Ukupni poreski dug, prema posljednjim podacima, iznosi 655 miliona eura, od čega se 398 miliona odnosi na neto osnovni dug, a ostalih 257 miliona na kamatu, saopštio je vršilac dužnosti direktora Poreske uprave (PU), Sava Laketić.
On je naveo da Sektor za operativu u oblasti naplate redovno analizira dug, otpisuje dugovanja kod kojih je u skladu sa zakonom nastupila apsolutna zastara, ali takođe sprovodi aktivnosti kako bi izbjegli eventualne buduće zastare.
- Primjenom Zakona o otpisu kamate, poreski obveznici će imati mogućnost da im se otpiše kamata ukoliko uplate osnovni dug što će dovesti do smanjenja iznosa ukupnog poreskog duga - rekao je Laketić u intervjuu agenciji Mina-business.
Takođe, kao jedan planova za smanjenje poreskog duga koji će Poreska uprava početi sa sprovođenjem u narednom periodu je procjena i prodaja imovine kod onih poreskih dužnika koji nemaju likvidna sredstva.
On je na pitanje kakav uticaj na poreski dug će imati Zakon o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze, koji počinje da se primjenjuje od 1. januara ove godine, odgovorio da je Zakon o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze usvojen u cilju efikasnijeg upravljanja poreskim dugom i rasterećivanja poreskog knjigovodstva kamate u slučaju otplate osnovnog duga.
- Njime je omogućen otpis obračunate kamate poreskim dužnicima koji podnesu sve poreske prijave dospjele do 31. decembra prošle godine i koji u roku od 60 dana od početka primjene ovog zakona u cjelini plate osnovni poreski dug. Već smo razgovarali sa određenim brojem poreskih dužnika i očekujemo da ćemo uspijeti da riješimo bar dio dugogodišnjeg poreskog duga kroz ovo zakonsko rešenje - poručio je Laketić.
On je naveo da je PU zaključno sa 27. decembrom prošle godine ostvarila 1,59 milijardi eura bruto prihoda, što je 206,4 miliona eura ili 15 odsto više u odnosu na isti period 2023. godine. Plan naplate premašen je 65,9 miliona eura ili 4,3 odsto.
- Po osnovu poreza na dodatu vrijednost naplaćeno je 478,5 miliona EUR, što je više 79 miliona eura ili 19,8 odsto u odnosu na isti period 2023 - rekao je Laketić.
Naplata poreza na dobit preduzeća iznosila je, kako je dodao, 212,7 miliona eura i premašila je onu iz 2023. godine 61,3 miliona eura ili 40,5 odsto.
- Naplata doprinosa iznosila je 580 miliona eura i veća je od naplate za 2023. godinu za 23,6 miliona eura ili 4,23 odsto - kazao je Laketić.
Prema njegovim riječima, veća naplata svih poreskih oblika rezultat je povećanja stepena fiskalne discipline kako podsticanjem dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa, primjenom mjera prinudne naplate i sankcionisanjem nelegalnog poslovanja.
- Veliki uticaj na povećanje naplate imala je i pojačana kontrola poreskih inspektora koji su tokom ljetnje turištičke sezone ostvarili zavidne rezultate - ocijenio je Laketić.
Na pitanje u kojoj je fazi reforma poreskih procesa odnosno digitalizacija poslovnih procesa, u cilju veće otvorenosti prema privredi i građanima, Laketić je odgovorio da projekat reforme poreske administacije predstavlja značajan korak ka unapređenju poreskog sistema i efikasnijoj naplati poreza, uz poboljšanje poslovne klime i smanjenje sive ekonomije.
- Projekat je u fazi daljeg unapređenja digitalnih procesa, a ključna aktivnost Poreske uprave je rad na integrisanom sistemu koji bi trebalo da zamijeni sve one stare sisteme koji su trenutno u primjeni. To znači da će svaki poslovni proces koji se odvija između građana i privrede sa Poreskom upravom biti digitalizovan, zahtjevi i prijave poreskih obveznika će se obrađivati na brži način što će dovesti do smanjenja birokratskih barijera i veće naplate poreskih prihoda - objasnio je Laketić.
Prema njegovim riječima, jedan od narednih koraka je formiranje novog portala Poreske uprave koji će sadržati e-sanduče za građane i preduzeća, a putem kojeg će poreskim obveznicima biti omogućeno podnošenje svih poreskih prijava, prijava za registraciju društava i zaposlenih, kao i preuzimanje uvjerenja.
Laketić je, govoreći o projektima PU u ovoj godini, rekao da će sve aktivnosti te institucije biti usmjerene na digitalizaciji, modernizaciji, kao i osnaživanju Poreske uprave u smislu ljudskih kapaciteta, proširenju baze poreskih obveznika, smanjenju poreskog duga.
- Brojne aktivnosti na ovim poljima su započete i realizovane u prošloj godini. Nastavlja se rad na integrisanom sistemu odnosno digitalizacija poslovnih procesa, u planu je organizovanje velikog broja edukativnih kampanja kako bi podigli svijest o značaju poštovanja poreskih obaveza ali i posledicama rada onih koji posluju u sivoj zoni. Na smanjenju poreskog duga radiće Odsjek za prodaju imovine koji će procjenjivati i prodavati imovinu kod onih poreskih dužnika koji nemaju likvidna sredstva - naveo je Laketić.
On je rekao da je u planu formiranje posebnog odjeljenja koje će se baviti nesrazmjernom imovinom i posebnim porezima. Taj novi sektor biće preteča Finansijske policije.
- Od međunarodnih partnera dobili smo pomoć u vidu tehničke i zakonodavne podrške kako bi što prije došli do stvaranja željenog modela - zaključio je Laketić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Laketić: Ukupni poreski dug 655 miliona eura

