Ministarstvo zdravlja iniciralo je formiranje eksterne komisije sastavljenu od stručnjaka iz regiona i Evropske unije (EU), koja će se baviti slučajem smrti porodilje Drite Tafe, kazao je resorni ministar Vojislav Šimun.
On je, odgovarajući na pitanje poslanika Albanske alternative Iljira Čapunija o smrti Tafe i unapređenju uslova u bolnici u Ulcinju, rekao da je Ministarstvo zdravlja preduzelo zdravstveni i sanitarni nadzor u Opštoj bolnici (OB) Bar, kao i u Kliničkom centru Crne Gore, gdje je Tafa preminula.
Šimun je rekao da je sprovedena obdukcija i da se čeka izvještaj.
- Inicirao sam formiranje eksterne komisije sastavljenu od stručnjaka iz regiona i država EU, i očekujem da ćemo imati nepristrasan uvid u cijeli proces - rekao je Šimun.
On je kazao da to duguju porodici i javnosti.
Govoreći o porodilištu u Ulcinju, Šimun je rekao da su formirali Nacionalnu komisiju koja će se baviti unapređenjem stanja u tom porodilištu.
- Očekujem brzo izvještaj te komisije. Smatram da ulcinjsko porodilište treba osnažiti u tom pogledu - rekao je Šimun.
On je, odgovarajući na pitanja poslanika Demokratske partije socijalista Nermina Abdića o potrošnji ljekova u Crnoj Gori, kazao da se tri puta godišnje revidira lista ljekova.
Šimun je kazao da su farmakoekonomskim mjerama izvršili uštede.
- Komora za citostatike dodatno će smanjiti trošak ljekova 15 do 20 odsto. Uvođenjem „track and trace“ sistema za ljekove dodatno će se omogućiti uštede - kazao je Šimun.
On je, govoreći o povećanju cijena ljekova, rekao da je, što se tiče cijene antibotika, ona manje-više ista.
- Ono što se u Crnoj Gori radi je uvođenje inovativne terapije. Konkretno, ukupno je uvedeno preko 20 inovativnih ljekova, za onkologiju je izdvojeno pola od toga - rekao je Šimun.
On je najavio da je u pripremi izmjena Zakona o ljekovima.
- Koji će ljekove van liste ograničiti cijenama. To je nešto što je moglo hiljadu puta da se uradi dosad. Umjesto 1,5 hiljada ljekova koji su već na listi, mi ćemo još hiljadu ograničiti cijenema - dodao je Šimun.
On je kazao da je planirano i da se omogući da se na tendere Montefarma jave i druge drogerije, a ne samo domaće, kako bi se smanjila mogućnost monopola.
- Nešto se štedi, ali se uglavnom prebacuje na inovativnu terapiju, kako bismo bili u korak sa državama kojima stremimo - rekao je Šimun.
Odgovarajući na pitanje Abdića o listama čekanja, Šimun je rekao da je sitacija dosta bolje nego ranije kada se na specijalističke preglede čekalo po više mjeseci, a na kontrolni pregled mjesec.
- Veliki problem je to što smo oslobodili termine, ali se pacijenti ne jave, ili završe pregled van sistema centralnog zakazivanja, ili bez uputa - rekao je Šimun.
On je kazao da prave transparentne liste kako bi da pacijentima pružili mogućnost da dobiju termin.
- Uveli smo i to da specijalisti zakazuju kontrolne preglede. Povećan je dopunski rad sa mjesec na tri. Sve to doprinosu boljoj organizaciji, ali činjenica je da u nekim segmentima moramo povećati kapacitete, ne samo ljudske nego i infrastrkturne - ukazao je Šimun.
On je rekao da će se dodatnom optimizacijom procesa i eliminacijom segmenta gdje se i do 50 odsto građana ne javi na pregled, dodatno skraćivati liste čekanja.
Odgovarajući na pitanje poslanike Vladimira Dobričanina o tome da li Ministarstvo zdravlja planira da uvede doprinose za zdravstvo, odnosno plaćanje zdravstvenog osiguranja i na koji način, Šimun je rekao da je Dobričanin glasao za Evropu sad 1 koja je pokazala da je aktuelni model održiv.
- Ne finansiramo se više iz doprinosa i to je olakšica za građane, a sa druge strane imamo bolju poresku politiku - kazao je Šimun.
To je, kako je naveo, model koji se primjenjuje i u drugim zemljama Evrope.
- Činjenica je da smo imali nekoliko sastanaka sa Svjetskom zdravstvenom organizacjom (SZO), sa ekspertima za planiranje budžeta, gdje je ovaj model pohvaljen. Model je otporniji na eventualne fluktuacije u smislu stope zaposlenosti, ukoliko bi došlo do povećanja stope nezaposlenosti ovaj sistem je u odnosu na njega otporniji - rekao je Šimun.
On je kazao da je proteklih godina budžet Ministarstva rastao.
- Kroz Evropu sad 2 dodatno smo osnažili plate. Svi parametri, uz pohvalu SZO, ne ukazuju na nestabilnost u tom pogledu nego na održiv sistem - rekao je Šimun.
Na pitanje poslanice Građanskog pokreta URA Ane Novaković o gradnji Klinike za hematologiju, Šimun je rekao da je u toku dopuna projekta.
- Završava se ta procedura u novembru, a u prvom kvartalu iduće godine raspisujemo tender za izgradnju klinike i nabavku PET skenera. Projekat je vrijedan 15 miliona, a sam skener 2,5 miliona eura, uz kontribuciju Ministarstva od oko 750 hiljada eura - kazao je Šimun.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šimun: Stručnjaci iz regiona i EU baviće se slučajem preminule porodilje

