Mitropolit Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikije Mićović posjetio je večeras nedavno uhapšenu bivšu ministarku prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesnu Bratić kojoj je krivično vijeće Višeg suda danas ukinulo pritvor i odredilo mjeru kućnog nadzora.
Kako se navodi u <a href="https://mitropolija.com/2026/02/20/mitropolit-joanikije-posjetio-vesnu-bratic/">objavi </a>na sajtu Mitropolije crnogorsko-primorske, Mićović je izrazio zabrinutost zbog „načina njenog pritvaranja i svega što se ovih dana desilo sa Vesnom Bratić“, ocjenjujući da takva dešavanja ne doprinose opštem povjerenju u vladavinu prava.
- Nije lijepa poruka koju šaljemo, da jedna univerzitetska profesorka bez ikakve mrlje u životu, koju nadležni organi ne terete da je za svoj interes pribavila bilo kakvu korist na štetu ni države ni naroda, bude tretirana kao najveći kriminalac i zločinac - navodi se u objavi na sajtu MCP.
Istaknuto je i da, „bez namjere miješanja u pravosudni postupak, nesrazmjerno postupanje često dovodi do osuđivanja prije presude“.
- Što ne može biti cilj društva koje jača svoje institucije i baštini značajnu pravnu tradiciju - dodaje se u objavi.
Mićović je, ističe se u objavi, izrazio nadu da će „nastavak suđenja biti pošten i da će se kroz dostojanstven i pravedan postupak u najkraćem roku utvrditi istina“. Vesni Bratić poželio je dobro zdravlje, strpljenje i vjeru, poručivši da je za svakog čovjeka najvažnija čista savjest, slobodno i dostojanstveno stajanje pred Bogom i pred ljudima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Joanikije posjetio Vesnu Bratić nakon što joj je ukinut pritvor

Britanski premijer Kir Starmer izjavio je u utorak da Velika Britanija (VB) ne bi morala birati između SAD-a i Kine, dodajući da bi se mogao sastati s kineskim predsjednikom bez narušavanja veza s Vašingtonom.
- Velika Britanija ne može ignorisati najveće ekonomije na svijetu - rekao je Keir Starmer za "Bloomberg" uoči svoj posjete Kini.
Starmer će započeti trodnevnu posjetu Kini, postavši prvi britanski premijer u osam godina koji je posjetio Peking.
Šezdeset čelnika iz kompanija, univerziteta i kulturnih institucija pratiće ga u Peking i Šangaj usred napetosti u odnosima Britanije i Amerike.
<h2>Starmer želi da održi kontakt s Kinom</h2>
Britanski premijer je odbacio pitanja o tome traži li jače veze s Kinom na štetu odnosa sa SAD-om, ali je insistirao da bi se VB mogla sastati s kineskim predsjednikom Si Đinpingom bez ljutnje američkog predsjednika Donalda Trampa ili narušavanja veza sa Amerikom.
- Imamo vrlo bliske odnose sa Amerikom - naravno, želimo - i održavaćemo te odnose, uz sigurnost i odbranu. Jednako tako, samo gurati glavu u pijesak i ignorisati Kinu, kada je to druga najveća privreda na svijetu i postoje poslovne prilike, ne bi bilo razumno - istakao je Starmer.
Iako je Starmer rekao da će tokom posjete izraziti neke zabrinutosti, uključujući ljudska prava, naglasio je da su ekonomski odnosi glavni prioritet.
Posjeta dolazi nakon nekoliko turbulentnih sedmica u odnosima između Amerike i evropskih saveznika zbog problema, uključujući Grenland.
<h2>Grenland je i dalje osjetljiva tema</h2>
Američki predsjednik Donald Tramp pokazao je interes za Grenland zbog njegovog strateškog arktičkog položaja, bogatih mineralnih resursa i zabrinutosti zbog rastućeg ruskog i kineskog uticaja u regiji.
Danska i Grenland odbacili su prijedloge za prodaju teritorije, potvrđujući danski suverenitet nad ostrvom.
Nakon sastanka s glavnim sekretaom NATO-a Markom Ruteom u Davosu prošle sedmice, Tramp je objavio da je uspostavljen okvir za potencijalni sporazum koji uključuje Grenland i širu arktičku regiju.
Takođe je odustao od prijetnje uvođenjem carina za osam evropskih zemalja - Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Holandije i Finske - koje su se protivile njegovom zahtjevu za akviziciju, prenosi Anadolija.

