Iako je danas bilo najavljeno uplovljavanje kruzera “Island Princess” u barsku luku jutros u sedam sati, početak kruzing sezone odložili su nepovoljni vremenski uslovi, potvrđeno je Primorskom portalu iz kompanije Boka Adriatic. Za ovu godinu potvrđeno je uplovljavanje 25 kruzera u barsku luku.
Kako prošle, tako i ove godine izvjesno je da će kruzing sezonu u Baru otvoriti megakruzer "Sun Princess“, američke kompanije “Princess Cruises”, &nbsp;na kome je preko 4 000 putnika i oko &nbsp;1.600 članova posade. &nbsp;Prvo uplovljavanje megakruzing "Sun Princess“ najavljeno je za 22. april.
Kruzing sezona u Baru trajaće do 17.oktobra, a prema najavama putničkim brodovima u grad pod Rumijom planiran je dolazak preko 90.000 gostiju.
Podsjetimo, takođe, u aprilu prošle godine na terminalu gata dvije kompanije Port of Adria (PoA) posredstvom agencije Boka Adriatic iz Bijele prvi put prihvaćen je kruzer "Sun Princess", najveći kruzeru do sada koji je uplovljavao u crnogorske luke.
&nbsp;Za Primorski portal &nbsp;pomorski agent Boka Adriatic doo Jovan Moric je potvrdio je da će od aprila do kraja oktobra, 11 puta megakruzer &nbsp;"Sun Princess" uploviti u barsku luku. Takođe, Moric najavljuje da će u Bar uploviti i kruzeri &nbsp;kompanije &nbsp;Royal Caribbean International.
Posredstvom agencije Boka Adriatic moguće je uplovljavanje i manjih kruzera u Bar tokom 2025.
Port of Adria &nbsp;u saradnji sa Global Ports Holdingom ima ključnu ulogu u pozicioniranju Bara kao kruzing destinacije.
U kompaniji Port of Adria obezbjedili su uslove za bezbjedan prihvat megakruzera, kao i manjih putničkih brodova.
Prošle godine u barsku luku je uplovilo 14 kruzera kojim je u Bar doputovalo na jedan dan oko 45.000 putnika.
Pored Princess Cruises dio Carnival Korporacije, Royal Caribbean International, i ove godine u barsku luku najavljeno je nekoliko uplovljavanja putničkih brodova Marella Cruises.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bar: Početak kruzing sezone odložen zbog nepovoljnih vremenskih uslova

Više od polovine zaposlenih u komapniji Port of Adria saglasno je da stupi u štrajk koji je bio zakazan za danas, a među zahtjevima je povećanje zarada od 15 posto i potpisanje Kolegivnog ugovora sa poslodavcem. Međutim, štrajk je zabranjen do pravosnažnosti sudske odluke po tužbi poslodavca, kompanije Port of Adria, piše Primorski portal.
Rijetka prakska u crnogorskim sudovima. Po tužbi Port of Adria, na “optuženičkoj klupi” u Osnovnom sudu u Baru su dvije sindikalne organizacije ove kompanije: Sindikalna organizacija zaposlenih u AD „Port of Adria“ (PoA) i Sindikalne organizacije Port of Adria. Prema saznanju Primorskog portala, sudija Osnovnog suda u Baru Sabina Ličina suđenje je zakazala za sledeću sedmicu.
Port of Adria je 3.januara podnio Osnovnom sudu u Baru tužbu sa privremenom mjerom, sa zahtjevom da se utvrdi da je nezakonita odluka o stupanju u štrajk, koji je zakazan za dan 9. januar 2025. godine.
- Osnovni sud u Baru je donio odluku povodom privremene mjere na način što je istu usvojio i odlučio da se zabranjuje organizovanje štrajka do pravosnažnosti odluke po tužbi. Ročište povodom zahtjeva iz tužbe će se odrzati tokom sledeće sedmice - kazala je za Primorski portal PR Osnovnog suda u Baru sudija Tamara Spasojević.
Sudija Spasojević je potvrdila da su ovakvi zahtjevi rijetki u praksi Osnovnog suda u Baru, i uopste u sudskoj praksi Crne Gore.
Kao osnov za tužbu izvršni direktor Sedat Kara ispred kompanije PoA je pored ostalog naveo: “Poslodavcu nisu dostavljene predmetne odluke izvršnih odbora oba reprezantativna sindikata na osnovu kojih se stupa u štrajk, što je štrajkački odbor bio u obavezi da uradi. Dalje, štrajkački odbor nije dostavio ažurirani spisak zaposlenih koji su u štrajku u roku od 24 sata nakon nastupljenih izmjena u spisku”. Sa druge strane, čelnici sindikata navode da su dostavili svu traženu dokumentaciju od početka organizacije štrajka koji je bio najavljen za 9. januar.
Reprezentativni sindikati na zajedničkoj sjednici krajem 2024. godine su odlučili da pokrenu štrajk i formiraju štrajkački odbor koji će dalje rukovoditi organizacijom štrajka. Na tužbu poslodavca o nezakonitostima štrajka zbog nemanja pojedinačnje odluke izvršnih odbora reprezentativnih sindikata napomenuli su da je prema Zakonu o štrajku dovoljno da štrajk pokrene jedan reprezentativni sindikat.
Od ukupno 282 zaposlena u kompaniji Port of Adria, Primorskom portalu je potvrđeno da je su za štrajk saglasna 144 radnika.
U zahtjevima radnika je povećanje zarada za 15 odsto.
Zahtjevi štrajka odnose se na dogovor iz 2023. godine, kako su kazali, kada je dogovoreno povećanje plata u iznosu od 40 odsto za sve zaposlene u kompaniji. Naime, plate su od tada uvećane za 20 odsto i zatim oko šest, a planirano povećanje od preostalih 15 odsto je obećano za januar ove godine.
Čelnici dva sindikata kompanije Port of Adria Ratko Stanisavljević i Zoran Martinović istakli su da poslodavac, odnosno direktor PoA Sedat Kara nije ispunio taj dogovor, podsjećajući da pregovori sa čelnicima menadžmenta nisu urodili plodom te da su zbog toga planirali da stupe u štrajk.