Komisija za kontrolu kvaliteta u Opštoj bolnici Bar zaključila je da su u liječenju porodilja Drite Tafa i Asmire Alošević ispoštovana sva medicinska načela i pravila struke, u skladu sa trenutno važećim protokolima, saopštio je direktor te bolnice Igor Karišik.
Iz bolnice Bar saopštili su da se sve procedure u bolnici sprovode stručno i profesionalno, da, kako tvrde ,,ishitrene izjave od strane različitih subjekata unijele su nemir i nepovjerenje kod građana, te da nakon ozbiljnog pristupa žele da govore jezikom struke."&nbsp;
Karišik je, u svoje i ime članova kolektiva, izjavio saučešće porodici preminule pacijentkinje Drite Tafić.
- Sve nas je pogodila vijest o njenoj smrti i učestvujemo u žalosti sa njenom porodicom. Razlog što nismo do sada davali izjave je taj što smo htjeli da provjerimo sve činjenice uvidom u postojeću medicinsku dokumentaciju, uzmemo izjave od svih učesnika u liječenju pacijentkinja Drite Tafić i Asmire Alošević. Nakon toga organizovan je sastanak komisije za kontrolu kvaliteta u našoj bolnici i doneseni su zaključci i formirani izvještaji koji su poslati nadležnim institucijama - istakao je on u saopštenju za javnost.
U saopštenju je naveo i šta je Komisija za kontrolu kvaliteta 5. novembra zaključila u vezi toka liječenja Drite Tafa.
- Komisija za kontrolu kvaliteta zaključe na osnovu uvida u kompletnu medicinsku dokumentaciju da su u liječenju ove pacijentkinje ispoštovana sva medicinska načela i sva pravila struke u skladu sa tenutno važećim protokolima. &nbsp;I pored činjenice koju smo konstatovali da je pacijentkinja tokom operacije u OB Bar imala komplikaciju podvezivanja desnog uretera i zbog čega je upućena u KCCG. Obzirom da se pacijentkinja nakon izlaska iz KCCG nije javljala u barsku bolnicu, teško možemo da nađemo vezu odnosno razionalne i objektivne razloge zašto pacijentkinja koja je operisana carskim rezom prije mjesec ipo dana odnosno šest nedjelja egzitirala u KCCG, s obzirom da nije rađena obdukcija te nemamo obdukcioni nalaz - naglasio je on.
On tvrdi da se ve procedure u bolnici se sprovode stručno i profesionalno.
Pacijentkinji Driti Tafić je, kako kaže, nakon pregleda 13. septembra indikovan i urađen hitni, treći carski rez i desna adneksektomija.
- Odmah sutradan je prepoznata komplikacija , sumnja na podvezivanje desnog uretera, odrađena dijagnostika i nakon konsultacija sa kolegama iz Kliničkog centra upućena u ovu ustanovu tercijarnog nivoa radi daljeg liječenja. Nakon perioda liječenja je bila otpuštena kući te se kasnije javila u klinički centar na zakazanu intervenciju gdje je urađena procedura nakon koje je na žalost pacijentkinja preminula. U pomenutom periodu nije se javljala na preglede u Opštu bolnicu Bar - naveo je Karišik.
Stoga je demantovao prvobitne informacije da je pacijentkinja preminula u barskoj bolnici.&nbsp;
- Naime mjesec i po dana nakon upućivanja u Klinički centar je došlo do smrtnog ishoda. Komplikacije su na žalost sastavni dio medicine, naročito hirurških procedura - istakao je Karišik.
U uvom slučaju je, ističe on, komplikacija brzo prepoznata i pravovremeno je reagovano.
- Da nije bilo prepoznavanja komplikacije radilo bi se o ljekarskoj grešci. Da nije pravovremeno reagovano govorili bismo o krivici. Oba elementa greške i krivice u ovom slučaju nema - naznačio je Karišik.
Potom je naveo da je Komisija za kontrolu kvaliteta 5. novembra zaključila, na osnovu uvida u kompletnu medicinsku dokumentaciju, da su i u liječenju pacijentkinje Alošević ispoštovana sva medicinska načela i sva pravila struke u skladu sa trenutno važećim protokolima.
- Zbog krvarenja koje se i pored odgovarajuće terapije nije stbilizovalo zbog sumnje da se radi o poremećaju koagulacije, pacijentkinja se upućuje u KCCG na dalje liječenje u pratnji dežurnog anesteziologa - dr Dragaš, dežurnog specijalizanta ginekologije- dr Kolašinac, glavne sestre porodilišta - Ivane Prelević i pripravnog anestetičara - Šoškić Dražena. I pored prijedloga dežurnog anesteziologa da se pacijentkinja primi u jedinicu intenzivog liječenja, pacijentkinja se prima na Odjeljenje humane reprodukcije - rekao je Karišik.
On je saopštio da je Alošević primljena u barsku bolnicu 10. septembra i da je nakon pregleda indikovan i urađen hitan carski rez.
- U postoperativnom periodu je primjećeno izraženije i neuobičajeno krvarenje koje se javilo dva sata nakon završene operacije, oko 15h i nije adekvatno reagovalo na primjenjenu terapiju. Zbog osnovane sumnje i bojazni da je koagulopatija uzrok pojačanog krvarenja, pacijentkinja je nakon konsultacija sa kolegama iz Kliničkog centra upućena u isti oko 18 časova, gdje je nastavljeno liječenje. Od trenutka operacije do transporta, pacijentkinja se nalazila u jedinici intenzivno liječenja bolnice Bar. Prema postojećim informacijama ona se i dalje nalazi na bolničkom liječenju u KCCG i nadamo se njenom brzom oporavku - istakao je Karišik.
Prema njegovim riječima, nadležni ginekolozi, kad je u pitanju zdravstveno stanje obje pacijentkinje, interesovali i kontaktirali kolege iz Kliničkog centra.
- Interesovanje za zdravstveno stanje i dalji tok liječenja pacijenata koji se upute na dalje liječenje u druge ustanove je uobičajeno. Nadležne institucije će obaviti detaljnu istragu i utvrditi istinu te se nadamo da ćemo po završenim procedurama saznati zvanične rezultate - saopštio je Karišik.

Barska bolnica: U liječenju dvije porodilje ispoštovali smo sva medicinska načela i pravila

Ministar zdravlja Vojislav Šimun je prije deset dana, odnosno 7. oktobra izdao uputstvo svim domovima zdravlja u Crnoj Gori da hitno obustave izdavanja izvještaja za obračun naknade zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad licima koja koriste porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo.
U dokumentu koji je adresiran na direktore domova zdravlja navodi se da je riječ o pravima koja su u nadležnosti Ministarstva socijalne zaštite brige o porodici i demografije, te da je to ministarstvo o svemu obaviješteno, odnosno da mu je upućena inicijativa za izmjenu ovog pravilnika.
Međutim kako nezvanično saznaje M portal, ovo ministarstvo još uvijek nema uredbu kojom bi regulisalo pitanje doznaka za bolovanje porodiljama i osobama koje su na roditeljskom odsustvu.
Tako su se porodilje i osobe na roditeljskom odsustvu našli u “procjepu zakona” i evidentno imaju problem da ostvare svoja prava. Porodilja koja se javila redakciji M portal kazala je da žene koje se sada porađaju nemaju gdje da traže doznake jer doktori po naređenju ministra ne mogu da izdaju doznake. 
- Izvršena je analiza pravnih propisa i utvrđena njihova pogrešna primjena u odnosu ne utvrđivanje privremene spriječenosti za rad licima koja koriste pravo na porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo - navodi se u uputstvu koje je Šimun poslao domovima zdravlja.
On se u ovom slučaju poziva na Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju (Službeni list CG", broj 145/21), Zakon o radu ("Službeni list CG", br. 74/19, 8/21, 59/21, 68/21, 145/21, 77/24 1 85/24), Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti ("Službeni list CG", br. 27/13, 1/15, 42/2015), 56/16, 68/16, 1/17, 42/17, 50/17 59/21, 145/21, 3/23 i 48/) i Pravilniku o bližim uslovima za ostvarivanje os&gt;novnih materijalnih davanja iz socijalne i dječje zaštite ("Službeni list CG", br. 43/20, 43/21, 76/21, 113/21, 79/23 i 58/24)
- Članom 11 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju naknada zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad propisana je kao jedno od prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja koje, u skladu sa članom 36 ovog zakona, imaju osiguranici iz člana 6 stav 1 tač. 1 i 2 ovog zakona, ako nijesu ostvarili pravo na penziju, u skladu sa propisima kojima se uređuje penzijsko i invalidsko osiguranje, ako su usljed bolesti ili povrede privremeno spriječeni za rad, stavljeni pod zdravstveni nadzor ili se nad njima sprovodi karantin ili kućna izolacija, izolovani kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u domaćinstvu, određeni da njeguju oboljelog člana uže porodice, spriječeni da rade zbog dobrovoljnog davanja krvi, organa, tkiva i ćelija i određeni za pratioca oboljelog lica upućenog na liječenje ili ljekarski pregled u drugo mjesto, odnosno dok traje bolničko liječenje - navodi se u dokumentu koji potpisuje Šimun.
On dalje konstatuje da među navedenim razlozima nema porodiljskog niti roditeljskog odsustva jer ova prava uređuju propisi o radu o socijalnoj i dječjoj zaštiti i po tom osnovu ova lica koriste pravo na odsustvo sa rada.
Dodaje da Zakon o radu ("Službeni list CG", br. 74/19, 8/21, 59/21, 68/21, 145/21, 77/24 1 86/24) u odredbama čl. 17, 102, 126, 127, 137 bliže uređuje ova prava, kao prava koja zaposleni ostvaruju ne osnovu ovog zakona, a u vezi ostvarivanja prava iz socijalne i dječje zaštite, saglasno Zakonu o socijalnoj i dječjoj zaštiti ("Službeni list CG", br. 27/13, 1/15, 42/2015), 563 66/16, 1/17, 42/17, 50/17, 59/21, 145/21, 3/23 148/).
- Medutim, Pravilnik o bližim uslovima za ostvarivanja osnovnih materijalnih davanja iz socjalne i dječje zaštite ("Službeni is: CG", br. 43/20, 43/21, 76/21, 113/21, 79/23 1 58/24) sadrži odredbu koja propisuje obavezu zaposlenog lica da nadležnom centru za socijalni rad između ostalog dostavi i dokaz o privremenoj spriječenosti za rad. Ova odredba koja je nezakonita, dovela je do pogrešne prakse i izdavanja izvještaja o privremenoj, spriječenosti za rad licima koja koriste pravo na odsustvo na osnovu propisa o radu i socjalnoj i dječjoj zaštiti a ne na osnovu Zakona o obaveznom zdravstvenom osigurenju iz razloga propisanih članom 36 ovog zakona - ističe ministar zdravlja Šimun.
Pomenuti navodi upućuju na zaključak da tri posljednje vlade, Zdravka Krivokapića, Dritana Abazovića i Milojka Spajića nijesu postupale u skladu sa zakonom, jer Ministarstvo zdravlja tek sada ukazuje na to da je zaposleni obavezan da nadležnom centru za socijalni rad pored ostalog dostavi i dokaz o privremenoj spriječenosti za rad. 
Šimun naglašava i da je o svemu pomenutom obaviješteno resorno Ministarstvo socijalne zaštite, brige o porodici i demografije, kome je upućena inicijativa za izmjenu ovog pravilnika.
No on takođe tvrdi da izmjena Pravilnika ne sprečava Ministarstvo zdravlja da ukaže na ovaj problem i izda uputstvo za postupanje Domovima zdravlja, da izabrani doktori odmah prekinu nezakonito utvrđivanje privremne spriječenosti za rad zdravim licima, koja odsustvo koriste sa drugim propisima.
- Iz navedenih razloga, dužni ste da izabranim doktorima hitno naložite obustavu izdavanja izvještaja za obračun naknade zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad licima koja koriste porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo - zaključuje Šimun u dopisu domovima zdravlja.

