Putovanja poslanika crnogorskog parlamenta dogodine trebalo bi da koštaju skoro milion, odnosno 970.900 eura, što je tri puta više nego 2021. godine kada je izdatak za te svrhe bio 293.187.
Predlogom budžeta za narednu godinu, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, predviđena su "za ostvarivanje poslaničke funkcije" skoro 4,3 miliona eura, od čega skoro milion za službena putovanja po svijetu. Za neto zarade poslanika trebalo bi da ide preko dva miliona, naknade za odvojeni život 46.000, a za gorivo skoro 37.000 eura.
Kada su u pitanju ostali rashodi predstavnika naroda, za usluge za reprezentacije planirano je 64.600 eura, a za komunikacione usluge skoro 77.000. Šta podrazumijevaju komunikacione usluge nije precizirano. Aktivnosti poslaničkih klubova građane će koštati 1.680.000 eura.
Izvještaji o utrošenim sredstvima Skupštine pokazuju da je prošle godine za službena putovanja izdvojeno 888.000, 2023. godine – 391.407, 2022 – 504.818 i 2021. godine – 293.187 eura.
Narodnim predstavnicima je prošle godine iz budžeta isplaćeno preko 2,8 miliona eura, što je znatno više nego godinu ranije. U poređenju sa godinom ranije, u 2024. su rasli izdaci i za plate poslanika i za druge privilegije koje dobijaju na račun građana. Trend rasta troškova poslanika koje im plaćaju poreski obveznici, tj. građani, nastavlja se i u 2026. godini.
U minuloj godini, u poređenju sa 2023, drastično su porasli troškovi za službena putovanja, koji su veći za skoro pola miliona, tačnije za 496.000 eura. Troškovi za službena putovanja u prošloj godni bili su preko 888.000, dok su 2023. iznosili nešto više od 391.000 eura.
<h2>Na stotine hiljada ne zna se kome idu</h2>
Za transfere političkim partijama, strankama i udruženjima dogodine će dati čak 200.000 eura, dok za transfere institucijama, pojedincima i nevladinom i javnom sektoru planiraju da daju 157.500. Znatni iznosi planirani su i za konsultante i raznorazna usavršavanja, transfere međunarodnim organizacijama, a za šta parlamnet nema krajnje transparentan odnos sa javnošću, kako i na osnovu čega troši toliki novac građana.
Za neto plate poslanika isplaćeno je 1.895.000 eura, što je znatno više nego 2023. godine, kada je po tom osnovu isplaćeno 1,75 miliona. Za neto plate poslanika rastu izdaci i u narednoj godini i iznose preko dva miliona.
Podaci Skupštine Crne Gore, u koje smo imali uvid, pokazuju da su poslanicima po osnovu naknade za stanovanje i odvojeni život isplaćena 24.938,32 eura. Riječ je o troškovima smještaja, kao i po osnovu prava na naknadu za zakup stana u mjestu zasijedanja Skupštine i njenih radnih tijela. Pravo na ove troškove ostvarilo je pet poslanika, kojima je isplaćeno preko 24.000 eura. I ova stavka je znatno porasla u 2026. godini, gotovo da je duplirana.
Troškovnik Skupštine za prošlu godinu pokazuje da je ostvarivanje poslaničke funkcije koštalo 4.257.108,24 eura, aktivnosti poslaničkih klubova 360.000, razvoj parlamentarnog informacionog sistema 403.293 eura... I na ovim stavkama došlo je do rasta troškova, drastično više izdataka u 2026. godini ide za "aktivnosti poslaničkih klubova" koji su veći za bezmalo 1.300.000. Za razvoj parlamentarnog informacionog sistema dogodine je planiran trošak od preko 687.000 eura. Rast bilježe i izdaci za upravljanje i administraciju Skupštine na šta je lani otišlo 5.951.697,59 eura, dok iduće godine za ovu namjenu planiraju 6.522.448,24 eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Za putovanja poslanika po svijetu skoro milion

Skupština Crne Gore usvojila je danas prijedlog Zakona o dopuni zakona o notarima.
Glasala su 53 poslanika i svi su bili za.
Usvojen je i prijedlog Zakona o dopuni zakona o tumačima. Glasala su 52 poslanika i svi su bili za.
Na današnjoj sjednici usvojen je i prijedlog Zakona o dopunama zakona o ovjeri potpisa, rukopisa i prepisa koji su podržala 53 poslanika.
Ovo je bila sjednica koju je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić zakazao bez ranije objavljenog dnevnog reda.

