<p>Građani od danas mogu Upravi lokalnih javnih prihoda Opštine Herceg Novi podnijeti zahtjev za otpis kamate na dospjele poreske obaveze, u skladu sa odlukom te lokalne samouprave.</p>
<p>- Odlukom, koja je danas stupila na snagu, uređen je otpis obračunate, a neplaćene kamate na poreske obaveze koje su dospjele za plaćanje do 31. decembra - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Pravo na otpis kamate na poreske obaveze, odnosno lokalne poreze, takse i naknade, može da ostvari svako preduzeće, dio preduzeća, preduzetnik i pojedinac koji najkasnije do 16. juna uplati kompletne poreske obaveze i podnese zahtjev za otpis kamate.</p>
<p>- Zahtjev za otpis kamate na dospjele poreske obaveze se podnosi na obrascu koji se može preuzeti na pisarnici Uprave lokalnih javnih prihoda Opštine Herceg Novi ili na sajtu Opštine Herceg Novi <a href="https://www.hercegnovi.me/sr/">www.hercegnovi.me</a> - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Obrazac je potrebno popuniti i podnijeti Upravi lokalnih javnih prihoda Opštine Herceg Novi, u roku od 60 dana od stupanja na snagu odluke, odnosno do 16. juna.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Podnošenje zahtjeva za otpis kamate na dospjele poreske obaveze u Herceg Novom od danas

