Najmanje tri osobe su poginule, a tri se vode kao nestale nakon obilnih kiša koje su pogodile autonomnu regiju Unutrašnja Mongolija na sjeveru Kine, javili su državni mediji.
Prolomne kiše koje su počele u ponedjeljak pogodile su nekoliko okruga i distrikta u Ordosu.
Najmanje osam osoba je poginulo, a četiri su nestale nakon što je bujična poplava zahvatila kamp u subotu u uzvodnom dijelu rijeke Urad Rear Baner, u gradu Bajanur u autonomnoj regiji Unutrašnja Mongolija.
Ranije ovog mjeseca, najmanje 22 osobe su poginule, a više od 20 ih je nestalo zbog obilnih kiša i poplava u provinciji Gansu, na sjeverozapadu Kine, prenosi Anadolija.
Krajem prošlog mjeseca, najmanje 30 ljudi je poginulo u Pekingu nakon obilnih kiša koje su pogodile grad, uzrokujući široko rasprostranjene poplave, štetu na infrastrukturi i masovne evakuacije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Najmanje tri osobe stradale usljed obilnih kiša u Kini

Najmanje 49 osoba poginulo je u sjeverozapadnom Pakistanu i drugdje u zemlji u prethodna 24 sata u bujičnim poplavama izazvanim jakim kišama, rekli su danas zvaničnici.
Spasioci su evakuisali 1.300 blokiranih turista iz planiskog okruga pogođenog klizištima.
Više od 360 ljudi, uglavnom žene i djeca, poginulo je u incidentima vezanim za kišu širom Pakistana od 26. juna. Najveći broj najnovijih smrtnih slučajeva prijavljen je u sjevernom i sjeverozapadnom Pakistanu, objavili su lokalni zvaničnici.
Najmanje 10 osoba poginulo je juče kada ih je odnijela bujica u okrugu Gazar u oblasti Glgit-Batistan, rekao je portparol regionalne vlade Fajzulah Farak.
Još 16 osoba, uključujući žene i djecu, stradalo je dan ranije u okrugu Badžaur u sjeverozapadnoj provinciji Kajber Pahtukva kada je jaka kiša izazvala bujične poplave, rekao je spasilački zvaničnik i dodao da je još 17 ljudi odnijela voda i da se i dalje vode kao nestali.
Poplave su takođe pogodile okrug Batagram na sjeverozapadu kada je poginulo 19 osoba, a 18 se još vodi kao nestalo, rekao je predstavnik vlade.
Još sedam ljudi izgubilo je život juče u odvojenim incidentima vezanim za kišu u pakistanskom dijelu Kašmira, koji je podijeljen između Pakistana i Indije, a na koji polažu prava obje zemlje.
Portparol hitnih službi u provinciji Kajber Pakhtunkva Bilal Faizi rekao je da su spasioci radili satima da spasu 1.300 turista koji su juče bili zarobljeni bujičnim poplavama i klizištima u okrugu Mansehra u Dolini Siran.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvolcaholic1%2Fstatus%2F1955361507820044633%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1955361507820044633%7Ctwgr%5E3e74878ff4cf21e52cfc6c5e02ec2640b5e067d4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oblast Gilgit-Baltistan pogođena je brojnim poplavama od jula, što je izazvalo klizišta duž autoputa Karakoram, ključnog trgovinskog i turističkog puta koji vezuje Pakistan i Kinu i koji turisti koriste da putuju na atraktivni sjever.
U toj oblasti se nalaze i glečeri koji čuvaju 75 odsto vode za Pakistan. Pakistanska agencija za upravljanje katastrofama izdala je nova upozorenja o probijanju glečerskih jezera i plavljenju na sjeveru i upozorila putnike da ne idu u te oblasti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPakistanNature%2Fstatus%2F1956265293719732672%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1956265293719732672%7Ctwgr%5E3e74878ff4cf21e52cfc6c5e02ec2640b5e067d4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;Studija koju je ove nedjelje objavila mreža međunarodnih naučnika "World Weather Attribution" ukazuje da su padavine od 24. juna do 23. jula 10 do 15 odsto jače zbog globalnog zagrijavanja. Stručnjaci kažu da nagle intenzivne kiše iznad malih površina postaju sve učestalije u zemlji.
U 2022. godini, najgoroj monsunskoj sezoni u zemlji zabilježenoj do sada, poginulo je više od 1.700 osoba i izazvana šteta procijenjena na 40 milijardi dolara.

Najmanje 49 osoba poginulo u bujičnim poplavama izazvanim jakim kišama u Pakistanu

U Teksasu je danas napravljena pauza u potrazi za nestalima u poplavama koje su pogodile tu američku saveznu državu jer je došlo do novih oblinih padavina.
Prvi put se dešava da je talas novih jakih vremenskih nepogoda obustavio potragu od poplava započetu 4. jula, a u kojima je poginulo najmanje 129 ljudi.
Lokalne vlasti navode da se više od 160 ljudi još vodi kao nestalo u okrugu Ker.
Vatrogasna služba je naložila svojim timovima za potragu da evakuišu koridor rijeke Gvadelupe u okrugu Ker do daljeg, upozoravajući na povećanje vodostaja te rijeke.
Očekuje se da će potraga i spasavanja biti sjutra nastavljeni.
Meteorološka služba upozorila je da bi rijeka Gvadalupe mogla dodatno da poraste zbog kiše.
- Brojni sporedni putevi i mostovi su već poplavljeni i veoma opasni - navela je meteo služba.

U Teksasu obustavljena potraga za nestalima u poplavama zbog obilnih padavina

Broj žrtava u poplavama u jednoj od najsiromašnijih provincija Južne Afrike Istočni Kejp porastao je danas na najmanje 78, a zvaničnici su saopštili da su pokušaji spasavanja u prvim satima nakon katastrofe bili "paralizovani" zbog nedostatka resursa.
Zvaničnici pokrajinske vlade nisu dali tačan broj nestalih, ali su rekli da će se akcije spasavanja nastaviti u petak.
Spasilački timovi su danas proveli treći dan radeći kroz ruševine i poplavnu vodu kako bi pronašli nestale osobe i izvukli tijela nakon što su obilne kiše izazvale izlivanje rijeke iz korita. Najgore poplave pogodile su grad Mtatu i okolna područja, odnoseći žrtve zajedno sa djelovima njihovih kuća i automobila.
Premijer provincije Istočni Kejp rekao je da su poplave pogodile ljude dok su spavali. Voda je bila visoka od tri do četiri metra, dodao je.&nbsp;
Rekao je da su se lokalne vlasti mučile da pokrenu efikasnu akciju spasavanja jer se katastrofa dogodila u, kako je rekao, regionu kome hronično nedostaju resursi.
Dodao je da uglavnom ruralna provincija Istočni Kejp na jugoistoku Južne Afrike, u kojoj živi oko 7,2 miliona ljudi, ima samo jedan spasilački helikopter.&nbsp;
- Region nema specijalizovane ronioce ili jedinice sa psima što znači da su morali biti pozvani sa drugih mjesta da pomognu - istakao je on.
Poplave su pogodile provinciju nakon što je ekstremno hladni front donio obilne kiše, jake vjetrove i snijeg djelovima istočne i južne Južne Afrike. Meteorolozi su prošle nedjelje upozoravali na štetne vremenske uslove.

