Sindikat prosvjete Crne Gore obratio se svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore, od kojih traži da pomognu u uspostavljanju socijalnog dijaloga sa Vladom Crne Gore, a nakon najavljenog smanjenja plata i inicijative za ocjenu ustanovnosti i zakonitosti djelova Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete (GKU).
Predsjednika i potpredsjednicu Sindikata prosvjete Radomira Božovića i Slavku Bošković juče su primili Radinka Ćinćur ispred Posebnog kluba poslanika i Nikola Zirojević u ime Kluba poslanika Socijaldemokrata.
Kako je saopšteno nakon sastanka, predstavnici sindikata su poslanicima ukazali na nepostojanje socijalnog dijaloga i donošenja jednostranih odluka od strane Vlade Crne Gore, a sve na štetu zaposlenih u prosvjeti.
– Poslanica Ćinćur i poslanik Zirojević su istakli da će se u okvirima svojih mogućnostio založiti da se socijalni dijalog između Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Sindikata prosvjete nastavi, te da se kroz kompromis dođe do rješenja prihvatljivog za sve, a to je jedino što Sindikat zahtijeva od svih poslanika. Očekujemo u narednim danima pozive od drugih poslaničkih klubova, kažu iz Sindikata prosvjete.
Podsjećamo da su iz Sindikata prosvjete pozvali Ministarstvo finansija i Ministarstvo prosvjete na socijalni dijalog, najavljujući mogućnost za organizovanje štrajka u septembru. Oni su najavljeno smanjenje julskih zarada zbog primjene novog softvera za obračun, koji "ne prepoznaje" dodatke na platu garantovane GKU, ocijenili kao udar na prosvjetne radnike i Sindikat, te kršenje GKU koji su potpisali sa resornim ministarstvom. Nakon što je Zaštitnik imovinskih interesa Crner Gore zatražio od Ustavnog suda ocjenu ustavnosti i zakonitosti više članova GKU, iz Sindikata su poručili da država hoće da na perfidan i podmukao način izbriše član 22 GKU, kojim se propisuju koeficijenti za plate i osnove za njihovo uvećanje.
Sa druge strane, iz Ministarstva finansija tvrde da se Zakon o zaradama u javnom sektoru mora primjenjivati neselektivno,te da u narednom periodu treba da se utvrdi odgovornost za višegodišnju nezakonitu praksu obračuna zarada u prosvjeti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Nastavnici traže pomoć od poslanika

Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su danas izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kojima se prvi put eksplicitno definiše zabrana svakog oblika nasilja u obrazovnim ustanovama i utvrđuje obaveza pokretanja prekršajnog ili krivičnog postupka protiv počinioca. 
 
Izmjene i dopune Zakona su usvojene glasovima 59 poslanika, nije bilo protiv i uzdržanih. 
 
Tim aktom je propisano da nastavniku protiv kojeg je podnijeta prijava za seksualno uznemiravanja učenika ili zaposlenog, direktor može privremeno zabraniti izvođenje obrazovno-vaspitnog rada do okončanja postupka. 
 
Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju se institucionalno uređuje karijerno, odnosno profesionalno usmjeravanje, kao i oblast koja se odnosi na onlajn /online/ nastavu u slučaju prekida obrazovno-vaspitnog rada. 
 
Takođe, novim rješenjem je propisana obaveza da za direktora vaspitno-obrazovne ustanove bude izabran isključivo prvorangirani kandidat, nakon sprovedenih provjera, kao i da direktoru ustanove radni odnos miruje ne samo tokom prvog, već i za vrijeme drugog mandata. 
 
Izmjenama Opšteg zakona predviđeni su kriterijumi za zapošljavanje nastavnika, mogućnost za procjenu kvaliteta njihovog rada, te definisano da građani Evropske unije mogu da zasnuju radni odnos kao nastavnici pod istim uslovima kao crnogorski državljani. 
 
Novim zakonskim rješenjem definišu se i prava, obaveze i odgovornost roditelja.