Skupština usvojila dopune zakona o notarima, tumačima, ovjeri potpisa, rukopisa i prepisa

Crnogorski poslanici danas će ponovo glasati o prijedlozima za izbor troje sudija Ustavnog suda.
Kako je najavljeno iz Skupštine, poslanici će na sjednici, koja bi trebalo da po;ne u 11 sati, raspravljati o nekoliko zakonskih rješenja, nakon čega će se izjasniti o predlozima akata o kojima je pretres završen, kao i o predlozima za izbor sudija Ustavnog suda.
U prvom krugu glasanja, 14. oktobra, kandidati za sudije Jovan Jovanović, Mirjana Radović i Mirjana Vučinić nijesu dobili potrebnih dvije trećine glasova.
Tada su Radović i Jovanović, koji su prijedlog skupštinskog Ustavnog odbora, dobili 44, odnosno 45 glasa, dok je Vučinić, koju je predložio predsjednik države Jakov Milatović, podržalo svega 16 poslanika.
Nakon prethodnog neuspjelog pokušaja da se obezbijedi potrebna većina, poslanici će imati novu priliku da se izjasne o predloženim kandidatima, a ovog puta za izbor sudija neophodna je tropetinska podrška, odnosno glasovi 49 poslanika.

1250x600

1084x550

Poslanici danas ponovo glasaju o kandidatima za sudije US

Politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, trebalo bi da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke, poručili iz Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici.
Oni su Vijestima kazali da Unija izražava žaljenje zbog javnih izjava poslanika u crnogorskom parlamentu tokom rasprave o godišnjem izvještaju o radu Tužilaštva, tokom koje je, između ostalog, predsjednik parlamenta, Andrija Mandić, pozvao vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića da podnese ostavku.
Iz Delegacije su naveli da EU snažno upozorava da bilo kakav oblik političkog uplitanja ili javnog pritiska na tužioce podriva vladavinu prava i povjerenje građana u institucije.
- Ovi događaji, uključujući i nedavni incident u vezi sa zahtjevom Skupštine da se održi kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca i glavnog specijalnog tužioca u predmetu "Telekom", izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog mogućeg neprimjerenog političkog uticaja na autonomiju Državnog tužilaštva u Crnoj Gori - kazali su iz Delegacije EU.
Iz Delegacije EU su podsjetili da su podjela vlasti, nezavisnost pravosuđa i autonomija Državnog tužilaštva temeljni stubovi vladavine prava i ključni zahtjevi u poglavljima 23 i 24.
- Iako je konstruktivna javna kritika bilo koje institucije, uključujući i tužilaštvo, normalna u demokratskom društvu, politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, treba da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke, kao i od komentarisanja konkretnih predmeta koji su još u fazi istrage ili sudskog postupka - naglasili su iz Delegacije.
Oni su dodali da Tužilaštvo mora biti u mogućnosti da postupa autonomno i u potpunoj saglasnosti sa Ustavom i Zakonom o državnom tužilaštvu.
- Napredak Crne Gore u procesu pristupanja EU zavisi od kontinuiranog napretka u reformama vladavine prava i osiguranja da se prethodno ostvareni rezultati očuvaju - rekli su iz Delegacije EU.

Delegacija EU: Političko uplitanje i javni pritisak na tužioce podrivaju vladavinu prava

I ja kao predsjednik sam prije par dana bio u Skupštini Crne Gore i potpuno mirne savjesti ukrstio argumente sa poslanicima. Čini mi se da su u tom razgovoru sa mnom uglavnom bili bez argumenata - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Volio bi, kaže, da to ne bude slučaj kada je u pitanju pretres rada tužilaštva.
- Poštujem nezavisnost i zakonodavne grane vlasti. Oni su tu birani da takođe iznesu svoje stavove. Sigurno da neki od tih stavova neće biti usmjereni na rad tužilaštva i da ćemo čuti određene političke stavove... - dodao je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.179%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmarkovic-vec-smo-u-problemu-da-isplatimo-zarade-za-zaposlene-u-visem-drzavnom-tuzilastvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je rekao da daje punu podršku radu Specijalnog državnog tužilaštva.&nbsp;
- Ono pokazuje upravo ono što je posao tužilaštva - to je valjda početak distribucije pravde - naveo je Milatović.
Misli, kako je rekao, da sve druge grane vlasti moraju dodatno da podrže tu borbu kako bi nam na kraju svima bilo bolje.
A.I.

