Crnogorske građane će u novoj godini dočekati nova poskupljenja usluga.
Najavljeno je da će računi za struju biće uvećani, nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odobrila veće troškove za prenos.
Poskupiće i komunalne i advokatske usluge, nakon što je Vlada, 6. novembra, dala saglasnost za nove tarife Advokatskoj komori, udruženju koja okuplja advokate.
Pored novih cijena usluga, novi namet je i porez na dodatu vrijednost (PDV) od 21 odsto na građevinsko zemljište. Te izmjene zakona pripremilo je Ministarstvo finansija a javna rasprava traje do 14. decembra.
A da nekontrolisano rastu i cijene osnovnih namirnica indirektno je priznala i Vlada, uvodeći akciju limitirane cijene na neke prehrambene artikle.
- Odluka se donosi radi zaštite životnog standarda građana i sprječavanja daljeg rasta cijena osnovnih proizvoda- rekao je 6. novembra potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
Akcijom su do kraja marta 2026. ograničene marže na dio mliječnih i mesnih prerađevina, proizvoda od brašna, jestivog ulja, higijenske i artikle za bebe, i pelet.
Šta će Vlada preduzeti da zaštiti standard građana od najavljenih poskupljenja, pitanje je na koje RSE nije dobio odgovor iz kabineta premijera Milojka Spajića.
<h2>Građani o najavljenim poskupljenjima</h2>
Građani su uvjereni da će najavljeno poskupljenje struje i usluga izazvati novi talas poskupljenja.
Mirko iz Podgorice, zaposlen u državnoj upravi, za Radio Slobodna Evropa kaže da ga iskustvo uči da i najmanje poskupljenje struje dovodi do serije poskupljenja.
- Rast cijena samo jedne kategorije usluga ili proizvoda koji su neophodni širokom krugu potrošača, uzrokuje lančani rast cijena. A svako poskupljenje će osiromašiti domaćinstva koja žive od jedne plate i jedva sastavljaju kraj s krajem- kazao je.
On smatra da je nephodna sistemska akcija države u zaustavljanju rasta cijena.
- U suprotnom, imaćemo stihijska poskupljenja na svim poljima i nivoima- navodi on. 
 