<p>Ukupni poreski dug, prema posljednjim podacima, iznosi 655 miliona eura, od čega se 398 miliona odnosi na neto osnovni dug, a ostalih 257 miliona na kamatu, saopštio je vršilac dužnosti direktora Poreske uprave (PU), <b>Sava Laketić</b>.</p>
<p>On je naveo da Sektor za operativu u oblasti naplate redovno analizira dug, otpisuje dugovanja kod kojih je u skladu sa zakonom nastupila apsolutna zastara, ali takođe sprovodi aktivnosti kako bi izbjegli eventualne buduće zastare.</p>
<p>- Primjenom Zakona o otpisu kamate, poreski obveznici će imati mogućnost da im se otpiše kamata ukoliko uplate osnovni dug što će dovesti do smanjenja iznosa ukupnog poreskog duga - rekao je Laketić u intervjuu agenciji Mina-business.</p>
<p>Takođe, kao jedan planova za smanjenje poreskog duga koji će Poreska uprava početi sa sprovođenjem u narednom periodu je procjena i prodaja imovine kod onih poreskih dužnika koji nemaju likvidna sredstva.</p>
<p>On je na pitanje kakav uticaj na poreski dug će imati Zakon o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze, koji počinje da se primjenjuje od 1. januara ove godine, odgovorio da je Zakon o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze usvojen u cilju efikasnijeg upravljanja poreskim dugom i rasterećivanja poreskog knjigovodstva kamate u slučaju otplate osnovnog duga.</p>
<p>- Njime je omogućen otpis obračunate kamate poreskim dužnicima koji podnesu sve poreske prijave dospjele do 31. decembra prošle godine i koji u roku od 60 dana od početka primjene ovog zakona u cjelini plate osnovni poreski dug. Već smo razgovarali sa određenim brojem poreskih dužnika i očekujemo da ćemo uspijeti da riješimo bar dio dugogodišnjeg poreskog duga kroz ovo zakonsko rešenje - poručio je Laketić.</p>
<p>On je naveo da je PU zaključno sa 27. decembrom prošle godine ostvarila 1,59 milijardi eura bruto prihoda, što je 206,4 miliona eura ili 15 odsto više u odnosu na isti period 2023. godine. Plan naplate premašen je 65,9 miliona eura ili 4,3 odsto.</p>
<p>- Po osnovu poreza na dodatu vrijednost naplaćeno je 478,5 miliona EUR, što je više 79 miliona eura ili 19,8 odsto u odnosu na isti period 2023 - rekao je Laketić.</p>
<p>Naplata poreza na dobit preduzeća iznosila je, kako je dodao, 212,7 miliona eura i premašila je onu iz 2023. godine 61,3 miliona eura ili 40,5 odsto.</p>
<p>- Naplata doprinosa iznosila je 580 miliona eura i veća je od naplate za 2023. godinu za 23,6 miliona eura ili 4,23 odsto - kazao je Laketić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, veća naplata svih poreskih oblika rezultat je povećanja stepena fiskalne discipline kako podsticanjem dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa, primjenom mjera prinudne naplate i sankcionisanjem nelegalnog poslovanja.</p>
<p>- Veliki uticaj na povećanje naplate imala je i pojačana kontrola poreskih inspektora koji su tokom ljetnje turištičke sezone ostvarili zavidne rezultate - ocijenio je Laketić.</p>
<p>Na pitanje u kojoj je fazi reforma poreskih procesa odnosno digitalizacija poslovnih procesa, u cilju veće otvorenosti prema privredi i građanima, Laketić je odgovorio da projekat reforme poreske administacije predstavlja značajan korak ka unapređenju poreskog sistema i efikasnijoj naplati poreza, uz poboljšanje poslovne klime i smanjenje sive ekonomije.</p>
<p>- Projekat je u fazi daljeg unapređenja digitalnih procesa, a ključna aktivnost Poreske uprave je rad na integrisanom sistemu koji bi trebalo da zamijeni sve one stare sisteme koji su trenutno u primjeni. To znači da će svaki poslovni proces koji se odvija između građana i privrede sa Poreskom upravom biti digitalizovan, zahtjevi i prijave poreskih obveznika će se obrađivati na brži način što će dovesti do smanjenja birokratskih barijera i veće naplate poreskih prihoda - objasnio je Laketić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, jedan od narednih koraka je formiranje novog portala Poreske uprave koji će sadržati e-sanduče za građane i preduzeća, a putem kojeg će poreskim obveznicima biti omogućeno podnošenje svih poreskih prijava, prijava za registraciju društava i zaposlenih, kao i preuzimanje uvjerenja.</p>
<p>Laketić je, govoreći o projektima PU u ovoj godini, rekao da će sve aktivnosti te institucije biti usmjerene na digitalizaciji, modernizaciji, kao i osnaživanju Poreske uprave u smislu ljudskih kapaciteta, proširenju baze poreskih obveznika, smanjenju poreskog duga.</p>
<p>- Brojne aktivnosti na ovim poljima su započete i realizovane u prošloj godini. Nastavlja se rad na integrisanom sistemu odnosno digitalizacija poslovnih procesa, u planu je organizovanje velikog broja edukativnih kampanja kako bi podigli svijest o značaju poštovanja poreskih obaveza ali i posledicama rada onih koji posluju u sivoj zoni. Na smanjenju poreskog duga radiće Odsjek za prodaju imovine koji će procjenjivati i prodavati imovinu kod onih poreskih dužnika koji nemaju likvidna sredstva - naveo je Laketić.</p>
<p>On je rekao da je u planu formiranje posebnog odjeljenja koje će se baviti nesrazmjernom imovinom i posebnim porezima. Taj novi sektor biće preteča Finansijske policije.</p>
<p>- Od međunarodnih partnera dobili smo pomoć u vidu tehničke i zakonodavne podrške kako bi što prije došli do stvaranja željenog modela - zaključio je Laketić.</p>

