Ministarstvo zdravlja iniciralo je formiranje eksterne komisije sastavljenu od stručnjaka iz regiona i Evropske unije (EU), koja će se baviti slučajem smrti porodilje Drite Tafe, kazao je resorni ministar Vojislav Šimun.
On je, odgovarajući na pitanje poslanika Albanske alternative Iljira Čapunija o smrti Tafe i unapređenju uslova u bolnici u Ulcinju, rekao da je Ministarstvo zdravlja preduzelo zdravstveni i sanitarni nadzor u Opštoj bolnici (OB) Bar, kao i u Kliničkom centru Crne Gore, gdje je Tafa preminula.
Šimun je rekao da je sprovedena obdukcija i da se čeka izvještaj.
- Inicirao sam formiranje eksterne komisije sastavljenu od stručnjaka iz regiona i država EU, i očekujem da ćemo imati nepristrasan uvid u cijeli proces - rekao je Šimun.
On je kazao da to duguju porodici i javnosti.
Govoreći o porodilištu u Ulcinju, Šimun je rekao da su formirali Nacionalnu komisiju koja će se baviti unapređenjem stanja u tom porodilištu.
- Očekujem brzo izvještaj te komisije. Smatram da ulcinjsko porodilište treba osnažiti u tom pogledu - rekao je Šimun.
On je, odgovarajući na pitanja poslanika Demokratske partije socijalista Nermina Abdića o potrošnji ljekova u Crnoj Gori, kazao da se tri puta godišnje revidira lista ljekova.
Šimun je kazao da su farmakoekonomskim mjerama izvršili uštede.
- Komora za citostatike dodatno će smanjiti trošak ljekova 15 do 20 odsto. Uvođenjem „track and trace“ sistema za ljekove dodatno će se omogućiti uštede - kazao je Šimun.
On je, govoreći o povećanju cijena ljekova, rekao da je, što se tiče cijene antibotika, ona manje-više ista.
- Ono što se u Crnoj Gori radi je uvođenje inovativne terapije. Konkretno, ukupno je uvedeno preko 20 inovativnih ljekova, za onkologiju je izdvojeno pola od toga - rekao je Šimun.
On je najavio da je u pripremi izmjena Zakona o ljekovima.
- Koji će ljekove van liste ograničiti cijenama. To je nešto što je moglo hiljadu puta da se uradi dosad. Umjesto 1,5 hiljada ljekova koji su već na listi, mi ćemo još hiljadu ograničiti cijenema - dodao je Šimun.
On je kazao da je planirano i da se omogući da se na tendere Montefarma jave i druge drogerije, a ne samo domaće, kako bi se smanjila mogućnost monopola.
- Nešto se štedi, ali se uglavnom prebacuje na inovativnu terapiju, kako bismo bili u korak sa državama kojima stremimo - rekao je Šimun.
Odgovarajući na pitanje Abdića o listama čekanja, Šimun je rekao da je sitacija dosta bolje nego ranije kada se na specijalističke preglede čekalo po više mjeseci, a na kontrolni pregled mjesec.
- Veliki problem je to što smo oslobodili termine, ali se pacijenti ne jave, ili završe pregled van sistema centralnog zakazivanja, ili bez uputa - rekao je Šimun.
On je kazao da prave transparentne liste kako bi da pacijentima pružili mogućnost da dobiju termin.
- Uveli smo i to da specijalisti zakazuju kontrolne preglede. Povećan je dopunski rad sa mjesec na tri. Sve to doprinosu boljoj organizaciji, ali činjenica je da u nekim segmentima moramo povećati kapacitete, ne samo ljudske nego i infrastrkturne - ukazao je Šimun.
On je rekao da će se dodatnom optimizacijom procesa i eliminacijom segmenta gdje se i do 50 odsto građana ne javi na pregled, dodatno skraćivati liste čekanja.
Odgovarajući na pitanje poslanike Vladimira Dobričanina o tome da li Ministarstvo zdravlja planira da uvede doprinose za zdravstvo, odnosno plaćanje zdravstvenog osiguranja i na koji način, Šimun je rekao da je Dobričanin glasao za Evropu sad 1 koja je pokazala da je aktuelni model održiv.
- Ne finansiramo se više iz doprinosa i to je olakšica za građane, a sa druge strane imamo bolju poresku politiku - kazao je Šimun.
To je, kako je naveo, model koji se primjenjuje i u drugim zemljama Evrope.
- Činjenica je da smo imali nekoliko sastanaka sa Svjetskom zdravstvenom organizacjom (SZO), sa ekspertima za planiranje budžeta, gdje je ovaj model pohvaljen. Model je otporniji na eventualne fluktuacije u smislu stope zaposlenosti, ukoliko bi došlo do povećanja stope nezaposlenosti ovaj sistem je u odnosu na njega otporniji - rekao je Šimun.
On je kazao da je proteklih godina budžet Ministarstva rastao.
- Kroz Evropu sad 2 dodatno smo osnažili plate. Svi parametri, uz pohvalu SZO, ne ukazuju na nestabilnost u tom pogledu nego na održiv sistem - rekao je Šimun.
Na pitanje poslanice Građanskog pokreta URA Ane Novaković o gradnji Klinike za hematologiju, Šimun je rekao da je u toku dopuna projekta.
- Završava se ta procedura u novembru, a u prvom kvartalu iduće godine raspisujemo tender za izgradnju klinike i nabavku PET skenera. Projekat je vrijedan 15 miliona, a sam skener 2,5 miliona eura, uz kontribuciju Ministarstva od oko 750 hiljada eura - kazao je Šimun.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šimun: Stručnjaci iz regiona i EU baviće se slučajem preminule porodilje