Starmer: Britanija ne bi morala da bira između SAD-a i Kine

Ministarka turizma Simonida Kordić posjetila je skijalište Kolašin 1600, koje već na početku ovogodišnje zimske sezone bilježi izuzetnu posjećenost i veoma dobre rezultate. Tokom posjete istaknuto je da je interesovanje turista za Kolašin ove zime izuzetno veliko, što potvrđuju i podaci ski-centra. - Ova zimska sezona počela je veoma dobro. Na Ski-centru Kolašin 1600 bilježi se velika posjećenost. Do sada je prodato preko 5.500 ski-karata, a u taj broj nijesu uključeni sezonski ski-pasovi, niti gosti koji dolaze, a ne skijaju. Takođe, i prvi dio godine na primorju bio je izuzetno dobar zahvaljujući novogodišnjim programima. Kada je riječ o boravišnoj taksi, zabilježeno je povećanje naplate od oko 26 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Za sada imamo sve razloge da budemo zadovoljni i nadam se da će se ovakav trend nastaviti - istakla je Kordić. Kordić je naglasila da Ministarstvo turizma intenzivno radi na uspostavljanju sistema vještačkog osnježavanja, kako bi skijališta bila manje zavisna od vremenskih prilika.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117140124_d091401a76aba0974e8e9351fd9a359ac8b8f66ff1246d3616fa709aef226d8e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260117140124_d091401a76aba0974e8e9351fd9a359ac8b8f66ff1246d3616fa709aef226d8e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Simonida Kordić"><figcaption>Simonida Kordić(Photo: Media biro)</figcaption></figure>  - Ne oslanjamo se isključivo na meteorološke uslove. Tokom prethodne godine izradili smo hidrološku studiju, elaborat geodetske situacije, kao i glavni projekat za prvu fazu sistema vještačkog osnježavanja u Kolašinu, koristeći postojeću infrastrukturu uz dodatna ulaganja u još jednu kaptažu i manju akumulaciju mogao bi se uspostaviti prvi operativan sistem na ovoj stazi. Od početka rada Ministarstva radili smo na omogućavanju primjene prvih sistema ove vrste, pa su tako već instalirani topovi za vještačko osnježavanje i na Žabljaku - dodala je Kordić. Direktor Skijališta Crne Gore, Bojan Medenica, zahvalio je ministarki na posjeti i kontinuiranoj podršci Ministarstva turizma, koja je, kako je naveo, doprinijela uspješnom početku sezone.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117140124_e21550c5cfabb67aef2bcfcc39d00d712d5840fa1bb4df8d652f617b1b94c6b0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260117140124_e21550c5cfabb67aef2bcfcc39d00d712d5840fa1bb4df8d652f617b1b94c6b0" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Kolašin 1600"><figcaption>Kolašin 1600(Photo: Media biro)</figcaption></figure>  - Prema našim procjenama, do sada smo imali oko 12.000 posjetilaca. Najveći broj gostiju dolazi iz Crne Gore i Albanije, kao i iz zemalja regiona. U februaru očekujemo veći broj gostiju iz Srbije i Hrvatske. Najavljene padavine početkom narednog mjeseca garantuju da će sezona trajati najmanje do kraja februara. Očekujemo jednu od najuspješnijih sezona do sada - kazao je Medenica. Zahvaljujući radu skijališta i bogatoj turističkoj ponudi, cijeli Kolašin bilježi odličnu posjećenost. Direktorica Turističke organizacije Kolašin, Zorica Milašinović, istakla je da je popunjenost hotelskog smještaja u gradu trenutno 100 odsto. - Izuzetno smo zadovoljni popunjenošću, kako hotelskog, tako i privatnog smještaja. Najveći broj gostiju dolazi iz Albanije, sa Kosova, iz regiona, ali i iz Crne Gore - kazala je Milašinović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117140124_373cbd6c6aabaf445274ccf58f4929b58e51066870a5496ed65654730c0a6fef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260117140124_373cbd6c6aabaf445274ccf58f4929b58e51066870a5496ed65654730c0a6fef" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Kolašin 1600"><figcaption>Kolašin 1600(Photo: Media biro)</figcaption></figure>  Osim skijanja, posjetioci Kolašina mogu uživati i u bogatom pratećem programu. Od 12. do 18. januara održava se peti Winter Art festival, dok će sjutra u 19 časova u Centru za kulturu nastupiti Damir Urban. Na Trgu boraca otvoreno je klizalište, a u okviru prazničnog bazara svakog vikenda organizuje se muzičko-zabavni program.