Najmanje 78 mrtvih u poplavama u Južnoj Africi

U klizištima i bujičnim poplavama poslije monsunskih kiša na sjeveroistoku Indije stradale su 22 osobe, saopštile su danas tamošnje vlasti.
Pet ljudi, uključujući troje iz jedne porodice, poginulo je danas poslije urušavanja kuća zbog klizišta u gradu Guvahati u indijskog saveznoj državi Asam.
U susjednoj državi Arunačal Pradeš, koja se graniči sa Kinom, sedam ljudi je poginulo u petak kada je njihovo vozilo odnijela poplava. Još dvije osobe su se udavile u drugom incidentu u istoj državi.
Osam ljudi je poginulo u državama Mizoram, Tripura i Megalaja u posljednja 24 sata zbog poplava i klizišta izazvanih kišama, navele su lokalne vlasti.
U Asamu su vlasti isključile struju u nekoliko oblasti kako bi smanjile rizik od strujnog udara.
Indijska meteorološka agencija prognozirala je još obilnih kiša u regionu u narednim danima.
Godišnja sezona monsuna u Indiji od juna do septembra nudi predah od intenzivnih ljetnjih vrućina. Ali kiše koje su ključne za usjeve zasađene tokom sezone često uzrokuju veliku štetu, posebno na sjeveroistoku, koji se smatra jednim od najranjivijih regiona na klimatske promjene.
Naučnici smatraju da monsuni postaju sve češći zbog ekstremnih vremenskih uslova i globalnog zagrijavanja, što dovodi do čestih klizišta i bujičnih poplava na sjeveru Indije, na Himalajima.

U Indiji u monsunskim kišama 22 osobe stradale

U poplavama koje su pogodile nigerijski grad Mokva poginula je 151 osoba, saopštila je lokalna služba za vanredne situacije.
Portparol lokalne službe za vanredne situacije Ibrahim Audu Huseini kazao je da je 11 ljudi povrijeđeno, a više od tri hiljade raseljeno, prenosi AP.
Najmanje 500 domaćinstava u tri zajednice pogođeno je iznenadnim i snažnim poplavama, koje su se brzo razvile u roku od oko pet sati.
Huseini je rekao da je voda odnijela dva puta, kao i da su se srušila dva mosta.
Predsjednik Nigerije Bola Tinubu u petak veče je izrazio saučešće i naveo da je naložio aktivaciju hitnog odgovora na poplave, kako bi se pružila podrška žrtvama.

U poplavama u Nigeriji poginula 151 osoba

Na brdu Gorica jutros je pukla vodovodna cijev, zbog čega su se formirali potoci, koji teku preko pješačkih staza. Jedna od sugrađanki, koju su novinari Portala Analitika zatekli na licu mjesta, je kazala da su kvar već prijavili, ali da im je rečeno da nemaju slobodnih ekipa. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjW80zK7-O1g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Iz podgoričkog Vodovoda potvrdili su za Portal Analitika da im je kvar prijavljen i kazali da će ekipe izaći na teren - čim budu slobodne. - Kvar je prijavljen oko 10 sati, ali su nam ekipe na Starom Aerodormu, otklanjaju jedan veći kvar, a druga ekipa je u Bloku - kazali su nam iz Vodovoda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250505180512_301eec118444348dceb3cd6de8886e02e9279658a5035acecc25a26f6f3c0610.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250505180512_301eec118444348dceb3cd6de8886e02e9279658a5035acecc25a26f6f3c0610" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Gorica"> </figure>

(FOTO/VIDEO) Poplava na Gorici: Pukla cijev, voda teče u potocima; Vodovod: Kvar prijavljen, nemamo slobodnu ekipu

Najmanje dvije osobe izgubile su život u Oklahomi nakon što im se vozilo zaglavilo u poplavnim vodama, objavila je u nedjelju policija, dok su nevrijeme i poplave pogodili dijelove američkog juga i srednjeg zapada tokom uskrsnog vikenda.
- Ovo je bio istorijski vremenski događaj - saopštila je policija Mora, grada koji se nalazi južno od Oklahoma sitija.
- Jedno vozilo sletjelo je s ceste i voda ga je odnijela pod most. U vrijeme incidenta spašeni su svi osim dvoje putnika. S velikom tugom izvještavamo da su žena i 12-godišnji dječak kasnije pronađeni mrtvi - navodi se.
Policija u Moru, koja je kasno u subotu odgovorili na više od deset poziva stanovnika čija su vozila ostala zaglavljena u poplavi, pozvala je ljude da ostanu kod kuće.
Širom Oklahome izdana su upozorenja na poplave.
Nacionalna meteorološka služba rekla je u nedjelju da se od istoka Teksasa očekuju snažne oluje koje će dospjeti jugoistočno do Ajove i Ilinoja, s potencijalno snažnim tornadom i vjetrovima koji bi mogli zahvatiti središnji Arkansas, te središnji Misuri.
Za savezne države Arkansas, Kansas, Luisijanu, Misuri i Oklahomu izdana su upozorenja za tornado.
Ranije ovog mjeseca, smrtonosna proljetna oluja uzrokovala je tornada i snažne oluje u djelovima SAD-a od Teksasa do Ohija, a stradalo je više od 30 osoba.

Nevrijeme i poplave u Oklahomi, dvoje poginulih

Iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) saopšteno je da je rekonstruisana ulica u Dobroti danas potpljena.
- Iza odlazeće kotorske vlasti još je jedan propali projekat – i to tek što je završen. Prva ozbiljnija kiša pokazala je koliko je “dobro“ izvedena rekonstrukcija ulice koja vodi prema OŠ "Narodni heroj Savo Ilić" - naveli su oni u reagovanju.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FCRD1jDbQnlQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Situacija je, kažu, takva da bi roditeljima i djeci danas najbolje bilo "podijeliti čamce kako bi došli do zgrade".
&nbsp;Oni ukazuju i da su pitanju bili radovi koji su završeni upravo ovog mjeseca.
- Gdje god da su nešto radili - bolje da to nijesu ni počinjali. Slučaj ove ulice samo je jedan u nizu problema koji ostaju iza odlazeće vlasti, a koji će zahtijevati urgentnu sanaciju - zaključili su u kotorskom DPS-u.

DPS Kotor: U “rekonstruisanoj“ ulici u Dobroti jutros je potop, to je još jedan propali projekat odlazeće vlasti

Prema riječima sekretara Sekretarijata za komunalni i inspekcijski nadzor Krsta Pejovića gotovo čitav dan različite službe u Tivtu dobijale su pozive od građana i intervenisale na terenu zbog poplava u kućama i na ulicama i zastoja u saobraćaju.&nbsp; Najveći čepovi i zastoji su bili od Kalimanja do Gradiošnice, a i cijela Arsenalska ulica bila je poplavljena.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240909170936_3fd5d0076cb09bfe2f6fcb9ff0a1ed2eea257238dea2ac6bc7407c04f18738b4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240909170936_3fd5d0076cb09bfe2f6fcb9ff0a1ed2eea257238dea2ac6bc7407c04f18738b4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Tivat, poplava"> </figure>  &nbsp;Bilo je manje intervencije i u Mažini, a Lepetane i Cacovo su bili u dosta dobrom stanju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240909170936_9895a872ab7a432b4db8f2ae6152cfe18bd873cd3fb9fd064f763f9b96d1f284.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240909170936_9895a872ab7a432b4db8f2ae6152cfe18bd873cd3fb9fd064f763f9b96d1f284" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Tivat, poplava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240909170936_c6b5c53acd6f10c1c8d4e2645a29e9719b2c20684ac586adf9b3fc1e0d27475b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240909170936_c6b5c53acd6f10c1c8d4e2645a29e9719b2c20684ac586adf9b3fc1e0d27475b" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Tivat, poplava"> </figure>  Intervenisale su i Komunalna inspekcija i Komunalna policija, dok su najveći posao obavili pripadnici Komunalnog doo i Službe zaštite i spasavanja, koji su čistili teren i ispumpavali vodu na različitim lokacijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240909170936_8fa276e7d0fed6b86b649fb96026461c1830eee4fbebbef8ca57e3733b077525.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240909170936_8fa276e7d0fed6b86b649fb96026461c1830eee4fbebbef8ca57e3733b077525" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Tivat, poplava"> </figure>  Komandir Službe zaštite i spasavanja Milorad Giljača kaže da su uradili ono što je bilo neophodno, što se tiče ispumpavanja, a kanali su takođe očišćeni, ali će službe i dalje dežurati, jer se očekuje još padavina.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240909170936_972505847a16a55f55b5e6db07c5510a25822609e8a9e1f3c86a42a72a421852.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20240909170936_972505847a16a55f55b5e6db07c5510a25822609e8a9e1f3c86a42a72a421852" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Tivat, poplava"> </figure>  Uprava policije je takođe na terenu i obavlja koordinaciju saobraćaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240909170936_1895489b4818004a18d515682932c7d828191a5a9746dcad011c3c8a59f64c54.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20240909170936_1895489b4818004a18d515682932c7d828191a5a9746dcad011c3c8a59f64c54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Tivat, poplava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240909170936_814a360a8679b5fb25f9b60054719fc12bb55f2d300efe10426b36f245c45171.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20240909170936_814a360a8679b5fb25f9b60054719fc12bb55f2d300efe10426b36f245c45171" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Tivat, poplava"> </figure>