Komisija za kontrolu kvaliteta u Opštoj bolnici Bar zaključila je da su u liječenju porodilja Drite Tafa i Asmire Alošević ispoštovana sva medicinska načela i pravila struke, u skladu sa trenutno važećim protokolima, saopštio je direktor te bolnice Igor Karišik.
Iz bolnice Bar saopštili su da se sve procedure u bolnici sprovode stručno i profesionalno, da, kako tvrde ,,ishitrene izjave od strane različitih subjekata unijele su nemir i nepovjerenje kod građana, te da nakon ozbiljnog pristupa žele da govore jezikom struke."&nbsp;
Karišik je, u svoje i ime članova kolektiva, izjavio saučešće porodici preminule pacijentkinje Drite Tafić.
- Sve nas je pogodila vijest o njenoj smrti i učestvujemo u žalosti sa njenom porodicom. Razlog što nismo do sada davali izjave je taj što smo htjeli da provjerimo sve činjenice uvidom u postojeću medicinsku dokumentaciju, uzmemo izjave od svih učesnika u liječenju pacijentkinja Drite Tafić i Asmire Alošević. Nakon toga organizovan je sastanak komisije za kontrolu kvaliteta u našoj bolnici i doneseni su zaključci i formirani izvještaji koji su poslati nadležnim institucijama - istakao je on u saopštenju za javnost.
U saopštenju je naveo i šta je Komisija za kontrolu kvaliteta 5. novembra zaključila u vezi toka liječenja Drite Tafa.
- Komisija za kontrolu kvaliteta zaključe na osnovu uvida u kompletnu medicinsku dokumentaciju da su u liječenju ove pacijentkinje ispoštovana sva medicinska načela i sva pravila struke u skladu sa tenutno važećim protokolima. &nbsp;I pored činjenice koju smo konstatovali da je pacijentkinja tokom operacije u OB Bar imala komplikaciju podvezivanja desnog uretera i zbog čega je upućena u KCCG. Obzirom da se pacijentkinja nakon izlaska iz KCCG nije javljala u barsku bolnicu, teško možemo da nađemo vezu odnosno razionalne i objektivne razloge zašto pacijentkinja koja je operisana carskim rezom prije mjesec ipo dana odnosno šest nedjelja egzitirala u KCCG, s obzirom da nije rađena obdukcija te nemamo obdukcioni nalaz - naglasio je on.
On tvrdi da se ve procedure u bolnici se sprovode stručno i profesionalno.
Pacijentkinji Driti Tafić je, kako kaže, nakon pregleda 13. septembra indikovan i urađen hitni, treći carski rez i desna adneksektomija.
- Odmah sutradan je prepoznata komplikacija , sumnja na podvezivanje desnog uretera, odrađena dijagnostika i nakon konsultacija sa kolegama iz Kliničkog centra upućena u ovu ustanovu tercijarnog nivoa radi daljeg liječenja. Nakon perioda liječenja je bila otpuštena kući te se kasnije javila u klinički centar na zakazanu intervenciju gdje je urađena procedura nakon koje je na žalost pacijentkinja preminula. U pomenutom periodu nije se javljala na preglede u Opštu bolnicu Bar - naveo je Karišik.