Ukupan procijenjeni poreski dug početkom prošlog mjeseca iznosio je 637 miliona eura, saopštio je vršilac dužnosti direktora Poreske uprave (PU), Sava Laketić.
- Od ukupno procijenjenog duga, osnovni dug se odnosi iznos od 391 milion eura, dok se na kamatu odnosi 246 miliona eura. Osnovni dug je u odnosu na avgust smanjen za iznos od 250 hiljada eura, dok je kamata porasla oko 1,5 miliona eura - rekao je Laketić u intervjuu Televiziji Crne Gore.
On je naveo da će se takva situcija nastaviti dok ne dođu do momenta primjene novog zakona o otpisu kamate, gdje očekuju zaista značajne efekte i već imaju razgovore sa poreskim dužnicima, očekuju povećanje naplate u prvom kvartalu naredne godine, prenosi portal RTCG.
- Situacija na listi poreskih dužnika je uglavnom mjesecima ista, kada pričamo o državnim preduzećima napomenuo bih da su to Plantaže, tri željeznička preduzća i Intitut "Simo Milošević" - kazao je Laketić. 
 
On je naveo da su prihodi PU u periodu od januara do septembra su 1,2 milijarde eura.
- Imamo rast u svim poreskim oblicima. Rast u odnosu na prethodnu godinu je oko 130 miliona eura ili 20 odsto, a rast u odnosu na plan je 208 miliona ili 12 odsto - naveo je Laketić.
Na pitanje šta je dovelo do veće naplate prihoda, Laketić je odgovorio da unutar PU smatraju da je najveći uticaj na rast svih prihoda doprinio rast poreske discipline, kroz rad svih sektora.
- Napomenuo bih rad sektora naplate, rad inspekcije kao i sektora za velike poreske obveznike, gdje imamo u nekih 250 - 270 društava preko 40-45 odsto naplaćenog poreza na dodatu vrijednost (PDV) i oko 65 odsto naplaćenog poreza na dobit - rekao je Laketić.
Na pitanje u kojim kategorijama je došlo do rasta prihoda u odnosu na prošlu godinu, Laketić je odgovorio da imaju po svim poreskim oblicima rast.
- Najznačajniji je rast kod poreza na dobit gdje imamo 63 miliona rast ili 45 odsto više od ostvarenja u istom periodu prošle godine. Kod PDV- imamo rast od 64 miliona eura ili 22 odsto - naveo je Laketić.

