sajma, solitera u Baru i još nekoliko kapitalnih projekata duž primorja. Tokom izjava datih medijima, naveo je da je pozvan kao svjedok u vezi sa gradnjom objekta u Budvi, za koji su postojali sporovi oko zakonitosti izdavanja građevinske saglasnosti. 
 
„Saglasnost je izdata posljednjeg ili pretposljednjeg dana mog mandata. Ja je nisam potpisao, niti bio nadležan za to. Mislim da je u interesu građana da se provjeri da li je procedura bila zakonski ispoštovana“, rekao je tada Odović. 
 
Njegov odnos prema javnosti i medijima takođe je bio predmet oštrih kritika. U julu prošle godine, novinari su ga čekali 50 minuta u zgradi Vlade, nakon čega se, bez ikakvog objašnjenja ili izjave, udaljio bez riječi. Pres-konferencija koja je bila najavljena nikada nije održana, a iz njegovog resora je kratko saopšteno da se odgađa za narednu sedmicu – što se nije desilo. 
 
Ovakvo ponašanje jasno je pokazalo nivo nepoštovanja prema novinarima, kao i ignorisanje osnovnih demokratskih standarda transparentnosti. 
 
Odović se pominjao i u kontekstu navoda o mobingu unutar sopstvenog resora, ali ti navodi nikada nijesu do kraja razjašnjeni, niti je iko iz Ministarstva preuzeo odgovornost. Bio je ministar za koga su preciznost, odgovornost i institucionalna ozbiljnost bili očigledno nepoznati pojmovi. 
 
I pored toga, sada će predstavljati državu Crnu Goru u njenoj misiji u Briselu – što postavlja ozbiljna pitanja o kriterijumima za izbor kadrova i političku odgovornost vlasti prema građanima.

Janko Odović postaje savjetnik u Briselu

Nijesam organizovao, niti formirao kriminalnu organizaciju. Ovo je sve igranka pojedinaca iz vlasti koji su se dočepali fotelja, ali i osoba iz Specijalnog policijskog odjeljenja i policije - kazao je Strahinja Koprivica u Višem sudu iznoseći odbranu.
On je kategorično negirao navode optužnice koja ga tereti da je bio na čelu grupe koja švercovala drogu i cigarete.
- Ovo optužbe su izmišljene samo da bi se medijski propratilo i da bi se stvorio pritisak- kazao je Koprivica.
On je dodao i da nije koristio skaj aplikaciju i ponovio da se radi o političkoj igri kako bi ga optužili.
I ostala četvorica optuženih - Nikola Vukotić, Blažo Đurković, Igor Krstović i Marinko Koprivica takođe su negirali optužbe.
Optuženi Vukotić je kazao da nije član nijedne kriminalne grupe i da od optuženih jedino poznaje Đurkovića i Strahinju Koprivicu.
- Mogu da idem na poligraf.Nijesam učestvovao u nabavci, transportu, niti prodaji droge. Mene drže kao taoca a sve da bi ovo napravili Strahinji Koprivici. Sloboda nema cijenu ali ja lagati ne mogu - kazao je Vukotić.
On je rekao da su od njega tražili u SPO-u i SDT-u da nešto kaže za Strahinju Koprivicu i Igora Krstovića ali on to nije želio.
I Marinko Koprivica je rekao da nije član kriminalne grupe, da nije koristo skaj aplikaciju, niti je učestvovao u krijumčarenju cigareta.
Takođe i optuženi Krstović je u kratkoj odbrani naglasio da nema veze sa optužbama za koje se tereti. Jedino je, kako kaže, Strahinju Koprivicu vidio u novinama, ostale optužene ne poznaje.
Od svih optuženih jedino se Đurković brani sa slobode i on je danas promijenio iskaz, odnosno ustvrdio da nema nikakve veze sa optužbama a da je na saslušanju u SDT-u potvrđivao ono što su mu pokazivali tužioci.
On se izvinio optuženima i njihovim porodicama ali je rekao da su ga službenici SPO tokom hapšenja upozoravali i vršili pritisak na njega pominjući mu porodicu- kćerku i ženu.
- Govorili su mi da sve zavisi od mene da li ću biti na slobodi ili ne. Kada su me doveli na saslušanje u takozvanu Limenku jedan sijedi čovjek me upitao: Hoću li da čuvam milione Koprivicama ili da idem kući i budem dobar otac - ispričao je Đurković.
Kada je došao u SDT, kako kaže, tužilac mu je rekao da može da bude slobodan ili da bude u pritvoru od tri do šest godina.
- Potvrđivao sam ono što su me pitali. Nakon toga sam potpisao zapisnik i tužilac mi je rekao: "srećna ti sloboda" na što sam ja rekao "hvala"- ispričao je Đurković.
Odbrana optuženih tražila je da se izuzme iskaz Đurkovića koji je dao u SDT-u jer je, kako tvrde, iznuđen i nezakonito pribavljen.
Suđenje se nastavlja 6. oktobra.
Sudski postupak vodi vijeće sudije Borisa Bulatovića.
Strahinja Koprivica je sin bivšeg penzionisanog policijskog funkcionera Duška Koprivice protiv kojeg je takođe podnijeta krivična prijava i određen mu je pritvor zbog pranja novca.
Protiv Strahinje i Marinka Koprivice, Vukotića i Đurkovića SDT je predalo optužnicu zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.
Strahinja Koprivica, Đurković, Vukotić i Krstović se terete za krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Optužnim aktom Strahinja i Matinko Koprivica se takođe terete za dva krivična djela krijumčarenje, dok je Strahinja i zbog i dva krivična djela nedozvoljena trgovina.
Prema navodima SDT, kriminalnu grupu je organizovao okrivljeni Strahinja Koprivica početkom 2019. godine i djelovala je u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, do aprila 2021. godine, čiji članovi su postali Vukotić, Đurković i Marinko Koprivica i druge nepoznate osobe.

Tag: popis-poljoprivrede