Laketić: Ukupni poreski dug 655 miliona eura

<p>Ukupan procijenjeni poreski dug početkom prošlog mjeseca iznosio je 637 miliona eura, saopštio je vršilac dužnosti direktora Poreske uprave (PU), <b>Sava Laketić</b>.</p>
<p>- Od ukupno procijenjenog duga, osnovni dug se odnosi iznos od 391 milion eura, dok se na kamatu odnosi 246 miliona eura. Osnovni dug je u odnosu na avgust smanjen za iznos od 250 hiljada eura, dok je kamata porasla oko 1,5 miliona eura - rekao je Laketić u intervjuu Televiziji Crne Gore.</p>
<p>On je naveo da će se takva situcija nastaviti dok ne dođu do momenta primjene novog zakona o otpisu kamate, gdje očekuju zaista značajne efekte i već imaju razgovore sa poreskim dužnicima, očekuju povećanje naplate u prvom kvartalu naredne godine, prenosi portal RTCG.</p>
<p>- Situacija na listi poreskih dužnika je uglavnom mjesecima ista, kada pričamo o državnim preduzećima napomenuo bih da su to Plantaže, tri željeznička preduzća i Intitut "Simo Milošević" - kazao je Laketić.<br/>
<br/>
On je naveo da su prihodi PU u periodu od januara do septembra su 1,2 milijarde eura.</p>
<p>- Imamo rast u svim poreskim oblicima. Rast u odnosu na prethodnu godinu je oko 130 miliona eura ili 20 odsto, a rast u odnosu na plan je 208 miliona ili 12 odsto - naveo je Laketić.</p>
<p>Na pitanje šta je dovelo do veće naplate prihoda, Laketić je odgovorio da unutar PU smatraju da je najveći uticaj na rast svih prihoda doprinio rast poreske discipline, kroz rad svih sektora.</p>
<p>- Napomenuo bih rad sektora naplate, rad inspekcije kao i sektora za velike poreske obveznike, gdje imamo u nekih 250 - 270 društava preko 40-45 odsto naplaćenog poreza na dodatu vrijednost (PDV) i oko 65 odsto naplaćenog poreza na dobit - rekao je Laketić.</p>
<p>Na pitanje u kojim kategorijama je došlo do rasta prihoda u odnosu na prošlu godinu, Laketić je odgovorio da imaju po svim poreskim oblicima rast.</p>
<p>- Najznačajniji je rast kod poreza na dobit gdje imamo 63 miliona rast ili 45 odsto više od ostvarenja u istom periodu prošle godine. Kod PDV- imamo rast od 64 miliona eura ili 22 odsto - naveo je Laketić.</p>

Laketić: Poreski dug više od 630 miliona eura

<p>Ni danas nije održano ročište u Privrednom sudu povodom prijedloga Poreske uprave za uvođenjem stečaja u Vektra Boku, koji je star skoro tri godine. Uprava je u međuvremenu dostavila dopunu svog predloga kojim je dug uvećan sa jedan na pet miliona i 150 hiljada eura, potvrdio je jedan od akcioanra Vektra Boke, vlasnik Ellena grupe, <b>Danilo Matijašević</b>. </p>
<p>To je bio i razlog za odlaganje ročišta.</p>
<p>- To je dug sa kamatama koji je iznosio million eura po Planu reorganizacije Vektra Boke, koji nije ispoštovan. Poreska  je tražila kamate i obuhvatila dug nad hotelom Igalo, što je došlo na 5 miliona i 150 hiljada eura. Sada to mijenja čitavu situaciju i naše planove - kaže za Novski portal, Matijašević.</p>
<p>On je ranije kupovinom 33 odsto akcija Vektra Boke na berzi najavio otkup poreskog duga, isplatu zaostalih primanja radnicima i novi investicioni ciklus prodajom hotela Igalo.</p>
<p>- U pregovorima smo sa Ministarstvom finansija i Poreskom upravom kako bismo izašli iz ove situacije i spriječili stečaj. Jer, novac sam imao za prvobitan iznos poreskog duga i dao sam dokaz za to,  a sada se sve komplikuje. Teško da Ellena grupa sama može preuzeti novi iznos duga. Država svakako treba da se uključi - kaže Matijašević, koji dodaje da nije izgubio ovim volju niti odustao od ulaganja.</p>
<p>Ponovo odbija spekulacije i optužbe koje iznosi jedan od bivših radnika “Vektra Boke” koji se zalaže za stečaj.</p>
<p>- Dobio sam tri pravosnažne odluke Privrednog suda po kojima nema žalbe da sam akcije kupio u skaldu sa zakonom i da nije bilo nikakve greške u proceduri kod brokera ili izvršitelja. Samo je tehnička stvar kada će Više državno tužilaštvo da odbaci prigovore i skine privremenu mjeru nad akcijama. Imam pravosnažnu presudu da bivši radnik Vektra Boke, koji vodi NVO,  nije ni socijalni slučaj kako se žalio. On ima plac koji je dobio od HTP Boka, odnosno imovinu. Ako je socijalni slučaj ne može ni da plati advokata. Podnio sam krivične prijave protiv njega i teško da može dokazati da je tačno sve što je pričao protiv moje kompanije i mene - navodi Matijašević.</p>
<p>Prošlo ročište u Privrednom sudu odloženo je zbog promjene privremenog stečajnog upravnika, pa je umjesto Jovana Lopušine, koji je tražio da ga sud razriješi dužnosti zbog ličnih razloga, imenovana Svetlana Vukašinović.</p>
<p>Na Skupštini akcionara ovog ljeta Matijašević je ušao u Odbor direktora Vektra Boke, sa profesorom Radovanom Samardžićem i advokatom Vladimirom Čovićem, umjesto  Brkovića, njegovog sina, kao i Milića Popovića.</p>
<p>Vijeće Višeg suda je prije tri mjeseca potvrdilo optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva koje Brkovića i dvojicu njegovih sinova, sa Popovićem, tereti za zloupotrebu ovlašćenja u privredi i pranje novca u Vektra Boki.</p>

