Za sedmoro poslanika opozicije predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nije izrekao mjeru udaljenja sa zasijedanja Skupštine narednih 15 dana - saznaje Portal ETV.
Prema našim saznanjima ove mjere nijesu izrečene Borisu Mugoši, Nikoli Janoviću, Nikoli Miloviću, Nikoli Rakočeviću, Radinki Ćinćur, Jevrosimi Pejović i Driti Loli.
Oni nijesu prisustvovali posljednjoj sjednici čije održavanje opozicija nije dozvolila 21. januara - a nakon čega im je Mandić danas i izrekao mjeru udaljenja sa sjednica.
- Zbog svega navedenog, teška srca, u skladu sa članom 109 i 110a Poslovnika Skupštine Crne Gore, zbog narušavanja reda na sjednici Skupštine Crne Gore dana 21. januara 2025. godine i kontinuirane blokade rada zakonodavnog doma, izričem Vam mjeru udaljenja sa sjednice, koja se primenjuje narednih 15 dana zasijedanja (rada) Skupštine od dana izricanja ove mjere - naveo je Mandić u današnjem dokumentu dostavljenom dijelu opozicije.
Na ulazu u plenarnu salu je primijećeno pojačano obezbjeđenje koje ranije nije dozvolilo Borisu Mugoši da tuda prođe - iako mu mjera nije izrečena. Pomenuti poslanici bi trebalo da mogu da prisustvuju današnjoj sjednici koja počinje u 15.30 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Za sedmoro poslanika opozicije nije izrečena mjera udaljenja sa sjednica Skupštine

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić još nije pismeno obavijestio poslanike opozicije koju mjeru im je izrekao zbog jučerašnjeg prekida vanrednog zasijedanja na kojem je, pored ostalog, trebalo da se raspravlja i glasa o budžetu za ovu godinu.
- Zbog povrede rada sjednice izričem mjeru o kojoj ćete biti, kao i ranije, pisano obaviješteni - poručio je Mandić, dajući pauzu i navodeći da će o nastavku Skupštine biti naknadno obaviješteni.
Do večeras pisano obavještenje o mjerama nije upućeno ni poslaniku GP URA Dritanu Abazoviću, ni poslaniku Socijaldemokrata (SD) Nikoli Zirojeviću.
- Do početka snimanja ove emisije nisam dobio obavještenje o mjeri koju je izrekao Mandić - kazao je Abazović u emisiji "Iznova".
Zirojević je rrekao, takođe, da poslanici SD-a još nisu dobili tu opomenu.
- Čekamo je, prethodni put kad nam je oduzeta riječ, dobili smo mjere u pisanoj formi i putem mejla. Zasad nismo ništa dobili - rekao je Zirojević za TVNK.
Opozicija je nastavila bojkot sjednica zbog preuzimanja u parlamentu ingerencija Ustavnog suda 17. decembra kada je i parlamentarna većina je usvojila zaključke da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje bira Skupština, a potom Mandić konstatovao prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović.
I juče su iz Skupštine poslali poruku da neće dozvoliti rad parlamenta sve dok je na snazi ustavni puč.