1250x600

1084x550

Zaposleni u Port of Adria tražili povećanje plate od 15 odsto pa završili na “optuženičkoj klupi”

Štrajk dijela zaposlenih u kompaniji Port od Adria odložen je do daljnjeg, po nalogu Osnovnog suda u Baru.
Kako Radio Bar i Bar Info saznaju od članova sindikata, sud je odlučio u korist poslodavca koji smatra da zakazani štrajk nezakonit.
U toku je elektronska sjednica sindikalne organizacije Port of Adria, nakon koje će se javnosti obratiti saopštenjem.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fdio-zaposlenih-u-port-of-adria-krece-u-strajk-traze-vece-plate&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore ranije je najavljeno da će dio zaposlenih u Port of Adria stupiti u štrajk sjutra, da zahtijevaju povećanje zarade od 15 odsto, izradu kolektivnog ugovora kod poslodavca, kao i isplatu režijske zarade za zaposlene koji su u štrajku za vrijeme njegovog trajanja.
Sindikalna organizacija Port of Adria Bar je najavu za štrajk uputila i Ministarstvu pomorstva i Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.

Po nalogu Osnovnog suda: Odložen štrajk dijela zaposlenih u Port of Adria

Smatramo da je razvajanje Luke Bar i Port of Adria bilo pogrešno i štetno za nacionalne interese - poručio je ministar pomorstva FIlip Radulović naglašavajući da će Vlada započeti pregovore o otkupu Port of Adria kojom trenutno upravlja turska kompanija Global Ports.
Luka Bar potpisala je, kako je istakao, ugovor sa renomiranom kompanijom "Hamburg port Consulting" - koja će u naredna dva mjeseca sprovesti detaljnu analizu poslovanja kompanije "Port of Adria".
- Cilj analize je procjena mogućnosti kupovine 'Port of Adria' od sadašnjih vlasnika i njeno objedinjavanje sa Lukom Bar. Analiza će biti fokusirana na finansijske aspekte poslovanja "Port of Adria", a na osnovu njenih rezultata Vlada će započeti pregovore o otkupu - naveo je Radulović.
- Spajanjem Luke Bar i Port of Adria stvorio bi se veći razvojni potencijal, što bi značajno doprinijelo ekonomiji Crne Gore - naglasio je Radulović.
Iz Ministarstva pomorstva su naveli da potencijalno objedinjavanje predstavlja strateški prioritet Vlade, te da se očekuje da će analiza kompanije "Hamburg port Consulting " biti završena u narednih osam nedjelja, nakon čega će se preći u fazu pregovora sa sadašnjim vlasnicima kako bi se definisali uslovi eventualne kupovine i spajanja.
- Vlada Crne Gore nastavlja da preduzima odlučne korake ka jačanju ključnih ekonomskih sektora, s posebnim fokusom na pomorstvo i razvoj infrastrukture - zaključuje se u saopštenju.

Radulović: Započećemo pregovore o otkupu Port of Adria, smatramo da je razdvajanje od Luke Bar bilo pogrešno i štetno za nacionalne interese

Ekološka inspektorka Slavena Vuković saopštila je da je još 5. februara podnijela krivičnu prijavu protiv Luke Bar zbog povišenih koncentracija arsena.
- Krivičnu prijavu sam podnijela 5. februara 2024. godine protiv pravnog lica Luka Bar AD, zbog povišenih koncentracija arsena na mjernim mjestima M1 i M2. Mjerno mjesto M1 kod naselja Stara ambulanta, i M2 kod Upravne zgrade kod sportskih terena - kazala je ona tokom današnjeg saslušanja povodom mogućeg trovanja radnika Port of Adria, Luke Bar, i eventualno uticaja na zdravlje Barana.
Odgovarajući na pitanje koje je mjere preduzela kao ekološka inspektorka u predmetnom slučaju, Vuković je istakla da je najveći fokus je bio na kontrolu pravnog lica Luka Bar jer rade sa rasutim teretima i što su količine kod AD Luke Bar mnogo veće u odnosu na količine koje vrši Port of Adria, te što se teret jedno vrijeme istovarao na otvorenom.
- Mjerenja se rade četiri puta godišnje da se pokriju sva četiri godišnja doba, onda se radi godišnji izvještaj o kvalitetu ambijentalnog vazduha. Jedna od mjera koje je Luka Bar morala da preduzme jeste da stopira istovar na otvorenom, i ruta kretanja kamiona kroz Luku Bar je skraćena - kazala je Vuković.
<h2>Šimun: Zaposleni Port of Adria su bezbjedni, u toku je monitoring</h2>
Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da je analizama utvrđeno da su vrijednosti olova u krvi kod zaposlenih u Port of Adria u granicama dozvoljenog za profesionalni angažman.
- Mi smo po saznanju o prispjelim nalazima i mogućem zdravstvenom riziku radnika Port of Adria stupili u kontakt sa nadležnom referentnom ustanovom iz regiona Institutom za medicinu rada i njenim direktorom. Saradnja je imala za cilj da se brzo odgovori na identifikovane promjene. Počelo se analizom i došlo do toga da navedene vrijednosti olova u krvi jesu u granicama dozvoljenog za radni angažman - rekao je on.
Ministarstvo zdravlja će, kaže Šimun, nastaviti adekvatno da upravlja ovom situacijom.
- Bavili smo više posljedicom, nego uzrokom. Da li su radnici bili zaštićeni, je li rada odnosno sirovina kojom se upravljalo bila adekvatno zaštićena. Jesmo li imali kontrole institucija, tu ostavljamo prostora za polemikom - istakao je resorni ministar.
U pogledu zdravlja zaposlenih u Port of Adria, on je kazao da su pod biološkim monitoringom, da su bezbjedni i adekvatnog stanja.
<h2>Kari: Radnici imaju svu opremu, obučeni su za opasne terete</h2>
Izvršni direktor Port of Adria Sedat Kari kazao je da kada je u pitanju zaštita na radu, radnici imaju svu opremu i obučeni su za opasne terete.
- Bitno je da od 63 radnika, šest radnika koji imaju najviše koncentracija olova u krvi, da su dobrog zdravlja i da je to u granicama dozvoljenog, dakle dobro je da su svi radnici zdravi - kazao je Kari.
Poručio je da nastavljaju rad sa Ministarstvom zdravlja, da cijelu situaciju dovedu do kraja.