Šimun ukinuo naknade zarada porodiljama

U predmetima ratnih zločina koji su ustupljeni Crnoj Gori imamo uspješno postupanje - poručio je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović na Regionalnoj konferenciji tužilaca o saradnji u procesuiranju ratnih zločina održanoj na Brionima u Republici Hrvatskoj koja je okupila tužioce i predstavnike pravosudnih institucija iz regiona, kao i međunarodnih organizacija, s ciljem jačanja saradnje i efikasnijeg procesuiranja u ovim predmetima.
Kada je riječ o ustupanju krivičnog gonjenja, rekao je da smatra da bi najefikasnije bilo da se takvi predmeti ustupaju nakon završene istrage ili podizanja optužnice.
Dodao je da vjeruje da će nastavak uspješne regionalne i međunarodne saradnje tužilaštava doprinijeti i ostvarivanju još boljih rezultata u procesuiranju učinilaca krivičnih djela ratnih zločina.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković istakao je da je Državno tužilaštvo Crne Gore ostvarilo značajan napredak u oblasti procesuiranja ratnih zločina, naročito kroz unapređenje saradnje sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (MRMKS), kao i bilateralnu saradnju sa tužilaštvima iz regiona.
- U prethodnom periodu potpisani su bilateralni sporazumi koji se odnose na podršku žrtvama i svjedocima u krivičnim postupcima, a preduzeti su i konkretni koraci ka unapređenju postojećeg Sporazuma o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida koji je zaključen sa Državnim tužilaštvom Republike Hrvatske 2006.godine - istakao je Marković.
VDT je naglasio da su, uprkos izazovima, poput protoka vremena i ograničenih resursa Specijalnog državnog tužilaštva, kroz neposrednu komunikaciju između tužilaštava iz regiona ostvareni konkretni rezultati u procesuiranju ratnih zločina.
- Napredak Crne Gore u ovoj oblasti prepoznala je i Evropska komisija, koja je konstatovala da država gradi kredibilan i održiv bilans u procesuiranju složenih predmeta ratnih zločina - dodao je Marković.
Specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić predstavila je institucionalna rješenja i iskustva Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore u radu sa žrtvama i svjedocima u predmetima ratnih zločina, te govorila o zakonitosti i prihvatljivosti dokaza prikupljenih u drugim državama.
Konferenciju su organizovali Državno tužilaštvo Republike Hrvatske i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), uz podršku Evropske komisije i drugih međunarodnih partnera.

Marković i Novović na regionalnoj konferenciji o ratnim zločinima: Saradnja tužilaštva ključna za efikasno procesuiranje

Izlet u prošlo - slučaj Ćorkovača
Ko ne zna, Ćorkovača je uzvis od nekih 600 metara u bosanskoj Krajini, blizu Bužima. Za tamošnje stanovništvo sveto brdo koje je tokom rata držala viteška (105.) 505. Bužimska viteška brigada legendarnog komandanta Izeta Nanića te time spriječila genocid u Cazinskoj krajini, odnosno Bihaćkom okrugu. Otpor tamošnjih bosanskohercegovačkih patriota probali su da slome svi - i ratni zločinac Ratko Mladić koji je tu ranjen, i Legija, takođe ranjen, te "naš" Arkan i neki njegovi "naši", znate dobro koji. Da je Ćorkovača pala u toku rata, mapa Zapadnoga Balkana izgledala bi potpuno drugačije, smatraju mnogi vojni analitičari, jer, niti bi hrvatska vojska kasnije mogla sprovesti oslobodilačku operaciju Oluja, niti bi etnička struktura tog kraja bila ista. Bile bi to nove Srebrenice. Ipak, jedinice 5. korpusa Armije RBiH i njegova udarna pesnica 505. Bužimska, likvidirali su četničke vlažne ekspanzionističke snove.
Nanićev nasljednik na mjestu komandanta i vojni istoričar, pukovnik Sead Jusić, u svojim je monografijama o ratu u BiH potcrtao značaj Ćorkovače i Bužima, ulazeći u istorijat velikosrpskih nasrtaja na te predjele. Naime, kako kaže Jusić, još je Petar Karađorđević aka Petar Mrkonjić (nažalost, budući crnogorski zet i kralj Srbije) tokom bune 1875. godine ratovao s "bužimskim Turcima" kako je o tome u pismu obavještavao srpskog ambasadora u Beču. U kasnijim srpskim interpretacijama istorije, Karađorđevićeve akcije su mitologizovane, pa mu je za vrijeme Kraljevine Jugoslavije na Ćorkovači podignut spomenik.
Znajući praksu komemoriranja tog doba, nije teško zaključiti motivaciju podizanja spomenika srpskome kralju na uzvišenju koje dominira cijelim prostorom vrlo udaljenom od Srbije. Da, to je zasigurno podizanje turističkih potencijala okoline Bužima i poziv na interkulturni dijalog, onako kako danas u Crnoj Gori na pomirenje poziva četnički vojvoda i predśednik Parlamenta Andrija Mandić. No, što zub vremena, što ratna razaranja, lišili su taj spomenik značaja kakav mu se pridavao dok Bosna i Hercegovina nije imala garantovan teritorijalni integritet. Danas tamo ponosno stoji spomenik bosanskohercegovačkim patriotama i borcima koji su spasili Cazinsku krajinu od genocida i tu će ostati dok i śećanje na generala Izeta Nanića.
Naša stvarnost
Od početka "Doba gadluka", koje na vremenskoj mašini očitava 30. avgust 2020. ili kako ga Miloš Ðuričković lucidno naziva "Splačinijadom", podizanje turističke infrastrukture Crne Gore ozbiljno je uznapredovalo. Nova, anticrnogorska vlast kojoj su duhovni oci Amfilohije, Atanasije, Irinej i ostali Justinovi đaci koji su kadili tenkove na Bosnu i drugovali s Arkanom, počela je s dinamičnim inicijativama podizanja spomenika, izmjene naziva ulica i kontrole mjesta śećanja. Četnički zlikovci iz Drugoga svjetskog rata i njihovi nasljednici u potonjim balkanskim ratovima, dobijaju svoje mjesto pod nebom na crnogorskoj teritoriji. Nemam želuca da po ko zna koji put pobrojavam velikosrpske inicijative od spomenika Pavlu Ðurišiću do ulice Pavlu Bulatoviću ili lelekanju zalutalog Joanikija za kapelom na Lovćenu.
Želim ukazati na proces - u pitanju je strateško i simbolično osvajanje teritorije, onako kako bizini ostavljaju trag po zābranu. Nakon kulturne aproprijacije slijedi i formalna. Onako kako je spomenik Petru Karađorđeviću markirao Ćorkovaču i motivisao pohode na Krajinu, tako potencijalno sve obilježene tačke crnogorske teritorije mogu postati kote za udar. Zato se moramo boriti čvrsto protiv krađe naše zemlje i njenog preoblikovanja. I vjerujte mi, tu je ova vlast najtanja jer kad je izvedete na taj teren, njihova brojnost, moć i tehnologija uopšte ne pomažu. To je uostalom pokazao protest koji je organizovala Stega povodom resimbolizacije Trinaestojulske nagrade, najvećeg našeg državnog priznanja. U kulturnom smislu treba raditi ono što je na bojnom polju savjetovao Nanićev vojni genij - ulaziti duboko u neprijateljsku teritoriju iznenada i dolaziti u poziciju da se bude "puška na pušku".
Prevedeno na aktivistički rječnik, neophodno je što više građanskih akcija i performansa u granicama ustavnih okvira i demokratije, tako postižemo asimetriju koja nama odgovara. Važno je izazivati Mandića i Metodija i Bečića i Gojka da pokazuju svoje pravo lice. Stega je jednom pokazala kako se to radi. Mora se nastaviti.
Četnici sami neće otići niti će ih salonski preživari i bivši frustrirani koritaši koji misle da su bitni pomjeriti iz fotelja, dok ih ujedinjeno i pametno ne poguramo.