Tamara Klikovac

Poslanici opozicije još bez pismenog obavještenja o izrečenoj mjeri

Šefovi klubova parlamentarne opozicije obratili su se generalnom sekretaru Skupštine Crne Gore Aleksandru Klariću, tražeći informacije i uvid u proces koji je doveo do izbora novog vizuelnog identiteta najvišeg zakonodavnog doma.
- Obraćamo Vam se povodom informacije sa Prve sjednice Drugog redovnog zasijedanja u 2024. godini da je Skupština Crne Gore utvrdila svoj logotip, sa zahtjevom da nam kao lice koje je shodno članu 28 Poslovnika jedino ovlašćeno da utvrđuje vizuelni identitet i logo Skupštine, date dodatne informacije i uvid u proces koji je doveo do izbora novog vizuelnog identiteta najvišeg zakonodavnog doma.S obzirom na to da ovako važna aktivnost mora biti realizovana u skladu sa Poslovnikom Skupštine i drugim pozitivno pravnim propisima Crne Gore i na transparentan način, što definitivno nije bio slučaj na ovom primjeru, te imajući u vidu istorijski kontekst ove odluke, smatramo da je važno da se poslanicima Skupštine Crne Gore, ali i ukupnoj crnogorskoj javnosti, obezbijedite sljedeće informacije o procesu izbora novog logotipa, te stoga zahtijevamo da u najkraćem roku - naveli su predstavnici opozicije.
Oni od Klarića traže da objavi Odluku o izboru novog logotipa Skupštine Crne Gore, zajedno sa pratećom konkursnom dokumentacijom, kao i da ih informiše kada je raspisan konkurs za izradu idejnog rješenja vizuelnog identiteta, uključujući logotip i amblem Skupštine.
- Da li ste sproveli istovjetnu proceduru kao 30. jula 2021. godine kada ste kao generalni sekretar raspisali prvi konkurs za izradu idejno-grafičkog rješenja zaštitnog znaka Skupštine Crne Gore i njegovu osnovnu primjenu? Molimo vas da nas informišete kada je raspisan konkurs za izradu idejnog rješenja vizuelnog identiteta, uključujući logotip i amblem Skupštine? Koje firme ili pojedinci su učestvovali na konkursu? Ko je pobjednik konkursa, kako je izabran i po kojim kriterijumima? Ko je koncipirao zahtjeve za idejno rješenje vizuelnog identiteta Skupštine Crne Gore, posebno u vezi sa fontom, bojom, motivima itd., i po kojim kriterijumima su ti zahtjevi određeni - pitaju poslanici DPS-a, URA, HGI i SD-a.
Sigurni su, kažu, da Klarić, kao generalni sekretar Skupštine, jako dobro zna da Zetski dom na Cetinju (sagrađen 1888. godine), autentično simbolizuje parlamentarnu tradiciju Crne Gore, te da su u njemu održana prva zasjedanja Crnogorske narodne skupštine, usvojen je prvi crnogorski ustav 1905. godine i donosili ključni zakoni tadašnje Knjaževine/Kraljevine Crne Gore.
- Upravo ovaj objekat predstavlja rodno mjesto crnogorskog parlamentarizma, dok je Vladin dom, podignut 1910. godine, bio domaćin kasnijih saziva parlamenta do perioda 1918. godine, kada je nezavisnost Crne Gore prekinuta - ističu poslanici.
S druge strane, naglašavaju, zgrada Zetske banovine (sagrađena 1932. godine), nastala u Kraljevini Jugoslaviji i kao zgrada nema nikakve veze sa izvornom tradicijom crnogorskog parlamentarizma, jer je služila administraciji Zetske banovine - jedne od devet teritorijalnih jedinica stvorenih u okviru Kraljevine Jugoslavije, u kojoj se gubi državnost i nezavisnost Crne Gore.
- Postavlja se pitanje kako se došlo do toga da se zgrada koja simbolizuje uskraćivanje demokratskih prava i samobitnosti Crne Gore, sada najavljuje kao vizuelni simbol i logo Skupštine Crne Gore. Naglašavamo da je od posebne važnosti da Skupština Crne Gore ima vizuelni identitet koji će odražavati njenu bogatu istorijsku i demokratsku tradiciju, te stoga očekujemo Vaš odgovor i odgovarajuću dokumentaciju kako bi javnost bila u potpunosti informisana o ovom procesu - poručuju Andrija Nikolić - predsjednik Kluba poslanika DPS-a, Miloš Konatar- predsjednik Kluba poslanika URA, Boris Mugoša - predsjednik Kluba poslanika SD-a i Adrijan Vuksanović - predsjednik Kluba poslanika HGI DUA.

Klarić da objasni javnosti detalje u vezi novog logotipa parlamenta

Crnogorski košarkaš Nikola Vučević ostvario je dabl-dabl u pobjedi Čikaga protiv Dalasa 125:107, u jutros odigranom meču NBA lige.
Vučević je trijumf doprinio sa 15 poena i 12 skokova, a imao je i jednu ukradenu i dvije izgubljene lopte, kao i dvije blokade.
Čikago su do pobjede vodili Kobi Vajt sa 22 i Ajo Dosumu sa 20 koševa.
U ekipi Dalasa najbolji je bio Rajan Nembard sa 16 koševa.
Na ostalim utakmicama postignuti su sljedeći rezultati:
Klivlend - Minesota 146:134, Indijana - Majami 123:99, Detroit - Los Anđeles Klipers 92:98, Boston - San Antonio 95:100 i Juta - Šarlot 95:150.

Dabl-dabl Vučevića u pobjedi Čikaga

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Tag: poslanici-opozicije