610x380

500x500

Laketić: Poreski dug više od 630 miliona eura

Ni danas nije održano ročište u Privrednom sudu povodom prijedloga Poreske uprave za uvođenjem stečaja u Vektra Boku, koji je star skoro tri godine. Uprava je u međuvremenu dostavila dopunu svog predloga kojim je dug uvećan sa jedan na pet miliona i 150 hiljada eura, potvrdio je jedan od akcioanra Vektra Boke, vlasnik Ellena grupe, Danilo Matijašević. 
To je bio i razlog za odlaganje ročišta.
- To je dug sa kamatama koji je iznosio million eura po Planu reorganizacije Vektra Boke, koji nije ispoštovan. Poreska je tražila kamate i obuhvatila dug nad hotelom Igalo, što je došlo na 5 miliona i 150 hiljada eura. Sada to mijenja čitavu situaciju i naše planove - kaže za Novski portal, Matijašević.
On je ranije kupovinom 33 odsto akcija Vektra Boke na berzi najavio otkup poreskog duga, isplatu zaostalih primanja radnicima i novi investicioni ciklus prodajom hotela Igalo.
- U pregovorima smo sa Ministarstvom finansija i Poreskom upravom kako bismo izašli iz ove situacije i spriječili stečaj. Jer, novac sam imao za prvobitan iznos poreskog duga i dao sam dokaz za to, a sada se sve komplikuje. Teško da Ellena grupa sama može preuzeti novi iznos duga. Država svakako treba da se uključi - kaže Matijašević, koji dodaje da nije izgubio ovim volju niti odustao od ulaganja.
Ponovo odbija spekulacije i optužbe koje iznosi jedan od bivših radnika “Vektra Boke” koji se zalaže za stečaj.
- Dobio sam tri pravosnažne odluke Privrednog suda po kojima nema žalbe da sam akcije kupio u skaldu sa zakonom i da nije bilo nikakve greške u proceduri kod brokera ili izvršitelja. Samo je tehnička stvar kada će Više državno tužilaštvo da odbaci prigovore i skine privremenu mjeru nad akcijama. Imam pravosnažnu presudu da bivši radnik Vektra Boke, koji vodi NVO, nije ni socijalni slučaj kako se žalio. On ima plac koji je dobio od HTP Boka, odnosno imovinu. Ako je socijalni slučaj ne može ni da plati advokata. Podnio sam krivične prijave protiv njega i teško da može dokazati da je tačno sve što je pričao protiv moje kompanije i mene - navodi Matijašević.
Prošlo ročište u Privrednom sudu odloženo je zbog promjene privremenog stečajnog upravnika, pa je umjesto Jovana Lopušine, koji je tražio da ga sud razriješi dužnosti zbog ličnih razloga, imenovana Svetlana Vukašinović.
Na Skupštini akcionara ovog ljeta Matijašević je ušao u Odbor direktora Vektra Boke, sa profesorom Radovanom Samardžićem i advokatom Vladimirom Čovićem, umjesto Brkovića, njegovog sina, kao i Milića Popovića.
Vijeće Višeg suda je prije tri mjeseca potvrdilo optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva koje Brkovića i dvojicu njegovih sinova, sa Popovićem, tereti za zloupotrebu ovlašćenja u privredi i pranje novca u Vektra Boki.

Kamate “podigle” poreski dug Vektra Boke sa jednog na 5,15 miliona eura

Bivši poslanik u Skupštini Crne Gore i dugogodišnji odbornik Skupštine opštine Nikšić Janko Milatović preminuo je u gradu pod Trebjesom.
Iz te opštine je saopšteno da će komemorativna sjednica povodom njegove smrti biti održana sjutra u 10 sati.
- Komemorativna sjednica povodom smrti našeg sugrađanina, dugogodišnjeg odbornika u SO Nikšić i bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore Janka Milatovića biće održana sjutra, 4. aprila u Sali broj 1 Skupštine Opštine Nikšić - kazali su oni.