Četničko zapišavanje teritorije: Njihova moć ili slaba tačka?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić boravi u Kini povodom obilježavanja 80. godišnjice kapitulacije Japana u Drugom svjetskom ratu, a juče je tamo napravljena grupna fotografija zvaničnika sa kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom, dok je Vučić - u posljednjem redu.
To je brzo postala tema na društvenim mrežama.
Naime, Vučić se u maju sastao sa ruskim predsjednikom Putinom na obilježavanju Dana pobjede u Moskvi, a i tada je sjedio u drugom redu, iza svih važnijih zvaničnika.
- Odbačen? Vidite kako sam odbačen. Predsjednik Rusije Vladimir Putin danas je imao dva bilateralna sastanka, jedan sa Lulom da Silvom, zemlja od 200 miliona stanovnika - Brazil, imao je sa Egiptom, zemljom od 110 miliona stanovnika i sa moćnom i snažnom Srbijom od 6,5 miliona stanovnika, eto toliko smo odbačeni. Xi Jinping je imao nekoliko sastanaka, a čini mi se, sa nama se najviše zadržao. Nisam htio da ometam kineskog predsjednika, a on me je sam zaustavio i tražio da šetamo zajedno tokom odlaska do bine, do spomenika Neznanom junaku i gradovima herojima iz sovjetskog perioda - rekao je tada Vučić novinarima, prenosi Nova.rs.
Vučić se juče u Pekingu, inače, sastao i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
- Za Srbiju je jako važna saradnja na najvišem nivou sa Rusijom u svim oblastima i nadam se da ćemo imati mogućnost da poboljšamo neke aspekte saradnje. Energetika je veoma važna oblast, posebno nabavka gasa - rekao je Vučić na ruskom.
Dodao je i da se od početka ukrajinske krize Srbija nalazi pod velikim pritiscima, ali je ostala dosljedna odluci da ne uvodi sankcije Rusiji. Ruski mediji pišu da je Vučić rekao da bi rado čuo Putinove savjete o budućim odnosima.
- Srbija se nalazi u teškoj situaciji. Želim vas obavijestiti da je Srbija od početka ukrajinske krize u teškoj situaciji kako bi se izborila sa pritiscima, ali smo i dalje uspjeli da zadržimo svoju poziciju u vezi sa Ruskom Federacijom i nastavićemo da se borimo za nezavisnost Srbije, kao i da se trudimo da ostanemo jedina zemlja u Evropi koja nije uvela nikakve sankcije Ruskoj Federaciji - poručio je Vučić.

Objavljena zajednička fotografija svih lidera i zvaničnika u Pekingu: Pokušajte naći Vučića

Unuk Nelsona Mandele je rekao da su životi Palestinaca koji žive pod izraelskom okupacijom gori od svega što su crnci u Južnoj Africi pretrpjeli pod aparthejdom, te je pozvao međunarodnu zajednicu da im priskoči u pomoć.
Mandla Mandela (51) je razgovarao za agenciju Rojters u srijedu na aerodromu u Johanesburgu, gdje se ukrcavao na let za Tunis kako bi se pridružio flotili koja nosi hranu i humanitarnu pomoć za Gazu uprkos izraelskoj pomorskoj blokadi.
- Mnogi od nas koji smo posjetili okupirane teritorije u Palestini vratili smo se samo s jednim zaključkom - da Palestinci doživljavaju daleko gori oblik aparthejda nego što smo mi ikada doživjeli - rekao je Mandela.
Vjeruju, kako dodaje, da globalna zajednica mora nastaviti podržavati Palestince, baš kao što su oni stajali rane uz rame s njima.
Izrael odbacuje poređenja između života Palestinaca koji žive pod okupacijom ili ekonomskom blokadom više od pola vijeka i razdoblja aparthejda u Južnoj Africi, kada je crnačkom većinom vladala represivna vlada bijele manjine.
Takođe, opravdava svoje strogo ograničenje snabdijevanje humanitarnom pomoći Gazi tvrdeći da je cilj spriječiti dolazak oružja do militantne grupe Hamas, koju su SAD i EU proglasili terorističkom.
Prema Svjetskom programu za hranu, glad je rasprostranjena u enklavi do te mjere da četvrtina stanovništva gladuje.
Mandela se priključuje grupi od 10 južnoafričkih aktivista u Global Sumud Flotilli koja obuhvata desetine brodova i stotine ljudi iz 44 zemalja uključujući švedsku aktivistkinju Gretu Tunberg.
Južnoafrički Afrički nacionalni kongres rekao je da misija odražava njihovu borbu za oslobođenje.
Mandela je naglasio da, kad je aparthejd završio 1994. godine, bilo je to nakon snažnog pritiska i sankcija drugih zemalja.
- Izolovali su aparthejdski režim Južne Afrike i on je konačno pao. Vjerujemo da je vrijeme da to bude učinjeno za Palestince - poručio je on.