Kamate “podigle” poreski dug Vektra Boke sa jednog na 5,15 miliona eura

<p>U večernjoj emisiji Ljetnjeg programa na Televiziji E dramaturg<b> Miloš Boreta</b> govoriće &nbsp;o tome kako se pišu dobre priče, šta pozorište znači danas i kakvu ulogu ima dramaturg u vremenu brzih promjena.&nbsp;</p>
<p>Istovremeno, o svom muzičkom putu, novom spotu, ali i o tome šta znači biti iskren kroz pjesmu otkriće nam pjevač <b>Bane Nedović</b>, kojem će se pridružiti i muzičar <b>Marko Kovačević</b> koji će nam zvucima sa gitare uljepšati ovu ljetnju noć.&nbsp;</p>
<p>O ljepotama Prokletija i izazovima na planinarskim stazama saznajemo od <b>Almasa Čekića </b>iz PSK Očnjak iz Gusinja.&nbsp;</p>

Ljetnje veče na TVE: Večeras o glumi, pozorištu, muzici i ljepotama Prokletija

<p>Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata i antifašista Crne Gore (SUBNOR) organizovaće u nedjelju, u saradnji sa Glavnim gradom Podgorica, svečanu akademiju „Crvena zastava slobode“ povodom 13. jula - dana ustanka crnogorskog naroda i državnosti i Dana SUBNOR-a.</p>
<p>Iz SUBNOR-a su kazali da je jedna od najsvjetlijih stranica crnogorske istorije 13. jul 1941 godine – Dan opštenarodnog ustanka u odbrani zemlje od okupatora, u borbi za nacionalno i socijalno oslobođenje ponos svih dosadašnjih i narednih generacija, koje Crnu Goru doživljavaju kao svoju domovinu, koja slobodu čuva deset vjekova</p>
<p>- Crnu Goru koja je bila i mora ostati kolijevka antifašizma, zemlja đe pripadnici svih vjera i nacija žive u građanskom,pravednom, humanom i naprednom društvu, koje zaslužuje mjesto među civilizovanim evropskim narodima - naveli su iz SUBNOR-a.</p>
<p>Zato, kako su rekli, proslava tog datuma nije samo sjećanje na prošlost i odavanje pošte borcima za slobodu, već opomena svima koji na bilo koji način rade protiv interesa Crne Gore, što novija društvena i politička zbilja potvrđuje.</p>
<p>Događaj će početi u 11. sati, na platou pored spomenika Partizanu borcu na Gorici.</p>
<p>Kako je najavljeno, svečanostima će pored predstavnika društvenog i političkog života Crne Gore, Glavnog grada Podgorice i Prijestonice, prisustvovati antifašisti iz svih crnogorskih opština, zatim predstavnici boračko antifašističkih saveza bivših jugoslovenskih republika, antifašisti kantona Sarajevo, Stoca, Bileće, Trebinja i delegacija antifašista Albanije i Skadra.</p>
<p>Na akademiji će govoriti gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Milojica Dakić i predstavnik SABA Hrvatske Jovan Vejnović.</p>
<p>U umjetničkom dijelu programa učestvuju hor "Vokalisti", folklorna grupa KUD "Budo Tomović" solisti Aleksandra Vojvodić i Dušanka Belada i glumica Jovana Brnović.</p>