1250x600

Usvojene izmjene Opšteg zakona o obrazovanju

Revizija istorije, neispunjena obećanja, mjere za spas turističke sezone - samo su neka od ozbiljnih pitanja koja čekaju premijera Milojka Spajića kad konačno odluči da se pojavi u parlamentu.
Od početka godine održan je samo jedan premijerski sat, od predviđenih tri po Poslovniku Skupštine. Posljednja zakazana sjednica za 27. jun odložena je zbog Spajićevog učešća na Međuvladinoj konferenciji u Briselu. Zanimljivo je da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić istog dana kada je javnost obaviještena o datumu održavanja Međuvladine konferencije, sazvao sjednicu posvećenu premijerskom satu.
Očekivan obrt desio se juče kada je Mandić na sjednici Skupštine obavijestio poslanike da će premijerski sat biti pomjeren jer ga je Spajić još 18. juna informisao da neće moći da prisustvuje. To je izazvalo negodovanja u klupama opozicije, iz kojih su upućene kritike i na račun šefa Skupštine i premijera da sprečavaju kontrolu izvršne vlasti i da je na snazi klasično gaženje parlamentarne demokratije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.6311%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-premijerski-nece-moci-biti-odrzan-ni-u-ponedjeljak-pokrenite-pitanje-povjerenja-vladi-mugosa-ovo-je-vas-politicki-obraz&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Predstavnici većine poslaničkih klubova imali su pripremljena pitanja za Spajića, koja "čekaju u ladicama" dok se odgovori odlažu za neku politički pogodniju priliku.
Tako će poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković sačekati na odgovor premijera zbog čega je, od dolaska u Crnu Goru 2020. i početka bavljenja politikom, odmanuo građane obećavajući im brojne projekte koji nikad nisu realizovani, niti je moguća njihova skora realizacija.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević sjutra u parlamentu neće dobiti komentar na to što predstavnici parlamentarne većine u kontinuitetu vrše reviziju istorije i afirmišu četnički pokret, veličaju ratne zločince i javno negiraju međunarodne presude za ratne zločine.
Poslanik GP URA Dritan Abazović namjeravao je da pita Spajića koje je mjere preduzeo da bi unaprijedio turističku sezonu, dok je Dejana Đurovića iz Nove srpske demokratije (NSD) interesovalo da li će Crna Gora biti ekskluzivna turistička destinacija kako je predviđeno Prostornim planom i kako nadomjestiti nedostatak gostiju iz Izraela.
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića htio je da pita da li bi FK "Zeta", ukoliko bi angažovao Karla Anćelotija ili Pepa Gvardiolu, mogao da prođe baraž za ulazak u Drugu ligu, a da to drugostepene komisije Fudbalskog saveza Crne Gore ne ponište. Pitanje bi, kako je naveo, usmeno obrazložio na sjednici.
Poslanik Bošnjačke stranke (BSCG) Mirsad Nurković pita u kojoj je fazi realizacija prijekta ski centra na Štedimu, koji su konkretni rokovi za završetak infrastrukturnih radova i kada se očekuje da centar bude u potpunosti funkcionalan za posjetioce?
- Koliko je do sada utrošen budžet na izgradnji ski centra Štedim i za koje radove su raspisani ove godine tenderi ili će biti raspisani i u kojim iznosima, te koliko nakon toga još treba sredstava za završetak? Da li se projekat odvija u skladu sa predviđenom dinamikom, da li postoji kašnjenje u izvođenju radova i koji su razlozi što je tako? Da li postoji interesovanje domaćih ili stranih investitora za ski centar Štedim i kako Vlada planira da obezbijedi održivost i funkcionalnost centra nakon završetka radova - pitanja su Nurkovića.
Za narednu priliku pitanja je pripremio šef Poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić koji će tražiti od Spajića da predstavi trenutne rezultate i izazove rada njegove Vlade u tri ključne oblasti: vladavini prava, evropskim integracijama i ekonomiji.
- Koji su konkretni pomaci ostvareni u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, i da li su institucije dovoljno nezavisne i funkcionalne? U kojoj fazi su pregovori sa EU, koji su najznačajniji koraci koje je Vlada preduzela kako bi ubrzala proces pristupanja, kakva je saradnja sa Skupštinom po ovom pitanju i da li smo i dalje na putu da zatvorimo sva poglavlja do kraja 2026. godine? Kako ocjenjujete trenutnu makroekonomsku situaciju, kakvi su efekti ekonomskih politika Vlade na standard građana, zaposlenost i privredu i koje su najvažnije mjere predviđene u narednom periodu kako bi se osigiirala održivost javnih finansija i podstakao ekonomski rast - pitanja su Čarapića.
Za više od godinu i po, koliko je u fotelji premijera, Spajić je bio na sedam sjednica posvećenih premijerskom satu iako je, po Poslovniku Skupštine bio u obavezi, da održi 13.
Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se se sjednica održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasijedanja.