1250x600

1084x550

Gužve na skijalištu Kolašin 1600: Prodato više od 5.500 ski-karata

Ljubitelji snijega ovih dana nadoknađuju propuštene skijaške dane u Crnoj Gori. Za tri dana na Skijalištu Kolašin 1600 prodato je 3.000 ski-pasova. Direktor Skijališta Crne Gore Bojan Medenica očekuje da će sezona trajati do kraja februara.
Kako sada stvari stoje, produžetka raspusta nema, jer je Ministarstvo prosvjete odbilo zahtjev Skijališta da pomjere početak drugog polugodišta. Iz tog preduzeća nijesu željeli da komentarišu taj stav, ali apeluju na Ministarstvo da za narednu sezonu razmotre tu mogućnost.
Do tada, iz našeg najvećeg ski-rizorta poručuju da su u saradnji s Nacionalnom i Turističkom organizacijom Glavnog grada, kao i Privrednom komorom organizovali besplatan prevoz do Skijališta iz Podgorice. Ski-bus će voziti ljubitelje snijega svakog utorka i četvrtka, a kreću sjutra. Kolašinci tu olakšicu koriste već od 31. decembra.
Medenica ističe da je posjeta izuzetna, budući da prethodne sezone nijesu bile baš uspješne.
- Svi smo se uželjeli snijega. Ove godine je malo kasnio, ali opet je na vrijeme i posjeta je izuzetna. Mi smo prethodna tri dana imali nešto oko 3.000 skijaša i mislim da je to dobar rezultat - kazao je on.
Istakao je da je na stazi oko 30 centimetara utabanog snijega.
- Sad već je oko od 21. (januara) očekujemo dodatne količine snijega, za kraj mjeseca imamo još nekih najava. Mislim da će ova sezona najmanje trajati do kraja februara. Tih 40 dana će nam garantovati jednu mirniju godinu u odnosu na prethodne - naveo je Medinica.

Za tri dana na Skijalištu Kolašin 1600 prodato 3.000 ski-pasova

Predsjednik Grčke Konstantinos Tasulas boraviće od danas u dvodnevnoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog kolege Jakova Milatovića.
Iz Milatovićevog kabineta je saopšteno da posjeta Tasulasa ima poseban značaj za Crnu Goru.
To je, kako su kazali, 11 posjeta predsjednika neke države članice Evropske unije (EU) Crnoj Gori tokom mandata Milatovića, što potvrđuje sve intenzivniji politički dijalog i rastuću podršku evropskih partnera napretku naše zemlje ka članstvu u EU.&nbsp;
Ističe se i da je to tek druga bilateralna posjeta Tasulasa od preuzimanja dužnosti.
- Što potvrđuje veliko uvažavanje Grčke prema Crnoj Gori i ulozi Milatovića u jačanju međudržavnih veza - navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, Crna Gora i Grčka tradicionalno njeguju prijateljske odnose, zasnovane na povjerenju, saradnji i zajedničkoj viziji evropske budućnosti.
Iz Milatovićevog kabineta su naglasili i činjenicu da Grčka u drugoj polovini 2027. preuzima predsjedavanje Savjetu EU, u periodu kada Crna Gora očekuje završnu fazu pristupnog procesa.&nbsp;
- Ova posjeta predstavlja još jedan korak u jačanju saradnje Crne Gore i Grčke, produbljivanju međusobnog povjerenja i potvrdi da Crna Gora uživa kontinuiranu i principijelnu podršku Grčke na putu ka punopravnom članstvu u EU - zaključili su u saopštenju.
Dva predsjednika u dvorištu Rezidencije na Cetinju posadi će drvo prijateljstva, kao simbol trajnih veza Crne Gore i Grčke.

Predsjednik Grčke od danas u posjeti Crnoj Gori

Studenti Pravnog fakulteta u Podgorici danas su posjetili Apelacioni sud Crne Gore, radi prisustvovanja javnoj sjednici vijeća u krivičnom postupku. 
Posjeta je organizovana u okviru aktivnosti predviđenih Memorandumom o saradnji, koji je 2024. godine zaključen između Apelacionog suda Crne Gore i Pravnog fakulteta u Podgorici.
- Do sada je u okviru Memoranduma o saradnji sa Pravnim fakultetom u Podgorici organizovano više aktivnosti, Dan otvorenih vrata, učešće sudija Apelacionog suda u praktičnom programu nastave na Pravnom fakultetu, a danas je studentima zbog njihovog velikog interesovanja omogućeno da prisustvuju javnoj sjednici vijeća, koja je održana u sudnici Apelacionog suda Crne Gore - navedeno je u saopštenju te sudske instance.
Druga grupa studenata će imati priliku da u četvrtak, 27. novembra, prisustvuje pretresu koji će bitiodržati pred ovim sudom kao drugostepenim.
- Saradnja između Apelacionog suda Crne Gore i Pravnog fakulteta u Podgorici nastaviće se i u budućnosti, na obostrano zadovoljstvo, kako bi se kroz upoznavanje sa radom Apelacionog suda Crne Gore, privukli budući mladi kadrovi za rad u pravosuđu i rad Apelacionog suda učinio još transparentnijim - zaključeno je u saopštenju.