(FOTO) Nevrijeme u Tivtu: Poplavljene kuće i podzemne garaže

Odnosi sa Putinovim režimom i Rusijom ne mogu biti uobičajeni i to je Evropska unija kristalno jasno poručila Srbiji - izjavio je portparol Evropske komisije za European Western Balkans na pitanje o sastanku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i posjetu paradi u Pekingu.
Srbija, podvlači on, mora da ih uvjeri u svoju stratešku orijentaciju ka EU.
- I da pokaže kredibilnu posvećenost evropskim vrijednostima - navedeno je u pisanom odgovoru EWB.
Podsjeća se da je Srbija podnijela zahtev za članstvo u EU i da o tome pregovora, a da takva odluka Srbije podrazumijeva da se zemlja usklađuje sa EU, uključujući i oblast spoljne politike.
Kako su ocijenili, Kina predstavlja ključnog pokretača ruske agresije protiv Ukrajine, kao i da bez Kine Rusija ne bi mogla da nastavi da vodi ovaj rat u istoj mjeri.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je tokom sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom da je za Beograd veoma važna saradnja na najvišem nivou sa Moskvom u svim oblastima.
Na početku sastanka sa Putinom, Vučić je ukazao da Srbija nije uvela nikakve sankcije Ruskoj Federaciji i da će i ubuduće čuvati svoju neutralnost.
- Želim da vas obavijestim da je Srbija od početka ukrajinske krize u teškoj situaciji i pod velikim pritiskom. Bez obzira na to uspjeli smo da sačuvamo naš principijelni stav i odbranimo nezavisnost Srbije - istakao je Vučić.

EK o Vučićevoj posjeti Kini i sastanku sa Putinom: Srbija mora da pokaže posvećenost evropskim vrijednostima

Predsjednik Kine Si Đinping pohvalio je u četvrtak Slovačku zbog "vjernosti" prijateljstvu sa Kinom, poručivši njenom premijeru kako se nada da će Bratislava nastaviti da pomaže Pekingu u izgradnji odnosa sa širom Evropskom unijom.
Međunarodna zajednica više nego ikada prije treba jedinstvo i saradnju, rekao je Si premijeru Robertu Ficu, koji je u srijedu prisustvovao velikoj vojnoj paradi u Pekingu, gdje je predstavljena kineska vojna sila i diplomatski uticaj, piše Rojters.
Kina računa na neke članice EU poput Slovačke da se zauzimaju za Peking unutar Unije, koja je uvela velike carine na električna vozila proizvedena u Kini zbog navodno nelojalne konkurencije.
Slovačka je bila jedna od pet zemalja članica koje su se protivile carinama.
Si je naveo kako se nada da će Slovačka nastaviti da igra "pozitivnu" ulogu u promovisanju kinesko-evropskih odnosa, objavila je državna novinska agencija Sinhua.
Fico, koji se sa Sijem posljednji put sastao u maju u Moskvi, nastoji da unaprijedi odnose svoje zemlje sa Kinom.
Kao i Mađarska, koja je takođe članica EU, Slovačka u svoju industriju želi da dovede ulaganja kineskih kompanija koje posluju u Evropi kako bi osigurala nova radna mjesta.
Međutim, za razliku od Mađarske, Bratislava još nije imala većih koristi od druge najveće ekonomije svijeta, te je tek prošle godine uspjela da podigne odnose sa Kinom na nivo strateškog partnerstva.
Šef diplomatije Mađarske Peter Sijarto, koji je predstavljao premijera Viktora Orbana na vojnoj paradi u Pekingu, šefu kineske diplomatije Vang Jiu je u srijedu rekao da je oko 31 posto kineskih ulaganja u Evropu 2024. došlo u Mađarsku.
Slovačka poput Mađarske održava bliske veze sa Rusijom koja zadovoljava većinu slovačkih potreba za naftom, podsjeća Rojters.
Fico će se u petak sastati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim nakon što je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u utorak rekao da želi da normalizuje odnose s Kremljom, iako EU nastoji postepeno prestati da uvozi energente iz Rusije kako bi kaznila Moskvu zbog njene invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Si izrazio nadu da će premijer Slovačke jačati odnose između Kine i EU