Penzionerka Lidija, iz Podgorice, je ogorčena zbog najavljenih poskupljenja.
- Oni kažu to je dva eura, ali ja im ne vjerujem. I bez najavljenih poskupljenja većina porodicaa, kao i moja, jedva preživljava sa ovim cijenama. A vladajuća garnitura, "oslobodioci", koje smo čekali 30 godina samo su prekopirali i retoriku i poteze bivše vlasti- kaže Lidija za RSE.
Naglašava da njeno tročlano domaćinstvo živi od 450 eura njene penzije:
- Koristimo najjeftinije moguće namirnice i uredno plaćamo račune za struju i komunalije...a sa najavljenim poskupljenjima porodice kao moja prelaze u totalno siromaštvo, o kome država očigledno ne vodi računa- kazala je.
I penzionerka Vera iz Bara je ogorčena zbog najavljenog poskupljenja struje i računa za smeće.
- Sve je ovo postalo normalno, a sve je preskupo. Novac za ništa došao, bezvrijedan papir. Ne znam šta prije da plaćam i gdje više da uštedim, kao omču oko vrata da su nam stavili. Užas, sve će cijene podići, ali će penzije ostati iste- smatra Vera.
<h2>Šta o poskupljenjima kaže struka</h2>
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić za RSE kaže da je teško predvidjeti da li će poskupljenja, prije svega struje, biti uvod u novi rast cijena.
On ističe da menadžment Elektroprivrede godinama "vještački" održava cijenu struje ispod tržišne vrijednosti, u cilju zaštite standarda građana.
- Ne kažem da građani ne žele nisku cijenu struje- naravno da žele. Ali bi o takvoj politici menažmenta trebalo da vodi računa Vlada jer je ona na uštrb profitabilnosti te kompanije. To će prije ili kasnije eskalirati i dovesti do rasta cijene struje. Vjerujem da je to izvjesno- kazao je Kostić.
On ocjenjuje da se u 2026. može očekivati "puzajuća inflacija" i pad standarda.
- Ako inflaciji dodamo jedan vrlo složen geopolitički trenutak vezan za dešavanja u Ukrajini i isporuke energije, nafte, gasa ... onda se, uz našu uvoznu zavisnost, vrlo lako može desiti da cijene u Crnoj Gori polako rastu- smatra.
Kostić uzrok problema vidi u ekonomskim programima Vlade, Evropa 1 i 2, kojima su povećane plate, što je dovelo do pada standarda:
- Ja uporno govorim da građani žive sve teže i sve lošije zbog tih programa, koji su bili nerealni i zasnovani na vještačkom podizanju potrošnje. Već sad počinjemo, ili smo počeli kada je bila visoka inflacija, da plaćamo cijenu takvih postupaka- ističe ekonomski analitičar.
Kostić kaže da ipak poskupljenje struje ne mora da dovede do niza drugih poskupljenja jer "rast cijena na kraju određuje tržište", zaključio je Kostić.
<h2>Nova godina donosi nova poskupljenja</h2>
Regulatorna agencija za energetiku odobrila je 28. novembra poskupljenje struje za dva odsto, koje se odnosi na veće cijene troškova za prenosni sistem.
Državna elektroenergetska kompanija, Elektroprivreda Crne Gore ima mogućnost da račune dodatno uveća ukoliko poveća troškove za proizvodnju energije, što prethodnih godina nije radila.
Čelnici te kompanije su više puta saopštili da će se boriti da ne dođe do poskupljenja struje za građane.
<h2>Veći računi za komunalne usluge</h2>
Podgoričko preduzeće Čistoća saopštilo je da je za njihovo uspješno poslovanje neophodno da duplo uvećaju cijene usluga odvoza smeća, sa sadašnjih četiri i po na devet centi po kvadratnom metru, za domaćinstva.
Prosječan račun za smeće u Podgorici je oko 9 eura.
Direktor Denis Hot je podsjetio da je to povećanje od gradskih vlasti tražio prije pet godina. Prema njegovim riječima zbog niske cijene to preduzeće gomila dugove.
Hot je kazao da će konačnu odluku o cijenama donijeti lokalna vlast u Podgorici.
I regionalna deponija Možura, na kojoj se odlaže otpad iz Bara, Budve, Kotora, Tivta i Ulcinja, je donijela odluku o povećanju cijena od 1. januara 2026.
- Cijene usluga deponovanja iznose za opštine Bar i Ulcinj 13,5 eura po toni bez (PDV). Cijene za Budvu, Tivat i Kotor bez PDV po toni iznosiće od naredne godine 27 eura- navodi se u odluci koju je usvojio Odbor direktora Možure.
Lokalna komunalna preduzeća iz pet primorskih opština za sada nijesu saopštila za koliko će primjenom novog cjenovnika biti veći računi građanima.
Gradske vlasti u tim opštinama upravljaju komunalnim preduzećima.
<h2>Skuplje usluge advokata</h2>
Vlada Crne Gore je dala saglasnost Advokatskoj komori za novi cjenovnik, pa će građani od 1. januara 2026. dio advokatskih usluga plaćati po duplo većim cijenama.
Tako će građani za podnesak u sporu za razvod braka umjesto dosadašnjih 125, advokatu platiti duplo više. A u sporu gdje je zaprijećena kazna do tri godine zatvora, za svaki pretres po 200, umjesto dosadašnjih 100 eura.
Iz Advokatske komore nove tarife za usluge obrazlažu infalcijom i činjenicoma da cijene nijesu mijenjali godinama.
<h2>Vlada uvodi novi porez</h2>
Kroz izmjene zakona, Ministarstvo finansija namjerava da uvede obavezu plaćanja poreza na dodatu vrijednost od 21 odsto na promet građevinskog zemljišta.&nbsp;
Javna rasprava o izmjenama Zakona traje do 14. decembra.
Vlada te izmjene obrazlaže usklađivanjem sa pravnim propisima Evropske unije, ali u obrazloženju navodi da može povećati cijene nekretnina.
Vlada će od tog poreza, prema procjenama, imati tri do četiri miliona u budžetu.
Prethodno zakon mora biti usvojen u Skupštini Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crnu Goru u novoj godini čekuju nova poskupljenja

