Izmjene i dopune Zakona o Ministarstvu unutrašnjih poslova koje su predložile Demokrate su njihov politički interes, jer nijesu okončali disciplinske postupke protiv suspendovanih policijskih službenika, ocijenio gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E advokat Veselin Radulović.
Prema svim relevantnim analizama, predložene izmjene i dopune Zakona su neustavne, jer predviđaju retroaktivnost. Tačinije, predviđeno je da se policijskim službenicima koji ne prođu bezbjednosne provjere može uručiti otkaz, čak i onim protiv kojih je pokrenut disciplinski postupak prije usvajanja zakona. 
Radulović kaže da se ne može se retroaktivno propisivati dejstvo, jer to nije u skladu sa Ustavom, a suprotno je i praksi Evropskog suda za ljudska prava.
Prema njegovim riječima disciplinska komisija je suočena sa ozbiljnim problemom, jer je gro policijskih službenika suočeno sa optužbama koje prevazilaze ingerencije disciplinske komisije, pa se zloupotrebom zakonodavne vlasti pokušava doći do izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima.
- Kao advokat imam priliku da branim i zastupam policijske službenike protiv kojih je pokrenut ovaj disciplinski postupak koji se želi obustaviti izmjenama zakona. Mogu vam reći da je MUP, odnosno disciplinska komisija MUP-a u jednom ozbiljnom problemu u tim postupcima koje su pokrenuli. U tim postupcima je nesporno da se policijskim službenicima krše sva osnovna ljudska prava, prava koja moraju imati u bilo kom postupku, pritom je većina njih optužena za veoma ozbiljne stvari. To prelazi dimenzije disciplinskog postupka, ili povrede radne obaveze. Te optužbe koje MUP saopštava tim ljudima prema praksi Evropskog suda za ljudska prava su krivične optužbe - rekao je Radulović.
Izmjenama i dopunama Zakona uvodi se i obaveza odazivanja na poligraf, ali se i minimalizuje uloga Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Prvobitnim zakonskim testom se određuje da, ukoliko ANB u roku od 90 dana ne odgovori na upit za nekog policijskog službenika, da se računa da ne postoje bezbjednosne smetnje. Sada se to mijenja i u tom slučaju, odgovornost se prebacuje na Komisiju za provjeru podataka koju određuje direktor Uprave policije. Nema, dakle, spoljne kontrole, nego se sve obavlja u zatvorenom krugu Uprave policije
- Kada ANB nije dostavljala te izvještaje u propisanom roku, MUP nije poštovao Zakon, nije polazio od te zakonske pretpostavke da ne postoje bezbjednosne smetnje u tim slučajevima, već je postupak nastavio. Sada se kroz ove izmjene Zakona pokušava otkloniti ta prepreka koju je MUP u ovom momentu, dok važi ovaj tekst zakona ima, jednostavno ANB kao organ koji je jedini i pozvan, kredibilan i sposoban da utvrdi te vrste bezbjednosnih smetnji, potpuno su isključuje iz ovog postupka i propisuje se nešto što vrh bezbjednosnog sektora naziva vetingom - objašnjava Radulović.
Dodaje, da svakako nije riječ o vetingu, već o postupku koji osmišljavaju pokreću i u tim postupcima donose odluku jedni te isti ljudi. 
- Apsolutno je neprihvatljivo i to će, sasvim sam siguran, ako se nastavi sa ovakvim postupcima, uzrokovati brojne štete za policijske službenike i njihove porodice, njihova egzistencija će biti ugrožena zato što će ostati bez posla, ali će sve to na kraju sud poništiti i to ćemo morati svi mi građani da plaćamo iz državnog budžeta, kao i u nekim slučajevima što su se ranije dešavali - istakao je Radulović.