Tamara Klikovac

Pitanja spremna, premijerski sat "u kvaru": Revizija istorije i neispunjena obećanja čekaju Spajićevo pojavljivanje

Premijer Milojko Spajić će u petak, umjesto da polaže račune poslanicima, biti u Briselu.
Naime, kao što je to činio i prethodnih puta, predsjednik Vlade predvodiće crnogorsku delegaciju na Međuvladinoj konferenciji između Crne Gore i Evropske unije, potvrđeno je "Danu" iz Vlade. Prema nezvaničnim informacijama, pregovara se o novom terminu za posebnu sjednicu parlamenta i premijerski sat će se najvjerovatnije održati posljednjeg dana juna.
Da predsjednik Vlade Crne Gore neće odgovarati na pitanja poslanika onda kada je zakazano, nije iznenađujuće. Od početka mandata aktuelne Vlade održano je upola manje sjednica nego što je to predviđao Poslovnik Skupštine Crne Gore. Na putu premijera do govornice u parlamentu stajale su blokade opozicionih poslanika i neodložne međunaradne obaveze. Službeno putovanje i ovoga puta će spriječiti premijera da dođe u parlament i odgovara na poslanička pitanja. Naime, Spajić će, potvrđeno nam je iz Vlade, u petak, za kada je zakazan premijerski sat, biti u Briselu i predvoditi crnogorsku delgaciju na Međuvladinoj konferenciji između Crne Gore i EU, na kojoj se očekuje zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja. O novom terminu premijerovog dolaska pred poslanike, uveliko se pregovara, a najvjerovatniji datum za održavanje posebne sjednice je 30. jun.
Da bi Vlada morala češće da polaže račune onima koji su je birali, te da bi se to moralo precizno definisati i skupštinskim poslovnikom, smatraju u opoziciji, ali i u dijelu vladajuće većine.
Prema ocjeni poslanika SNP-a Bogdana Božovića, optimalno rješenje za redovno odgovaranje premijera i ministara na pitanja poslanika bilo bi da se precizno kroz Poslovnik Vlada obaveže na jednomjesečno prisustvo. Time bi se, smatra poslanik, bolje uredio odnos Vlade i Skupštine.
– Što se tiče parlamenta, mi radimo naš dio posla, ostalo je pitanje za premijera i ministre. Mislim da je dovoljno da se u tom dijelu Poslovnika koji se odnosi na pitanja premijeru i ministrima samo precizno definišu obaveze. Predlog predsjednika parlamenta Andrije Mandića je bio da to bude poslednja nedjelja u mjesecu, da se tačno odredi datum i da se unaprijed zna da će toga dana biti premijerski sat. Razumijem i da Vlada ima svoju agendu u radu, ali to je određeno Poslovnikom Skupštine koja je i birala Vladu – kazao je Božović za "Dan".
Da je termin za održavanje premijerskog sata birala većina, kada je najvjerovatnije znala da Spajić neće biti tu, pokazuje o kakvoj se većini radi, kazao je poslanik SD Boris Mugoša.
– To što je premijerski sat zakazan istog dana kada je objavljen i datum održavanja Međuvladine konferencije pokazuje o kakvoj se većini radi. Kod njih ništa nije slučajno, svaka kriza se produkuje namjerno i sinhronizovano. Problem je što su osnovni principi demokratije dovedeni u pitanje, jer bi premijer trebalo da odgovara Skupštini, jer ga je ona i birala, a ne ona njemu. Odgovornost je i na šefu parlamenta, jer je njegova obaveza da zakaže premijerski sat. Spajić i Mandić ponašaju se kao da su Vlada i Skupština njihove privatne firme, a članovi Vlade rade kao da je to neka turistička platforma, ne zna se termin kada su ministri i premijer u zemlji. Zato smo prošle sedmice u parlamentu imali ministra finansija koji je odgovarao na pitanja poslanika koja su postavljena u martu – kazao je Mugoša za "Dan".