Vuković: Podnijela sam krivičnu prijavu protiv Luke Bar zbog povišenih koncentracija arsena 5. februara

Crnoj Gori nijesu rađena istraživanja o prosječnom sadržaju olova u krvi stanovništva, a mjerenja prisustva metala u organizmu ne rade se rutinski, već ako postoje indikacije - sumnja na bolest/trovanje ili u sklopu populacionih istraživanja, rečeno je Pobjedi iz Instituta za javno zdravlje (IJZCG).
Uporedo, kako navode iz te institucije, monitoringom koji realizuje Agencija za zaštitu životne sredine (EPA), što je navedeno i u posljednjem njihovom izvještaju „Informacija o stanju životne sredine u Crnoj Gori za 2023. godinu“, utvrđen je povećan sadržaj olova detektovan na lokaciji dječjeg igrališta u Skerlićevoj ulici u opštini Pljevlja.
- U ovom izvještaju su prikazani i rezultati monitoringa kontaminenata u sedimentu mora koji su pokazali povećan sadržaj olova u poređenju sa prirodnim koncentracijama na više ispitivanih lokacija – navode iz Instituta za javno zdravlje.
U fokus javnosti kontaminacija olovom dospjela je minule sedmice, kada su objelodanjeni podaci o povišenim vrijednostima ovog metala kod zaposlenih u lučkotransportnom preduzeću Port of Adria iz Bara. Naknadno testiranje potvrdilo je da su povišene vrijednosti zabilježe i kod radnika tog preduzeća koji nijesu neposredno bili uključeni u pretovar rude sa sadržajem olova, zbog čega su pozornost, ali i nedoumica o uzrocima i rasprostranjenosti ovog problema doveli do alarma, naročito u Baru.
Od tada traje polemika i saopštavaju se različita viđenja u pogledu odgovornosti, sistemskog odgovora, a nameće se i pitanje evidencije i podataka o prisustvu olova u sredini i potencijalnih oboljenja koja uzrokuje.
Iz IJZ ukazuju da je u našoj zemlji, u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Pravilnikom o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti, bolničkih infekcija, stanja i smrti oboljelih od ovih bolesti, obavezno prijavljivanje uglavnom fokusirano na zarazne bolesti.
- Što se nezaraznih bolesti tiče, u Institutu se vode registri nezaraznih bolesti: akutnog koronarnog sindroma, malignih bolesti, šećerne i cerebrovaskularnih bolesti. Zdravstvene ustanove su svakako u obavezi da prijavljuju u rutinskoj zdravstvenoj statistici oboljenja i stanja u skladu sa revizijom Međunarodne klasifikacije bolesti (MKB 10) – navode iz te institucije.
<h2>Izvori kontaminacije</h2>
Prema ocjeni stručnjaka IJZ, bilo koja količina olova u krvi ukazuje na izloženost tom hemijskom elementu ili njegovim jedinjenjima. Ukazuju na to da nivo olova u krvi varira od zemlje do zemlje i od regije do regije, a najviši nivoi i najveći teret bolesti zbog izloženosti olovu opaženi su u zemljama s niskim prihodima – posebno u područjima gdje se olovo koristi u industriji (kao što su topionice, rudnici i rafinerije).
Iz Instituta preciziraju da se istraživanja mjerenja nivoa olova u krvi u opštoj populaciji sprovode u nekoliko zemalja EU od ranih osamdesetih godina prošlog vijeka.
Nakon postepenog uklanjanja olova iz benzina u većini evropskih zemalja interesovanje za nivoe olova u krvi je smanjeno. Međutim, npr. u Švedskoj je utvrđeno da nakon 2009. godine nije došlo do smanjenja nivoa olova u krvi, što znači da još postoje drugi izvori izloženosti olovu koje treba otkriti i eliminisati. Prema podacima iz Evropske incijative za humani biomonitoring (HBM4EU), u zemljama regiona, kao što je Slovenija, prema nacionalnom istraživanju koje je sprovedeno 2011-2014. godine, srednje koncentracije kod različitih populacionih grupa su bile (izražene i mikrogramima po litru): djeca 6-11 godina (13.4 µg/L), muškarci 20-35 godina (19.6 µg/L), žene 20-35 godina (17.3 µg/L) i žene 50-60 godina (26.7 µg/L).
Iako u našoj zemlji nijesu rađena istraživanja prisustva olova u krvi stanovništva, iz IJZ navode da monitoring stanja zemljišta i ispitivanje sadržaja opasnih i štetnih materija u zemljištu realizuje Agencije za zaštitu životne sredine EPA u skladu sa Zakonom o životnoj sredini, Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i Pravilnikom o dozvoljenim koncentracijama štetnih i opasnih materija u zemljištu i metodama za njihovo ispitivanje.
Monitoring koji realizuje EPA obuhvata praćenje sadržaja hemijskih elemenata u zemljištu kadmijum (Cd), olovo (Pb), živa (Hg), arsen (As), hrom (Cr), nikal (Ni), fluor (F), bakar (Cu), molibden (Mo), bor (B), cink (Zn) i kobalt (Co).
<h2>Potrebna bolja koordinacija</h2>
Slučaj u Baru izazvao je opravdanu brigu sindikalaca koji su naglasili da kod nas ne postoje specijalizovane ustanove koje bi promptno odgovorile na ovaj problem, da nedostaje sistemski odgovor države i društva, a da je to za posljedicu imalo višenedjeljno kašnjenje u reakciji i slanju dijela radnika na liječenje van zemlje, u specijalizovani Institut „Dr Dragomir Karajović“ u Beogradu.