U nedjelju svečana akademija povodom 13. jula i Dana SUBNOR-a

<p>Potpredsjednica Skupštine Crne Gore <b>Zdenka Popović</b> predvodila je delegaciju crnogorskog parlamenta na prestižnom globalnom samitu „AI for Good“ koji je održan u Ženevi, navedeno je u saopštenju. </p>
<p>U delegaciji su bile i poslanice<b> Branka Marković</b> i <b>Radinka Ćinćur</b>.</p>
<p>Samit je, kako se dodaje, bio izuzetna prilika za razmjenu znanja, iskustava i ideja o primjeni vještačke inteligencije u korist društva, kao i za uspostavljanje kontakata sa ključnim međunarodnim akterima u ovoj oblasti. </p>
<p>- Tokom brojnih sesija razgovarano je o načinima kako tehnologije mogu unaprijediti kvalitet života, zdravstvo, poljoprivredu obrazovanje i održivi razvoj - dodaje se u saopštenju. </p>
<p>U okviru posjete Ženevi, delegacija Skupštine Crne Gore učestvovala je i na događaju FemAI, posvećenom razmatranju načina na koje vještačka inteligencija može doprinijeti većoj jednakosti, a naročito rodnoj ravnopravnosti, umjesto da produbljuje postojeće razlike. </p>
<p>Popović je uzela aktivno učešće u radu konferencije, a u svom govoru posebno je istakla važnost inkluzivnog pristupa razvoju tehnologija i kreiranju politika koje vode ka pravednijem društvu.</p>
<p>- Na kraju obraćanja, Popović uputila je poziv svim učesnicima da prisustvuju Women Political Leaders (WPL) samitu, koji će se po prvi put održati na Zapadnom Balkanu, u Podgorici, i to upravo na njenu inicijativu, u periodu od 28. do 30. septembra 2025. godine. Ovaj samit doprinijeće jačanju uloge žena u političkom životu i međunarodnom pozicioniranju Crne Gore - zaključuje se u saopštenju. </p>