Umjesto pred poslanike, Spajić ide u Brisel

Poslanici Bošnjačke stranke nijesu učestvovali u današnjoj raspravi oko smjene predsjednika Skupštine, Andrije Mandića, jer se, prema njihovim riječima, radi o neozbiljnoj i namještenoj inicijativi koja za cilj ima samo prikupljanje sitnih dnevnopolitičkih poena neinventivne opozicije, koji svakodnevno pokušavaju da nanesu političku štetu njihovoj partiji.&nbsp;
Oni su na Feksbuk stranici kazali da za razliku opozicije, Bošnjačka stranka ostaje vjerna svojoj ideologiji i ključnom vanjskopolitičkom cilju Crne Gore, učlanjenju u Evropsku uniju.&nbsp;
Ističu da je dobrobit građana i prosperitet naše Crne Gore je prioritet, dodajući da ovakvi pokušaji političke zloupotrebe ne dotiču Bošnjačku stranku, samo je čine još jačom!&nbsp;
- Dragi građani, drage Bošnjakinje i Bošnjaci ne pristajemo na dupli pas DPS-a i ZBCG-a i ne želimo učestvovati u namještenoj igri smjene predsjednika Skupštine, koja ima za cilj isključivo jačanje ove dvije partije koje se međusobno hrane ovakvim i sličnim inicijativama - poručio je poslanik BS, Jasmin Ćorović.&nbsp;
Ćorović se osvrnuo na navode poslanika DPS-a Jevta Erakovića.&nbsp;
- A Jevtu Erakoviću, koji se upinje pokazati kao zaštitnik manje brojnih naroda poručujem da umjesto što neuspješno pokušava zadati neki sitni udarac BS-u, pojasni npr. izjave bivšeg službenika bezbjednosti Paunovića o podiljeljenih 10000 cijevi oružja iz magacina MUP-a Crne Gore 1992. godine – zaključio je Ćorović.&nbsp;

Ćorović: Ne želimo učestvovati u namještenoj igri smjene Mandića, koja ima za cilj isključivo jačanje DPS-a i ZBCG-a

Glasanje o predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću poslije svega što smo od njega, njegove strukture, ali i okruženja kao građani i država doživjeli u proteklom periodu, će biti lakmus papir za sve političke činioce u Crnoj Gori - ocijenio je predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.&nbsp;
Biće, dodaje, takođe i test za poslanike - jer su oni po Ustavu vlasnici sopstvenog mandata.
- Svako ko digne ruku za Andriju Mandića diže ruku za unižavanje Crne Gore, za kvarenje odnosa sa susjedima, za zaustavljanje evropskog puta, za raspirivanje nacionalne, vjerske i svake druge mržnje u našoj zemlji. Diže ruku i za katastrofalne ekonomske efekte, partijska zapošljavanja, dogovorene &nbsp;poslove i mutne kombinacije - naglasio je Stanić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, poslanici van kluba ZBCG koji dignu ruku za Mandića - dići će ruku za vlastiti politički nestanak.&nbsp;
- Više nema naivnih u Crnoj Gori, neka skrivanja, šarenih spotova i lažnog PR-a. Na naredne izbore možete onda i u jednoj koloni, a broj te kolone će biti jasan svim građanima Crne Gore - istakao je Stanić.&nbsp;
Zato, poručuje Stanić, pamet u glavu.&nbsp;
- Glasanje za Mandića je glasanje protiv svega za što se ogromna većina od vas javno zalaže. A vaše riječi moraju pratiti djela, jer građani više riječima ne vjeruju. Na sreću, brzo će 3. jun, pa vas možda i značaj datuma podsjeti zbog čega ste u Skupštini - zaključio je Stanić.&nbsp;

Stanić: Ko od poslanika glasa za Mandića - biće s njim na izbornoj listi

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović apelovao je na sve poslanike i poslanice u Skupštini Crne Gore da pročitaju argumentaciju zbog koje je vratio Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata na ponovno odlučivanje, poručivši da dokument nije u skladu sa državnim interesima Crne Gore.
- Ne možete to jednostavnije reći od toga. I upravo pozivam sve poslanike koje su birali građani da brane državni interes, da ne rade nešto što je u suprotnosti sa državnim interesom. Sve sam vrlo lijepo argumentovao, rekao sam stvari koje su važne i nadam se da su ih poslanici pročitali - kazao je Milatović, odgovarajući na pitanja novinara.
Podsjetio je i na jasno mišljenje Evropske komisije da implementacija ovakvog sporazuma može ugroziti naš evropski put.&nbsp;
- I kroz taj kanal, kroz tu vrstu uticaja, mislim da je to dodatno narušavanje našeg državnog interesa, a to je pristupanje Evropskoj uniji. U odnosu na sve što sam vidio da se dešava na našoj političkoj sceni, pitam se da li uopšte argumentovani apeli više imaju smisla i da li mi imamo poslanike i političke aktere koji žele da čuju argumentovane i smislene apele. Vidimo da su i kredibilne organizacije iz civilnog sektora, takođe uradile isto što i Evropska komisija i građani. Na kraju građani će suditi i o svima nama i o našim djelima - naveo je Milatović.
Istakao je i da razmišlja o podnošenju inicijative Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ovog zakona.
- To bi svakako bio još jedan institucionalni korak koji se može preduzeti. Ali opet ponavljam, jasno je rečeno, juče i od strane vrlo uticajne međunarodne organizacije kao što je Transparency International, da ovaj sporazum ugrožava i evropski put, da otvara brojna pitanja u domenu zloupotrebe javnih resursa, potencijalno korupcije i netransparentnosti. Šta više treba neko da kaže da bi poslanici u Skupštini Crne Gore odustali od nečega što je suprotno državnim interesima - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6GRq9SZJ8NA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milatović: Poslanici da ne glasaju protiv državnih interesa, razmišljam o inicijativi ka Ustavnom sudu