Stoga je demantovao prvobitne informacije da je pacijentkinja preminula u barskoj bolnici.&nbsp;
- Naime mjesec i po dana nakon upućivanja u Klinički centar je došlo do smrtnog ishoda. Komplikacije su na žalost sastavni dio medicine, naročito hirurških procedura - istakao je Karišik.
U uvom slučaju je, ističe on, komplikacija brzo prepoznata i pravovremeno je reagovano.
- Da nije bilo prepoznavanja komplikacije radilo bi se o ljekarskoj grešci. Da nije pravovremeno reagovano govorili bismo o krivici. Oba elementa greške i krivice u ovom slučaju nema - naznačio je Karišik.
Potom je naveo da je Komisija za kontrolu kvaliteta 5. novembra zaključila, na osnovu uvida u kompletnu medicinsku dokumentaciju, da su i u liječenju pacijentkinje Alošević ispoštovana sva medicinska načela i sva pravila struke u skladu sa trenutno važećim protokolima.
- Zbog krvarenja koje se i pored odgovarajuće terapije nije stbilizovalo zbog sumnje da se radi o poremećaju koagulacije, pacijentkinja se upućuje u KCCG na dalje liječenje u pratnji dežurnog anesteziologa - dr Dragaš, dežurnog specijalizanta ginekologije- dr Kolašinac, glavne sestre porodilišta - Ivane Prelević i pripravnog anestetičara - Šoškić Dražena. I pored prijedloga dežurnog anesteziologa da se pacijentkinja primi u jedinicu intenzivog liječenja, pacijentkinja se prima na Odjeljenje humane reprodukcije - rekao je Karišik.
On je saopštio da je Alošević primljena u barsku bolnicu 10. septembra i da je nakon pregleda indikovan i urađen hitan carski rez.
- U postoperativnom periodu je primjećeno izraženije i neuobičajeno krvarenje koje se javilo dva sata nakon završene operacije, oko 15h i nije adekvatno reagovalo na primjenjenu terapiju. Zbog osnovane sumnje i bojazni da je koagulopatija uzrok pojačanog krvarenja, pacijentkinja je nakon konsultacija sa kolegama iz Kliničkog centra upućena u isti oko 18 časova, gdje je nastavljeno liječenje. Od trenutka operacije do transporta, pacijentkinja se nalazila u jedinici intenzivno liječenja bolnice Bar. Prema postojećim informacijama ona se i dalje nalazi na bolničkom liječenju u KCCG i nadamo se njenom brzom oporavku - istakao je Karišik.
Prema njegovim riječima, nadležni ginekolozi, kad je u pitanju zdravstveno stanje obje pacijentkinje, interesovali i kontaktirali kolege iz Kliničkog centra.
- Interesovanje za zdravstveno stanje i dalji tok liječenja pacijenata koji se upute na dalje liječenje u druge ustanove je uobičajeno. Nadležne institucije će obaviti detaljnu istragu i utvrditi istinu te se nadamo da ćemo po završenim procedurama saznati zvanične rezultate - saopštio je Karišik.