Ipak iz Instituta za javno zdravlje, kako navode u odgovorima na pitanja Pobjede, smatraju da sistem nije „zatajio“ u ovom slučaju, već je još jedanput prepoznata potreba da se ojačavmeđuinstitucionalna saradnja i koordinacija između sektora zdravlja i životne sredine kako na centralnom, tako i na lokalnom nivou.
Na pitanje ko je sve nadležan za kontrolu i prevenciju ovakvih situacija, iz IJZ ističu da su, pored Zakona o životnoj sredini kao krovnog dokumenta, znatnim brojem podzakonskih akata i dokumenata uređene aktivnosti koje se odnose na prevenciju i kontrolu zagađivanja životne sredine.
- Prema važećem Zakonu o zaštiti i zdravlju na radu kao krovnom dokumentu, „poslodavac je dužan da izvrši ispitivanje uslova radne sredine, odnosno da projektovanjem, izgradnjom novih i rekonstrukcijom postojećih objekata, korišćenjem i održavanjem tehnoloških procesa rada sa pripadajućim objektima i sredstvima za rad obezbijedi da se rad zaposlenih obavlja na bezbjedan i zdrav način, a hemijske, fizičke (osim jonizujućih i nejonizujućih zračenja) i biološke materije, eksplozivna atmosfera, azbest, mikroklima i osvjetljenje na radnim mjestima i u radnim i pomoćnim prostorijama usklade sa propisanim mjerama zaštite i zdravlja na radu i normativima za djelatnost koja se obavlja na tim radnim mjestima i u tim prostorijama“ – podsjećaju iz IJZ.
Ukazuju da je taj propis je definisao i obavezu poslodavca da odredi iz reda svojih zaposlenih stručno lice ili organizuje stručnu službu za poslove zaštite i zdravlja na radu, kao i niz drugih obaveza i aktivnosti koje se moraju sprovesti u pogledu zaštite zdravlja radnika.
- Takođe, u oblasti zaštite na radu postoje podzakonski dokumenti koji bliže određuju prava i obaveze poslodavaca i zaposlenih, koji su takođe usmjereni na zaštitu i očuvanje zdravlja radnika – navode iz ove institucije.
<h2>Adrese i statistika</h2>
Preciziraju da u pogledu zdravstvenih institucija koje se bave dijagnostikom i liječenjem problema vezanih za trovanje, u zavisnosti od agensa koji je izazvao trovanje i opšteg stanja pacijenta, usluge se pružaju u vanbolničkoj (domovi zdravlja, hitna medicinska pomoć) ili bolničkoj zaštiti (opšte, specijalne bolnice i Klinički centar Crne Gore).
- U ovakvim slučajevima ustanove koje se bave kurativnim aktivnostima nijesu u obavezi da sarađuju sa Institutom za javno zdravlje Crne Gore kao ustanovom na tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, koji se bavi uglavnom preventivnim aktivnostima, ali jesu da vode urednu medicinsku dokumentaciju u skladu sa važećim propisima – zaključuju iz IJZ.&nbsp;
<h2>Direktivom EU pooštreni kriterijumivi snižene biološke granične vrijednosti</h2>
Kako je Pobjedi rečeno iz Instituta za javno zdravlje, Evropska unija je ove godine revidirala granične vrijednosti za profesionalnu izloženost olovu i njegovim neorganskim jedinjenjima u Direktivi 98/24/EZ koja se odnosi na zaštitu zdravlja i sigurnost radnika na radu od rizika povezanih s hemijskim sredstvima, smanjivši ih pet puta, a te vrijednosti, kako se očekuje, u svoju legislativu i pravilnike moraće da implementira i naša zemlja.
- Granica profesionalne izloženosti u osmočasovnom radnom vremenu od 0,15 miligrama po kubnom metru u vazduhu (0,15 mg/m3) smanjena je na 0,03 mg/m3. Biološka granična vrijednost od 70 mikrograma na 100 mililitara krvi (70µg/100ml) smanjena je na 15µg/100ml (30 µg/100ml do 2028. godine). Radi zaštite od štetnih efekata olova na trudnoću, za radnice u reproduktivnoj dobi primjenjivaće se granične vrijednosti od 4,5 µg/100 mg ili nacionalna referentna vrijednost u opštoj populaciji koja nije profesionalno izložena olovu i njegovim neorganskim jedinjenjima ako takva vrijednost postoji – kažu iz Instituta.
Dodaju da se u Crnoj Gori Pravilnikom o mjerama zaštite na radu od rizika izloženosti hemijskim materijama (Službeni list Crne Gore, br. 81/16) propisuju minimalni zahtjevi koje poslodavac treba da ispuni u obezbjeđivanju mjera zaštite i zdravlja na radu uključujući i granične vrijednosti radi otklanjanja ili smanjenja rizika od nastanka povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom koje nastaju za vrijeme rada pri izlaganju zaposlenog hemijskim materijama.
- Očekuje se da se u ovaj Pravilnik u narednom periodu prenesu i nove izmjene Direktive Evropskog savjeta 98/24/EZ – kažu iz IJZCG.
<h2>Gdje se sve nalazi</h2>
Prema podacima koje navodi IJZ, iako se olovo nalazi u malim količinama u Zemljinoj kori, uglavnom u obliku olovnog sulfida (galenit), njegova rasprostranjenost u životnoj sredini je u velikoj mjeri rezultat ljudskih aktivnosti.
- To su, na primjer, rudarstvo, topljenje, rafiniranje i reciklaža olova; upotreba olovnog benzina (benzina) i avio goriva; korišćenje olova u proizvodnji, kao što je izrada akumulatora, ranije boja, glazure i olovnog stakla, u vodovodnim cijevima i lemovima. Olovo je prisutno i u nekim tradicionalnim ljekovima i kozmetici, u izradi nakita, lemljenju i keramici; kao dio nekih električnih i elektronskih predmeta; u raznim aktivnostima zanatske ili male privrede, neformalnom recikliranju i slično – podsjećaju iz IJZ.