Kritična infrastruktura više nije samo tehničko, već i političko oružje i instrument meke moći, poručio je na okruglom stolu „Kritična infrastruktura kao instrument meke moći“ u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore predsjednik te organizacije dr Savo Kentera i ocijenio da kontrola nad strateškim resursima direktno određuje stepen nezavisnosti jedne države. - Kada govorimo o kritičnoj infrastrukturi, govorimo o srcu države. Ako to srce prestane da kuca, prestaje i država da diše. Danas neprijatelj ne mora da šalje vojsku – dovoljno je da zavrne ventil gasa, da isključi mrežu ili presječe tok informacija i društvo postaje paralizovano - kazao je Kentera. On je naglasio da Crna Gora posebno osjeća ranjivost u energetskom i digitalnom sektoru.&nbsp; - Nemamo gas, ali zavisimo od uvoza električne energije. Naša digitalna infrastruktura zavisi od globalnih platformi, čije odluke se donose daleko od Podgorice - naveo je Kentera. Prema njegovim riječima, Crna Gora mora postaviti tri imperativa: energetsku nezavisnost, digitalni suverenitet i zaštitu strateških resursa. - Elektroprivreda Crne Gore nije samo kompanija – ona je krvotok naše privrede. Ako ikada dođe u ruke stranog kapitala koji se vodi tuđim interesima, izgubili smo sposobnost da sami odlučujemo o svojoj budućnosti - upozorio je Kentera, dodajući da se isti princip odnosi na luke, aerodrome i vodne resurse. Kentera je ocijenio da je partnerstvo sa privatnim kompanijama moguće, ali da država mora zadržati kontrolu nad strateškim sektorima.&nbsp; - Odbrana tih resursa nije pitanje tržišne cijene, već nacionalnog dostojanstva i opstanka – kazao je on i poručio da mala društva, poput Crne Gore, moraju imati jasne crvene linije kada je riječ o odbrani kritične infrastrukture, jer - ko kontroliše infrastrukturu, kontroliše i državu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904100920_346f57010d8d8fa1739c74ff01de573c06736260b3a001d6f959e5edc5f28a4b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250904100920_346f57010d8d8fa1739c74ff01de573c06736260b3a001d6f959e5edc5f28a4b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Okrugli sto Kritična infrastruktura"> <figcaption>Okrugli sto Kritična infrastruktura kao instrument meke moći(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Generalni direktor Direktorata za infrastrukturu, informacionu bezbjednost i digitalizaciju u Ministarstvu javne uprave Dušan Polović istakao je da je Crna Gora postavila čvrst normativni okvir za zaštitu digitalnog prostora i kritične infrastrukture, usklađen sa evropskim standardima, ali iskazao nezadovoljstvo dinamikom formiranja Agencije za sajber bezbjednost.&nbsp; Ne možemo biti zadovoljni dinamikom formiranja Agencije za sajber-bezbijednost kao jednog od ključnih entiteta kada je kritična infrastruktura u pitanju. Kao što i sami primjećuejte, taj proces uspostavljanja Agencije ne teče željenom dinamikom uprkos tome što je Ministarstvo javne uprave preduzelo sve neophodne korake za njeno uspostavljanje i dostavilo Vladi prijedloge za formiranje organa te agencije, budući da je agencija u skladu sa zakonom već morala početi sa radom početkom godine, te da su za njen rad predviđena budžetska sredstva u iznosu od nekih 2,5 miliona eura &nbsp;- kazao je Polović. On je posjetio da je prvi Zakon o informacionoj bezbjednosti u Crnoj Gori donijet još 2010. godine, a dopunjen 2016. i djelimično usklađen sa tada važećom NIS direktivom EU.&nbsp; - Međutim, nakon sajber napada u avgustu 2022. godine, koji je ozbiljno paralizovao sistem javne uprave, postalo je jasno da moramo uspostaviti jasne procedure i institucionalne mehanizme za reagovanje - kazao je Polović. Podsjetio je da je Evropska unija krajem 2022. donijela novu NIS2 direktivu, a da je Crna Gora ubrzo transponovala njene odredbe u novi zakon o informacionoj bezbjednosti.&nbsp; - Na taj način, postali smo prva zemlja regiona koja je ugradila NIS2 u svoje zakonodavstvo - naglasio je Polović. Cilj donošenja zakona, kako je dodao, bio je dvostruk – ispunjavanje obaveza na evropskom putu i stvaranje bezbjednog sajber prostora, uz zaštitu kritične infrastrukture u skladu sa praksom EU.&nbsp; - Zakon je omogućio uspostavljanje novih i jačanje postojećih mehanizama za odgovor na sajber incidente i krizne situacije - precizirao je Polović. Agencija za sajber bezbjednost, čije formiranje značajno kasni, imaće ingerencije, između ostalog, fokusirane na zaštitu kritične infrastrukture.&nbsp; - Agencija će u saradnji sa Savjetom za informacionu bezbjednost, Ministarstvom odbrane, Agencijom za nacionalnu bezbjednost, Ministarstvom unutrašnjih i vanjskih poslova, pravde i drugim institucijama, predstavljati ključni stub u ovoj oblasti – kazao je Polović. Prema njegovim riječima, od napada 2022. godine značajno je unaprijeđen nivo sajber bezbjednosti – formiran je Vladin CERT, uspostavljen Operativni centar za sajber bezbjednost, povećana finansijska ulaganja i razvijeni kapaciteti za rano otkrivanje i sprječavanje napada.&nbsp; - Rezultat rada centra je da smo uspjeli da preveniramo brojne napade na vladinu infrastrukturu i spriječimo njihove posljedice, za razliku od 2022. godine - naglasio je Polović. On je dodao kako su pred Crnom Gorom i dalje brojni izazovi. - Jačanje institucija, unapređenje sajber higijene, bolja međuinstitucionalna saradnja, saradnja sa privredom i usvajanje međunarodnih praksi. Naše opredjeljenje je jasno – kao članica NATO-a i buduća članica EU, Crna Gora mora doprinositi sistemu kolektivne i globalne bezbjednosti - &nbsp;zaključio je Polović. <h2>Cerović: Strateški resursi u Crnoj Gori podložni pritiscima i pokušajima preuzimanja</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904110916_d1b1f52dd4ec5d4428fd01b66d76202c9e9214f00dad4cf7cc3309b6d7bd094f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250904110916_d1b1f52dd4ec5d4428fd01b66d76202c9e9214f00dad4cf7cc3309b6d7bd094f" data-rendition-name="original" width="1159" height="652" loading="lazy" alt="Držaen Cerović"> <figcaption>Dražen Cerović(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Profesor Pravnog fakulteta u Podgorici Dražen Cerović ocijenio je da Crna Gora nema dovoljno razvijene i stabilne institucije koje upravljaju kritičnom infrastrukturom, te da su postojeći strateški resursi često izloženi političkim pritiscima i pokušajima potcjenjivanja njihove vrijednosti. - Crna Gora nema svoje telekomunikacione institucije, a ni kontrolu nad izvorima vode. Elektroprivreda je još uvijek u domaćem vlasništvu, ali se aerodromi i drugi resursi permanentno onesposobljavaju kroz različite kombinacije političkih pritisaka i subverzija - naveo je Cerović. On je podsjetio na pokušaje da se vrijednost Luke Bar umanji kako bi lakše bila predmet kupovine.&nbsp; - Takvi procesi dovode do toga da strateški resursi postaju izloženi manipulacijama i pokušajima preuzimanja. To su pitanja o kojima moramo otvoreno govoriti i tražiti strategiju kako da se takvim opasnostima suprotstavimo - istakao je Cerović. On je kao primjer naveo i telekomunikacioni sektor:&nbsp; - Zamislite situaciju u kojoj jedan operator, kroz damping cijene i dobijanje tendera od države, faktički preuzme kontrolu nad komunikacijama cijele države. To više nije samo ekonomsko, već i bezbjednosno pitanje. Zvuči vam poznato, zar ne - kaže Cerović. Govoreći o uticaju meke moći, ukazao je da ona ne dolazi samo kroz ekonomske instrumente, već i kroz religijska i ideološka uvjerenja.&nbsp; - To je kao kod autoimunih bolesti – dio organizma okrene se protiv samog sebe. Tako se i određeni segmenti državnog aparata ili društva mogu instrumentalizovati protiv sopstvene države - kazao je Cerović. On je upozorio da Crna Gora predstavlja posebno primjer na Balkanu.&nbsp; - Samo na osnovu dešavanja u posljednjih pet godina mogli bismo napisati deset ozbiljnih naučnih studija. Kulminacija procesa dešava se upravo sada, pred našim očima - rekao je. Cerović je istakao da zakoni, uredbe i direktive jesu važni, ali da oni sami po sebi nisu dovoljni.&nbsp; - Možete imati hiljadu zakona, ali ako nemate svijest o tome šta štitite, ako nemate strategiju i odlučnost da je sprovedete – sve ostaje mrtvo slovo na papiru - poručio je Cerović. Posebno je naglasio i pitanje medija, navodeći da oni u određenom smislu mogu predstavljati kritičnu infrastrukturu.&nbsp; - U Crnoj Gori postoji značajan broj medija koji nominalno posluju ovdje, a realno zastupaju interese drugih država. To je opasnost koju ne smijemo zanemariti - kazao je Cerović. <h2>Neophodna saradnja državnih organa, privrede i akademske zajednice</h2> Direktor Centra za jačanje otpornosti kritične infrastrukture Atlantskog saveza Crne Gore, prof. dr Zoran Keković podsjetio je da se pojam kritične infrastrukture u međunarodnoj praksi afirmisao još tokom administracije američkog predsjednika Bila Klintona devedesetih godina, nakon terorističkog napada u Oklahoma Sitiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904100920_dd4dea3ace8683722d32d9fbacaacffbd52a3629fbd91a97ca2ce091174b9d27.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250904100920_dd4dea3ace8683722d32d9fbacaacffbd52a3629fbd91a97ca2ce091174b9d27" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Prof. dr Zoran Keković"> <figcaption>Prof. dr Zoran Keković(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  - Od tada vlade zapadnih zemalja, naročito Evropske unije, razvijaju sveobuhvatan okvir zaštite. Danas koncept zaštite evoluira ka otpornosti kritične infrastrukture - kazao je Keković. On je naglasio da je riječ o multidisciplinarnom pitanju, koje zahtijeva saradnju državnih organa, privrede i akademske zajednice.&nbsp; - Bez simbioze društvenih, prirodnih i tehničkih nauka ne možemo govoriti o sveobuhvatnom pristupu - rekao je Keković. Prema njegovim riječima, Atlantski savez Crne Gore, kroz rad Centra za jačanje otpornosti kritične infrastrukture, nastoji da gradi platformu za dijalog svih relevantnih činilaca. On je najavio i međunarodnu konferenciju posvećenu ovoj temi, koja će u oktobru biti održana u Beogradu u saradnji sa više regionalnih i evropskih institucija.