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore Mihailo Anđušić reagovao je na društvenoj mreži X povodom vladine akcije „Limitirane cijene“. – Čestitke za dobar start akcije „Limitirane cijene“. Brzo će i struja. Crna Gora, zemlja sa dvostruko većom stopom inflacije od zemalja Eurozone – poručio je Anđušić. Njegova objava uslijedila je nakon najava o rastu cijena osnovnih proizvoda, među kojima su i jaja, čija bi školjka od deset komada, prema riječima iz Udruženja živinara Crne Gore, mogla da poskupi i do 50 centi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110101128_895b6eb435a5e0ead1152eb84fd3935cfaa30363a34009dd8144b450a0a5f23a.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251110101128_895b6eb435a5e0ead1152eb84fd3935cfaa30363a34009dd8144b450a0a5f23a" data-rendition-name="original" width="655" height="805" loading="lazy" alt="objava"> </figure>

Anđušić: Crna Gora zemlja sa duplo većom inflacijom od zemalja eurozone

Svaki odlazak u prodavnicu danas je podsjetnik koliko se život promijenio. Hrana, ljekovi, kirije, konstantno se čuju glasovi na ulici da je sve skuplje, a primanja ista. Inflacija više nije broj na papiru nego svakodnevna muka svakog domaćinstva, ocijenio je član Glavnog odbora SDP i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, dok se politička elita bavi međusobnim optužbama i aferama, građani se bore da sastave kraj s krajem.&nbsp;
Lisičić navodi da prema posljednjim dostupnim podacima, godišnja inflacija u avgustu 2025. iznosila je oko 4,6 odsto, što znači da su cijene i dalje u porastu.&nbsp;
Najviše su, kako kaže, poskupjeli proizvodi koji su najpotrebniji to jest hrana, ljekovi, kirije i komunalne usluge.&nbsp;
- Iako se, dodaje, o tome malo govori, stvarnost je da se standard građana ubrzano topi. Privatni sektor, koji zapošljava oko 120.000 ljudi, suočava se sa dodatnim problemom jer sve više radnika prelazi u državne institucije, jer su tamo plate veće i sigurnije. Tako realna ekonomija ostaje bez radne snage, dok država širi administraciju. To nije političko, već ozbiljno ekonomsko pitanje koje pogađa svakog građanina - naveo je Lisičić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, niko od građana ne traži luksuz, traže samo da se može dostojanstveno živjeti od svog rada.
- Dok Vlada skreće pažnju sa stvarnih problema, inflacija tiho i sigurno jede sve što građani zarade. Vrijeme je da se prestane sa političkim igrama i da se počne djelovati, jer na koncu od praznih obećanja niko ne može napuniti frižider - zaključio je Lisičić.&nbsp;

Lisičić: Inflacija više nije broj na papiru nego svakodnevna muka svakog domaćinstva