Crna Gora nema podatke o prosječnom sadržaju olova u krvi kod stanovništva

Iz Ministarstva zdravlja danas je poručeno da će se zdravstveni sistem pobrinuti za svakog radnika kojem je potrebna zdravstvena zaštita, te da bi tužilaštvo trebalo da ispita da li su se poštovale preporuke o zaštiti na radu koje se ne pominju u slučaju trovanja olovom radnika Port of Adria.
- Povodom navoda koji su izneseni na jučerašnjoj konferenciji za medije od strane predsjednika Sindikata zaposlenih u preduzeću Port of Adria, gospodina Zorana Martinovića, a kojim je na krajnje neprimjeren način targetiran sistem zdravstvene zaštite i zaposleni u njemu, Ministarstvo zdravlja još jednom podsjeća na najažurniji angažman ovog resora u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore i Institutom za medicinu rada ''Dr Dragomir Karajović'' u Beogradu, gdje su radnici zbrinuti u najkraćem terminu i gdje će, ukoliko to bude potrebno, nastaviti sa liječenjem i tretmanom o trošku državnog Fonda za zdravstveno osiguranje - naveli su u MZD.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.8684%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmihajlovic-trovanje-radnika-ukazalo-na-ogromne-nedostatke-u-sistemu-zastite-martinovic-na-testiranje-ceka-jos-100-zaposlenih&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Riječ je, ističu, o referentnoj regionalnoj ustanovi u oblasti zaštitie stanovništva od jonizujućih zračenja i profesionalne toksikologije.
- Prije nego što gospodin Martinović ili bilo ko drugi glasno i samo optuži zdravstveni sistem, koji je jedini reagovao na probleme radnika, pozivamo nadležne organe da ispitaju sve pojedinosti iz ovog slučaja, a prije svega - da li se na naznačenom radnom mjestu poštovao Akt o procjeni rizika i zaštiti na radu, da li su zaposleni imali adekvatne informacije o procesima koji se obavljaju u njihovom preduzeću, kojim potencijalnim opasnostima su izloženi, te da li su u skladu sa standardima nosili zaštitnu opremu - naveli su oni.
Zamolili su Sindikat, ali i sve one koji se, kako su kazali, usuđuju da manipulišu aktuelnom situacijom: da ni u jednom trenutku ne dovode u pitanje stručne reference ljekara i medicinskog osoblja, bilo da se nalaze u Baru, Podgorici ili Beogradu i da dozvole da struka da jasne smjernice o analizama i medicinskim pretragama koje su u toku, kao i o nastavku liječenja ukoliko bude potrebno.
- Ako cijela ova priča ima neku drugu pozadinu i ima za cilj targetiranje nekih drugih organizacija ili institucija, molimo da budete jasni, hrabri i otvoreni, barem onoliko koliko ste glasni u kritikama sistema koji je usmjeren na zaštitu vašeg zdravlja - dodali su u MZD.
Ministarstvo zdravlja, poručuju, radi na reorganizaciji i unapređenju sistema medicine rada kao i drugih segmenata u zdravstvenom sistemu.
- I naš je cilj postizanje najviših standarda iz ove oblasti,i to nikako ne odgovara neprimjerenim izjavama gospodina Martinović koje nemaju argumentivanog utemeljenja - zaključili su u saopštenju. tar

MZD: Zdravstveni sistem će se pobrinuti za svakog radnika, tužilaštvo da ispita jesu li ispoštovane preporuke o zaštiti na radu

Osnovno državno tužilaštvo u Baru formiralo je predmet u slučaju povišenog nivoa olova u krvi radnika lučke kompanije Port of Adria i izviđaj je u toku, kazali su za Radio Slobodna Evropa iz ovog Tužilaštva.
Naime, kod 58 od 63 testirana radnika utvrđeno je povećano prisustvo olova u krvi. Šestorica onih sa najvišim vrijednostima, upućeni su na liječenje u Beograd.
Granične vrijednosti olova u krvi su 28 a kod nekih radnika nivo je 119.
Zbog kontaminacije olovom grupa zaposlenih kompanije Port of Adria podnijela je krivičnu prijavu protiv NN lica, rekao je, 17. oktobra, predsjednik Sindikata zaposlenih ove kompanije Zoran Martinović.
Kazao je i da je u ponedjeljak 14. oktobra bio na razgovoru u policijskom sektoru privrednog kriminala čija je službena dužnost da podnese krivičnu prijavu.

- Mi nismo locirali kako je došlo do kontaminacije. Nijesam imao odgovor na to ko je krivac - rekao je Martinović.
On je kazao da su prve rezultate trovanja olovom i cinkom, dobili krajem septembra.
- Našli smo se na nepoznatom terenu. Bilo je dosta propusta - rekao je Martinović.
Naime radnici su godišnje sistematske preglede obavljali u Baru, u kome kao ni u ostalim crnogorskim gradovima, ne postoji klinika na kojoj je moguće uraditi analize olova u krvi.
Tek su analize, ove godine otvorenoj privatnoj klinici u Baru, koja mjeri ove parametre, pokazale povećane vrijednosti ovog metala kod radnika.
Zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Crne Gore Ivana Mihajlović kazala je da sve ukazuje na "ogromne nedostatke u sistemu zdravstvene zaštite".
Rekla je da se nepostojanjem zvanične statistike o profesionalnim oboljenjima, stiče slika da njih nema.
- To nije tačno. Činjenica da od 2015. godine nemamo zabilježen slučaj profesionalnog oboljenja rezultat je nepostojanja referentne ustanove - rekla je Mihajlović.
No, osim slučaja lučkih radnika, uznemirenje je izazvalo i upozorenje građanima Bara da izbjegavaju područje Luke, koje je uputio direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić.
On je rekao da su koncentracije olova visoke ali da nisu veće od propisane granične vrijednosti, dok je koncentracija arsena višestruko veća u odnosu na propisanu.
Kako je pojasnio za RSE ovaj nalaz je iz analize Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) od početka 2023. godine.
Nakon što je objavljeno da su mjerenja od prije godinu utvrdila visoku koncentraciju olova i arsena, čelnik Opštine Bar, Dušan Raičević je rekao da je zabrinut zbog saznanja "da su građani Bara u kontinuitetu trovani, a da je sve to neko pokušao da zataška".
Iz CETI-ja su za Radio Slobodna Evropa, 17. oktobra kazali da su ove godine realizovana tri ciklusa od po dvije sedmice mjerenja kod izlazne rampe iz kruga Port of Adria, u barskoj luci.
Rezultati mjerenja su, dodaju, dostavljeni naručiocima posla, rukovodstvu te kompanije, koji su dalje bili dužni da ih dostave Opštini Bar i Agenciji za zaštitu životne sredine.
Oglasili su se Ministarstvo zdravlja i pomorstva koje je naložilo hitnu istragu.
I pored toga što su se nadležna ministarstva oglasila, ostalo je nepoznato šta se dešavalo nakon što je CETI početkom 2023. utvrdio povećane koncentracije arsena do početka oktobra ove godine kada je utvrđeno prisustvo olova kod radnika kompanije.