Kentera: Kritična infrastruktura je srce države, ako ono prestane da kuca država prestaje da diše

Meksikanka Meji Dijana Paloma Perez biće protivnica crnogorske bokserke Bojane Gojković u prvom kolu Svjetskog prvenstva u Liverpulu, odlučeno žrijebom u M&amp;S Bank Areni.
Drugi crnogorski predstavnik Tomislav Đinović slobodan u prvom kolu.
U kategoriji do 57 kilograma, u kojoj se takmiči Gojković, prijavljeno je 29 bokserki, koje će na ring u petak.
Članica Budve, ukoliko savlada Meksikanku, u osmini finala boriće se protiv uspješnije iz borbe između Lai-Karlajl iz Novog Zelanda i Uzbekistanke Mamajonove.
U kategoriji do 60 kilograma, u kojoj je Đinović, prijavljena su 43 boksera.
Crnogorski borac će se u subotu, u šesnaestini finala boriti Holanđanina Al Čabtuna.
Svjetsko prvenstvo u Liverpulu je prvo pod okriljem nove međunarodne federacije - World Boxing, a prvi put muška i ženska bokserska elita nastupa zajedno na istom događaju.
Šampionat u Liverpulu okupio je 554 boksera – 329 u muškoj i 225 u ženskoj konkurenciji iz 68 država svijeta, u ukupno 20 kategorija - po deset muških i ženskih
Sa crnogorskim bokserima u Liverpulu su selektor reprezentacije Nikola Ružić i trener Momčilo Zlatičanin.

Gojković protiv Meksikanke, Đinović slobodan na startu SP

,,Svi kući da glasaju Demokrate, svi kući da glasaju Demokrate, ka ono standardno, razumiješ. Svi znači moraju da glasaju Demokrate! Svi!” Ovakvu glasovnu poruku, preko kriptovane Skaj komunikacije, Janko Vukadinović, visokopozicionirani član škaljarskog klana, slao svom bratu Predragu Vukadinoviću, takođe pripadniku organizovane kriminalne grupe. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250902190956_0c81b2d0b4c3f7c6581ebbcb1fa7453bdf3b83a9c9aa10d0e17ce8f3f9a8a5e7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250902190956_0c81b2d0b4c3f7c6581ebbcb1fa7453bdf3b83a9c9aa10d0e17ce8f3f9a8a5e7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE POLITIČKOG UTICAJA ORGANIZOVANOG KRIMINALA: Ilustracija "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE POLITIČKOG UTICAJA ORGANIZOVANOG KRIMINALA: Ilustracija(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  ,,DOLAZIM KUĆI AKO PADNE MILO...” Skaj komunikacija se, sudeći prema dostupnoj dokumentaciji, odvija 13. avgusta 2020. godine, 27 dana pred parlamentarne izbore. Janko Vukadinović se u tom času u zatvoru i očekuje da će brzo izaći ukoliko dođe do promjene vlasti 30. avgusta. &nbsp; Zato i daje instrukcije bratu Predragu, da prenese svim članovima mafijaške ekipe i njihovim prorodicama da moraju glasati za Demokrate Alekse Bečića. &nbsp; U odgovoru Predrag Vukadinović ističe da neki ljudi, ne precizirajući ko je u pitanju, daju i po ,,250 eura za ličnu”. &nbsp; - Ako pane milo a sad smo dobili info da pada ja izlazim za 1. god kuci, brate – poručuje Janko bratu Predragu. Očito je: braća, višestruki povratnici u kriminalu, vjerovali su da bi pobjeda opozicije značila preokret i zato su maksimalno se trudili da se Demokrate podrže 30. avgusta. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250902190956_5ba4f911a9b2d9cc4c42ee48317863e43f38af605935d80d35913e2ddebb4df3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250902190956_5ba4f911a9b2d9cc4c42ee48317863e43f38af605935d80d35913e2ddebb4df3" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="ORGANAIZATOR KRIMINALNE GRUPE: Janko Vukadinović"> <figcaption>ORGANAIZATOR KRIMINALNE GRUPE: Janko Vukadinović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PODEBLJI DOSJE &nbsp; Janko Vukadinović je 2019. godine priznao da je bio šef kriminalne grupe koja se bavila švercom droge i oružja, ali je negirao učešće u ubistvu Miloša Šakovića i Radivoja Jovanovića u podgoričkom lokalu ,,Forum”. &nbsp; Svojevremeno je bio u zatvoru u Spužu zbog podmetanja bombe ispred vrata stana tadašnjeg šefa policije Miloša Radulovića. &nbsp; Kako se Predrag Vukadinović u tom vremenu skrivao od crnogorske policije, zbog bojazni od hapšenja zbog ubistva Saše Klikovca, brat Janko mu obećava da će se moći odmah vratiti u Crnu Goru, ukoliko dođe do promjene vlasti i ukidanja specijalnog tima. Na kraju komunikacije 13. avgusta 2020. godine Janko Vukadinović ponovo šalje glasovnu poruku bratu Predragu. &nbsp; -Svi za Demokrate, svi! Do pobjede, svi, sviii, svi svi svi, pada pada poda pada pada pada pada – egzaltirano poručuje Janko Vukadinoviću. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090220090_dbba35b1ca347bd6a73f2135624f5364b5bceae7e2ed8e5ce9dccbd73adf4744.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090220090_dbba35b1ca347bd6a73f2135624f5364b5bceae7e2ed8e5ce9dccbd73adf4744" data-rendition-name="original" width="1800" height="1013" loading="lazy" alt="PODRŠKA PRED IZBORE 30.AVGUSTA 2020: Aleksa Bečić "> <figcaption>PODRŠKA PRED IZBORE 30.AVGUSTA 2020: Aleksa Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,300 GLASOVA ZA BEČIĆA...” Skaj komunikacija braće Vukadinović, koju danas objavljuje Televizija E, samo je dio jedne veće zbirke razgovora pripadnika kriminalnih grupa koji su, u različitim situacijama, odlučivali se za podršku Demokratama, odnosno koaliciji ,,Mir je naša nacija” pred izbore 30. avgusta 2020. godine. &nbsp; M portal, kao i portal Standard objavili su Skaj komunikaciju škaljarca Vladana Radomana sa tadašnjim vođom škaljarskog klana Jovicom Vukotićem. Tako, dan pred izbore, 29. avgusta 2020. godine Radoman obavještava Vukotića da je na Cetinju, citiram, ,,sve upro evo 10 dana i svi će glasati za Bečića” i da je obezbijedio 300 glasova za lidera Demokrata. Televizija E je prije koji mjesec objavila i transkripte razgovora, takođe iz avgusta 2020. godine, Vladimira Ulame i Stevana Đurišića, pripadnika barske kriminalne grupe. &nbsp; Osim što planiraju više krivičnih djela, Ulama i Đurišić &nbsp;dogovaraju kupovine ličnih karata za potrebe političke grupacije Demokratska Crna Gora. Iz Skaj prepiske se vidi da je Đurišić član Demokrata i da je toj stranci pristupio na nagovor Marka Ljubiše zvanog Kan kao i Ognjena Kažanegre, visokopozicioniranih članova OKG ,,Budvanska”. OCJENA OGNJENA KAŽANEGRE Samo godinu kasnije, upravo će Kažanegra, u razgovoru sa članom Ure Blažom Rađenovićem vrlo mučno okarakterisati Demokrate Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića. &nbsp; -Ovi naši, sad ću ti ja samo nešto, dobro Demokrate, to su najveće pi**e. Evo neka slušaju ovo ako slušaju. Demokrate su najveće pi**e. Njih samo interesuju njihove fotelje, zato, zato će vazda da izgube na izbore katastrofalno svuđe – poručio je Kažanegra. &nbsp;&nbsp; Snimak razgovora Ognjena Kažanegre nije iz Skaj prepiski, već je riječ o mjerama tajnog nadzora koje je Viši sud odobrio po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog razotkrivanja djelovanja kriminalne grupe Budvanska. &nbsp; &nbsp;I, sudeći po Skaj prepisci kojom raspolaže Specijalno državno tužilaštvo, konekcije članova Demokrata sa visokopozicioniranim članovima škaljarskog klana su postojale i bile čvrste i prije i nakon 2020. godine. &nbsp;&nbsp;&nbsp; BEČIĆEVA ZAKLETVA I... Zato je javna zakletva lidera Demokrata, potpredsjednika Vlade Alekse Bečića djelovalo prilično karikaturalno kada se obratio u Skupštini Crne Gore, tokom skupštinskog ispitivanja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića. &nbsp;&nbsp;&nbsp; - Ako ikada iko priloži jedan dokaz da smo se vidjeli, razgovarali a kamoli dogovarali i sarađivali bilo sa Zvicerima, Vukotićima, Drešajima, Mićunovićima, bilo kim iz tog miljea, istog trena, nevezano je li ili nije krivično djelo u pitanju, napuštam ne politiku nego Crnu Goru – kazao je lider Demokrata. &nbsp; Nakon objelodanjivanja Skaj prepiski u kojima se uočavaju veze pripadnika kriminalnih klanova sa Demokratama, lider Demokrata se nije oglašavao da bi redigovao zakletvu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090220090_025a2d8dc857220e72c2b85eaea8fbd2b9aba3e658f2bc0c7c64c18a634ba9b9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025090220090_025a2d8dc857220e72c2b85eaea8fbd2b9aba3e658f2bc0c7c64c18a634ba9b9" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="DA LI JE VLAST NEDODIRLJIVA ZA SDT: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac "> <figcaption>DA LI JE VLAST NEDODIRLJIVA ZA SDT: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ...ĆUTANJE SDT-A Očito da potpredsjednik Vlade Crne Gore vjeruje da će Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović i dalje tihovati kada su u pitanju veze avgustovske vlasti sa organizovanim kriminalom. &nbsp; I zaista, teško je objasniti zbog čega nema reakcije specijalnog tužialštva, makar da se formira predmet na osnovu objava crnogorskih medija. Ili da se, u slučaju da je riječ o medijskim manipulacijama, procesuiraju ljudi iz crnogorskih glasila. &nbsp; Umjesto toga SDT – uporno ćuti. Da li je u ovom slučaju ćutanje – znak odobravanja ili, što bi bilo poražavajuće po društvo, posljedica nemoći? Ili, još i gore, političke korupcije? &nbsp; &nbsp;