Svi normalni građani koji sa mnom komuniciraju nemaju nikakav problem da im se cijene povećaju, poručio je direktor podgoričke Čistoće Denis Hot.&nbsp;
Logikom onoga što je kazao, oni građani koji su protiv poskupljenja usluga Čistoće, a vjerovatno i ne komuniciraju sa njim, valjda nijesu normalni, ili, eto blaže, stoje nasuprot ovima koje Hot naziva normalnima.&nbsp;
Portal ETV je Hota pitao da li je prenaglio, odnosno, da li izjava upućuje da građani koji se protive poskupljenju nijesu normalni?&nbsp;
Odgovor je izostao, ali poruka ostaje jasna, pa i najglasnija kada se odgovor izbjegne i prećuti. Javna funkcija nosi odgovornost, a izgovorena riječ je svjedočanstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FUsRC6yxjHgA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

Direktor podgoričke Čistoće u epizodi - normalni vole poskupljenja, a ovi drugi…

Bojkot trgovačkih lanaca od strane građana Hrvatske zbog visokih cijena, najbolji su dokaz da poskupljenja i u Crnoj Gori nijesu imala nikakve veze sa programima Evropa sad 1 i 2 - ocijenio je član predsjedništva Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović dodajući da je opozicija to dugo vremena tvrdila „populistički i neutemeljeno“.
Minimalne plate i penzije uvećane su, ističe on, tri puta, a prosječne zarade skoro duplo.
- Podsjećam, 2009. godine u jeku svjetske ekonomske krize, kada smo imali veliku inflaciju u svijetu i u Crnoj Gori, tadašnja vlast i sadašnja opozicija su simbolično uvećali zarade i penzije, pravdajući se da su nemoćni zbog globalnih poskupljenja na koje nemaju nikakav uticaj - naveo je Pejović.
Do poskupljenja je došlo, tvrdi on, zbog „određenih alavih trgovaca“ i rata u Ukrajini.

Pejović: Bojkot u Hrvatskoj dokaz da poskupljenja nijesu imala veze sa programima Evropa sad 1 i 2

Ovih dana podstanari širom Crne Gore suočavaju se sa ponovnim rastom cijena stanarine. Iako je riječ o manjem povećanju, svi oni koji nemaju krov nad glavom strahuju da će ubrzo nastupiti još jedan talas poskupljenja koji veliki dio njih neće moći finansijski da izdrži, kazali su u Pokretu Naprijed.
Imajući u vidu činjenicu da cijene roba i usluga rastu na dnevnom nivou, u Pokretu Naprijed kažu da ovo predstavlja dodatan udar na životni standard podstanara i njihovih porodica. 
Situaciju dodatno komplikuje to što, navode oni, država nema načina, ali ni volje da izdavanje stanova uvede u legalne tokove, s obzirom da se ove aktivnosti u velikom dijelu odvijaju u tzv. sivoj zoni. 
- Jedna od mjera za rješavanje ovog problema jeste subvencionisanje najugroženijih podstanarskih porodica, čime bi im se omogućio dostojanstveniji i kvalitetniji život. Na ovaj način, došlo bi i do smanjenja socijalne nejednakosti, stabilizacije tržišta nekretnina i ubrzanja ekonomskog razvoja društva - ističu u Pokretu Naprijed.
Pokret Naprijed je, u okviru svog programa za izbore u Podgorici, detektovao sistematsko rješavanje pitanja podstanara kao jedan od svojih ključnih prioriteta, koji bi se realizovao kroz aktivniju ulogu Glavnog grada u obezbjeđivanju lokacija za izgradnju stanova kroz javno-privatno partnerstvo, što bi rezultiralo nižim cijenama stanova za buduće bračne parove.
Pozvali su političke subjekte, koji imaju svoje predstavnike u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, da pruže jasnu i konkretnu podršku podstanarima.
- To je bilo jedno od glavnih obećanja koja smo mogli čuti u njihovim predizbornim kampanjama. Ono što je sigurno jeste da podstanari nemaju više vremena za čekanje i da ne mogu preživjeti još jedno povećanje cijena stanarine, pa je neophodna hitna reakcija svih koji mogu doprinijeti poboljšanju njihovog statusa - zaključeno je u saopštenju.