Unuk Nelsona Mandele: Sudbina Palestinaca gora od aparthejda

,,Svi kući da glasaju Demokrate, svi kući da glasaju Demokrate, ka ono standardno, razumiješ. Svi znači moraju da glasaju Demokrate! Svi!” Ovakvu glasovnu poruku, preko kriptovane Skaj komunikacije, Janko Vukadinović, visokopozicionirani član škaljarskog klana, slao svom bratu Predragu Vukadinoviću, takođe pripadniku organizovane kriminalne grupe. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250902190956_0c81b2d0b4c3f7c6581ebbcb1fa7453bdf3b83a9c9aa10d0e17ce8f3f9a8a5e7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250902190956_0c81b2d0b4c3f7c6581ebbcb1fa7453bdf3b83a9c9aa10d0e17ce8f3f9a8a5e7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE POLITIČKOG UTICAJA ORGANIZOVANOG KRIMINALA: Ilustracija "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE POLITIČKOG UTICAJA ORGANIZOVANOG KRIMINALA: Ilustracija(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  ,,DOLAZIM KUĆI AKO PADNE MILO...” Skaj komunikacija se, sudeći prema dostupnoj dokumentaciji, odvija 13. avgusta 2020. godine, 27 dana pred parlamentarne izbore. Janko Vukadinović se u tom času u zatvoru i očekuje da će brzo izaći ukoliko dođe do promjene vlasti 30. avgusta. &nbsp; Zato i daje instrukcije bratu Predragu, da prenese svim članovima mafijaške ekipe i njihovim prorodicama da moraju glasati za Demokrate Alekse Bečića. &nbsp; U odgovoru Predrag Vukadinović ističe da neki ljudi, ne precizirajući ko je u pitanju, daju i po ,,250 eura za ličnu”. &nbsp; - Ako pane milo a sad smo dobili info da pada ja izlazim za 1. god kuci, brate – poručuje Janko bratu Predragu. Očito je: braća, višestruki povratnici u kriminalu, vjerovali su da bi pobjeda opozicije značila preokret i zato su maksimalno se trudili da se Demokrate podrže 30. avgusta. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250902190956_5ba4f911a9b2d9cc4c42ee48317863e43f38af605935d80d35913e2ddebb4df3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250902190956_5ba4f911a9b2d9cc4c42ee48317863e43f38af605935d80d35913e2ddebb4df3" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="ORGANAIZATOR KRIMINALNE GRUPE: Janko Vukadinović"> <figcaption>ORGANAIZATOR KRIMINALNE GRUPE: Janko Vukadinović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PODEBLJI DOSJE &nbsp; Janko Vukadinović je 2019. godine priznao da je bio šef kriminalne grupe koja se bavila švercom droge i oružja, ali je negirao učešće u ubistvu Miloša Šakovića i Radivoja Jovanovića u podgoričkom lokalu ,,Forum”. &nbsp; Svojevremeno je bio u zatvoru u Spužu zbog podmetanja bombe ispred vrata stana tadašnjeg šefa policije Miloša Radulovića. &nbsp; Kako se Predrag Vukadinović u tom vremenu skrivao od crnogorske policije, zbog bojazni od hapšenja zbog ubistva Saše Klikovca, brat Janko mu obećava da će se moći odmah vratiti u Crnu Goru, ukoliko dođe do promjene vlasti i ukidanja specijalnog tima. Na kraju komunikacije 13. avgusta 2020. godine Janko Vukadinović ponovo šalje glasovnu poruku bratu Predragu. &nbsp; -Svi za Demokrate, svi! Do pobjede, svi, sviii, svi svi svi, pada pada poda pada pada pada pada – egzaltirano poručuje Janko Vukadinoviću. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090220090_dbba35b1ca347bd6a73f2135624f5364b5bceae7e2ed8e5ce9dccbd73adf4744.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090220090_dbba35b1ca347bd6a73f2135624f5364b5bceae7e2ed8e5ce9dccbd73adf4744" data-rendition-name="original" width="1800" height="1013" loading="lazy" alt="PODRŠKA PRED IZBORE 30.AVGUSTA 2020: Aleksa Bečić "> <figcaption>PODRŠKA PRED IZBORE 30.AVGUSTA 2020: Aleksa Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,300 GLASOVA ZA BEČIĆA...” Skaj komunikacija braće Vukadinović, koju danas objavljuje Televizija E, samo je dio jedne veće zbirke razgovora pripadnika kriminalnih grupa koji su, u različitim situacijama, odlučivali se za podršku Demokratama, odnosno koaliciji ,,Mir je naša nacija” pred izbore 30. avgusta 2020. godine. &nbsp; M portal, kao i portal Standard objavili su Skaj komunikaciju škaljarca Vladana Radomana sa tadašnjim vođom škaljarskog klana Jovicom Vukotićem. Tako, dan pred izbore, 29. avgusta 2020. godine Radoman obavještava Vukotića da je na Cetinju, citiram, ,,sve upro evo 10 dana i svi će glasati za Bečića” i da je obezbijedio 300 glasova za lidera Demokrata. Televizija E je prije koji mjesec objavila i transkripte razgovora, takođe iz avgusta 2020. godine, Vladimira Ulame i Stevana Đurišića, pripadnika barske kriminalne grupe. &nbsp; Osim što planiraju više krivičnih djela, Ulama i Đurišić &nbsp;dogovaraju kupovine ličnih karata za potrebe političke grupacije Demokratska Crna Gora. Iz Skaj prepiske se vidi da je Đurišić član Demokrata i da je toj stranci pristupio na nagovor Marka Ljubiše zvanog Kan kao i Ognjena Kažanegre, visokopozicioniranih članova OKG ,,Budvanska”. OCJENA OGNJENA KAŽANEGRE Samo godinu kasnije, upravo će Kažanegra, u razgovoru sa članom Ure Blažom Rađenovićem vrlo mučno okarakterisati Demokrate Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića. &nbsp; -Ovi naši, sad ću ti ja samo nešto, dobro Demokrate, to su najveće pi**e. Evo neka slušaju ovo ako slušaju. Demokrate su najveće pi**e. Njih samo interesuju njihove fotelje, zato, zato će vazda da izgube na izbore katastrofalno svuđe – poručio je Kažanegra. &nbsp;&nbsp; Snimak razgovora Ognjena Kažanegre nije iz Skaj prepiski, već je riječ o mjerama tajnog nadzora koje je Viši sud odobrio po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog razotkrivanja djelovanja kriminalne grupe Budvanska. &nbsp; &nbsp;I, sudeći po Skaj prepisci kojom raspolaže Specijalno državno tužilaštvo, konekcije članova Demokrata sa visokopozicioniranim članovima škaljarskog klana su postojale i bile čvrste i prije i nakon 2020. godine. &nbsp;&nbsp;&nbsp; BEČIĆEVA ZAKLETVA I... Zato je javna zakletva lidera Demokrata, potpredsjednika Vlade Alekse Bečića djelovalo prilično karikaturalno kada se obratio u Skupštini Crne Gore, tokom skupštinskog ispitivanja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića. &nbsp;&nbsp;&nbsp; - Ako ikada iko priloži jedan dokaz da smo se vidjeli, razgovarali a kamoli dogovarali i sarađivali bilo sa Zvicerima, Vukotićima, Drešajima, Mićunovićima, bilo kim iz tog miljea, istog trena, nevezano je li ili nije krivično djelo u pitanju, napuštam ne politiku nego Crnu Goru – kazao je lider Demokrata. &nbsp; Nakon objelodanjivanja Skaj prepiski u kojima se uočavaju veze pripadnika kriminalnih klanova sa Demokratama, lider Demokrata se nije oglašavao da bi redigovao zakletvu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090220090_025a2d8dc857220e72c2b85eaea8fbd2b9aba3e658f2bc0c7c64c18a634ba9b9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025090220090_025a2d8dc857220e72c2b85eaea8fbd2b9aba3e658f2bc0c7c64c18a634ba9b9" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="DA LI JE VLAST NEDODIRLJIVA ZA SDT: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac "> <figcaption>DA LI JE VLAST NEDODIRLJIVA ZA SDT: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ...ĆUTANJE SDT-A Očito da potpredsjednik Vlade Crne Gore vjeruje da će Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović i dalje tihovati kada su u pitanju veze avgustovske vlasti sa organizovanim kriminalom. &nbsp; I zaista, teško je objasniti zbog čega nema reakcije specijalnog tužialštva, makar da se formira predmet na osnovu objava crnogorskih medija. Ili da se, u slučaju da je riječ o medijskim manipulacijama, procesuiraju ljudi iz crnogorskih glasila. &nbsp; Umjesto toga SDT – uporno ćuti. Da li je u ovom slučaju ćutanje – znak odobravanja ili, što bi bilo poražavajuće po društvo, posljedica nemoći? Ili, još i gore, političke korupcije? &nbsp; &nbsp;