Popović predvodila delegaciju na globalnom samitu „AI for Good“ u Ženevi

<p>Crnom Gorom, njenom istorijom, kulturom kao i aktuelnim političkim događajima se aktivno bavim već od svojih studentskih dana, gotovo tri decenije. Za izvjesnog Bećira Vukovića, jednog od tri dobitnika ovogodišnje Trinaestojulske nagrade, prvi put sam čuo kad su prije nekoliko dana zvanično objavljena imena dobitnika nagrade koja je sve do ovogodišnje sramne i provokativne blamaže važila za najvažniju crnogorsku državnu nagradu. Osim samog imena, iz medija sam saznao da je pomenuti gospodin navodno pisac i sudeći prema njegovim medijskim izjavama koje su odmah isplivale, sasvim sigurno velikosrpski nacionalista, obožavalac kolaboracionističkog četničkog pokreta iz vremena Drugog svjetskog rata, odnosno čovjek koji javno negira postojanje crnogorske nacije i omalovažava crnogorski narod. Naravno, u današnjoj Crnoj Gori, u kojoj se Crnogorci, ironijom sudbine pripadnici najbrojnijeg naroda, već nekoliko godina zvanično svakodnevno diskriminišu, javno vrijeđaju i tretiraju kao građani drugog reda od strane vlasti kojom dominiraju velikosrpski nacionalisti i klerofašisti, anonimusi sličnog ideološkog profila najbolji su kandidati za državne i administrativne funkcije, za neograničen prostor u medijima i za novčane nagrade.</p>
<p>Prije nekoliko dana, u crnogorskim i regionalnim medijima proširila se skandalozna informacija da knjiga s naslovom <i>Kuće beskućnika</i> za koju je Bećir Vuković zvanično nagrađen, u stvari ne postoji, odnosno nikad nije izašla iz štampe. Njen primjerak ne posjeduje ni jedna biblioteka u Crnoj Gori niti u susjednoj Srbiji gdje je navodno izašla, niti se može naći u bilo kojoj biblioteci ili knjižari na svijetu. Nažalost, kao čovjeka koji godinama svakodnevno prati sve što se u Crnoj Gori i širom regionu dešava, ni ova činjenica me nije iznenadila. Da bi u današnjoj Crnoj Gori dobio visoko državno priznanje, posebno u slučaju da nagrada donosi i značajnu finansijsku dobit, „pisac“ uopšte ne mora objaviti knjigu, vjerovatno čak može i biti nepismen – dovoljna kvalifikacija je javno ispoljavanje mržnje prema vlastitoj državi, agresivno vrijeđanje i negiranje svega crnogorskog, uz istorijski revizionizam i žestoki pravoslavni klerikalizam, odnosno omalovažavanje antifašističke tradicije. Drugim riječima, potpuni marginalci, ludaci i apsolutni mediokriteti vještački se uveličavaju i proglašavaju genijalcima samo zbog bliskosti trenutno vladajućoj ideologiji i sadašnjem političkom režimu, koji je vazalski ovisan od sve više poljuljanog i sve više agresivnog Vučićevog režima u Beogradu. Botovi i jadnici koji aplaudiraju svim koracima četničkog vojvode Andrije Mandića, trenutnog predsjednika crnogorske skupštine i, sviđalo nam se ili ne, danas realno najmoćnijeg političara u Crnoj Gori, u komentarima na internetu ponavljaju potrošenu litijašku ideju da su ranijih godina Srbi u Crnoj Gori bili ugroženi i diskriminisani. Zato je navodno sada došlo vrijeme da Trinaestojulsku nagradu konačno dobije i neki dokazani Srbin. Bez obzira na to da li je njegov rad vrijedan, odnosno, da li uopšte iza njega stoji neki rad. Kao što smo vidjeli, nagrada se može dobiti i za knjigu koje nema, i sljedeće godine, ako trenutna vlast uspije odbraniti svoje položaje, možda ćemo dočekati i nagradu za film koji nije snimljen, naravno pod uslovom da će „reditelj“ biti uzoran vjernik SPC i javni negator svega što nosi crnogorski predznak.  </p>
<p>U Pragu već preko sto godina postoji čuvena Slovenska biblioteka (Slovanská knihovna), jedna od najbolje i najsistematičnije snabdijevenih svjetskih biblioteka sa fokusom na književnu produkciju slovenskih naroda i zemalja, uključujući i zemlje bivše Jugoslavije poput Crne Gore. Uostalom, brojni crnogorski intelektualci tokom svojih posjeta Pragu redovno obilaze i ovu čuvenu biblioteku, koja odavno usko sarađuje i sa Crnogorskom nacionalnom bibliotekom, kao i s velikim brojem drugih biblioteka u regionu. Onog dana kad je bila zakazana svečana ceremonija dodjele ovogodišnje Trinaestojulske nagrade (doduše samo sa dva široj javnosti ne baš poznata dobitnika, zato što je treći, svjetski poznati umjetnik Miloš Karadaglić, „s obzirom na okolnosti“ odbio da primi nagradu), zavirio sam u elektronski katalog Slovenske biblioteke.        </p>