Studenti Pravnog fakulteta pratili sjednicu vijeća Apelacionog suda

Posjeta njemačkog ministra spoljnih poslova Johana Vadefula državama Zapadnog Balkana ovog novembra 2025. nosi višeslojnu poruku: Njemačka, ključni akter u Evropskoj uniji, snažno podržava integraciju zemalja regiona u Uniju, ali pod jasnim uslovima. Berlin prije svega zahtijeva reforme i usklađivanje spoljne i bezbjednosne politike sa politikom EU.
Šef njemačke diplomatije je tokom zapadnobalkanske turneje posjetio Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju, Srbiju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju.
Prema ocjeni analitičara, ova posjeta signalizira dugo očekivani preokret. Dušan Janjić, direktor beogradskog Centra za međuetničke odnose, za Dojče vele navodi da su mnogi u Srbiji već 15 godina čekali da se otvori pitanje Poglavlja 31, koje se tiče usklađivanja spoljne i bezbjednosne politike.&nbsp;
- Bolje ikad nego nikad - kaže Janjić, komentarišući dolazak Vadefula u Beograd.
Janjić upozorava da je Srbija, suočena s unutrašnjom nesigurnošću, postala teret i sebi i svojim susjedima.
- Kriza u kojoj se Srbija našla – paraliza institucija i istovremeno bezbjednosna kriza – govori o tome da EU i Njemačka moraju da shvate realnost: Srbija nije nikakav regionalni lider i treba joj neposredna pomoć da bi riješila unutrašnje probleme, jer nema kapacitet za mirni prenos vlasti - navodi on.
<h2>Ruski uticaj i energetska zavisnost Zapadnog Balkana</h2>
Janjić takođe naglašava da je ruski uticaj u Srbiji daleko dublji od ideološke prisutnosti.&nbsp;
- Nije riječ samo o ideologiji i hibridnom uticaju na Evropu preko Srbije, već i o kontroli resursa za energetsku bezbjednost – snabdijevanje naftom i gasom - upozorava analitičar iz Beograda. Po njegovim riječima, „Rusija koristi resurse kako bi zadržala političku polugu u Srbiji, a Berlin to prepoznaje.“
Njemački ministar je u sklopu turneje jasno istakao energetsku dimenziju regionalne krize.&nbsp;
- Za zemlje Zapadnog Balkana ključno je proširiti izvore energije kako bi dugoročno ojačale svoju nezavisnost i suverenitet (…) Mi u Njemačkoj znamo koliko to može da bude bolno, ali je i neophodno - rekao je Vadeful.&nbsp;
Time Berlin šalje poruku da energetska zavisnost regiona od Rusije nije samo ekonomsko, već i bezbjednosno pitanje.
<h2>Poruke Srbiji</h2>
Vlada Srbije suočena je s pritiskom studentskih demonstracija, pokrenutim nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, kada je poginulo 17 ljudi. O demonstracijama je, na upit Dojče velea, Vadeful govorio na konferenciji za novinare u Beogradu.
- Za EU su sloboda okupljanja i sloboda mišljenja nešto o čemu se ne pregovara. To su osnovni stubovi demokratskog poretka i od svake zemlje-kandidata očekujemo da to poštuje. Na kraju, na slobodnim i fer izborima odlučiće se kojim putem će Srbija dalje ići - rekao je on.
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da će vlast „udvostručiti napore“ da smanji društvene tenzije, ali je optužio studente za „napade“ na prostorije Srpske napredne stranke (SNS) u više gradova.
Janjić, međutim, smatra da prava odluka o smirivanju tenzija ne zavisi toliko od vlasti u Srbiji, koliko od Rusije. A ona, prema njegovoj analizi, i dalje drži ključne poluge moći u političkim strukturama Srbije.
<h2>Dijalog Beograd-Priština</h2>
Tokom posjete Kosovu, Vadeful se sastao sa predsjednicom Vjosom Osmani i premijerom u tehničkom mandatu Aljbinom Kurtijem. Naglasio je važnost nastavka dijaloga između Beograda i Prištine.
- U dijalogu postoji zastoj. Ko god zadržava (koči) ključne elemente za normalizaciju, mora brzo i u potpunosti da ih sprovede, što zahtijeva veću posvećenost i Kosova i Srbije - kazao je Vadeful.
Njemački ministar posebno je spomenuo formiranje zajednice opština sa srpskom većinom, što je jedan od spornih elemenata briselskih dogovora.
Politički analitičar iz Prištine Aljbinot Maljoku ukazuje za Dojče vele da je posjeta njemačkog ministra spoljnih poslova došla u trenutku kada Kosovo još nema formiranu vladu.
- Njemački ministar poručuje da Kosovo što prije treba da dobije novu vladu zbog unutrašnjopolitičkih potreba, ali i spoljnopolitičkih obaveza - kaže Maljoku.
Naglašava da je šef njemačke diplomatije posebno insistirao na sprovođenju obaveza iz Briselskog sporazuma i Ohridskog aneksa, „uključujući i ono što Vadeful vidi kao obavezu Kosova – konkretne korake u vezi sa asocijacijom opština sa srpskom većinom“.
- Prepreke u dijalogu između Kosova i Srbije nisu novost, a evidentno je da ni Beograd ni Priština, ali ni zvanični Brisel, u posljednje vrijeme nisu bili dovoljno angažovani - ocjenjuje Maljoku.&nbsp;
On napominje da su Njemačka i Francuska bile glavni dizajneri briselskog i ohridskog procesa, ali da dijalog trenutno nije stvarni prioritet ni za Kosovo ni za Srbiju – za šta, po prištinskom analitičaru, odgovornost snosi i Eropska unija.
<h2>Crna Gora i šira regionalna vizija</h2>
U Podgorici je njemački ministar ponovio podršku evropskom putu Crne Gore i takođe naglasio značaj energetske nezavisnosti. To se, prema mišljenju analitičara, uklapa u širi plan Berlina – političko proširenje EU i smanjenje energetske zavisnosti Zapadnog Balkana od Rusije.
U Sarajevu je 16. novembra izrazio „snažnu podršku“ Njemačke Kristijanu Šmitu i Kancelariji visokog predstavnika, te državnim institucijama, naglašavajući pritom potrebu da Bosna i Hercegovina što prije ispuni prioritete Evropske komisije.
<h2>Dosljednost u vezi sa BiH, bez distanciranja od Vučića</h2>
Politički analitičar i viši saradnik Savjeta za politiku demokratizacije iz Berlina, Bodo Veber, za Dojče vele ocjenjuje da je posjeta Vadefula zemljama Zapadnog Balkana, kao i poruke koje je poslao iz glavnih gradova, „ogledalo trenutne nemačke politike prema regionu“.&nbsp;
To je, pojašnjava Veber, svojevrsna međufaza u kojoj njemačka vlada, opterećena geopolitičkim kriznim žarištima, „još nije pronašla vrijeme da jasno definiše svoju politiku prema Zapadnom Balkanu, niti da preuzme preko potrebno vođstvo unutar Evropske unije“.
- U Beogradu je Vadeful uputio kritičnije poruke od onih koje dolaze iz njegove stranke CDU, koja još nije smogla snage da se odrekne bliskih veza sa svojom sestrinskom Srpskom naprednom strankom (SNS). Nije napravio ključni, davno potrebni korak – da se njemačka vlada jasno pozicionira protiv antievropskog i antidemokratskog režima Aleksandra Vučića - kaže Veber.
Na Kosovu je, dodaje, Vadeful naglasio tradicionalnu njemačku podršku toj zemlji, ali kada je riječ o dijalogu Beograda i Prištine insistirao je na okviru „propale njemačko-francuske inicijative koja ni u Berlinu već duže vrijeme nema realnu političku težinu“.
U Sarajevu je, ističe Veber, ministar imao jasnu i doslednu poruku – odlučnu odbranu suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, te čvrstu podršku Kancelariji visokog predstavnika i širem okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sve to, zaključuje Veber, u velikoj mjeri je podstaknuto nedavnim pokušajem administracije Donalda Trampa da smijeni visokog predstavnika Kristijana Šmita.