Barska bolnica: U liječenju dvije porodilje ispoštovali smo sva medicinska načela i pravila

Ministar zdravlja Vojislav Šimun je prije deset dana, odnosno 7. oktobra izdao uputstvo svim domovima zdravlja u Crnoj Gori da hitno obustave izdavanja izvještaja za obračun naknade zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad licima koja koriste porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo.
U dokumentu koji je adresiran na direktore domova zdravlja navodi se da je riječ o pravima koja su u nadležnosti Ministarstva socijalne zaštite brige o porodici i demografije, te da je to ministarstvo o svemu obaviješteno, odnosno da mu je upućena inicijativa za izmjenu ovog pravilnika.
Međutim kako nezvanično saznaje M portal, ovo ministarstvo još uvijek nema uredbu kojom bi regulisalo pitanje doznaka za bolovanje porodiljama i osobama koje su na roditeljskom odsustvu.
Tako su se porodilje i osobe na roditeljskom odsustvu našli u “procjepu zakona” i evidentno imaju problem da ostvare svoja prava. Porodilja koja se javila redakciji M portal kazala je da žene koje se sada porađaju nemaju gdje da traže doznake jer doktori po naređenju ministra ne mogu da izdaju doznake. 
- Izvršena je analiza pravnih propisa i utvrđena njihova pogrešna primjena u odnosu ne utvrđivanje privremene spriječenosti za rad licima koja koriste pravo na porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo - navodi se u uputstvu koje je Šimun poslao domovima zdravlja.
On se u ovom slučaju poziva na Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju (Službeni list CG", broj 145/21), Zakon o radu ("Službeni list CG", br. 74/19, 8/21, 59/21, 68/21, 145/21, 77/24 1 85/24), Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti ("Službeni list CG", br. 27/13, 1/15, 42/2015), 56/16, 68/16, 1/17, 42/17, 50/17 59/21, 145/21, 3/23 i 48/) i Pravilniku o bližim uslovima za ostvarivanje os&gt;novnih materijalnih davanja iz socijalne i dječje zaštite ("Službeni list CG", br. 43/20, 43/21, 76/21, 113/21, 79/23 i 58/24)
- Članom 11 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju naknada zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad propisana je kao jedno od prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja koje, u skladu sa članom 36 ovog zakona, imaju osiguranici iz člana 6 stav 1 tač. 1 i 2 ovog zakona, ako nijesu ostvarili pravo na penziju, u skladu sa propisima kojima se uređuje penzijsko i invalidsko osiguranje, ako su usljed bolesti ili povrede privremeno spriječeni za rad, stavljeni pod zdravstveni nadzor ili se nad njima sprovodi karantin ili kućna izolacija, izolovani kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u domaćinstvu, određeni da njeguju oboljelog člana uže porodice, spriječeni da rade zbog dobrovoljnog davanja krvi, organa, tkiva i ćelija i određeni za pratioca oboljelog lica upućenog na liječenje ili ljekarski pregled u drugo mjesto, odnosno dok traje bolničko liječenje - navodi se u dokumentu koji potpisuje Šimun.
On dalje konstatuje da među navedenim razlozima nema porodiljskog niti roditeljskog odsustva jer ova prava uređuju propisi o radu o socijalnoj i dječjoj zaštiti i po tom osnovu ova lica koriste pravo na odsustvo sa rada.
Dodaje da Zakon o radu ("Službeni list CG", br. 74/19, 8/21, 59/21, 68/21, 145/21, 77/24 1 86/24) u odredbama čl. 17, 102, 126, 127, 137 bliže uređuje ova prava, kao prava koja zaposleni ostvaruju ne osnovu ovog zakona, a u vezi ostvarivanja prava iz socijalne i dječje zaštite, saglasno Zakonu o socijalnoj i dječjoj zaštiti ("Službeni list CG", br. 27/13, 1/15, 42/2015), 563 66/16, 1/17, 42/17, 50/17, 59/21, 145/21, 3/23 148/).
- Medutim, Pravilnik o bližim uslovima za ostvarivanja osnovnih materijalnih davanja iz socjalne i dječje zaštite ("Službeni is: CG", br. 43/20, 43/21, 76/21, 113/21, 79/23 1 58/24) sadrži odredbu koja propisuje obavezu zaposlenog lica da nadležnom centru za socijalni rad između ostalog dostavi i dokaz o privremenoj spriječenosti za rad. Ova odredba koja je nezakonita, dovela je do pogrešne prakse i izdavanja izvještaja o privremenoj, spriječenosti za rad licima koja koriste pravo na odsustvo na osnovu propisa o radu i socjalnoj i dječjoj zaštiti a ne na osnovu Zakona o obaveznom zdravstvenom osigurenju iz razloga propisanih članom 36 ovog zakona - ističe ministar zdravlja Šimun.
Pomenuti navodi upućuju na zaključak da tri posljednje vlade, Zdravka Krivokapića, Dritana Abazovića i Milojka Spajića nijesu postupale u skladu sa zakonom, jer Ministarstvo zdravlja tek sada ukazuje na to da je zaposleni obavezan da nadležnom centru za socijalni rad pored ostalog dostavi i dokaz o privremenoj spriječenosti za rad. 
Šimun naglašava i da je o svemu pomenutom obaviješteno resorno Ministarstvo socijalne zaštite, brige o porodici i demografije, kome je upućena inicijativa za izmjenu ovog pravilnika.
No on takođe tvrdi da izmjena Pravilnika ne sprečava Ministarstvo zdravlja da ukaže na ovaj problem i izda uputstvo za postupanje Domovima zdravlja, da izabrani doktori odmah prekinu nezakonito utvrđivanje privremne spriječenosti za rad zdravim licima, koja odsustvo koriste sa drugim propisima.
- Iz navedenih razloga, dužni ste da izabranim doktorima hitno naložite obustavu izdavanja izvještaja za obračun naknade zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad licima koja koriste porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo - zaključuje Šimun u dopisu domovima zdravlja.