,,Brate, svi za Demokrate!”

Bivši komandir nikšićke policije Darko Mađarić i nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti u Nikšiću Tihomir Goranović podnijeli su Osnovnom sudu u Podgorici tužbu protiv Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije zbog mobinga i naknade štete zbog povrede prava ličnosti. Na udaru čelnika bezbjednosnog sektora a, sve pod izgovorom vetinga, kako bi opravdali bezakonje i progon službenika sa dugogodišnjim iskustvom našli su se Mađarić koji je početkom avgusta suspendovan, dok Goranović čeka rješenje o suspenziji. <h2>POLITIČKI PRITISAK</h2> Njihov zastupnik, advokat Veselin Radulović, u tužbama koje je 2. septembra podnio Sudu detaljno navodi, koje su sve poslove u Upravi policije obavljali Mađarić i Goranović, ukazujući da su nagrađivani zbog rezultata do 2021.godine od njihovih neposrednih starješina. Mađarić je 20 godina zaposlen u Upravi policije a Goranović 25. Radulović ukazuje da je Mađarića i Goranovića 27. februara 2021. godine telefonom kontaktirao tadašnji vd direktora Uprave policije Zoran Brđanin i saopštio im da su razriješeni sa funkcije komandira stanice policije Centar bezbjednosti Nikšić i sa mjesta načelnika CB Nikšić i da će biti raspoređeni na nova radna mjesta. - Jedan od ključnih razloga smjene tužilaca bio je politički pritisak određenih struktura na tadašnji menadžment Uprave policije – navodi u tužbama Radulović. U tužbi koju je podnio za Mađarića advokat ističe da njegov klijent tri godine nije bio raspoređen od kada je razriješen sa funkcije komandira stanice policije CB Nikšić pa do 10. januara 2024. godine, kada mu je uručeno novo rasporedno rješenje. <h2>DEGRADIRANJE</h2> - Mađarić nije bio pozvan, niti raspoređen na konkretno radno mjesto, bio je faktički isključen iz radnog procesa bez ikakvog objašnjenja, imao je formalno rješenje na poziciji komandira CB Nikšić, ali nije imao nikakvih zaduženja, bio je izolovan, profesionalno zanemaren, bez mogućnosti obuke, bez prava na dodatni rad i bez mogućnosti napredovanja – piše u tužbi. Advokat Radulović ističe da je Mađarić tri godine bio profesionalno i ljudski ponižavan, uz psihološke posljedice koje su se reflektovale i na njegov porodični život. U januaru 2024. godine Mađarić je dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je određeno da bude u Odjeljenju za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada i analitiku. - Međutim, mobing prema mom klijentu nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik Odjeljenja bezbjednosti Nikšić Željko Peković, a po nalogu tadašnjeg VD pomoćnika direktora Lazara Šćepanovića i saopštio mu da se javi koordinatoru za maloljetničku delinkvenciju, kako bi obavljao izvršilačke poslove. Nakon što je Mađarić Pekoviću pojasnio opis poslova rasporednog rješenja i zatražio pisani nalog za delegirane poslove, Peković je kazao da će se o tome konsultovati sa Šćepanovićem – piše u tužbi. Advokat Radulović u tužbi koju je predao za Tihomira Goranovića takođe navodi istovjetan princip postupanja kao i u slučaju Mađarića. Ukazao je da je Goranović u januaru 2024. godine dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je raspoređen da bude u Odjeljenju za analitiku. - Mobing prema Goranoviću nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik OB Nikšić Željko Peković,a po nalogu Šćepanovića i saopšti mu da je „odlučeno na većem nivou“ da bude u stanici policije OB Nikšić i da će mu starješina Goran Đurđevac davati radne zadatke – piše u tužbi. Nakon toga Goranović je ukazao Pekoviću da ima zvanje glavnog policijskog inspektor i da starješina nišeg zvanja ne može mu davati radne naloge. Nakon toga Peković je rekao da će o tome informisati Šćepanovića pa neka on odluči što je „najbolje rješenje“. U tužbi Radulović ističe da je i tokom 2025. godine nastavljeno zlostavljanje na radu i to kontinuiranim djelovanjem radnih naloga koji su ispod Goranovićevog stručnog zvanja glavnog policijskog inspektora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c" data-rendition-name="original" width="295" height="472" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>  <h2>SMJENE TRAŽILI POLITIČARI</h2> Radulović za Portal ETV kaže da „radnje“ koje su u kontinuitetu preduzimane prema policijskim službenicima koji su se našli na meti nezakonitog „vetinga“ Demokrata nesumnjivo pokazuju da se radilo o klasičnom mobingu. - Takođe, zlostavljanje na radu ili mobing pokazuje kako se sprovodi „veting“ u bezbjednosnom sektoru. Bez pravnog osnova, sa proizvoljnim targetiranjem, bez poštovanja minimalnih prava, odnosno bez upoznavanja sa time šta im se stavlja na teret, bez upoznavanja sa dokazima i spisima predmeta i uz konstantno javno optuživanje i dovođenje u vezu sa kriminalnim grupama. Činjenica je da su smjene Mađarića i Goranovića tražili političari, da su njihove smjene javno proslavljali nakon što su se desile, da nakon toga Mađarić i Goranović nijesu dobili novi raspored u službi tri godine i da su, nakon novog rasporeda, dobijali zadatke koji su ispod nivoa stečenih znanja i iskustva. Činjenica je i da su nakon svega toga neosnovano i bez ijednog dokaza optuženi za veze sa kriminalnim klanovima, ali zbog nepostojanja dokaza za tako nešto, protiv njih nije podnešena krivična prijava. Tako izgleda „veting“ koji sprovodi jedna politička partija, za koju konstantno javnost dobija podatke sa skaj aplikacije da je glasove dobijala od pripadnika kriminalnih klanova - istakao je Radulović. On očekuje da sud odgovorno i zakonito postupi po tužbama radi utvrđenja mobinga i da pruži zaštitu oštećenima i zabrani takvo postupanje ubuduće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066" data-rendition-name="original" width="295" height="445" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>