Jasniji tonovi iz Berlina - šta je Vadeful poručio Balkanu

Sirijski predsjednik Ahmed al-Šaraa stigao je u Bijelu kuću u ponedjeljak na razgovore s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, što označava prvu posjetu sirijskog lidera od kada je ta nacija stekla nezavisnost prije skoro 80 godina.
Očekuje se da će se Šarain sastanak s Trampom fokusirati na ukidanje sankcija koje je SAD nametnuo tokom vladavine Asadovog režima, kao i napore da se Damask formalno uključi u koaliciju protiv ISIS-a i na potencijalne razgovore o normalizaciji s Izraelom, što je jedan od Trampovih ciljeva.
Trampova administracija preduzela je niz mjera kako bi ublažila diplomatski i ekonomski pritisak na Siriju i njenog lidera dok zemlja ulazi u novo poglavlje u svojoj istoriji nakon više od 13 godina brutalnog građanskog rata, uključujući ukidanje nekih sankcija.
Tramp je započeo proces ukidanja američkih sankcija Siriji nakon sastanka sa Šaraaom u maju u Saudijskoj Arabiji. Nakon tog sastanka, američki predsjednik je svog sirijskog kolegu opisao kao mladog, atraktivnog momka, čvrstog momka, snažne prošlosti, signalizirajući dramatičan odmak od decenija neprijateljstva koje je definiralo američko-sirijske odnose pod Asadovima.
Šaraaina posjeta SAD-u je prva posjeta sirijskog predsjednika od proglašenja nezavisnosti zemlje 1946. godine.
Specijalni izaslanik SAD-a za Siriju i ambasador u Turskoj Tom Barak izjavio je prošle sedmice u Bahreinu da se očekuje da će Šaraa potpisati dokument s Trampom kojim će se Sirija pridružiti koaliciji protiv ISIS-a.