Milatović: Poslanici sa mnom bili bez argumenata, volio bih da to ne bude slučaj kad je u pitanju pretres rada tužilaštva

Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su danas Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta koji predviđa niz promjena u sistemu procjene invaliditeta u Crnoj Gori.
&nbsp;Za zakon je glasalo 48 poslanika, dva su bila uzdržana ,a niko nije bio protiv.
&nbsp;Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta koji je Vlada usvojila u julu, donosi prelazak sa isključivo medicinskog modela procjene invaliditeta na model zasnovan na ljudskim pravima, u skladu sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom (OSI) i evropskim standardima.
&nbsp;Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damir Gutić, kazao je ranije da će Zakon obezbijedi pravnu sigurnost i dosljednu primjena novih normi u praksi.
&nbsp;On je rekao da će uvođenjem novog sistema jedinstvenog vještačenja invaliditeta biti ukinuto preko 40 komisija u pet sektora.
&nbsp;- A rješenje o statusu osoba sa invaliditetom (OSI) i stepenu potrebne podrške, koje će dobijati OSI, uključujući i djecu sa smetnjama u razvoju, odnosno invaliditetom, koristiće se za ostvarivanje prava u svim sektorima- dodao je Gutić.
&nbsp;On je rekao da Predlog zakona predviđa osnivanje zavoda za jedinstveno vještačenje invaliditeta, kao centralne institucije koja bi sprovodila vještačenja po jedinstvenoj metodologiji, čime bi se, kako je dodao, obezbijedila jednakost, efikasnost i pravna sigurnost.
&nbsp;Poslanici su danas usvojili još nekoliko zakona iz oblasti socijalne, dječje, boračke i invalidske zaštite, penzijskog i invalidskog osiguranja, rada i zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije OSI i obrazovanja i vaspitanja djece sa posebnim obrazovnim potrebama, koje je bilo neophodno uskladiti da bi obezbijedila dosljedna primjena Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta.

Poslanici usvojili Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta

Akcija za ljudska prava (HRA) izrazila je protest zbog toga što juče nijesu izabrane nove sudije Ustavnog suda, iako su sva tri kandidata za te funkcije, ispunjavala propisane uslove.
- Državni interes je bio da se Ustavni sud popuni, u situaciji kada je faktički već u blokadi, jer samo četvoro preostalih sudija ne mogu da riješe izborne sporove, niti da donesu bilo koju odluku oko koje nemaju konsenzus - saopšteno je iz HRA.
Kako su dodali, u pogledu ispunjavanja uslova, obje kandidatkinje i kandidat imali su preko 40 godina života, najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci i bili su iz reda istaknutih pravnika. 
Ni za koga od njih, napominju u HRA, nije izrečena nijedna ozbiljna primjedba osim paušalnih i uvrijedljivih tvrdnji da su pristrasni i „poslušni“ kandidati političkih stranaka.
- Bilo je juče na skupštinskom zasijedanju mnogo riječi oko uslova koje bi i poslanici i predsjednik države voljeli da su predloženi kandidati ispunjavali, kao što su položen pravosudni ispit i visoka prosječna ocjena sa osnovnih studija. Iako ništa od toga nije bio uslov za prijavu na konkurs, čula se i posebno neopravdana opaska da su „drski“ oni kandidati koji su se prijavili iako nijesu ispunjavali nepropisane uslove - kazali su u HRA.
Čula se, podsjećaju, i opaska da je rad u nevladinoj organizaciji manje vrijedan od rada u državnim organima. U tom kontekstu u HRA ističu da su ponosni na to što su se naši saradnici i saradnice, koji su jedan dio karijere proveli radeći u toj organizaciji, poslije toga izabrani na istaknute funkcije u instituciji Ombudsmana, Vladi, Skupštini, Kabinetu predsjednika države, državnoj administraciji, advokaturi i nevladinom sektoru.
- Svi oni i te kako doprinose Crnoj Gori, dok po pravilu s ponosom ističu rad u HRA - naglasili su u saopštenju.
HRA je, dodaju, na jučerašnjem zasijedanju čak tri puta pomenuta, pa postoji potreba, poručuju u toj organizaciji, da se na još neke dileme odgovori.
- Tačno je da smo krajem jula prošle godine javno pohvalili stručnost kandidatkinje Nerme Dobardžić, kritikujući Ustavni odbor koji je tada odbio da podrži i nju, koja je zaista po našem sudu imala najbolje biografske reference, kao i ostalih pet kandidata koji su takođe ispunjavali uslove. Rekli smo tada da je crnogorska javnost, kojoj je neophodan Ustavni sud, imala pravo da zna zbog čega ni ona, sa takvim referencama, a ni drugi kandidati nijesu zaslužili izbor - napomenuli su u saopštenju.
Konstatuju da je pravni poredak je takav kakav je, i pravila izbora sudija su takva kakva su. Za utvrđivanje kandidatura dovoljna je prosta većina u odboru, odnosno dovoljan je prijedlog predsjednika država, a na plenumu se zahtijeva podrška najmanje dvije trećine, odnosno tri petine poslanika.
U HRA smatraju da su u okviru tih pravila, svi nadležni akteri morali da urade najbolje što su mogli da sa postojećim kandidatima, koji ispunjavaju uslove, obezbijede državi da obnovi svoju ključnu instituciju.
- Naravno da bi i tom procesu i javnosti više pogodovalo da svi otvoreno komuniciraju i blagovremeno iskažu sve dileme, i to u prisustvu kandidata kojima bi dali priliku da na te dileme odgovore, ali postojeća pravila niti to zahtijevaju, niti poslanici i poslanice imaju dovoljno sluha za javnost pa da se tako transparentno ponašaju - naglasili su u saoštenju.
U atmosferi u kojoj su, prema njihovim riječima, i jedan i drugi predlagač forsirali samo „svoje“ kandidate, a na uštrb onih drugih, nije izabran niko, dok su Ustavni sud i interesi građana iznevjereni.
HRA očekuje da u narednih mjesec dana ipak sazri svijest o potrebi za zajedništvom da bi ova zemlja i svi njeni građani dobili i sudije Ustavnog suda i napredovali ka Evropskoj uniji. 
- Na to je i crnogorskoj političkoj eliti juče ukazala predsjednica Evropske komisije, gospođa Fon der Lajen - zaključeno je u saopštenju.