Sjednica Skupštine, na kojoj je trebalo da poslanici raspravljaju o inicijativi dijela opozicije za razrješenje predsjednika Skupštine Andrije Mandića i ponovo se izjasne o Sporazumu sa UAE, prekinuta je nakon što je usvojen dnevni red, a nastavak je zakazan za 3. jun. Mandić je, nakon date pauze, saopštio da je to bio zahtjev parlamentarne većine, ali nije dao obrazloženje za ovu odluku.
Sjednica Skupštine počela je danas sa satom zakašnjenja, a nakon uvodnih procedura šef Poslaničkog kluba PES-a Vasilije Čarapić tražio je pauzu.
- Da se dogovorimo oko nekih proceduralnih stvari - rekao je Čarapić.
Mandić je rekao da svim poslaničkim klubovima izlazi u susret na ovakve zahtjeve, pa je uslišio i ovaj PES-a i dao pauzu od pola sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6tYwhgJgoyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Pauza je trajala duže, a po povratku u skupštinsku salu usvojen je dnevni red. Nakon toga Čarapić se obratio u ime parlamentarne većine.
- Naš stav je da o svim tačkama dnevnog reda nastavimo da raspravljamo 3. juna, a ne danas - rekao je Čarapić, nakon čega je Mandić prekinuo sjednicu.
Podsjećamo, Inicijativu za smjenu Mandića u skupštinsku proceduru predali su poslanički klubovi Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrata (SD).
Iz tih poslaničkih klubova su tada kazali da se od konstituisanja 28. saziva Skupštine konstantno urušava njen integritet.
Šef Kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić je, obrazlažući inicijativu, rekao da se za nepune dvije godine nagomilalo desetine razloga koji upućuju na to da Mandić ne može više biti predsjednik Skupštine.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Mandić je uspostavio zid ćutanja povodom pokušaja teškog ubistva u kojem je učestvovao njegov bratanić i član njegovog obezbjeđenja, Danilo Mandić.
- Predsjednik Skupštine nije odgovorio na interesovanje građana kako je moguće da bezbjednosno interesantna osoba bude član njegovog obezbjeđenja - naveo je Nikolić.
U dnevni red sjednice uvršten je i Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o biračkom spisku nakon što je, većinom glasova, prihvaćen prijedlog dijela parlamentarne većine da se dnevni red današnje sjednice dopuni tom tačkom. &nbsp;
Dopunu dnevnog reda tom tačkom predložili su poslanici Momčilo Leković, Dragan Bojović, Marko Kovačević i Bogdan Božović.
Na dnevnom redu sjednice je i Prijedlog odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav misije vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini, a jedna od tačaka biće i predlog o produženju roka za rad Anketnog odbora.