Sirijski predsjednik stigao u Bijelu kuću na istorijski sastanak s Trampom

Suočavanje s prošlošću nije samo čin pamćenja, već temelj izgradnje povjerenja i pravednijeg društva. Posjeta mjestima sjećanja izgrađuje bolje razumijevanje i empatiju, zbog čega je drugi modul Školu tranzicione pravde Centra za građansko obrazovanje (CGO) uključio posjetu lokalitetima koji se vežu za ratne zločine u slučaju “Bukovica”, “Kaluđerski laz”, “Murino”, “Porodica Klapuh” i “Štrpci”.&nbsp;
Učesnici i učesnice programas u tokom dva dana, 7. i 8. novembra, imali priliku da razgovaraju sa porodicama žrtava i aktivistima. Prvog dana su posjetili Murino, gdje su se kod spomenika žrtvama NATO bombardovanja sastali sa Ivanom Vuletićem iz Udruženja NATO žrtava Murino, o zločinu u Kaluđerskom lazu, na tom mjestu, govorio im profesor i aktivista Haxhi Lajçi, a kod spomenika žrtvama zločina u Štrpcima sa Demirom Ličinom, predstavnikom NVO Štrpci protiv zaborava.
Drugog dana polaznici su posjetili Husein-pašinu džamiju u Pljevljima, a o zločinu u Bukovici razgovarali su sa politikologom i aktivistom Emirom Pilavom, a dok su o ubistvu porodice Klapuh na mostu Obrada Cicmila u Plužinama govorili predstavnici CGO tima.
Raniji dio studijske posjete obuhvatio je obilazak Centra bezbjednosti Herceg Novi i nekadašnjeg logora “Morinj”.
- Javnosti je poznato da ni nakon toliko godina nije donešena sudska odluka kojom bi se utvrdilo ko su izvršioci zločina nad albanskim civilima u Kaluđerskom lazu, koji su, u proljeće 1999. godine, potražili utočište na području rožajske opštine. Ne znam razlog ćutanja institucija, ali je očigledno da u Crnoj Gori nema istinske riješenosti da se taj zločin rasvijetli i počinioci privedu pravdi - istakao je Haxhi Lajci.
Dodao je da ga obeshrabruje i činjenica da se posljednjih godina u javnom prostoru afirmišu pojedinci i događaji obilježeni zločinima kojih bi se Crna Gora trebalo stidjeti.
- Zato smatram da bi podizanje spomen-obilježja žrtvama bilo više od simboličnog čina i jasan signal da sve nije izgubljeno, da istina ne umire i da postoji spremnost da se suočimo s našom neslavnom prošlošću - kazao je Lajci.
Demir Ličina, sin stradalog u zločinu u Štrpcima, kazao je da mu spomenik u Bijelom Polju predstavlja mjesto gdje može da dođe, u miru sjedne i prisjeti se oca.
- Tu osjećam mir i povezanost s uspomenom na njega - rekao je Ličina, dodajući da i ostali članovi porodica tako imaju priliku da se sjete svojih najmilijih.
Spomen-obilježje za njega, kaže, znači i to da su tu imena ljudi koji su stradali samo zbog svog imena.
- To je bila njihova jedina krivica - naglasio je on.
Prema njegovim riječima, ta imena su važna ne samo za porodice žrtava, već i za Crnu Goru i države regiona.
- To je svjedočanstvo jednog vremena i podsjetnik na stvari koje se nikada više ne bi smjele ponoviti. Važno je da mladi posjećuju spomen-obilježje i shvate da su to nevino stradali ljudi, kako se ovakve tragedije nikada više ne bi ponovile - zaključio je.&nbsp;
Studentkinja Humanističkih studija, Nejla Javorovac, koja je učesnica programa, istakla je značaj studijske posjete u spajanju teorijskog učenja s ličnim doživljajem mjesta sjećanja na događaje iz devedesetih.
- Tokom prvog dijela programa slušali smo važna predavanja. To nam je omogućilo da bolje razumijemo kompleksnost procesa suočavanja s prošlošću. Posjete mjestima stradanja i sjećanja, kao i susreti s ljudima koji čuvaju uspomene na te događaje, ostavili su snažan utisak i podsjetili koliko je važno govoriti o prošlosti odgovorno i empatično, jer takav pristup može biti važna lekcija za pravedniju budućnost - kazala je Javorovac.&nbsp;
Mihana Škretović, studentkinja Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, ocijenila je da je studijska posjeta Škole tranzicione pravde bila jedinstvena prilika da učesnici i učesnice razgovaraju sa svjedocima i članovima porodica žrtava.
- Njihova svjedočanstva pružila su nam dublji uvid u posljedice ratnih zločina i podsjetila na važnost očuvanja sjećanja. Ovaj modul bio je izuzetno značajan jer smo kroz autentične priče članova porodica ojačali svijest o potrebi za suočavanjem s prošlošću i širenju kulture sjećanja među mladima - kazala je Škretović.
Škola tranzicione pravde je dio projekta “Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde”, omogućenog kroz regionalni program “Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji finansira Evropska unija i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Posjeta mjestima sjećanja izgrađuje bolje razumijevanje i empatiju