HRA: Paušalne i uvrjedljive tvrdnje u parlamentu na račun kandidata, zaustaviti politikanstvo u vezi Ustavnog suda

Skupština Crne Gore ponovo je usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na nepokretnosti.
Za Zakon je glasalo 46 poslanika, nije bilo protiv i uzdržanih.
Prethodno je predsjednik države Jakov Milatović vratio Skupštini Crne Gore na doradu i ponovno odlučivanje rješenje usvojeno prvobitno u parlamentu 30. jula ove godine.
Milatović je prije nekolilo dana pozvao poslanike da ne glasaju Zakon, smatrajući da bi to bio glas protiv Ustava i za diskriminaciju poljoprivrednih proizvođača.
- Ukoliko glasate za, zakon daje opštinama slobodu da odlučuju da li će i u kojem procentu umanjiti stopu poreza na nepokretnosti za poljoprivredne proizvođače. Posljedica bi bila da poljoprivrednici iz jedne opštine mogu ostvariti umanjenje od 90 odsto, dok bi iz druge opštine mogli imati umanjenje od svega 20 odsto ili ga uopšte ne bi imali - naveo je Milatović u pismu upućenom poslanicima.&nbsp;
Takvo zakonsko rješenje dovodi do, kako je ocijenio, nejednakog i neravnopravnog položaja poreskih obveznika na teritoriji države, što je u suprotnosti sa načelima jednakosti i zabrane diskriminacije propisanim Ustavom Crne Gore.
- Koliko je ovaj zakon diskriminatoran vidimo iz primjera gdje dva susjeda koji imaju imanja koje razdvaja granica dvije opštine i samo zbog toga jedan od njih može plaćati pet puta veći porez od drugog. Ili još drastičniji primjer kada se imanje poljoprivrednika nalazi na teritoriji dvije opštine i zato će se plaćati različiti porez - rekao je Milatović.&nbsp;
On je kazao da, ukoliko poslanici glasaju za ovaj zakon poljoprivredni proizvođači bi bili stavljeni u neravnopravan položaj, jer će proizvodi sigurno biti skuplji zbog većih poreza samo na osnovu toga u kojoj opštini im je zemljište.
- Ukoliko glasate za ovaj zakon, prenosite nadležnosti na opštine čime ćete prekršiti član 142 stav 3 Ustava Crne Gore, kojim je jasno propisano da se pitanja poreza i poreskih olakšica ne mogu prenositi na jedinice lokalne samouprave. Ova ustavna odredba već je bila predmet tumačenja Ustavnog suda Crne Gore. Drugim riječima: porez nije lokalna stvar. Ne možemo imati jednu državu, a 25 poreskih pravila - saopštio je, pored ostalog, Milatović.
Ministarstvo finansija je u zvaničnom mišljenju kazalo da predloženi zakon ugrožava fiskalnu održivost opština i nije u skladu sa fiskalnom politikom Vlade Crne Gore. Ovo je, kako je kazao milatović, ozbiljno upozorenje da je zakon ne samo pravno, već i ekonomski i institucionalno neodrživ.
On smatra da taj zakon sadrži rješenja koja su u suprotnosti sa ustavno-pravnim poretkom Crne Gore.
T.K.