Pokret Naprijed: Dodatan udar na životni standard podstanara, pružiti im konkretnu podršku

Nova runda trilateralnih razgovora predstavnika Kijeva, Moskve i Vašingtona u Ujedinjenim Arapskim Emiratima očekuje se ove nedjelje, dok Rusija nastavlja smrtonosne vazdušne napade na civilne lokacije u Ukrajini.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u nedjelju u večernjem video obraćanju rekao da postoji "dogovor o održavanju trilateralnog sastanka na odgovarajućem nivou... u srijedu i četvrtak u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao i prošlog puta".
Oko razgovora je vladala neizvjesnost, pošto je prvobitno trebalo da se održe u glavnom gradu UAE u subotu. Zelenski je dan ranije rekao da je njegov tim spreman za te pregovore, ali da čeka vijest iz SAD.
Ovogodišnja oštra zima doprinjela je da borbe budu napornije nego inače – i za ukrajinske i za ruske trupe.
Zelenski je najavio da će se u ponedjeljak sastati s ukrajinskim glavnim pregovaračem Rustemom Umerovim i da će već uveče pregovarački tim biti na putu ka Abu Dabiju.
- Februar će biti period prilično intenzivnih spoljnopolitičkih aktivnosti s naše strane, s kontaktima i sastancima koji počinju sjutra - dodao je Zelenski.
Očekuju da će američka strana biti podjednako aktivna i to se posebno odnosi na mjere deeskalacije – smanjenje udara.
- I mnogo toga zavisi od toga u čemu će američka strana uspjeti, kako bi ljudi vjerovali i u proces i u rezultate, naravno - dodao je ukrajinski predsjednik.
Direktni pregovori u kojima učestvuju Moskva i Kijev, zajedno sa predstavnicima SAD, nastavljeni su u Abu Dabiju 23. i 24. januara. Ukrajinski i ruski pregovarači su se rijetko sastajali od početka invazije Rusije u februaru 2022.
Specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof prošle nedjelje u Majamiju je s pregovaračem Kremlja Kirilom Dmitrijevim održao, kako je naveo, "produktivne i konstruktivne sastanke".
Vitkof je rekao da su ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent), zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner i vladin savjetnik Džoš Grinbaum takođe učestvovali u razgovorima na Floridi.
Uprkos, prema američkim zvaničnicima, pozitivne dinamike u obnovljenim diplomatskim naporima, Rusija je u vazdušnim napadima nastavila da pogađa civilnu infrastrukturu i logistiku širom Ukrajine, dok su temperature u zemlji pale i na minus 30 stepeni Celzijusa.
Ukrajinski zvaničnici su u nedjelju izvijestili da je u dva odvojena napada dronovima poginulo najmanje 18 ljudi u Dnjepropetrovskoj oblasti Ukrajine na jugoistoku, a najmanje sedam je povrijeđeno.
Šesnaest ljudi je poginulo kada je ruski dron udario u blizini autobusa u oblasti Pavlograda, dok su još dvije osobe poginule pošto je dron udario u privatnu kuću u glavnom gradu regiona, Dnjepru, ranije tog dana.
DTEK, najveća ukrajinska privatna komunalna kompanija, koja je bila vlasnik autobusa, dodala je da su poginuli u oblasti Pavlograda bili rudari koji su se vraćali sa smjene.
Detalji napada ne mogu se odmah nezavisno potvrditi.
U susjednom gradu Zaporižju vazdušni napadi su počeli ubrzo poslije ponoći između subote i nedjelje. Regionalni guverner Ivan Fedorov rekao je da je najmanje šest osoba povrijeđeno u napadu na porodilište.
Fedorov je dodao da su dvije povrijeđene žene bile na ljekarskim pregledima u trenutku udara. U objavi na Telegramu koja prikazuje posljedice, opisao je napad kao "još jedan dokaz rata usmjerenog protiv života".
Kasnije je dodao da su u sekundarnom napadu na grad, koji se nalazi manje od 50 kilometara od južne linije fronta zemlje, povrijeđene još tri osobe u drugom naselju. Regionalni guverner je rekao da je među njima bio i dječak.
Rusija je nastavila napade nakon što je Tramp 29. januara rekao da mu je ruski predsjednik Vladimir Putin lično obećao da će obustaviti vazdušne napade na prijestonicu i druge "razne gradove" na sedam dana.