Bez obrazloženja: Mandić prekinuo sjednicu, nastavak 3. juna

Ovaj sastanak smo sazvali sa ciljem da još jednom uputimo poruku široj javnosti u Crnoj Gori - građanima, civilnom društvu, institucijama, političkim subjektima, a posebno poslanicima Skupštine Crne Gore - da kažu „ne“ usvajanju Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, dokumenta koji će se ponovo naći pred Parlamentom na usvajanje 29. Maja - saopštio je predsjednik Opštine Ulcinje Genci Nimanbegu.
Nimanbegu je u obraćanju poslanicima, kazao da se Opština Ulcinj obraća sa jasnim i odlučnim pozivom da ne glasate za Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u njegovom predloženom obliku.
- Ovo nije politički poziv, već institucionalni i građanski apel, koji proizilazi iz odgovornosti prema našoj zajedničkoj budućnosti. Znate da je ovaj Sporazum izazvao ozbiljne zabrinutosti, ne samo na lokalnom nivou, već i kod najviših državnih instanci i naših međunarodnih partnera. Predsjednik Crne Gore, Evropska unija i civilno društvo su izrazili duboke rezerve u vezi sa transparentnošću, održivošću i dugoročnim uticajem ovog Sporazuma - navodi se u saopštenju Nimanbegua.
Opština Ulcinj je, dodaje on, više puta isticala da nije protiv investicija.
- Naprotiv, uvijek je otvorena za ekonomsku saradnju i održivi razvoj. Međutim, investicije moraju biti u skladu sa javnim interesom, ustavnim normama, zaštitom životne sredine i kulturnog nasljeđa, kao i sa evropskim standardima kojima težimo. Opština Ulcinj, politički subjekti koji participiraju u našem lokalnom parlamentu, naši poslanici, civilni sektor i naši građani - kada je riječ o ovom Sporazumu - govore jednim glasom i imaju jedinstven stav. Taj stav je već jasno predstavljen javnosti u Crnoj Gori, Vladi, Predsjedniku, diplomatskim predstavništvima, Delegaciji EU i ostalim relevantnim faktorima - rekao je on.
Nimanbegu dodaje da su poslanici imali dovoljno vremena da razmisle i, nakon brojnih kritika koje su upućene Sporazumu sa UAE u ovom obliku,kako od strane Opštine Ulcinj, tako i civilnog sektora, Predsjedništva i EU.
- Očekujemo i od vas da zauzmete jasan stav i kažete NE njegovom usvajanju u Parlamentu - rekao je Nimanbegu.
Nimanbegu se u ime Ulcinj i njenih građana zahvalio medijima za pravovremeno, istinito i odgovorno izvještavanje o pitanjima koja se tiču ovog Sporazuma, kojem je Opština Ulcinj posvetila posebnu pažnju jer, dodaje on, smatraju da direktno pogađa opšti interes naših građana.
- Pored toga, Opština Ulcinj posebnu pažnju posvećuje pripremama za turističku sezonu. U tom smislu, preduzete su sve neophodne mjere od strane nadležnih Sekretarijata, i u stalnom smo kontaktu kako bismo pratili njihovu realizaciju - naveo je on.
Mjere, kaže, uključuju: Unaprjeđenje javne infrastrukture: uređenje puteva, čišćenje i održavanje javnih površina, javnu rasvjetu, signalizaciju, parking prostore itd; povećanje čistoće i brige o životnoj sredini, uz angažovanje ekipa JP "Komunalne djelatnosti".
U saradnji sa Turističkom organizacijom promovisani su, kažu, turistički potencijali našeg grada kao gostoljubive destinacije bogate prirodnim, istorijskim i kulturnim vrijednostima. Opština Ulcinj, ističe on, u okviru svojih mogućnosti, podržava lokalne biznise i uključuje ih u sajmove, tržišta i aktivnosti koje jačaju lokalnu ekonomiju...
- Posebna pažnja posvećena je i organizaciji kulturnih aktivnosti koje obogaćuju turističku ponudu i pružaju zabavu kako za turiste, tako i za naše građane; Povećanje bezbjednosti ostaje naš stalni prioritet. U tom smislu, ističem zajednički angažman komunalne policije, državne policije, granične policije i dr. ; U ovom periodu fokusirani smo i na uključenje lokalne zajednice kao ključnog faktora uspjeha sezone, pozivajući građane da budu aktivni učesnici u očuvanju reda, čistoće i promociji naših najboljih vrijednosti - rekao je Nimanbegu.
Na kraju, Nimanbegu je naglasio da Opština Ulcinj ostaje posvećena obezbjeđivanju uspješne turističke sezone, sa sve višim standardima u gostoprimstvu i organizaciji.
- Pozivam sve građane Ulcinja, institucije i privredu da budu dio zajedničkog napora da naš grad predstavimo sa ponosom i dostojanstvom pred domaćim i stranim posjetiocima i turistima - zaključuje Nimanbegu u saopštenju.

Nimanbegu poslanicima: Kažite „ne“ usvajanju Sporazuma sa Emiratima

Gordana Kalezić i Milan Remiković danas nijesu izabrani za viceguvernere Centralne banke Crne Gore pošto za to nijesu dobili potrebnu većinu u Skupštini.
Za izbor Kalezić je glasao 21 poslanik, a isto toliko ih je bilo uzdržanih. Za Remiković je glasalo njih 15, a uzdržanih je bilo 28.