Uprkos pozivu Milatovića: Poslanici ponovo izglasali Zakon o porezu na nepokretnosti

Već sam najavio da će sudije Ustavnog suda biti izabrane, da ćemo odblokirati i poslati jednu važnu poruku prevenstvenog građanima Crne Gore - da mi imamo Ustavni sud u punom kapacitetu, da može da donosi odluke - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić za Radio-televiziju Nikšić.
To je, kako je istakao, važna poruka domaćoj javnosti, ali takođe je važna poruka i međunarodnoj zajednici zbog cilja da Crna Gora bude prva naredna članica Evropske unije.
- Poruka da mi predano radimo na ispunjavanju svih onih uslova koji nas preporučuju da postanemo članice Evropske unije i da budemo neko ko će biti primljen u tu zajednicu na način koji je dostojanstven, koji je prihvativ, a da je to rezultat rada i domaće pameti, i domaćih kadrova, kao i domaćih političara - naveo je on.
Siguran je, kaže, u izbor, samo je pitanje da li će to biti sjutra ili će biti za mjesec.
- Večeras će biti važni razgovori poslaničkih klubova. Mi imamo predložena dva kandidata od strane parlamenta, imamo predloženog jednog kandidata od strane predsjednika Crne Gore. Za prvo glasanje koje će sjutra biti potrebno je 54 glasa poslanika, ali nezavisno od toga da li će biti 54, mi imamo za mjesec dana novo glasanje za koje je potrebno tri petine, odnosno 49 glasova poslanika - naglasio je Mandić.
Volio bi, kaže, da sjutra izaberu sudije Ustavnog suda.
- Uložiću napore i trudiću se da u razgovorima sa poslaničkim klubovima sve ih podstaknem, da dođemo do te potrebne brojke od 54. Ne mislim da ta većina ne postoji - zaključio je Mandić.

Mandić: Večeras važni razgovori poslaničkih klubova u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda

Skupština Crne Gore objavila je izvještaj o zaradama za septembar za koje je izdvojeno 172.969 eura.
Poslanicima aktuelnog saziva isplaćeno je 139.243 eura, a najveću platu, kao i prethodnih mjeseci samo ovog puta ispod 3.000 eura, primio je predsjednik parlamenta Andrija Mandić u iznosu 2.860,93 eura.
Platu iznad 2.000 eura primila su još 23 poslanika iz 28. saziva. Među njima su Boris Mugoša iz Socijaldemokrata (2.626,72eura), poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović (2.557,02 eura), Miloš Konatar iz GP Ura i Boris Bogdanović iz Demokratske Crne Gore po 2.357,31 eura, Andrija Nikolić iz Demokratske partije socijalista (2.346 eura), nezavisna poslanica Jevrosima Pejović 2.323,40 eura...
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj prihodovao je 2.690,84 eura, njegove kolege Mirsad Nurković 2.581,29 eura, Nikola Rakočević 2.385,67 eura, dok su Zdenka Popović i Boris Pejović prihodovali 2.350,46, odnosno 2.299,6 eura.
<h2>Lideri partija</h2>
Među liderima partija koji predstavljaju svoje glasače iz poslaničkih klupa, najviše je prošlog mjeseca zaradio Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (2.368,61 eura), zatim Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative (2.300,79 eura), Dritan Abazović iz GP Ura (1.831,71 euro) i Danijel Živković iz DPS-a (1.775,19 eura).
Osam poslanika 28. saziva Skupštine Crne Gore ostvaruju pravo na razliku zarade i njima je za prošli mjesec isplaćeno 3.758,63 eura.
Najviše je prihodovao Miodrag Laković iz Pokreta Evropa sad – 1.148,52 eura, Uglješi Uroševiću iz PES-a isplaćeno je 940,48 eura, i Albinu Ćemanu iz Demokratske 487,31 eura, Branislavu Neneziću iz SD-a 421,25 eura, Nerminu Abdiću iz DPS-a 259,77 eura, Vladimiru Dobričaninu iz posebnog kluba poslanika 276,66 eura, Vladimiru Bakraču iz PES-a 192,91 euro i Elviru Zvrku iz DPS-a 31,73 eura.
<h2>Savjetnicima više od 20.000&nbsp;</h2>
Generalnom sekretaru Skupštine, njegovim zamjenicima i pomoćnicima za septembar je isplaćeno 5.491,56 eura.
Skupština je isplatila zarade i savjetnicima predsjednika i potpredsjednika parlamenta – ukupno 20.681,98 eura.
Pravo na zaradu po prestanku funkcije ostvarili su bivši poslanici GP Ura Filip Adžić i Ana Novaković-Đurović, kojima je isplaćeno 1.714,90 eura, odnosno 1.843,02 eura.
Bivši generalni sekretar Skupštine Aleksandar Klarić zaradio je 1.946,41, a njegova zamjenica Lidija Grdinić 2.048,26 eura.