Goranoviću saopšteno da je „odlučeno na većem nivou“, gdje će biti raspoređen i ko će mu dodjeljivati zadatke

Istraživanje M portala je pokazalo da firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, bilježi astronomski rast poslovnog prometa - od svega 18.997 eura u 2022. godini do čak 2 miliona i 860.249 eura u 2024. godini. Tokom posljednje dvije godine firma je postala vlasnik vrijednih nekretnina na Svetom Stefanu i u Nikšiću. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potpisao je 28. avgusta ove godine odluku kojom je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice izabrana firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug Šaranovićeve partijske koleginice i poslanice Demokrata, Anđele Vojinović. Potvrda o braku izvršnog direktora kompanije i poslanice Demokrata je imovinski karton Anđele Vojinović koji se nalazi u bazi Agencije za sprječavanje korupcije, a u kojem je navedeno da je Pavle izvršni direktor „Gold Security DOO“, sa platom od 1500 eura u 2024. godini. Kada bude realizovana ova javna nabavka, u kasu kompanije na čijem je čelu suprug Anđele Vojinović sliće se 120.000 eura od jednog posla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080916_e60eb1ed75975cd670b7cbec9faddf0eea69b309015e68e310c9b0d86e75ae8b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903080916_e60eb1ed75975cd670b7cbec9faddf0eea69b309015e68e310c9b0d86e75ae8b" data-rendition-name="original" width="1280" height="1589" loading="lazy" alt="odluka"> </figure>  Više izvora M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdi da je tender namješten upravo za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama. Kompanija na čijem je čelu suprug poslanice Demokrata bila je jedina prijavljena na tenderu.&nbsp; Ugovori i sa opštinama Herceg Novi i Nikšić I dok se Demokrate, uključujući ministra Šaranovića i poslanicu Vojinović, besprizorno razračunavaju sa medijima, nevladinim sektorom, advokatima... optužujući ih redom da su svi plaćenici kriminalnih klanova, „Gold Security DOO“ iz Nikšića „slaže“ ugovore sa insitucijama na čijem su čelu Demokrate. Tako je Pavle Vojinović kao izvršni direktor kompanije 9. septembra prošle godine potpisao ugovor sa predsjednikom Opštine Herceg Novi Stevanom Katićem, takođe Demokratom, za vršenje usluge fizičko-tehničke zaštite zgrade Opštine Herceg Novi. Od tog ugovora „Gold Security DOO“ godišnje zarađuje gotovo 70.000 eura. Sličan ugovor Vojinović je 26. juna ove godine potpisao i sa predsjednikom Opštine Nikšić, Markom Kovačevićem, a vrijednost ugovora na godišnjem nivou je 60.621 euro.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_e8d5f150f35424a7ba8d1cf2c6ffa2450720726fdc2b60eb14f5889222dbbab1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903080920_e8d5f150f35424a7ba8d1cf2c6ffa2450720726fdc2b60eb14f5889222dbbab1" data-rendition-name="original" width="1268" height="1595" loading="lazy" alt="ugovor"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_1f70cac28e9973f699ba36709fb3a0898f71908b9e4bad55db580578d01019ae.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250903080920_1f70cac28e9973f699ba36709fb3a0898f71908b9e4bad55db580578d01019ae" data-rendition-name="original" width="1280" height="1600" loading="lazy" alt="ugovor"> </figure>  <h3>Astronomski rast firme od ulaska Demokrata u izvršnu vlast</h3> Kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. Prema imovinskom kartonu Anđele Vojinović, njen suprug Pavle upravo u tom periodu napreduje u kompaniji. On je od rukovodioca tehničkog sektora u „Gold security DOO“ u martu 2024. godine napredovao do mjesta izvršnog direktora. To je ujedno godina kada kompanija uvećava poslovne prihode 753.259 eura na čak 2.860.249 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_ac5fb937d33ea5d3fb00a3d3350964a69d1218df12c834b49a628a5523a9609d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250903080920_ac5fb937d33ea5d3fb00a3d3350964a69d1218df12c834b49a628a5523a9609d" data-rendition-name="original" width="819" height="293" loading="lazy" alt="poslovanje"> </figure>  <h3>Placevi na Svetom Stefanu, poslovni prostori u Nikšiću</h3> „Gold Security DOO“ ne uvećava drastično samo poslovne prihode, već i vlasništvo nad nekretninama. Budvanski katastar je 1. septembra ove godine uknjižio kupovinu građevinske parcele od 241 metar kvadratni u katastarskoj opštini Sveti Stefan, a pravo sukorišćenja imaju „Gold Security DOO“ i Marija Perović. Istovremeno, katastar bilježi da je „Gold Security DOO“ kupovinom dobio pravo korišćenja nekoliko voćnjaka 2. klase – jednog od svega dva kvadratna metra, drugog od 40, trećeg od 17 kvadratnih metara, četvtog od 78 kvadratnih metara i petog od 44 kvadratna metra. Sva kupljena zemlja ukupne površine 422 kvadratna metra nalazi se na veoma atraktivnoj lokaciji iznad hotela „Maestral“ na Pržnu u neposrednoj blizini Svetog Stefana. Kompanija „Gold Security DOO“ je 2024. godine postala vlasnik nekoliko nekretnina i u Nikšiću. Posjedovni listovi pokazuju da su sve nekretnine u Nikšiću u svojini „Gold Security DOO“ u obimu 1/1, a ima ih ukupno šest. Dvije nekretnine, poslovni prostori, nalaze se u Ulici Alekse Backovića i stečene su kupovinom. Jedan poslovni prostor se nalazi u prizemlju i ima površinu od 87 kvadratnih metara, a drugi koji se vodi kao „poslovni prostor u vanprivredi“ ima površinu od 62 kvadratna metra. U nikšićkoj Staroj varoši „Gold Security DOO“ je kupila četiri nekretnine – dva nestambena prostora po 37 kvadratnih metara i dva poslovna prostora od 54 i 36 kvadratnih metara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_2a533e7ddd2f387c33e634ca153171d6828f75968ed6e82b7a6256a20a056801.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250903080920_2a533e7ddd2f387c33e634ca153171d6828f75968ed6e82b7a6256a20a056801" data-rendition-name="original" width="969" height="586" loading="lazy" alt="List nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_5f055f3c9fafc17e2e99ec6c645d2798fcea5d4782eebc314dda89284283dce4.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250903080920_5f055f3c9fafc17e2e99ec6c645d2798fcea5d4782eebc314dda89284283dce4" data-rendition-name="original" width="1002" height="559" loading="lazy" alt="List nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_c46f8389e4c89d2f4dc1ce838c4c148c3e91e816d5c897c1dd266441ec265090.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250903080920_c46f8389e4c89d2f4dc1ce838c4c148c3e91e816d5c897c1dd266441ec265090" data-rendition-name="original" width="943" height="500" loading="lazy" alt="list nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_2579cf29432d2760fe00b8783228be514c7d3db7daf9e798459ecc95c1407adf.png" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250903080924_2579cf29432d2760fe00b8783228be514c7d3db7daf9e798459ecc95c1407adf" data-rendition-name="original" width="942" height="524" loading="lazy" alt="LN"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_e9fcc9a6db73b4c38409da954a160a2ea1125abbe708a9a8cb540c14ab6eb4b2.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250903080924_e9fcc9a6db73b4c38409da954a160a2ea1125abbe708a9a8cb540c14ab6eb4b2" data-rendition-name="original" width="1014" height="1128" loading="lazy" alt="ln izvod"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_b3af2b7398805508e4e208da8fb4ae4316536141759306a386a9b16e9001ae20.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250903080924_b3af2b7398805508e4e208da8fb4ae4316536141759306a386a9b16e9001ae20" data-rendition-name="original" width="1179" height="956" loading="lazy" alt="ln izvod"> </figure>