<p>U katalogu Slovenske biblioteke, osoba po imenu Bećir Vuković ne postoji. Ova uvažena institucija u svojim fondovima ne evidentira ni jednu njegovu knjigu. Prema katalogu Nacionalne biblioteke Češke republike (Slovenska biblioteka sačinjava njen autonomni dio), jedan primjerak jedne njegove knjige je ipak nekako zaljutao do Praga. Radi se o knjizi s naslovom <i>Administracija straha</i> (70 strana, ISBN 9788652301874). Iz kataloga saznajemo da je ovo književno djelo izašlo u Beogradu 2016. godine (znači, one godine kada su u Crnoj Gori ruske i srpske službe neuspješno pokušavale izazvati nasillni prevrat da bi onemogućili njeno planirano učlanjenje u NATO, što znači da je rukopis vjerovatno nastajao odprilike u ono doba kada je vojvoda Andrija Mandić sa svojom četničkom družinom u parku ispred skupštine usred Podgorice pekao prase na ražnju). Gore navedena knjiga Bećira Vukovića nije dostupna u Klementinumu, glavnoj baroknoj zgradi nacionalne biblioteke, nego se mora nekoliko dana unaprijed naručiti iz centralnog skladišta na periferiji Praga. To je klasična sudbina knjiga za koje čitaoci ne iskazuju baš pretjerano interesovanje.</p>
<p>Iz znatiželje, nekoliko sati prije skandaloznog uručivanja Trinaestojulske nagrade dvojici preostalih dobitnika, u vrijeme kad su već mediji objelodanili činjenicu da nagrada nije uručena u skladu sa zakonskom procedurom, koja je čak višestruko prekršena, i kad se već znalo da Vukovićeva knjiga za koju će „autor“ biti nagrađen jednostavno ne postoji, pregledao sam još malo detaljnije elektronski katalog praške Slovenske biblioteke. Radi upoređenja, ukucao sam imena nekoliko dobitnika Trinaestojulske nagrade iz prethodnih dvadeset godina, iz relevantnih oblasti gdje se književni ili naučni rad ispoljava prije svega objavljivanjem knjiga.</p>
<p>U katalogu Slovenske biblioteke u Pragu, najzastupljeniji dobitnik Trinaestojulske nagrade u 21. vijeku je Adnan Čirgić sa ukupno 34 naslova. Sljede Živko Andrijašević (25 naslova), Radoslav Rotković (22), Andrej Nikolaidis (19), Mladen Lompar (17), Gojko Čelebić (17), Šerbo Rastoder (16), Milorad Popović (14), Božidar Šekularac (14), Pavle Goranović (10), Zuvdija Hodžić (10) i Aleksandar Čilikov (8). I konačno, 8. juna 2025, u redove više navedenih crnogorskih intelektualaca, književnika i naučnika, predsjednik skupštine Andrija Mandić je na osnovu sporne i provokativne odluke ubacio „beskućnika“ Bećira Vukovića (nula). Čuveni svjetski teoretičari književnosti su posebno 70-ih i 80-ih godina 20. vijeka često ponavljali mantru o navodnoj „smrti autora“. Crnogorska nadrealna stvarnost 20-ih godina 21. vijeka u praksi je pokazala da sve može biti naopako: autor je živ, zdrav i nagrađivan, dok književno djelo više nije potrebno. Ceremonija dodjele Trinaestojulske nagrade pod nadzorom vojvode Mandića u stvari je predstavljala unikatnu svećanost kojom je zvanično proslavljena i novčano nagrađena – „smrt knjige“!</p>
<p>Detalje građanskog protesta protiv kontroverznog dodjelivanja Trinaestojulske nagrade ispred vile Gorica u Podgorici detaljno sam pratio uživo, zahvaljujući internetu i prisutnim prijateljima. Policija je zloupotrijebila silu protiv mirnih demonstranata, uključujući biber-sprej (kojim su prema videosnimci upravljali vrlo neprofesionalno i nevješto). Nekoliko hrabrih ljudi koji su došli da bi se čuo glas razuma i pravde bilo je u protestima povrijeđeno, neki od njih su morali potražiti medicinsku pomoć. Među povrijeđenima je bio moj dragi prijatelj i kolega Aleksandar Radoman, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju. Onaj isti Aleksandar Radoman koji u katalogu Slovenske biblioteke u Pragu ima 19 naslova, uz dodatnih 5 naslova u katalogu Nacionalne biblioteke Češke…  </p>

Smrt knjige

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: poreski-dug