Skupština za septembarske plate izdvojila skoro 173.000 eura

Kada su Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) prošle sedmice povukli svoje trupe iz Jemena, u skladu sa rokom koji je postavila Saudijska Arabija, iza sebe su ostavili i udaljeno jemensko ostrvo Sokotra, kao i oko 600 turista koji su tamo doputovali, ali više nijesu mogli da odu.
Aviosaobraćaj na glavnom aerodromu ostrva je obustavljen, jer se produbljujuća kriza između UAE-a i Saudijske Arabije pretočila u novi sukob na jemenskom kopnu, gdje ove dvije zalivske sile sada podržavaju suprotstavljene grupe u građanskom ratu u toj zemlji.
„Niko nema nikakve informacije i svi se samo žele vratiti svojim normalnim životima“, rekla je Aurelija Krikštaponijene (Aurelija Krikstaponiene), Litvanka koja je na Sokotru doputovala tokom novogodišnjih praznika.
Trebalo je da se vrati u Abu Dabi (Abu Dhabi) u nedjelju, ali bi se sada mogla naći u situaciji da mora putovati preko grada Džeda (Jeddah) u Saudijskoj Arabiji, jer kontrola Emirata nad ostrvom slabi.
Sokotra, koja se nalazi više od 300 kilometara južno od jemenske obale i koja je donedavno bila uglavnom dostupna avio-linijama preko UAE-a, tokom godina sukoba na kopnu predstavljala je utočište mira i spokojstva.
Sokotra je došla pod faktičku kontrolu UAE-a 2018. godine, kada su na ostrvo prvi put sletjeli emiraćanski vojni transportni avioni.
Tenkovi i trupe koji su se tada iskrcali bili su dio nastojanja UAE-a da proširi svoj uticaj nad regionalnim morskim putevima, uključujući moreuz Bab el-Mandeb između Roga Afrike i Arapskog poluostrva.
Saudijska Arabija izvodi vazdušne udare kako bi pomogla trupama jemenske vlade u borbi protiv južnih separatista koje podržavaju Ujedinjeni Arapski Emirati, a koji upravljaju Sokotrom.
Trupe UAE-a u početku nijesu bile dobrodošle kada su se prvi put iskrcale 2018. godine, a jemenska vlada, koju podržava Saudijska Arabija, tada je optužila Abu Dabi da je preuzeo luke i aerodrome na ostrvu.
Međutim, UAE je uspostavio kontrolu putem separatističkog Južnog tranzicionog vijeća (STC – Southern Transitional Council), koje se sada nalazi u direktnoj konfrontaciji sa snagama jemenske vlade koje podržava Saudijska Arabija na jemenskom kopnu. STC traži autonomiju za južni Jemen, a u konačnici i nezavisnost od gušće naseljenog sjevera.
STC i danas drži kontrolu nad ostrvom, ali aerodrom više nije pod kontrolom Emirata, rekli su za Rojters (Reuters) dva izvora sa aerodroma.
Jemenske aviokompanije saopštile su kasno u ponedjeljak da će 7. januara obaviti let za Džedu, što je jasan znak da je kontrola nad aerodromom promijenjena.
„Imamo ograničenu količinu gotovine i većina ljudi će ostati bez novca za dva ili tri dana. Ovdje nema platnih terminala ni bankomata, a ni bankovni transferi ne funkcionišu. Sve se oslanja na gotovinu. Kada nje ponestane, spavaćemo na otvorenom i oslanjati se na pomoć u hrani lokalnih stanovnika“, rekao je za Rojters Maćej (Maciej), poljski turista koji je dio grupe od još 100 ljudi.