Tender MUP-a od 120.000 eura za muža Anđele Vojinović

Najava septembarske rekonstrukcije Vlade izazvala je mali tihi rat različitih grupacija unutar vlasti. Ali i veliki pritisak na premijera Milojka Spajića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E i Portala ETV, Demokrate Alekse Bečića pokušavaju da podignu ulog i prijete da će uzdrmati koaliciju na vlasti ukoliko Spajić se bude oslobodio usluga i ministra odbrane Dragana Krapovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320090_c273439aa59e34afa8c7fced46f4373716d6e9ff2b658c34ac57d81694273fbb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090320090_c273439aa59e34afa8c7fced46f4373716d6e9ff2b658c34ac57d81694273fbb" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="BURA UNUTAR PARLAMENTARNE VEĆINE: Mandić, Spajić, Bečić"> <figcaption>BURA UNUTAR PARLAMENTARNE VEĆINE: Mandić, Spajić, Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istovremeno, ekipa Bečića i Bogdanovića pokušava da nađe saveznika unutar parlamentarne većine da se rekonstrukcija Vlade svede na minimalne, kozmetičke promjene. Izvori iz vladajuće koalicije ističu da je Spajić donekle uzdržan, strahujući da bi kadrovske promjene mogle prilično da destibilizuju odnose unutar parlamentarne većine. &nbsp; Ipak, rekonstrukcije će biti i sada se već kristališu neki kandidati za vrh policije. &nbsp; KANDIDAT PAVIĆEVIĆ I FAKULTET U MLADENOVCU Poput Vladana Pavićevića, koji je po volji ljudi iz bivšeg Demokrastkog fronta, preciznije iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320090_3872041fd9bd91d43442394688c965fdd42a34f3130ed084943270663710638e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090320090_3872041fd9bd91d43442394688c965fdd42a34f3130ed084943270663710638e" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="REALNOST ILI NEREALNE AMBICIJE: Vladan Pavićević"> <figcaption>REALNOST ILI NEREALNE AMBICIJE: Vladan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U više crnogorskih medija dovodila se u pitanje validnost Pavićevićeve diplome sa fakulteta u Mladenovcu. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Jedini fakultet u Mladenovcu bio je Fakultet za poslovno industrijski menadžment, a web stranica je posljednji put ažurirana upravo te godine linkom za aplikaciju na konkurs za upis za 2014/2015 i informacijom da je iznos školarine 1.200 eura. Na tom fakultetu je iste godine doktorsku disertaciju, za koju se kasnije saznalo da je falsifikat, odbranio i sadašnji gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić. &nbsp; Na istoj adresi od tada je Poslovni i pravni fakultet Univerziteta Union Nikola Tesla za koji su vezane brojne afere, među kojima je i hapšenje 17 osoba 2021. godine zbog falsifikovanja diplom i trgovine uticajem. Diplome su prodavane za 2000 do 6000 eura a navodno je glavni distributer bio vođa kriminalne grupe Veljko Belivuk. &nbsp; &nbsp;Klijenti su bili brojni policajci, biznismeni, ali i političari. &nbsp; &nbsp;Univerzitet je aprila 2022. izgubio akreditaciju. &nbsp; &nbsp;MUKE ZA BEČIĆA I BOGDANOVIĆA &nbsp;Koliko je realna mogućnost da Pavićević dođe na neku od značajnijih funkcija u policiji, za sada nije izvjesno, ali je u Bečićevoj stranci burno i na pominjanje njegovog imena. &nbsp; Inače, od ranije postoji netrpeljivost između Demokrata i &nbsp;Pavićevića. Oktobra 2021. godine Pavićević je direktno optužio Demokratsku Crnu Goru i lidera Pokreta za promjene Nebojšu Medojevića da su upropastili aktivnosti na rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića. To mu ekipa oko Bečića i Bogdanovića nije zaboravila. &nbsp; Ali se, ipak, nijesu suprotstavili Pavićevićevom povremeno angažmanu u Upravi policije. &nbsp; Početkom 2022. godine Pavićević je bio angažovan – uz obrazloženje, citiramo – ,,da ima određena iskustva i znanja” kao ekspert po ugovoru o djelu u Ministarstvu unutrašnjih poslova dok je ministar bio Sergej Sekulović. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Pavićević je nedavno zapošljen po ugovoru o radu u sektoru za borbu protiv kriminala za koje nije potrebno javno oglašavanje. &nbsp;Ta radna mjesta u Upravi policije u sistematizaciji su označena i proglašena tajnim i nijesu dostupna da se na njih konkuriše svim crnogorskim građanim. Ta radna mjesta se popunjavaju isključivo za jačanje kapaciteta u sprovođenju kriminalistih i prikrivenih istraga, mjera nadzora i opservacije, obavještajno-analitičkih poslova i poslova zaštite svjedoka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320094_b0def3b122e81acd2c20a33464e39ce443e4522e0955c9aa77cea329bd918c9a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090320094_b0def3b122e81acd2c20a33464e39ce443e4522e0955c9aa77cea329bd918c9a" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="PONOVO AKTUELAN: Bivši čelnik Uprave policije Nikola Terzić"> <figcaption>PONOVO AKTUELAN: Bivši čelnik Uprave policije Nikola Terzić</figcaption> </figure>  I TERZIĆ ,,NA TAPETU” &nbsp; Osim Pavićevića, još se pominju neka imena za postavljenja na čelne pozicije u bezbjednosnom sektoru. &nbsp; Prije svega Nikola Terzić, bivši vršilac dužnosti direktora Uprave policije. Nakon što je 11. decembra 2023. godine smijenjen sa te pozicije, zapošljen je u Odjeljenju unutrašnje kontrole. &nbsp; Informacije iz diplomatskog kora ukazuju da bivši premijer Dritan Abazović, ali i pojedini ljudi iz aktuelne Spajićeve Vlade, lobiraju kod stranaca da preporuče crnogorskim vlastima Nikolu Terzića za neku od rukovodećih funkcija u bezbjednosnosm sektoru. &nbsp; Isti izvori govore da je i aktuelni čelnik Uprave policije Nikaola Terzić potegao političke veze da ostane na sadašnjoj poziciji i da je već okrenuo leđa doskorašnjem prijatelju i savezniku an poslu, ministru Danilu Šaranoviću. &nbsp; SPAJIĆ NA POTEZU Nije u pitanju samo borba za čelnu poziciji Uprave policije, već i za neka druga rukovodeća mjesta. &nbsp; &nbsp;Kako je Predrag Šuković, šef Specijalnog policijskog odjeljenja, &nbsp;najavio da bi uskoro mogao da privremeno pauzira od aktivnosti, dio pritiska za popunu mjesta se preselio i na glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića koji je neposredni pretpostavljeni šefu Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp; Brojni su pritisci i za smjenu Gorana Jokića, načelnika regionalnog policisjkog scentra ,,Centar”, ali njega čvrsto podržavaju direktno Andrija Mandić i Milan Knežević pa se računa da mu je zagarantovan opstanak na sadašnjoj poziciji. &nbsp; Više izvora u bezbjednosnom sektoru je istaklo da se iza kulisa odigrava velika kadrovska igra u očekivanju da će premijer Milojko Spajić uskoro posegnuti za rezovima u izvršnoj vlasti. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, osim ambasadora uticajnih zapadnih zemalja, premijeru Spajiću se rekonstrukcija sugeriše i iz vrha Pokreta Evropa sad, od ljudi zabrinutih za pad rejtinga stranke dok Spajić tihuje. Podrška promjenama dolazi i od prijatelja koji niejsu stranački angažovani, poput Ivice Janovića čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji ima veoma dobre kontakte i sa susjedima i kolegama iz država EU. &nbsp; No, premijer Milojko Spajić za sada – mudro ćuti. Da li će, kako to ponekad radi, sve presjeći u jednom danu i javno obznaniti rekonstrukciju svog kabineta? Ili je sadašnja šutnja znak premijerovog straha da bi promjene mogle da budu lančane i da politički kovitlac uskoro dođe i do njega? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: poplava