Tužilaštvo formiralo predmet zbog visokog nivoa olova u krvi lučkih radnika iz Bara

Slučaj kontaminacije olovom i cinkom radnika u kompaniji Port of Adria do krajnje mjere je ogolio neadekvatnost zakonskog institucionalnog okvira u Crnoj Gori, smatra zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata (USS), Ivana Mihajlović. 
 
Ona je na konferenciji za novinare rekla da je trovanje radnika ukazalo na ogromne nedostatke u sistemu zaštite i zdravlja na radu. 
 
USS je apelovala na donosioce odluka da pod hitno počnu aktivnosti na formiranju referentne ustanove za medicinu rada, odnosno ustanove koja bi potvrdila i dijagnostifikovala profesionalna oboljenja. 
 
- Činjenica je da su naši dosadašnji napori da donosici odluka skrene pažnju na neophodnost formiranja medicine rada, naišli na ćutanje onih koji su trebalo da vode brigu - rekla je Mihajlović. 
 
Prema njenim riječima, to govori o tome da zaštita na radu nije prioritet. 
 
- USS smatra da nemamo luksuz da izgubimo još neku godinu dok shvatimo da nam je ovo zaista prijeko potrebno i nužno - rekla je Mihajlović. 
 
Ona je kazala da su situacije poput ove iz Port of Adria, samo dio problema koji je mnogo dublji. 
 
- I, nažalost, vidljiv tek onda kad se sredstva javnog informisanja pozabave ovim temama - dodala je Mihajlović. 
 
Ona je rekla da USS od početka pomno prati situaciju u Porto of Adria i pruža logističku podršku kolegama. 
 
Predsjednik Sindikalne organizacije Port of Adria Zoran Martinović rekao je da je po zakonu poslodavac dužan da zaposlene šalje na godišnji zdravstveni pregled. 
 
On je naveo da je njihov poslodavac ove godine prvi put uradio medicinsku analizu prisutnosti teških metala u krvi, pošto u Crnoj Gori do sada nije postojala zdravstvena ustanova, kako državna, tako i privatna, koja bi se bavila time. 
 
Martinović je kazao da je u Baru otvorena klinika Novi standard, koja se bavi tom analizom. 
 
- Na intervenciju naše službe zaštite na radu, koja je skrenula pažnju poslodavcu da taj pregled mora da se obavi, on je poslao određeni broj radnika na analizu prisutnosti metala u krvi - rekao je Martinović. 
 
On je dodao da su na testiranje otišla 63 radnika. 
 
- Po najnovijim podacima, kod 54 je konstatovano povišeno olovo u krvi, a kod deset cink - kazao je Martinović. 
 
On je dodao da na testiranje čeka još oko 100 radnika. 
 
Martinović je kazao da ljudi u startu nijesu shvatili šta se dešava. 
 
- Kolege su bile zbunjene jer im niko nije mogao prepisati terapiju, tad sam shvatio da nemamo medicinsku laboratoriju koja se bavi time ni odjeljenje koje će da liječi te ljude - rekao je Martinović. 
 
On je kazao da je sve išlo dosta sporo i dodao da nije bilo pritiska od poslodavca da mora da se radi. 
 
Martinović je rekao da je poslodavac obezbijedio novo testiranje radnika u Berlinu. 
 
On je rekao da mu je čudno to što u Crnoj Gori nema niko ko bi mogao da pomogne ljudima. 
 
- Neko hoće samo da se liječi, jer zdravlje nema cijenu, mi smo u cijeloj ovoj pričili izgubili tri nedjelje. Prema tome, mislim da je sistem zakazao, ne može mi biti jasno da u Crnoj Gori ne postoji sistem zaštite niti laboratorija gdje bih ja mogao sam da odradim te nalaze - rekao je Martinović. 
 
On smatra da je sistem podbacio. 
 
- I što je najgore, kad su se političari umiješali, kad je ministarstvo nešto reklo, e onda sve može. Ne želim takav sistem gdje mi političari mogu odlučivati da ću da se liječim ili neću. Hoću sistem koji mora biti pravedan i koji mi u svakom momentu mora omogućiti liječenje - rekao je Martinović. 
 
Upitan kakvo je zdravstveno stanje šest radnika koji su upućeni u Beograd, Martinović je kazao da su u dobrom stanju i da će nalazi pokazati ostalo. 
 
Govoreći o tome da li je tužilaštvo pokrenulo istragu, Martinović je kazao da je u ponedjeljak dobio poziv za razgovor iz sektora privrednog kriminala i da je taj sektor po službenoj dužnosti dužan da pokrene krivičnu prijavu. 
 
- Pošto mi nijesmo locirali kako je došlo do kontaminacije, mi smo se bazirali samo na to da ljude uputimo na liječenje. Nijesam imao odgovor na to ko je krivac - rekao je Martinović. 
 
On je kazao da je nekoliko radnika u Baru podnijelo krivičnu prijavu protiv NN osobe ili više njih. 
 
Martinović je rekao da izlaganje određenim opasnim materijama ne mora da ispoljava simptome odmah već da mogu da prođu i decenije.

Mihajlović: Trovanje radnika ukazalo na ogromne nedostatke u sistemu zaštite; Martinović: Na testiranje čeka još 100 zaposlenih