Kalezić i Remiković nijesu izabrani za viceguvernere CBCG

Pozivamo vlasti da novim zakonskim rješenjima pokažu makar minimalnu odgovornost prema vatrogascima koji su životima branili ovu zemlju - poručili su iz Stranke evropskog progresa.
Dok su požari gutali Podgoricu i okolinu na prvoj liniji odbrane, kako ističu, stajali su ljudi koji nijesu razmišljali ni o satima i umoru, niti o tome hoće li za svoj rad biti plaćeni.&nbsp;
-- Oni su mislili samo na to kako da sačuvaju život i imovinu svojih sugrađana. Njihova žrtva je neprocjenjiva. Zahvaljujemo svim vatrogascima u Crnoj Gori, kolegama iz Austrije i Švajcarske, kao i susjednim državama koje su pomogle helikopterima i kanaderima. Njihova solidarnost pokazala je šta znači istinska pomoć u najtežim trenucima - navodi se u saopštenju.
Ipak, kako dodaju, ne mogu preći preko činjenica da 16 sezonskih vatrogasaca i dalje nema rješenje iako su rame uz rame sa stalno zaposlenima branili Podgoricu i okolinu.
- Svi vatrogasci imaju više od 60 prekovremenih sati, a obećava im se plaćanje svega 32. Dok je više od 20 kuća izgorjelo, hangari nestali, vatrogasci povrijeđeni i ugašen jedan ljudski život, pojedini funkcioneri su se bavili slikanjem, spavanjem i odmaranjem, dok su drugi spremni da preuzmu zasluge koje nisu zaradili - naveli su iz SEP-a.
Podsjećaju da budžet Glavnog grada iznosi 159 miliona eura.&nbsp;
- Nema opravdanja da se ne izdvoje sredstva za: trajno zapošljavanje &nbsp;vatrogasaca sezonskog angažmana, isplatu svakog prekovremenog sata, nabavku novih vozila i specijalizovane opreme za šumske požare, uniforme i zaštitnu opremu koja danas nedostaje - ističu u SEP-u.
Pozivaju nosioce vlasti da hitno počnu izradu Zakona o vatrogastvu, kojim će vatrogasci dobiti status službenih lica, kao i izmjene Zakona o zaštiti i spašavanju, jer aktuelni pravni okvir ne prati realne potrebe i rizike profesije.
- Vrijeme je da se prestane sa političkim kalkulacijama i da se pokaže minimalna odgovornost prema ljudima koji su doslovno životima branili ovu zemlju. Sve drugo bila bi još jedna nepravda u nizu - zaključili su iz SEP-a.

SEP: Novim zakonskim rješenjima pokazati minimalnu odgovornost prema vatrogascima

Jasno je da je usljed požara koji je zahvatio jahtu ispred Starog grada nastupila milionska šteta, ali je nejasno i nedopustivo da jutros građane i turiste nije sačekalo obavještenje i upozorenje da voda na Pizani nije bezbjedna za kupanje, kazali su iz Demokratske partije socijalista (DPS) Budva.&nbsp;
“Oslobođenom” Pizanom širi se, kako navode u saopštenju, nepodnošljivi miris gareži i nafte, a voda se presijava od ulja i goriva, pa se postavlja pitanje zbog čega niko od nadležnih nije postupio savjesno i odgovorno i informisao kupače da, usljed posljedica nemilog događaja, je taj pojas nebezbjedan za kupanje.
Dalje, dodaju, rezultati posttridesetoavgustovskog oslobođenja na državnom nivou, vidljivi su i u Luci Budva, koju su u tom svom oslobodilačkom naletu, oslobodili od znavenih stručnih i odgovornih kadrova, ali i od dugogodišnjih korisnika usluga budvanskog vezišta koje je bilo simbol elitnog turizma u Budvi.
- Takođe, vjerujemo da nije neophodno podsjećati da turizam u Budvi elitnim zasigurno nijesu činile jahte četničkog vojvode, aktuelnog predsjednika crnogorskog parlamenta, Andrije Mandića i njegovog partijskog druga, ugroženog milionera u Crnoj Gori, aktuelnog ministra prostornog planiranja i urbanizma Slavena Radunovića - navode iz budvanskog DPS-a.&nbsp;
Da je nezajažljivost i bahatost mjera politike Nove srpske demokratije, kako ističu, pokazuje i primjer Mladena Mikijelja, sadašnjeg direktora Morskog dobra, koji se bavio prejeftinim PR-om onda kada je pričao da je luka vraćena građanima i uredno prećutao to da, usljed očigledne nesposobnosti onih čija je to odgovornost koji su doveli do toga da Luka nema ni one osnovne uslove, građani treba da se bave pitanjem zaštite plovila i kupača duž cijele Slovenske plaže i Pizane.
- Usljed ove katastrofe, budvanski akvatorijum će definitivno snositi dugogodišnje posljedice, a ekosistem će biti trajno ugrožen. Tim prije što budvanska djeca treniraju na otvorenom bazenu, tražimo hitno uzorkovanje vode kako bi se u najkraćem roku mogle preduzeti mjere za sanaciju zagađenja. Na kraju, nijesu prosuto ulje i gorivo jedino što se nesnosno osjeća danas u Luci Budva. I gore od toga jesu neozbiljnost, javašluk, korupcija i neznanje koji su ušli u svaku poru ovog budvanskog dragulja - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