Premijer Crne Gore Milojko Spajić boraviće u radnoj posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima, od 5. do 9. novembra, i tom prilikom potpisati Sporazum o saradnji dvije zemlje u oblasti energetike.
Kako je navedeno u platformi o posjeti, potpisivanje Sporazuma o saradnji u oblasti energetike između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata omogućiće razvoj i primjenu kapaciteta iz obnovljivih izvora energije na teritoriji naše zemlje.
- To uključuje solarne elektrane (fiksne i plutajuće), vjetroelektrane, hidroelektrane i solarno/vjetro hibridna rješenja, sa potencijalnim projektima baterijskog skladištenja energije, kao i tehnologije za proizvodnju zelenog vodonika, zatim modernizaciju, proširenje i razvoj energetske infrastrukture sa ciljem unapređenja energetske efikasnosti, diversifikacije energetskog sektora, dekarbonizacije i jačanja bezbjednosti snabdijevanja, kao i implementaciju projekata iz oblasti finansijskih tehnologija zasnovanih na proizvodnji energije iz obnovljivih izvora - navedeno je u platformi Vlade.
Kako je istaknuto, Spajićev boravak u UAE biće iskorišćen i za iniciranje susreta sa liderima iz političkog i poslovnog svijeta Ujedinjenih Arapskih Emirata.&nbsp;
- Crna Gora pridaje izuzetan značaj razvoju odnosa sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji su zasnovani na čvrstom prijateljstvu, međusobnom uvažavanju i poštovanju. Ovi odnosi, kako na bilateralnom, tako i na multilateralnom planu, predstavljaju snažnu osnovu za dalje jačanje saradnje, koja je već sada na visokom nivou u raznim oblastima - navedeno je u dokumentu.
Konstatuje se da je partnerstvo posebno intenzivirano u oblasti ekonomije, investicija i održivog razvoja.&nbsp;
- Ujedinjeni Arapski Emirati su prepoznati kao jedan od ključnih partnera Crne Gore u globalnim inicijativama tranzicije ka zelenoj energiji, dok Crna Gora Ujedinjene Arapske Emirate vidi kao strateškog partnera u oblasti obnovljivih izvora energije, modernizacije energetskih sistema i uvođenja naprednih digitalnih i finansijskih tehnologija - dodaje se u dokumentu.
Ističe se da se unapređenje odnosa može razvijati kroz zaključivanje novog, specijalizovanog Sporazuma koji kombinuje energetsku saradnju, finansijske tehnologije (fintech) i vještačku inteligenciju.&nbsp;
Time se, pojašnjeno je, prvi put uvodi integrisani okvir za razvoj projekata koji povezuju obnovljive izvore energije, energetsku infrastrukturu, fintech i vještačku inteligenciju.&nbsp;
Tokom posjete Emiratima Spajić bi trebalo da se sastanke sa predsjednikom UAE šeikom Mohamedom bin Zajedom Al Nahjanom i predstavnicima kompanija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.&nbsp;
- Planirani bilateralni susreti biće prilika da se u direktnim razgovorima razmotre modaliteti buduće saradnje u ključnim oblastima - navedeno je u platformi.
Spajić će predvoditi crnogorsku delegaciju u kojoj će biti i ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović, ministarka javnih radova Majda Adžović, glavni savjetnik predsjednika Vlade Branko Krvavac, savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku Milena Milović, savjetnica predsjednika Vlade za medije Ljubica Milićević, državni sekretar u Ministarstvu energetike i rudarstva Dino Tutundžić, v.d. generalnog direktora Direktorata za geologiju i rudarstvo u Ministarstvu energetike i rudarstva Marko Vučinić, šefica Biroa za odnose sa javnošću u Ministarstvu energetike i rudarstva Jelena Raspopović, otpravnik poslova u Ambasadi Crne Gore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima Aleksandar Moštrokol.
Troškove posjete delegacije snose Kabinet predsjednika Vlade Crne Gore, Ministarstvo energetike i rudarstva, Ministarstvo javnih radova i Vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata.
T.K.

Spajić potpisuje sporazum sa UAE o razvoju solarnih, vjetro i hidroelektrana...