Šimun ukinuo naknade zarada porodiljama

Stanko Čvorović, Radovan Guzina i Miloš Janjušević kod kojih je policija preksinoć na Graničnom prelazu Ranče pronašla 40.000 eura, javnosti su od ranije poznati kao samoprozvane „nikšiće kobre“.
Sa njima su u kolima bili i B.J. i S.J, a kako je Portal Standard juče objavio, sumnja se da je novac koji je policija pronašla kod njih bio namijenjen za kampanju koalicije „Za budućnost Nikšića“ i njihovog nosioca liste Marka Kovačevića za izbore u Nikšiću 13. aprila.
Čvorović, Guzina i Janjušević su, inače, pristalice nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) i aktuelnog gradonačelnika Marka Kovačevića.
Na Cetinju se, po objavama na društvenim mrežama, sastaju kad god je u tom gradu neko bitno društveno dešavanje - i to kao „obezbjeđenje manastira“. Jedan od takvih slučajeva je bio i ustoličenje mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija Mićovića 5. septembra 2021. godine.
Ukupno 40.000 eura koje im je juče oduzeto bilo je, prema pisanju Portala Standard, raspoređeno tako da je svako od putnika u vozilu imao kod sebe nekoliko hiljada. Time su pokušali da zamaskiraju da prenose veću količinu novca.
Oni su, prema nezvaničnim informacijama ovog medija, napustili Crnu Goru prije nekoliko dana. Potom su se, preko Graničnog prelaza Ranče, iz Srbije vratili sa većom količnim novca.
Policiji su juče dali izjavu, novac im je oduzet, ali nijesu zadržani.
Osnovno državno tužilaštvo Pljevlja, koje je nadležno u ovom slučaju, zatražilo je da se u istragu o oduzetom novcu uključi i Finansijsko obavještajna jedinica policije (FOJ) kako bi se utvrdilo porijeklo novca.
A.I.