Preminuo bivši poslanik Janko Milatović

Studenti i članovi akademske zajednice krenuli su biciklima do sjedišta Savjeta Evrope u Strazburu - kako bi evropskim zvaničnicima skrenuli pažnju na situaciju u Srbiji.
Sa njima su reporteri N1 i Nove.
Krenuli su 3. aprila - dan prije Dana studenata, a kako su najavili, &nbsp;stići će u Strazbur 17. aprila.
Prvo mjesto u koje će ući studenti koji su biciklom krenuli u Strazbur je u Zmajevo, rodno mjesto Vukašina Crnčevića, 16. žrtve pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine.&nbsp;
Prvu pauzu napraviže u Vrbasu, gdje im je pripremljen doček.&nbsp;
Oko 16 sati bi trebalo da stignu u Suboticu, gdje će prespavati na nekom od fakulteta.

Studenti iz Srbije biciklima krenuli do Strazbura da bi evropskim zvaničnicima skrenuli pažnju na njihovu situaciju

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Uvaženi Okrivljeni,
Nemojte se začuditi, ali mislim da je logično da ovo pismo počnem stihovima.
Da objasnim, referiram se na izjavu člana Savjeta, Vašeg kolege, uvaženog Naoda Zorića, pa me ponijelo… Evo:
“Al je lep ovaj svet, ja sam žena, ali sam i cvet…”
Elem, prilikom otvaranja izložbe posvećene ženi (kao takvoj) pod nazivom „Hipostaze – tri doba žene“, u ime umjetnika, publici se obratio poštovani gospodin Zorić biranim riječima.&nbsp;
„Izložba je posvećena ženi, tom najmirisnijem cvijetu na zemlji kojem samo treba da se pazi, miriše i da se voli. Zato i mi umjetnici tako iskazujemo svoj osjećaj prema damama, prema ženama, prema našim majkama…“
Eto tako.
E, sad u skladu sa takvim poimanjem žene, a u svjetlu nove sistematizacije, ja bih da nešto predložim. Ako može? A, što ne bi moglo, pitam se? Pa, kad je već tako, evo amandmana.
Dakle, ako je žena zapravo cvijet, kako kaže uvaženi član Savjeta, a ta pretpostavljena žena nema takva saznanja, možda nije gledala otvaranje izložbe, otkud znam, mislim da je neophodno da se to obznani putem oglasne table. Sa Vašim potpisom i potpisom Generalnog.&nbsp;
Dakle, da se napravi objava đe će jasno da piše da je ženski dio kolektiva, u stvari, cvijeće. I da se Aktom o sistematizaciji i promjenom koeficijenata ozbiljno tretira ta floralnost ženskog bića.
Stoga, uvaženi Docentu, obraćam Vam se kao žena i kao cvijet, pa predlažem da mene rasporedite da budem fikus na šestom spratu. Ako već nijesu sva mjesta zauzeta? Istina je da bih ja više voljela da pokrivam poziciju, recimo, holandske lale, ali nijesam sigurna da li ste vi stvarno ili samo deklarativno za to da žene/cvjetiće treba pazit i čuvat? Kao žena imam neka loša iskustva, pa zato sumnjam. Kao cvijet, ne znam šta da Vam kažem.
Ako mi date mjesto lale, poučena iskustvom žene, bojim se - jer onda zavisim isključivo od Vaše pažnje. I, tu je gotovo, venem sto posto. I, šta se onda dešava? Čupate me iz moje male saksije i presađujete neki novi cvjetić. Fikus je, čini mi se, druga priča. Izdržljiv je i sve što mu treba je, što bi rekli Podgoričani, samo da ga „puštite na mir“.
Eto šta napravi identitetski dualitet. Sad ne znam ko sam, šta sam. Jesam li žena ili sam cvijet? Ne znam još. Pa razmišljam, da li je onomad naš generalni mene bacio u podrum jer je u nekom trenutku procijenio da meni, kao cvijetu, valjda smeta previše svjetlosti? Možda su i neke koleginice - cvjetići iz tog razloga završile na Radiju? Možda je Generalni morao, radi njihovog uspješnog rasta i razvoja, da ih skloni sa promaje?
Čudna je ta identitetska smutnja. Nije dobra. Znate onu bajku „Vuk i sedam jarića“? Da je ona nesrećna koza bila osviješćena i tako znala da ona sama može da proizvodi mlijeko, ne bi otišla po selu da traži i tako u direktnu opasnost dovede jariće i navuče im vuka na vrat(a).&nbsp;
Vratimo se cvjetićima. Vjerujem da ćete i koeficijente prilagoditi cvjetnosti kolektiva. Cvjetićima treba prihrana, dohrana i tako to i tome slično. Nego, koliko čujem, Ministarstvo finansija nije baš raspoloženo da prihvati Vaše prijedloge. Izgleda da je problem to što je Generalni bio previše nježan prema sebi, a ostale ostavio da i dalje venu ispod prosjeka. Ma je li to moguće?
Ali, da ne kvarimo putovanje u SAD našem dragom Generalnom. Treba mu odmor od naših svakodnevnih žalopojki. A, i nekako mu je odvratno da se bakće s nama.
Uvažena gospodo, da se sad uozbiljimo. Evo jedna dobronamjerna sugestija – pustite vi jeftine metafore o cvijeću, mirisu, ljubavi i pažnji. Poštovanje je sasvim dovoljno. Ni manje, ni više od toga.
Znate, jedan je Davorin Popović. U njegovoj izvedbi, čak i stih poput onog „stajala je usred bašte, ko najljepši cvjet“, djeluje uzvišeno. Zašto? Zato što je životom umjetnika svjedočio prezir prema otužnoj banalnosti.
Neka Vam bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, žena/cvijet i djelatnica u RTCG