Nova runda razgovora Kijeva, Moskve i Vašingtona, dok Rusija nastavlja napade

Zamjenik poljskog ministra unutrašnjih poslova Veslav Ščepanjski izjavio je da je najmanje 38 ljudi umrlo od hipotermije u toj zemlji ove zime, što je dvostruko više nego u istom periodu prošle godine.
Ščepanjski je dodao da se čekaju obdukcije još dva tijela i da bi broj umrlih od hipotermije mogao biti povećan na 40, prenosi agencija PAP.
Istakao je i da je u istom periodu 54 ljudi umrlo od trovanja ugljen-monoksidom.
Ščepanski je naveo da pripadnici hitnih službi, uključujući oko 8.600 policajaca, pretražuju napuštene zgrade i skloništa za ljudima koji traže skrovište od hladnoće.
On je naveo da su posebni šatori sa grijanjem postavljeni širom zemlje i da će raditi 24 sata dnevno, kako bi pružili sklonište beskućnicima.
Ščepanski je sinoć najavio da Poljsku čeka najhladnija noć u godini i da će temperatura u najvećem dijelu zemlje iznositi između 20 i 30 stepeni ispod nule.
- U Suvalkiju, temperatura može pasti i do minus 29 stepeni, ali će zbog vjetra djelovati kao da je minus 36 ili 38 - rekao je on.

U Poljskoj najmanje 38 ljudi umrlo od hladnoće

U Crnoj Gori jutros se saobraća po pretežno suvim putevima, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili na sitnije odrone duž klisura i usjeka.
Oni su vozačima savjetovali maksimalno opreznu vožnju i poštovanje pravila saobraćaja.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 do 17 sati.
&nbsp;Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
&nbsp;Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
&nbsp;Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
&nbsp;Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča promijenjen je režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični, a odobrena je i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne mogu se koristiti radnim danima u intervalima od sedam do devet i od 12 do 14 sati.
&nbsp;Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
&nbsp;Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
&nbsp;U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
&nbsp;Zbog sanacije kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz &nbsp;privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
&nbsp;Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Putevi suvi, vidljivost smanjena