,,Brate, svi za Demokrate!”

Bivši komandir nikšićke policije Darko Mađarić i nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti u Nikšiću Tihomir Goranović podnijeli su Osnovnom sudu u Podgorici tužbu protiv Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije zbog mobinga i naknade štete zbog povrede prava ličnosti. Na udaru čelnika bezbjednosnog sektora a, sve pod izgovorom vetinga, kako bi opravdali bezakonje i progon službenika sa dugogodišnjim iskustvom našli su se Mađarić koji je početkom avgusta suspendovan, dok Goranović čeka rješenje o suspenziji. <h2>POLITIČKI PRITISAK</h2> Njihov zastupnik, advokat Veselin Radulović, u tužbama koje je 2. septembra podnio Sudu detaljno navodi, koje su sve poslove u Upravi policije obavljali Mađarić i Goranović, ukazujući da su nagrađivani zbog rezultata do 2021.godine od njihovih neposrednih starješina. Mađarić je 20 godina zaposlen u Upravi policije a Goranović 25. Radulović ukazuje da je Mađarića i Goranovića 27. februara 2021. godine telefonom kontaktirao tadašnji vd direktora Uprave policije Zoran Brđanin i saopštio im da su razriješeni sa funkcije komandira stanice policije Centar bezbjednosti Nikšić i sa mjesta načelnika CB Nikšić i da će biti raspoređeni na nova radna mjesta. - Jedan od ključnih razloga smjene tužilaca bio je politički pritisak određenih struktura na tadašnji menadžment Uprave policije – navodi u tužbama Radulović. U tužbi koju je podnio za Mađarića advokat ističe da njegov klijent tri godine nije bio raspoređen od kada je razriješen sa funkcije komandira stanice policije CB Nikšić pa do 10. januara 2024. godine, kada mu je uručeno novo rasporedno rješenje. <h2>DEGRADIRANJE</h2> - Mađarić nije bio pozvan, niti raspoređen na konkretno radno mjesto, bio je faktički isključen iz radnog procesa bez ikakvog objašnjenja, imao je formalno rješenje na poziciji komandira CB Nikšić, ali nije imao nikakvih zaduženja, bio je izolovan, profesionalno zanemaren, bez mogućnosti obuke, bez prava na dodatni rad i bez mogućnosti napredovanja – piše u tužbi. Advokat Radulović ističe da je Mađarić tri godine bio profesionalno i ljudski ponižavan, uz psihološke posljedice koje su se reflektovale i na njegov porodični život. U januaru 2024. godine Mađarić je dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je određeno da bude u Odjeljenju za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada i analitiku. - Međutim, mobing prema mom klijentu nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik Odjeljenja bezbjednosti Nikšić Željko Peković, a po nalogu tadašnjeg VD pomoćnika direktora Lazara Šćepanovića i saopštio mu da se javi koordinatoru za maloljetničku delinkvenciju, kako bi obavljao izvršilačke poslove. Nakon što je Mađarić Pekoviću pojasnio opis poslova rasporednog rješenja i zatražio pisani nalog za delegirane poslove, Peković je kazao da će se o tome konsultovati sa Šćepanovićem – piše u tužbi. Advokat Radulović u tužbi koju je predao za Tihomira Goranovića takođe navodi istovjetan princip postupanja kao i u slučaju Mađarića. Ukazao je da je Goranović u januaru 2024. godine dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je raspoređen da bude u Odjeljenju za analitiku. - Mobing prema Goranoviću nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik OB Nikšić Željko Peković,a po nalogu Šćepanovića i saopšti mu da je „odlučeno na većem nivou“ da bude u stanici policije OB Nikšić i da će mu starješina Goran Đurđevac davati radne zadatke – piše u tužbi. Nakon toga Goranović je ukazao Pekoviću da ima zvanje glavnog policijskog inspektor i da starješina nišeg zvanja ne može mu davati radne naloge. Nakon toga Peković je rekao da će o tome informisati Šćepanovića pa neka on odluči što je „najbolje rješenje“. U tužbi Radulović ističe da je i tokom 2025. godine nastavljeno zlostavljanje na radu i to kontinuiranim djelovanjem radnih naloga koji su ispod Goranovićevog stručnog zvanja glavnog policijskog inspektora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c" data-rendition-name="original" width="295" height="472" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>  <h2>SMJENE TRAŽILI POLITIČARI</h2> Radulović za Portal ETV kaže da „radnje“ koje su u kontinuitetu preduzimane prema policijskim službenicima koji su se našli na meti nezakonitog „vetinga“ Demokrata nesumnjivo pokazuju da se radilo o klasičnom mobingu. - Takođe, zlostavljanje na radu ili mobing pokazuje kako se sprovodi „veting“ u bezbjednosnom sektoru. Bez pravnog osnova, sa proizvoljnim targetiranjem, bez poštovanja minimalnih prava, odnosno bez upoznavanja sa time šta im se stavlja na teret, bez upoznavanja sa dokazima i spisima predmeta i uz konstantno javno optuživanje i dovođenje u vezu sa kriminalnim grupama. Činjenica je da su smjene Mađarića i Goranovića tražili političari, da su njihove smjene javno proslavljali nakon što su se desile, da nakon toga Mađarić i Goranović nijesu dobili novi raspored u službi tri godine i da su, nakon novog rasporeda, dobijali zadatke koji su ispod nivoa stečenih znanja i iskustva. Činjenica je i da su nakon svega toga neosnovano i bez ijednog dokaza optuženi za veze sa kriminalnim klanovima, ali zbog nepostojanja dokaza za tako nešto, protiv njih nije podnešena krivična prijava. Tako izgleda „veting“ koji sprovodi jedna politička partija, za koju konstantno javnost dobija podatke sa skaj aplikacije da je glasove dobijala od pripadnika kriminalnih klanova - istakao je Radulović. On očekuje da sud odgovorno i zakonito postupi po tužbama radi utvrđenja mobinga i da pruži zaštitu oštećenima i zabrani takvo postupanje ubuduće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066" data-rendition-name="original" width="295" height="445" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>

Goranoviću saopšteno da je „odlučeno na većem nivou“, gdje će biti raspoređen i ko će mu dodjeljivati zadatke