Zbog povlačenja UAE-a: Stotine turista "zapelo" na jemenskom otoku, ne mogu se vratiti kući

Umjesto preispitivanja tretmana Aleksandra Mijajlovića u Istražnom zatvoru, medijske objave su uticale na pogoršanje pozicije pritvorenog podgoričkog biznismena. &nbsp; Takav se zaključak može donijeti na osnovu informacija Televizije E. Osim što istražni sudija Goran Šćepanović već 95 dana ne dozvoljava Mijajloviću telefonski kontakt sa članovima najuže porodice, a zbog preopterećenosti ljekara puna tri mjeseca ne omogućava se rentgenski snimak povrijeđenog ramena - sada je za Mijajlovića i ostalih devet pritvorenika iz sobe, ograničeno kretanje tokom dnevnih šetnji. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106190116_c4fc891daae49566b7748e0fa866f24014ebbbfbe65f413a1ef7716ec612ff62.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260106190116_c4fc891daae49566b7748e0fa866f24014ebbbfbe65f413a1ef7716ec612ff62" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="POD POSEBNIM PRISMOTROM: Aleksandar Mijajlović"> <figcaption>POD POSEBNIM PRISMOTROM: Aleksandar Mijajlović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  OGRANIČENA ŠETNJA Zatvorsku šetnju, koja se omogućava dva puta dnevno u trajanju od po 30 minuta, &nbsp;moguće je napraviti u više različitih krugova, kraćih ili dužih, na kojima ima različitih sprava za vježbanje. Za Mijajlovića i pritvorenike koji su sa njim u sobi, uprava Istražnog zatvora je, kako kažu niži komandiri u UIKS-u, naložila ograničenu šetnju u krugu broj 2 koji je dugačak nekih pedesetak koraka betonirane površine. &nbsp; Čuvari u Istražnom zatvoru su, kako saznaje Televizija E, primijetili da je Mijajlović, da ne bi njegovi cimeri iz pritvorske sobe trpjeli kažnjavanje zbog njega, prije tri dana prestao da izlazi u šetnje. &nbsp;&nbsp; Prema informacijama naše medijske kuće, akcija organičavanja prostora za šetnju je dio šireg pritiska na Mijajlovića i teško je povjerovati da su je osmislili niži zatvorski službenici. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106190120_bb3059bcc843bdfd3480d667e27e9f10658db11c6d6f08be0103b6e71216b773.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260106190120_bb3059bcc843bdfd3480d667e27e9f10658db11c6d6f08be0103b6e71216b773" data-rendition-name="original" width="1000" height="648" loading="lazy" alt="RAZLIČITE MOGUĆNOSTI ZATVORSKE ŠETNJE: UIKS"> <figcaption>RAZLIČITE MOGUĆNOSTI ZATVORSKE ŠETNJE: UIKS(Photo: UGC: Luka Pejović)</figcaption> </figure>  POSEBNA PAŽNJA Izvori Televizije E iz Specijalnog policijskog odjeljenja ističu da je Predrag Šuković naglasio pomoćniku direktora UIKS-a Nebojši Jankoviću da se na Aleksandra Mijajlovića, protiv kojeg postoje dvije optužnice, treba obratiti posebna pažnja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106190120_f1c8d1a982ae34b4abc5461c0485c198cf1e6a6a7e9fcbe271c955a6779af5d8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260106190120_f1c8d1a982ae34b4abc5461c0485c198cf1e6a6a7e9fcbe271c955a6779af5d8" data-rendition-name="original" width="1640" height="1128" loading="lazy" alt="UTICAJ I U UIKS-U: Predrag Šuković, čelnik SPO"> <figcaption>UTICAJ I U UIKS-U: Predrag Šuković, čelnik SPO(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Da li posebna pažnja podrazumijeva i poseban, rigorozniji, tretman u odnosu na druge pritvorenike - nije poznato. &nbsp; Iz Uprave Istražnog zatvora je, nakon prošlog priloga Televizije E, poslato reagovanje, ali ne na mejl naše medijske kuće. U tom se reagovanju potvrđuju informacije da je Mijajloviću onemogućen kontakt sa porodicom i da ne može da obavi snimak povrijeđenog ramena, ali se naglašava da Mijajlović ima tretman koji nije plod loših namjera uprave UIKS-a. &nbsp; -Kada je u pitanju korišćenje telefonske govornice, rukovodstvo Istražnog zatvora nema ingerencije da nekom odobri ili ne odobri korišćenje govornice, već je isto u nadležnosti suda... Tačno je da je pritvoreno lice u više navrata pregledano od zatvorskog ljekara, kojim prilikama je isti dobio uput za snimanje u KCCG, međutim u UIKS je trenutno smješten značajan broj lica koji shodno trijaži zatvorskog ljekara imaju urgentno zdravstveno stanje – kazali su iz uprave UIKS-a. &nbsp; Sudeći po zvaničnim saopštenjima, kao i na osnovu informacija iz državnih institucija, protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića ne vodi se nikakva hajka, niti mu iko svjesno otežava uslove života u pritvoru. &nbsp;&nbsp; Nezvanično, ali stvarno: drugi pritvorski boravak podgorički biznismen provodi u znatno težim uslovima, kao da je neka vrsta političkog zatvorenika?! &nbsp; &nbsp; &nbsp;