Dokumentarac "Melanija", za koji se procjenjuje da je ukupno koštao oko 75 miliona dolara (uključujući otkup prava i promociju), stigao je u bioskope. Sudeći po reakcijama publike i kritike, mnogi nisu imali previše strpljenja ni razumijevanja za priču koja zaviruje iza pozlaćenih kulisa svijeta Donalda Trampa. Reakcije su, blago rečeno, brutalne, piše Index.hr.&nbsp;
Na IMDb-u film trenutno ima ocjenu svega 1,1 od 10, dok je na "Rotten Tomatoes"-u skupio tek 11 odsto pozitivnih kritika, što ga već sada svrstava među najlošije ocijenjene naslove godine.
<h2>"Film je beskrajni pakao"</h2>
Britanski kritičar Ksan Bruks u osvrtu za Gardijan kaže da je od priče o bivšoj manekenki iz Slovenije mogao nastati vrlo dobar dokumentarac, ali da je Melanija ispala „demoralizujuća, smrtonosna i potpuno neuvjerljiva“.
Po njemu, film gledaoca mučno i sporo vodi kroz pripreme za drugu inauguraciju Donalda Trampa – od proba haljina i biranja dekoracija do postavljanja stolova – i sve pritom više liči na „dizajnersku taksidermiju“ nego na pravi dokumentarac.
Bruks se posebno ruga tome što se najveći dio „napetosti“ svodi na Melanijinu brigu oko toga da li joj je bijela bluza preširoka i treba li je suziti. A kada je riječ o onome što bi publiku možda stvarno zanimalo – ko je ona, šta misli i kako izgleda taj svijet iznutra – Bruks tvrdi da film ne otkriva baš ništa.
Njegov zaključak je nemilosrdan: dva sata filma, piše, djeluju kao „čisti, beskrajni pakao“.
Bruks se dotakao i dijela u kojem Melanija govori o djeci. Kada umilnim glasom kaže: „Kao prvoj dami, djeca će mi uvek biti prioritet“, on to opisuje tako da je gotovo možete zamisliti kako ih, poput lika iz bajke, mami u „kućicu od medenjaka“.
<h2>„Jezivi propagandni uradak“</h2>
Sličan utisak ima i Nik Hilton iz The Independenta. On podsjeća da je Melanijina životna priča – put od Evrope do Amerike – „kao stvorena za Holivud“, ali ističe da se film time jedva bavi.
Umjesto toga, fokus je na dvadesetak dana prije inauguracije i na sitnicama poput dizajna stolova, detalja na šeširima i sličnih „problema“.
Hilton dokumentarac opisuje kao prazan i bez sadržaja, toliko da mu se čini da bi reći „nema sadržaja“ bilo uvreda čak i za paru iz e-cigarete.
Po njemu, film je djelimično propaganda, djelimično ustupak velikim igračima, ali u konačnici – jednostavno loš.
- Prva dama u ovom jezivom propagandnom uratku djeluje kao samodopadna, namrgođena praznina – oličenje ničega - zaključio je Hilton.
<h2>A šta kažu gledaoci?</h2>
Ni publika na IMDb-u nije bila nimalo nježnija. U komentarima se često ponavlja isti prigovor: film se predstavlja kao dokumentarac, a zapravo je, kako pišu, predug, zamoran i bez ikakve stvarne vrijednosti, uz očiglednu namjeru da se Melanija i Donald Tramp prikažu u boljem svjetlu.
Jedan gledalac ga je sažeo ovako: „Film koji se pravi da je dokumentarac predug je i užasno dosadan. Nema nijednu otkupnu kvalitetu, sve izgleda kao pokušaj da se nju i predsjednika prikaže bolje.“
&nbsp;Drugi se žali na izvedbu i stil: „Snimljen je ‘ravno’, gotovo bez boja, a naracija je monotona. Teško je povjerovati da je neko ovo napravio s idejom da to ljudi zaista gledaju.“
Treći komentator posebno se uhvatio budžeta i posprdno zaključio: „Ako je ovo stvarno koštalo tolike milione dolara, neko je dobro nanjušio Amazon i iskoristio priliku“. U istom tonu dodaje da je Melanija „manje dokumentarac, a više lakiranje imidža“ – spor i zagušljiv pokušaj kontrole slike u javnosti koji „zamjenjuje nejasnoću za dubinu“.
U moru negativnih komentara neko se i našalio: „Jedino što je u filmu stvarno vrijedjelo bile su Melanijine cipele“.
Jedan duži osvrt opisuje iskustvo gledanja kao čisto ispunjavanje unaprijed zadate priče: gledalac piše da je film upalio iz čiste radoznalosti, ali je dobio „potpunu naraciju i narcizam“, te se pita zašto je ovakav film uopšte snimljen dok je Donald Tramp još u politici.
Po njemu, sve djeluje kao naduvani promotivni spot s „mrvicama Melanije“, za koju kaže da ima „ličnost luka“.
Zaključuje da je izdržao do kraja, ali da je film bio toliko dosadan da „nije bio ni dovoljno zanimljiv za gledanje, ni dovoljno opuštajući za zaspati“, a pritom previše fokusiran na poruku da bi se uopšte pratio bez napora, piše Index.hr.

Tag: poskupljenja