Istraživanje M portala je pokazalo da firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, bilježi astronomski rast poslovnog prometa - od svega 18.997 eura u 2022. godini do čak 2 miliona i 860.249 eura u 2024. godini. Tokom posljednje dvije godine firma je postala vlasnik vrijednih nekretnina na Svetom Stefanu i u Nikšiću. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potpisao je 28. avgusta ove godine odluku kojom je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice izabrana firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug Šaranovićeve partijske koleginice i poslanice Demokrata, Anđele Vojinović. Potvrda o braku izvršnog direktora kompanije i poslanice Demokrata je imovinski karton Anđele Vojinović koji se nalazi u bazi Agencije za sprječavanje korupcije, a u kojem je navedeno da je Pavle izvršni direktor „Gold Security DOO“, sa platom od 1500 eura u 2024. godini. Kada bude realizovana ova javna nabavka, u kasu kompanije na čijem je čelu suprug Anđele Vojinović sliće se 120.000 eura od jednog posla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080916_e60eb1ed75975cd670b7cbec9faddf0eea69b309015e68e310c9b0d86e75ae8b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903080916_e60eb1ed75975cd670b7cbec9faddf0eea69b309015e68e310c9b0d86e75ae8b" data-rendition-name="original" width="1280" height="1589" loading="lazy" alt="odluka"> </figure>  Više izvora M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdi da je tender namješten upravo za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama. Kompanija na čijem je čelu suprug poslanice Demokrata bila je jedina prijavljena na tenderu.&nbsp; Ugovori i sa opštinama Herceg Novi i Nikšić I dok se Demokrate, uključujući ministra Šaranovića i poslanicu Vojinović, besprizorno razračunavaju sa medijima, nevladinim sektorom, advokatima... optužujući ih redom da su svi plaćenici kriminalnih klanova, „Gold Security DOO“ iz Nikšića „slaže“ ugovore sa insitucijama na čijem su čelu Demokrate. Tako je Pavle Vojinović kao izvršni direktor kompanije 9. septembra prošle godine potpisao ugovor sa predsjednikom Opštine Herceg Novi Stevanom Katićem, takođe Demokratom, za vršenje usluge fizičko-tehničke zaštite zgrade Opštine Herceg Novi. Od tog ugovora „Gold Security DOO“ godišnje zarađuje gotovo 70.000 eura. Sličan ugovor Vojinović je 26. juna ove godine potpisao i sa predsjednikom Opštine Nikšić, Markom Kovačevićem, a vrijednost ugovora na godišnjem nivou je 60.621 euro.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_e8d5f150f35424a7ba8d1cf2c6ffa2450720726fdc2b60eb14f5889222dbbab1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903080920_e8d5f150f35424a7ba8d1cf2c6ffa2450720726fdc2b60eb14f5889222dbbab1" data-rendition-name="original" width="1268" height="1595" loading="lazy" alt="ugovor"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_1f70cac28e9973f699ba36709fb3a0898f71908b9e4bad55db580578d01019ae.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250903080920_1f70cac28e9973f699ba36709fb3a0898f71908b9e4bad55db580578d01019ae" data-rendition-name="original" width="1280" height="1600" loading="lazy" alt="ugovor"> </figure>  <h3>Astronomski rast firme od ulaska Demokrata u izvršnu vlast</h3> Kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. Prema imovinskom kartonu Anđele Vojinović, njen suprug Pavle upravo u tom periodu napreduje u kompaniji. On je od rukovodioca tehničkog sektora u „Gold security DOO“ u martu 2024. godine napredovao do mjesta izvršnog direktora. To je ujedno godina kada kompanija uvećava poslovne prihode 753.259 eura na čak 2.860.249 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_ac5fb937d33ea5d3fb00a3d3350964a69d1218df12c834b49a628a5523a9609d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250903080920_ac5fb937d33ea5d3fb00a3d3350964a69d1218df12c834b49a628a5523a9609d" data-rendition-name="original" width="819" height="293" loading="lazy" alt="poslovanje"> </figure>  <h3>Placevi na Svetom Stefanu, poslovni prostori u Nikšiću</h3> „Gold Security DOO“ ne uvećava drastično samo poslovne prihode, već i vlasništvo nad nekretninama. Budvanski katastar je 1. septembra ove godine uknjižio kupovinu građevinske parcele od 241 metar kvadratni u katastarskoj opštini Sveti Stefan, a pravo sukorišćenja imaju „Gold Security DOO“ i Marija Perović. Istovremeno, katastar bilježi da je „Gold Security DOO“ kupovinom dobio pravo korišćenja nekoliko voćnjaka 2. klase – jednog od svega dva kvadratna metra, drugog od 40, trećeg od 17 kvadratnih metara, četvtog od 78 kvadratnih metara i petog od 44 kvadratna metra. Sva kupljena zemlja ukupne površine 422 kvadratna metra nalazi se na veoma atraktivnoj lokaciji iznad hotela „Maestral“ na Pržnu u neposrednoj blizini Svetog Stefana. Kompanija „Gold Security DOO“ je 2024. godine postala vlasnik nekoliko nekretnina i u Nikšiću. Posjedovni listovi pokazuju da su sve nekretnine u Nikšiću u svojini „Gold Security DOO“ u obimu 1/1, a ima ih ukupno šest. Dvije nekretnine, poslovni prostori, nalaze se u Ulici Alekse Backovića i stečene su kupovinom. Jedan poslovni prostor se nalazi u prizemlju i ima površinu od 87 kvadratnih metara, a drugi koji se vodi kao „poslovni prostor u vanprivredi“ ima površinu od 62 kvadratna metra. U nikšićkoj Staroj varoši „Gold Security DOO“ je kupila četiri nekretnine – dva nestambena prostora po 37 kvadratnih metara i dva poslovna prostora od 54 i 36 kvadratnih metara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_2a533e7ddd2f387c33e634ca153171d6828f75968ed6e82b7a6256a20a056801.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250903080920_2a533e7ddd2f387c33e634ca153171d6828f75968ed6e82b7a6256a20a056801" data-rendition-name="original" width="969" height="586" loading="lazy" alt="List nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_5f055f3c9fafc17e2e99ec6c645d2798fcea5d4782eebc314dda89284283dce4.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250903080920_5f055f3c9fafc17e2e99ec6c645d2798fcea5d4782eebc314dda89284283dce4" data-rendition-name="original" width="1002" height="559" loading="lazy" alt="List nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_c46f8389e4c89d2f4dc1ce838c4c148c3e91e816d5c897c1dd266441ec265090.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250903080920_c46f8389e4c89d2f4dc1ce838c4c148c3e91e816d5c897c1dd266441ec265090" data-rendition-name="original" width="943" height="500" loading="lazy" alt="list nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_2579cf29432d2760fe00b8783228be514c7d3db7daf9e798459ecc95c1407adf.png" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250903080924_2579cf29432d2760fe00b8783228be514c7d3db7daf9e798459ecc95c1407adf" data-rendition-name="original" width="942" height="524" loading="lazy" alt="LN"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_e9fcc9a6db73b4c38409da954a160a2ea1125abbe708a9a8cb540c14ab6eb4b2.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250903080924_e9fcc9a6db73b4c38409da954a160a2ea1125abbe708a9a8cb540c14ab6eb4b2" data-rendition-name="original" width="1014" height="1128" loading="lazy" alt="ln izvod"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_b3af2b7398805508e4e208da8fb4ae4316536141759306a386a9b16e9001ae20.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250903080924_b3af2b7398805508e4e208da8fb4ae4316536141759306a386a9b16e9001ae20" data-rendition-name="original" width="1179" height="956" loading="lazy" alt="ln izvod"> </figure>