Iz Nezavisnog sindikata policije saopštili su da postavljanje radarskog sistema na graničnom prelazu Kobila predstavlja potencijalni dokaz nebrige za zdravlje i živote zaposlenih.
- Duboko saosjećajući sa radnicima Port of Adria sa čijim problemima se poslednjih dana upoznaje šira javnost službenici Stanice granične policije Herceg Novi se s pravom pitaju da li će i oni za godinu, dvije ili pet biti predmet novinskih članaka i, što je mnogo gore, medicinskih testova i ispitivanja. Nebriga nadležnih za zdravlje zaposlenih i dovođenje njihovih života na nivo potrošne robe najbolje se oslikavaju na lučkim radnicima na koje se niko godinama nije osvrtao i za čije živote godinam niko nije mario. A jedan projekat koji se trenutno realizuje u Herceg Novom, tačnije na graničnom prelazu Kobila, je potencijalni dokaz nebrige za zadravlje i živote zaposlenih. No, dok se to dokaže za neke naše kolege može biti suviše kasno - naveli su oni u saopštenju medijima.
Postavljanje radarskog sistema na graničnom prelazu Kobila je, kažu, od samog početka vrlo tajnovito, strogo sakriveno od javnosti, zasnovano na neistinitim tvrdnjama - pa je, podvlače, samim tim i sumnjivo.
- Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) je riješena da pošto-poto postavi radar na samo 15 metara od kontrolne kabine u kojoj policijski službenici borave 24 sata dnevno. Pritom apsolutno ne mareći za njihovo zdravlje, nivo zračenja i eventualnu ugroženost. Kao da je jedino važno uzeti novac od Evropske unije jer se ovaj projekat finansira iz EU fondova. Ljudski životi su u njihovim projekcijama, kako izgleda, stavka za otpis - ocijenili su u Nezavisnom sindikatu policije.
&nbsp;UPSUL, kažu, tvrdi da ima potrebne dozvole od Vlade Crne Gore, Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave policije, Opštine Herceg Novi ali ne daje odgovore kako su te dozvole dobili, na osnovu kojih podataka koje su prezentovali nabrojanim institucijama.&nbsp;
- Da li su neke od njih potpuno svjesno doveli u zabludu? Elaborat na osnovu koga se izvode radovi kaže da na tom prostoru nema živih ljudi i da postoje ruševne zgrade. Ako znamo da tu funkcioniše granični prelaz prema EU u punom kapacitetu onda je potpuno jasno da je ovo notorna neistina smišljena radi dobijanja potrebnih dozvola - naveli su u Nezavisnom sindikatu.
Zahtjev opštini Herceg Novi za postavljanje „demontažnog antenskog sistema“ je, poručuju, još jedna obmana.
- Jer se radi na postavljanju stuba visokog više od 25 metara koji treba da drži betonska ploča ne manje površine od 50m2 i ne manje debljine od 1 metra. Uz to, na stubu neće biti montirana nikakva antena već radar koji treba da kontroliše čitav Bokokotorski zaliv. &nbsp;Suočeni sa nepobitnim činjenicama i mnoštvom „rupa“ i njihovim dokumentima UPSUL &nbsp;izbjegava sastanak sa službenicima koji rade na graničnom prelazu Kobila potpuno svjesni da je njihova priča neodrživa - istakli su u Nezavisnom sindikatu policije.
Na jedinom održanom sastanku dali su, kažu, obećanje da će se javiti za najduže sedam dana kako bi održali novi sastanak sa konkretnim odgovorima na pitanja službenika Uprave policije i Uprave carina.&nbsp;
- Njihovih sedam dana traje već nekoliko mjeseci. Za to vrijeme, dok potpuno ignorišu brigu ljudi za sosptveno zdravlje, oni nastavljaju sa radovima kao da je sve u najboljem redu - dodali su oni.
Nezavisni sindikat policije Crne Gore poziva sve nadležne institucije da provjere i razmotre ovaj slučaj kako bi se sa njega otklonila svaka sumnja.&nbsp;
- Pozivamo Agenciju za zaštitu životne sredine da izađe na lice mjesta i utvrdi o kakvom projektu se radi i da li može doći do ugrožavanja zdravlja ljudi. Takođe, pozivamo specijalno državno tužilaštvo da ispita pod kakvim okolnostima je urađen elaborat ovog projekta, zašto su u njemu navedeni lažni podaci, kako su tj. na osnovu koje dokumantacije su dobijene dozvole za izvođenje radova. Konačno, ne i manje bitno, pozivano kancelariju Evropske unije u Crnoj Gori da provjeri kako i na koji način se troše sredstva poreskih obveznika zemalja EU odnosno da li je njihova namjena ugrožavanje života ljudi i životne sredine ili nešto potpuno drugo - istakli su u saopštenju.
Još smo, poručuju oni, na vrijeme.
- Poslije može biti kasno - zaključili su u Nezavisnom sindikatu policije.

Nezavisni sindikat policije: Postavljanje radarskog sistema na graničnom prelazu Kobila potencijalni dokaz nebrige za zdravlje i živote zaposlenih

Protiv bivšeg načelnika kolašinske policije Zorana Braunovića podnijet je optužni prijedlog zbog osnovane sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj - saopšteno je Portalu ETV iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu kojim rukovodi tužiteljka Maja Šćepanović.
Optužnim aktom osim Braunovića obuhaćena je još jedna osoba – B. LJ. takođe zbog krivičnog djela zloupotreba položaja.
Protiv Braunovića bila su formirana dva predmeta zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj. Kako se navodi u odgovorima iz kolašinskog tužilaštva u jednom slučaju je odbačena krivična prijava, jer ne postoji osnovana sumnja da je Braunović počinio „krivično djelo koje mu se stavljalo na teret prijavom, a ni drugo krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti“. U drugom slučaju epilog izviđaja je optužni prijedlog koji je Tužilaštvo podnijelo Osnovnom sudu.
Za sada nije poznato u kojem predmetu je Braunović ima status optuženog. U jednom slučaju krivičnu prijavu protiv njega podnio je policajac Dragomir Gaga Živković, dok je druga prijava bila anonimna.
Živković je, u prijavi naveo, da je Braunović krivotvorio njegovu bezbjednosnu procjenu za jednu osobu koja je tražila dozvolu za nošenje oružja. Pošto je operativnim postupcima procijenio da ta osoba koja je ranije kažnjavana zbog krivičnih djela svojim ponašanjem i postupcima ne može dobiti odobrenje za nošenje oružja, policajac je donio negativnu procjenu. 
- Načelnik Braunović, umjesto da procjenu proslijedi dalje, zamijenio je originalnu prvu stranu krivotvorenom, gdje nijesu navedeni razlozi za negativnu bezbjednosnu procjenu i na osnovu takvog dokumenta ta osoba je dobila dozvolu za nošenje naoružanja– piše, između ostalog, u Živkovićevog prijavi. 
Osim ove prijave Tužilaštvo se bavilo i anonimnom prijavom kojom se sumnjičio da je sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika.