DPS Budva: Hitno analizirati kvalitet vode na Pizani, Morsko dobro direktno ugrozilo zdravlje ljudi

U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila danas u Ulici 13. jula u Podgorici, povrijeđen je motociklista koji je prevezen na ukazivanje ljekarske pomoći, potvrđeno je za Portal ETV iz OKC-a.&nbsp;
Kako su kazali iz OKC-a, do nesreće je došlo u 17:10 kada su se sudarili automobil i motor.
O stepenu povreda motocikliste iz OKC nijesu imali informacija.
Uviđaj je u toku.
V.Lj.&nbsp;

Podgorica: U saobraćajnoj nezgodi povrijeđen motociklista

Vrhovni sud Irana potvrdio je smrtnu kaznu protiv zatvorene aktivistkinje za radnička prava Šarife Mohamadi, nekoliko mjeseci nakon što je prva presuda poništena zbog pravnih nejasnoća.
Prva smrtna kazna poništena je u oktobru 2024. godine, kada je Vrhovni sud naveo da presuda ima "nedostatke i nejasnoće".
Nova presuda izrečena je u februaru.
Sada je advokat Mohamadijeve, Amir Raesian, izjavio za iranski dnevni list "Sharq" da je niži sud potvrdio ovu presudu uprkos tome što "nedostaci i nejasnoće" nisu otklonjeni.
- Presuda je ponavljanje posljednje presude i očekivalo se da će je Vrhovni sud ponovo poništiti - rekao je Raesian, dodajući da planira uložiti žalbu na odluku.
Rođaka Šarife Mohamadi, Vida Mohamadi, tvrdi da je sudija koji je predsjedavao novim sudskim postupkom sin sudije koji je izrekao prvobitnu smrtnu kaznu.
Govoreći za Radio Farda Radija Slobodna Evropa, Vida Mohamadi je rekla da slučaj njene rođake "od samog početka nije bio zasnovan na pravdi, već na scenariju koji je konstruisalo Ministarstvo obavještajnih poslova. Proces njenog hapšenja, ispitivanja, optužbi i presude ne pokazuje ni najmanji trag nezavisnog ili nepristrasnog suđenja".
Šarifa Mohamadi je prvobitno osuđena na smrtnu kaznu u julu 2024. godine zbog optužbi za "oružanu pobunu protiv države", kao i članstvo u nezavisnom sindikatu i zabranjenoj kurdskoj separatističkoj organizaciji sa sjedištem u poluautonomnoj kurdskoj regiji Iraka.
Njena porodica negira optužbe, tvrdeći da nije imala nikakve veze sa političkim grupama, ni unutar ni izvan zemlje.
Prema navodima porodice, nakon hapšenja bila je mučena u zatvoru i provela je nekoliko mjeseci u samici.
U &nbsp;svom najnovijem godišnjem izvještaju, organizacija Human Rights Watch navela je da Iran "ostaje jedan od vodećih svjetskih izvršilaca smrtne kazne", optužujući vlasti da primjenjuju smrtnu kaznu nad "osobama optuženim za nejasna krivična djela protiv nacionalne bezbjednosti, a ponekad i za nenasilne zločine".
Iran je tokom 2024. godine pogubio najmanje 901 osobu - uključujući 31 ženu - što predstavlja najviši broj pogubljenja u posljednjih devet godina. Taj porast je naveo visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volkera Turka da pozove Teheran da zaustavi "taj stalno rastući talas pogubljenja".

Vrhovni sud Irana ponovo potvrdio smrtnu kaznu protiv aktivistkinje Šarife Mohamadi

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: poslanici