Meksička vojska ubila je u nedjelju Nemesija Rubéna Oseguera Cervantesa, poznatog kao „El Menčo“, vođu moćnog kartela Halisko Nju Dženerejšn (Jalisco New Generation), tokom vojne operacije, potvrdio je savezni zvaničnik.
Zvaničnik, koji je tražio anonimnost jer nije bio ovlašćen da govori javno, naveo je da se operacija odvijala u zapadnoj saveznoj državi Halisko.
Akciji su prethodili višesatni blokirani putevi sa zapaljenim vozilima u Halisku i drugim državama. Takvu taktiku karteli često koriste kako bi usporili ili spriječili vojne operacije.
Snimci koji kruže društvenim mrežama prikazuju stubove dima iznad grada Puerto Valjarte, jednog od većih gradova u Halisku, te paniku i trčanje putnika kroz aerodrom u glavnom gradu ove države. U nedjelju poslijepodne Er Kanada je objavila da obustavlja letove za Puerto Valjartu „zbog aktuelne bezbjednosne situacije“ i savjetovala putnicima da ne idu na aerodrom.
Američki Stejt Department ranije je ponudio nagradu do 15 miliona dolara za informacije koje bi dovele do hapšenja El Menča. Kartel Halisko Njū Dženerejšn, poznat i pod skraćenicom CJNG, jedan je od najmoćnijih i najbrže rastućih kriminalnih organizacija u Meksiku, a formiran je 2009. godine.
U februaru je Trampova administracija ovaj kartel proglasila stranim terorističkim udruženjem.
CJNG je među najagresivnijim kartelima u napadima na vojsku – uključujući i helikoptere – te pionir u korišćenju eksploziva s dronova i postavljanju mina. Godine 2020. izveo je spektakularan pokušaj atentata granatama i automatskim oružjem u centru Meksiko Sitija na tadašnjeg šefa tamošnje policije, koji je danas na čelu federalne bezbjednosti.
Američka DEA ovaj kartel smatra jednako moćnim kao i kartel Sinaloa, jednu od najzloglasnijih kriminalnih grupa u Meksiku, s prisustvom u svih 50 američkih saveznih država, gdje distribuira tone droge. CJNG je jedan od glavnih dobavljača kokaina za američko tržište i, poput kartela Sinaloa, zarađuje milijarde od proizvodnje fentanila i metamfetamina.
Oseguera Cervantes je od 2017. godine više puta optuživan pred Okružnim sudom Sjedinjenih Američkih Država za Distrikt Kolumbija.
Najnovija dopunjena optužnica, podignuta 5. aprila 2022. godine, tereti Oseguera Cervantesa za zavjeru i distribuciju kontrolisanih supstanci (metamfetamin, kokain i fentanil) s namjerom njihove ilegalne uvozne distribucije u Sjedinjene Američke Države, kao i za korišćenje vatrenog oružja tokom i u vezi sa krivičnim djelima trgovine drogom. Oseguera Cervantes se tereti i po Zakonu o suzbijanju narko-bosova (Drug Kingpin Enforcement Act) za vođenje kontinuiranog kriminalnog poduhvata.

Haos na ulicama Meksika: Vojska ubila vođu jednog od najmoćnijih kartela

Ubrzo nakon što je objavljena presuda Vrhovnog suda kojom su poništene carine predsjednika Donalda Trampa, C-SPAN je otvorio telefonske linije i primio poziv ogorčenog gledaoca koji se predstavio kao „Džon Baron“.
Džon Baron je, naravno, bio pseudonim koji je Tramp koristio tokom 1980-ih i 1990-ih da plasira priče novinarima. U snimku koji se u nedjelju široko proširio društvenim mrežama, neko je iskoristio ovaj pseudonim, a glas mu je jako ličio na glas predsjednika SAD-a.
Jedan gledalac C-SPAN-a posudio je to ime kako bi se lažno predstavio kao Tramp i bijesno kritikovao odluku Suda.
- Džon iz Virdžinije, republikanac, da vas čujemo - rekla je voditeljica C-SPAN-a Greta Braunor, uključujući Barona u program.
- Ovdje Džon Baron. Gledajte, ovo je najgora odluka koju ćete ikada donijeti u životu, praktično. I Džek će se složiti sa mnom, zar ne? Ali ovo je strašna odluka. A imate Hakima Džefrijsa, koji je, on je glupan! I imate Čaka Šumera, koji ne zna ispeći ni čizburger. Naravno da su ti ljudi sretni! Naravno da su oni sretni, ali pravi Amerikanci neće biti sretni. I imate onu ženu ranije, pretpostavljam da je žena, ona je demokrata, ali ona je… shrvana zbog ovoga - kazao je Baron.
- U redu, Džone - rekla je Braunor, prekinuvši Barona nakon 32 sekunde.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fvideo.klix.ba%2Fhls%2FSaaxEzMk%2FSaaxEzMk.m3u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iako je teško zaista vjerovati da je američki predsjednik našao vremena da se javi u TV emisiju, Tramp je već imao brojne ekscentrične poteze.

Da li se Tramp pod lažnim imenom javio u TV emisiju da kritikuje odluku suda o ukidanju carina?

Zemljotres jačine 6,5 stepeni Rihterove skale pogodio je danas Tajland, saopštio je Njemački istraživački centar za geonauke (GFZ).
U saopštenju se navodi da je epicentar zemljotresa bio na dubini od 10 kilometara.
Za sada nema podataka o eventualno povrijeđenima ili šteti.

Snažan zemljotres pogodio Tajland

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno, a najviša dnevna temperatura iznosiće 17 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ujutru je na sjeveru po kotlinama moguća magla i povećana niska oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do sedam, najviša dnevna od sedam do 17 stepeni.

Tag: posjeta