„Nikšićkim kobrama“ oduzeto 40.000 eura po povratku iz Srbije

Futsal reprezentacija Crne Gore poražena je u Podgorici od Mađarske 3:2, u pretposljednjem kolu četvrte grupe glavne runde kvalifikacija za EURO. 
 
To je peti poraz crnogorske selekcije, koja je bez bodova u dosadašnjem dijelu kvalifikacija. 
 
Crna Gora je u petom minutu povela golom Marka Spasojevića, ali su gosti preko Janoša Rabla u 17. i Matjaša Kajtara u 18. minutu preokrenuli na 2:1. 
 
U nastavku pogodio je i Šandor Hanthazi u 26. i praktično več tada riješio pitanje pobjednika. 
 
Konačan rezultat postavio je Nikola Cimbaljević u 39. minutu. 
 
Selektor Sveto Ljesar kazao je da su njegovi izabranici odigrali najbolju utakmicu u dosadašnjem dijelu kvalifiikacija.
- Šteta što nijesmo uspjeli da izvučemo povoljniji rezultat. Prva dva gola primili smo prejeftino i na ovom nivou protivnik zna da valorizuje te greške. Ostaje nam meč sa Norveškom, gdje se nadam da ćemo biti bolji i ostvariti povoljan rezultat - kazao je Ljesar.

Mađarska porazila crnogorske fudbalere

Studenti koji su biciklima prije osam dana iz Srbije krenuli u Strazbur, stigli su večeras u Salcburg gdje ih je svečano dočekao veliki broj građana - a među njima i državljani Srbije koji žive u Austriji. 
 
Oni su se okupili u 19 sati, a neki su, da bi dočekali studente bicikliste, došli iz Njemačke.
Studenti su samo danas prešli 130, a od početka puta u Strazbur, prevezli su ukupno 930 kilometara.
- Fantastično se osjećam. Toliko je ljudi. Nadam se da će svi moći da se vrate i da žive u Srbiji - rekla je za N1 jedna studentkinja koja je biciklom stigla u Salcburg.

Studenti biciklisti svečano dočekani u Salcburgu

Sjedinjene Američke Države (SAD) održaće direktne razgovore sa Iranom ovog vikenda kako bi razgovarali o iranskom nuklearnom programu, rekao američki državni sekretar Mark Rubio. 
 
Razgovori između specijalnog izaslanika SAD-a Stiva Vitkofa i visokog iranskog lidera zakazani su za subotu u Omanu, prenosi Rojters. 
 
- Nadamo se da će to dovesti do mira. Bili smo vrlo jasni šta Iran nikada neće imati - nuklearno oružje, i mislim da je to ono što je dovelo do ovog sastanka - rekao je Rubio tokom sastanka kabineta kojim je predsjedavao predsjednik SAD Donald Tramp. 
 
Tramp je u ponedjeljak iznenađujuće objavio da su SAD i Iran spremne da u subotu počnu direktne pregovore o nuklearnom programu Teherana, upozorivši da bi Iran bio u "velikoj opasnosti" ako pregovori budu neuspješni. 
 
Saopštenje je izazvalo izvjesnu zabunu jer je Iran rekao da će razgovori biti indirektni sa Omancima koji će djelovati kao posrednici. 
 
Američki zvaničnik upoznat sa planiranjem rekao je da će dvije delegacije biti u istoj prostoriji za razgovore. 
 
Tramp je u srijedu ponovio prijetnju da će upotrijebiti vojnu silu ako Iran ne pristane da okonča svoj nuklearni program, rekavši da će Izrael igrati ključnu ulogu u bilo kojoj vojnoj akciji. 
 
Tramp je rekao da Iranu ne može biti dozvoljeno da ima nuklearno oružje i ako odbije da zaustavi razvojne napore, mogla bi uslijediti vojna akcija.

Rubio: SAD će za vikend održati direktne razgovore sa Iranom o nuklearnom programu

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: porodilje