,,Poseban tretman” za Mijajlovića

Iz kompanije Hidroenergija saopštili su da rade na sanaciji štete na maloj hidroelektrani u Beranama (mHE) Jelovica 1 koja se dogodila zbog nevremena. Istakli su i da će svu nastalu štetu oko cjevovoda i sanacije platiti isključivo ova kompanija&nbsp;
- U Opštini Berane, usljed obilnih padavina, došlo je do pomjeranja tla što je dovelo do pucanja cjevovoda na maloj hidroelektrani (mHE) Jelovica 1 koju je izgradila kompanija Hidroenergija. Kako svjedočimo već nekoliko dana, jako nevrijeme praćeno velikom količinom padavina zahvatilo je cijelu Crnu Goru, i ovakve situacije se u takvim prilikama nažalost mogu dogoditi. Ističemo da je ovo prvi put, od kada je mHE Jelovica 1 izgrađena, da se dešava ovakva situacija - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Oni se izvanjavaju građanima zbog trenutne nemogućnosti korišćenja ovog dijela puta.&nbsp;
- Ekipe su na terenu i u toku je sanacija štete. Ističemo da radovi neće biti obustavljeni dok se ne sanira put i vrati u pređašnje stanje. Po okončanju sanacije puta, nadležni državni organi izvršiće inspekcijski nadzor kako bi provjerili izvedene radove, nakon čega će put biti predat na upotrebu građanima - zaključuju u saopštenju iz kompanije Hidroenergija.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Furusio-se-put-preko-jelovice-saobracaj-zatvoren-do-daljnjeg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sanira se put preko Jelovice, troškove snosi Hidroenergija

Pretpostavlja se da je prošle sedmice šteta na berlinskom elektroenergetskom sistemu pričinjena namjerno. Još uvijek nije utvrđeno ko stoji iza toga, ali se sumnja na ljevičarsku ekstremističku „Vulkansku grupu“.
Naime, u subotu, 3. januara, na jugozapadu grada izbio je požar na elektroenergetskom sistemu, zbog čega više hiljada domaćinstava treći dan nema električnu energiju, a očekuje se da će tako biti do prekosjutra, 8. januara. Za berlinskog gradonačelnika Kaja Vegnera, člana Hrišćansko-demokratske unije (CDU), riječ je o terorizmu ljevičarskih ekstremista.
Gradske vlasti tvrde da postoji autentično pismo u kojem je „Vulkanska grupa“ preuzela odgovornost. To je grupa koja navodno u posljednjih 15 godina izvodi napade podmetanjem požara, prije svega u Berlinu. Posljedice toga bili su prekidi u distribuciji električne energije i telekomunikacija, kao i poremećaji u javnom prevozu.
Nadležni malo znaju o „Vulkanskoj grupi“, koju je Berlinski ured za zaštitu ustavnog poretka svrstao među nasilne, anarhističke organizacije. Pisma u kojima preuzimaju odgovornost imaju istu strukturu, a u njima se koriste imena islandskih vulkana, kao što su Grimsvetn, Katla ili Ok. Izgledan razlog za to jeste erupcija islandskog vulkana Ejafjatlajokutl 2010. godine, kada su višesedmične probleme imali evropski avionski saobraćaj.
Česte mete „Vulkanske grupe“ su instalacije duž željezničkih pruga, radijski tornjevi, službena vozila kompanija i slično. Nadležni smatraju da napadima žele pokazati koliko je ranjiva javna infrastruktura, da poremete javni red i izazovu veliku materijalnu štetu. Nije poznat tačan broj napada „Vulkanske grupe“ od 2011. do danas, piše njemački dnevnik Tagesschau.

Tag: poslanici