Tender MUP-a od 120.000 eura za muža Anđele Vojinović

Najava septembarske rekonstrukcije Vlade izazvala je mali tihi rat različitih grupacija unutar vlasti. Ali i veliki pritisak na premijera Milojka Spajića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E i Portala ETV, Demokrate Alekse Bečića pokušavaju da podignu ulog i prijete da će uzdrmati koaliciju na vlasti ukoliko Spajić se bude oslobodio usluga i ministra odbrane Dragana Krapovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320090_c273439aa59e34afa8c7fced46f4373716d6e9ff2b658c34ac57d81694273fbb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090320090_c273439aa59e34afa8c7fced46f4373716d6e9ff2b658c34ac57d81694273fbb" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="BURA UNUTAR PARLAMENTARNE VEĆINE: Mandić, Spajić, Bečić"> <figcaption>BURA UNUTAR PARLAMENTARNE VEĆINE: Mandić, Spajić, Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istovremeno, ekipa Bečića i Bogdanovića pokušava da nađe saveznika unutar parlamentarne većine da se rekonstrukcija Vlade svede na minimalne, kozmetičke promjene. Izvori iz vladajuće koalicije ističu da je Spajić donekle uzdržan, strahujući da bi kadrovske promjene mogle prilično da destibilizuju odnose unutar parlamentarne većine. &nbsp; Ipak, rekonstrukcije će biti i sada se već kristališu neki kandidati za vrh policije. &nbsp; KANDIDAT PAVIĆEVIĆ I FAKULTET U MLADENOVCU Poput Vladana Pavićevića, koji je po volji ljudi iz bivšeg Demokrastkog fronta, preciznije iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320090_3872041fd9bd91d43442394688c965fdd42a34f3130ed084943270663710638e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090320090_3872041fd9bd91d43442394688c965fdd42a34f3130ed084943270663710638e" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="REALNOST ILI NEREALNE AMBICIJE: Vladan Pavićević"> <figcaption>REALNOST ILI NEREALNE AMBICIJE: Vladan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U više crnogorskih medija dovodila se u pitanje validnost Pavićevićeve diplome sa fakulteta u Mladenovcu. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Jedini fakultet u Mladenovcu bio je Fakultet za poslovno industrijski menadžment, a web stranica je posljednji put ažurirana upravo te godine linkom za aplikaciju na konkurs za upis za 2014/2015 i informacijom da je iznos školarine 1.200 eura. Na tom fakultetu je iste godine doktorsku disertaciju, za koju se kasnije saznalo da je falsifikat, odbranio i sadašnji gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić. &nbsp; Na istoj adresi od tada je Poslovni i pravni fakultet Univerziteta Union Nikola Tesla za koji su vezane brojne afere, među kojima je i hapšenje 17 osoba 2021. godine zbog falsifikovanja diplom i trgovine uticajem. Diplome su prodavane za 2000 do 6000 eura a navodno je glavni distributer bio vođa kriminalne grupe Veljko Belivuk. &nbsp; &nbsp;Klijenti su bili brojni policajci, biznismeni, ali i političari. &nbsp; &nbsp;Univerzitet je aprila 2022. izgubio akreditaciju. &nbsp; &nbsp;MUKE ZA BEČIĆA I BOGDANOVIĆA &nbsp;Koliko je realna mogućnost da Pavićević dođe na neku od značajnijih funkcija u policiji, za sada nije izvjesno, ali je u Bečićevoj stranci burno i na pominjanje njegovog imena. &nbsp; Inače, od ranije postoji netrpeljivost između Demokrata i &nbsp;Pavićevića. Oktobra 2021. godine Pavićević je direktno optužio Demokratsku Crnu Goru i lidera Pokreta za promjene Nebojšu Medojevića da su upropastili aktivnosti na rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića. To mu ekipa oko Bečića i Bogdanovića nije zaboravila. &nbsp; Ali se, ipak, nijesu suprotstavili Pavićevićevom povremeno angažmanu u Upravi policije. &nbsp; Početkom 2022. godine Pavićević je bio angažovan – uz obrazloženje, citiramo – ,,da ima određena iskustva i znanja” kao ekspert po ugovoru o djelu u Ministarstvu unutrašnjih poslova dok je ministar bio Sergej Sekulović. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Pavićević je nedavno zapošljen po ugovoru o radu u sektoru za borbu protiv kriminala za koje nije potrebno javno oglašavanje. &nbsp;Ta radna mjesta u Upravi policije u sistematizaciji su označena i proglašena tajnim i nijesu dostupna da se na njih konkuriše svim crnogorskim građanim. Ta radna mjesta se popunjavaju isključivo za jačanje kapaciteta u sprovođenju kriminalistih i prikrivenih istraga, mjera nadzora i opservacije, obavještajno-analitičkih poslova i poslova zaštite svjedoka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320094_b0def3b122e81acd2c20a33464e39ce443e4522e0955c9aa77cea329bd918c9a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090320094_b0def3b122e81acd2c20a33464e39ce443e4522e0955c9aa77cea329bd918c9a" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="PONOVO AKTUELAN: Bivši čelnik Uprave policije Nikola Terzić"> <figcaption>PONOVO AKTUELAN: Bivši čelnik Uprave policije Nikola Terzić</figcaption> </figure>  I TERZIĆ ,,NA TAPETU” &nbsp; Osim Pavićevića, još se pominju neka imena za postavljenja na čelne pozicije u bezbjednosnom sektoru. &nbsp; Prije svega Nikola Terzić, bivši vršilac dužnosti direktora Uprave policije. Nakon što je 11. decembra 2023. godine smijenjen sa te pozicije, zapošljen je u Odjeljenju unutrašnje kontrole. &nbsp; Informacije iz diplomatskog kora ukazuju da bivši premijer Dritan Abazović, ali i pojedini ljudi iz aktuelne Spajićeve Vlade, lobiraju kod stranaca da preporuče crnogorskim vlastima Nikolu Terzića za neku od rukovodećih funkcija u bezbjednosnosm sektoru. &nbsp; Isti izvori govore da je i aktuelni čelnik Uprave policije Nikaola Terzić potegao političke veze da ostane na sadašnjoj poziciji i da je već okrenuo leđa doskorašnjem prijatelju i savezniku an poslu, ministru Danilu Šaranoviću. &nbsp; SPAJIĆ NA POTEZU Nije u pitanju samo borba za čelnu poziciji Uprave policije, već i za neka druga rukovodeća mjesta. &nbsp; &nbsp;Kako je Predrag Šuković, šef Specijalnog policijskog odjeljenja, &nbsp;najavio da bi uskoro mogao da privremeno pauzira od aktivnosti, dio pritiska za popunu mjesta se preselio i na glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića koji je neposredni pretpostavljeni šefu Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp; Brojni su pritisci i za smjenu Gorana Jokića, načelnika regionalnog policisjkog scentra ,,Centar”, ali njega čvrsto podržavaju direktno Andrija Mandić i Milan Knežević pa se računa da mu je zagarantovan opstanak na sadašnjoj poziciji. &nbsp; Više izvora u bezbjednosnom sektoru je istaklo da se iza kulisa odigrava velika kadrovska igra u očekivanju da će premijer Milojko Spajić uskoro posegnuti za rezovima u izvršnoj vlasti. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, osim ambasadora uticajnih zapadnih zemalja, premijeru Spajiću se rekonstrukcija sugeriše i iz vrha Pokreta Evropa sad, od ljudi zabrinutih za pad rejtinga stranke dok Spajić tihuje. Podrška promjenama dolazi i od prijatelja koji niejsu stranački angažovani, poput Ivice Janovića čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji ima veoma dobre kontakte i sa susjedima i kolegama iz država EU. &nbsp; No, premijer Milojko Spajić za sada – mudro ćuti. Da li će, kako to ponekad radi, sve presjeći u jednom danu i javno obznaniti rekonstrukciju svog kabineta? Ili je sadašnja šutnja znak premijerovog straha da bi promjene mogle da budu lančane i da politički kovitlac uskoro dođe i do njega? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: porodilje