Žena cvjetić

kandidat liste „Evropski savez - Najbolje što možeš! - Ivan Radojičić (SDP, SD, LP i građani)”, Novo Nikčević, obratio se javnosti tokom jučerašnjeg predstavljanja ove liste pred lokalne izbore u Nikšiću i poručio da će 13. april biti prekretnica kad vraćanju napretka u ovaj grad.
- Čast mi je što imam priliku da vam se obratim kao kandidat pobjedničke platforme Evropskog saveza, koji na predstojećim izborima nastupa sa jasnim ciljem – da Nikšiću i svim njegovim građanima pružimo sve što možemo- kazao je Nikčević.
&nbsp;On je istakao da, kao što smo postavili temelje naše države Crne Gore, tako ćemo svi zajedno, pod okriljem Evropskog saveza, čuvati i graditi Nikšić kakav želimo da ostavimo našoj djeci.
- &nbsp;Jer Nikšić nije samo grad. Nikšić je grad borbe, grad Ljuba Čupića, grad Vita Nikolića, grad koji je oduvijek bio uporište antifašističke borbe- poručio je Nikčević.
Ne smijemo, naglašava Nikčević, dozvoliti da Nikšić postane podijeljen grad ili grad koji živi u prošlim vremenima. &nbsp;
- Mi želimo da gradimo budućnost – ali onu pravu, zasnovanu na vrijednostima slobode i jednakosti, koje su bile vodilja naših predaka u najtežim trenucima. Vjerujemo u politiku koja je zasnovana na poštovanju. Vjerujemo u politiku koja se ne bavi samo praznim obećanjima, već konkretnim djelima i rezultatima- kazao je Nikčević.
A Evropski savez i Ivan Radojičić su, kako je dodao, sinonim za to. &nbsp;
- Naš slogan, "Najbolje što možeš", nije samo riječ. To je naše obećanje- podvukao je Nikčević.
Prema njegovim riječima, oni ne govore samo o političkoj borbi, već o posvećenosti svakom građaninu ovog grada. &nbsp;
- Zato, 13. aprila imamo jedinstvenu šansu da Nikšiću vratimo napredak i sjaj koji zaslužuje. Učinimo zajedno najbolje što možemo za naš Nikšić i za našu Crnu Goru. Do pobjede! Nek je vječna Crna Gora- zaključio je Nikčević.
&nbsp;

Nikčević: 13. aprila imamo jedinstvenu šansu da Nikšiću vratimo napredak i sjaj koji zaslužuje

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Tag: poreski-dug