Optužni prijedlog protiv Braunovića zbog zloupotrebe položaja

Protiv državljanina Hrvatske Đ.Č. (32), sa stalnim boravkom u Herceg Novom, podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara.&nbsp;
Đ.Č. se sumnjiči da je, kao osnivač, ovlašćeni zastupnik i izvršni direktor privrednog društva „F.T.“ doo iz Herceg Novog, početkom 2024. godine sa državljaninom Poljske sa privremenim boravkom u Herceg Novom ugovorio izradu i montažu PVC stolarije na stambenom objektu u naselju Mojdež, koji je u vlasništvu poljskih državljana.
Đ.Č. je sa oštećenim tom prilikom ugovorio ukupnu cijenu radova i montaže od 3.450 eura, od čega je oštećeni kao avans predao 2.450 eura, dok je preostali iznos trebalo da plati nakon završetka radova.
Nakon toga, tokom 2025. godine, oštećeni i prijavljeni su zaključili dodatni ugovor, prema kojem je oštećeni prijavljenom predao još 500 eura, uz obavezu da Đ.Č. u roku od 15 dana od zaključenja ugovora izvrši ugovorene radove.&nbsp;
- S obzirom na to da prijavljeni nije ispunio ugovorne obaveze, stalno prolongirajući rokove i dovodeći oštećenog u zabludu, a da pritom nije oštećenom vratio preuzeti novac, oštećeni je protiv njega podnio krivičnu prijavu. Imajući u vidu navedeno, državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom je naložio da se protiv Đ.Č. podnese krivična prijava zbog sumnje da je počinio navedeno krivično djelo - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Herceg Novi: Ugovorio izradu i montažu PVC stolarije, pa nije ispunio obaveze

Č.P. (72) uhapšen je zbog sumnje da je neprikladno gestikulirao i dodirivao maloljetnu osobu.
On se, kako je saopšteno iz Uprave policije, sumnjičo za krivično djelo nedozvoljene polne radnje u vezi sa krivičnim djelom obljuba zloupotrebom položaja.
- Tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je upoznat sa događajem naložio je da se Č.P. uhapsi. On je uz krivičnu prijavu u zakonskom roku priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - zaključili su u policiji.

Uhapšen stariji muškarac zbog sumnje da je neprikladno dodirivao maloljetnu osobu

Mještani podorjenskog sela Ubli blokirali su kamionima preduzeća Čistoća iz Herceg Novog put od Azila za napuštene životinje do sanitarne deponije Tisove grede, zbog nebrige opštine za komunalnu infrastrukturu u ovoj MZ.
Saobraćaj je blokiran samo kamionima Čistoće, svi ostali građani mogu da prođu, a kako je najavljeno, blokada će trajati i više dana, odnosno do ispunjenja zahtjeva mještana, prenosi portal RTHN.
Povodom dugogodišnjeg problema neodržavanja lokalnog puta, ali i potpunog izostanka ulaganja u infrastrukturu, mještani Ubala uputili su zahtjeve Opštini Herceg Novi, koje je pročitao Gojko Vuković.
- Blokadu puta nećemo obustaviti dok Opština Herceg Novi ne riješi sljedeća tri zahtjeva: dok ne započne aktivnosti na sanaciji puta Kameni - Ubli, dok ne bude ponovo uspostavljena i uključena javna rasvjeta u selu i treće, dok se ne sastavi novi ugovor o korišćenju deponije, kojim će se jasno definisati prava, obaveze i zaštita interesa mještana sela Ubli - naveo je on.
Put Kameno - Ubli, kako je kazao, predstavlja jedinu saobraćajnu vezu sela sa opštinom Herceg Novi.
- Stanje puta je godinama alarmantno, nebezbjedno i neadekvatno za svakodnevnu upotrebu. Uprkos brojnim pisanim zahtjevima, usmenim obraćanjima i molbama, koje su mještani upućivali, Opština Herceg Novi nije preduzela ni jednu konkretnu mjeru, kako bi se ovaj problem riješio - poručio je Vuković.
Predsjednik MZ Ubli, Veselin Pavlović ističe da u prethodnom periodu, uprkos zahtjevima i dogovoru sa predstavnicma lokalne uprave, ništa nije urađeno, zbog čega su prinuđeni da blokiraju put.
- Sve zahtjeve koje smo uputili, da se asfaltira put, poprave najugroženije tačke, ništa nije urađeno. Za rasvjetu imamo puno zapisnika. Tražili smo da se rasvjeta uradi, renovira. Započetno je, ali ništa nije završeno. Selo Ubli je svo u mraku. Iz CEDIS-a su došli, isključili rasvjetu, jer nije završena do kraja, iako smo non stop to tražili - rekao je on.
Pavlović podsjeća da je 8. avgusta 2024. godine održan sastanak sa predstavnicima lokalne uprave, na kom su izloženi svi problemi Ubljana.
- Asfaltiranje puta već godinama tražimo. Bilo je prije par godina da će doći mašine sa Vrbanja, kada završe asfaltiranje tamo, pa će na proljeće, pa na ljeto, pa na jesen, pa je zima, ne može se asfaltirati. Uvijek su našli neki razlog da ne mogu. Tražili smo da radimo i bušotinu vode, ali nemamo dovoljno sredstav. Tražili smo da nam dozvole da na lokaciji Duboki do, gdje je nađena voda. Geološki fakultet je našao nalazište vode na dva mjesta. U dno sela i u Duboki do. Tražili smo i to, ali smo odbijeni jer su nam kazali da nisu nadležni da izdaju taj papir da možemo raditi bušotinu za vodu - kazao je Pavlović.
Iako prethodno nisu bili obaviješteni o blokadi, već su to saznali jutros, u preduzeću Čistoća razumiju i uvažavaju pravo građana da ukazuju na probleme i traže rješavanje infrastrukturnih pitanja.
Međutim, kako navode u dopisu, neophodno je voditi računa o širim posljedicama ovakvih poteza. Zbog blokade, trenutno nisu u mogućnosti da otpreme oko 60 tona otpada dnevno na privremeno odlagalište, što može dovesti do njegovog gomilanja u reciklažnom dvorištu.
Ovakva situacija direktno ugrožava redovno održavanje komunalne higijene grada, a posljedično može predstavljati i ozbiljnu prijetnju po zdravlje građana, zaključili su iz Čistoće.

Tag: port-of-adria