Najavu, nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost o hitnom vetingu u pravosuđu, je podsjeća on, prvi saopštio predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
- On je saopštio da je potrebno taj veting u pravosuđu sprovesti do kraja godine. Kao da se radi o nekom jednostavnom prekršajnom ili disciplinskom postupku, pa hajde da ga završimo ovih nekoliko mjeseci do kraja godine. To govori o stepenu ozbiljnosti Andrije Mandića, ali i izvršne vlasti i Vijeća za nacionalnu bezbjednost koji je takođe zauzeo taj stav. Svi koji imaju elementarno znanje o procesu vetinga znaju da se on ne može sprovesti, on se ne može osmisliti za tako kratko vrijeme - naglasio je Radulović.
Kaže da , kada se kod određenih profila ličnosti poklope neznanje i loša namjera, onda se ne mogu očekivati dobri rezultati. Zbog toga bi, dodaje, bilo jako loše da se dozvoli proces vetinga na način kako su to oni zamislili.
Tokom ministarskog sata u Skupštini Crne Gore čelnici bezbjednosnog sektora iznosili su operativne podatke o ubistvima pripadnika OKG-a i nekih bezbjednosnih službenika. To, prema njegovim riječima, mogu uraditi ljudi koji su totalne neznalice. 
- Zabrinjavajuće je da u vrhu bezbjednosnog sektora imamo osobe koje su u stanju da za skupštinskom govornicom, ili bilo gdje drugo javno saopštavaju bilo koje operativne podatke. To može ostaviti nesagledive posljedice, to može ugroziti istrage i bezbjednost određenih ljudi. Nikome elementarno ozbiljnom, ko ima elementarna znanja o bezbjednosnom sektoru i kako on treba da funkcioniše, ne bi palo na pamet da u javnosti saopštava operativne podatke - poručio je Radulović.
U Skupštini i na Vladi se, kako kaže, pravi određena vrsta teatra, a riječ je o ozbiljnim pitanjima, koja bi u ozbiljnim državama morala da prouzrokuju jednu vrstu odgovornosti. 
- Veting, lično mislim da jeste potreban, ali kad vidim kako se ponašaju određeni ljudi, koji vrše vlast mislim da je nama u ovom trenutku potrebnija provjera mentalnog zdravlja tih ljudi koji vode ovu državu, jer ono što oni rade, koliko god grubo zvučalo, meni ne izgleda normalno i ostaviće nesagledive posljedice za sistem, za društvo, za sve građane u Crnoj Gori - zaključio je Radulović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Radulović: Potrebna je provjera mentalnog zdravlja ljudi koji vode ovu državu, ono što oni rade ostaviće nesagledive posljedice

U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) smatraju da na njima ne bi bila odgovornost ako bi došlo do fatalnih posljedica zbog činjenice da bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić, čije je zdravlje ozbiljno ugroženo, ne uzima terapiju za liječenje hronične bolesti koja je zbog toga uznapredovala.
- U konkretnom slučaju ne bi bila riječ o odgovornosti Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, već pacijenta koji odbija da uzima propisanu terapiju - poručili su oni u odgovoru na pitanje Antene M.
Bivši glavni specijalni tužilac odbija da prima terapiju od zatvorskog ljekara i tehničara i insistira na liječenju na klinici i kod ljekara u koje ima povjerenje. On sumnja da bi medicinska terapija koju bi primao u UIKS mogla biti iskorišćena za konačan obračun sa njim ili da ga onesposobi za koncentrisano iznošenje odbrane u sudnici.&nbsp;
Tragom zabrinjavajućih informacija, čiju je tačnost Anteni M potvrdila i Katnićeva porodica, taj medij obratio su se juče UIKS i Višem sudu u Podgorici u namjeri da saznaju je li striktna primjena rigidnih propisa za njih važnija od zdravlja čovjeka koji gotovo 15 mjeseci zatvoren u Spužu.&nbsp;
- Da li će uprava UIKS insistirati na protokolu koji propisuje da zatvorenik može dobiti terapiju samo od zatvorskog ljekara i tehničara i time dodatno dovesti u opasnost zdravlje i goli život Milivoja Katnića ili će uvažiti okolnost da bivši GST nema povjerenja u njih i pronaći način koji bi omogućio da Katnić počne da uzima terapiju uz neki vid institucionalne kontrole - pitanje je Antene M.
U UIKS-u su naveli da na prava zatvorenika i pritvorenika, u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zaštite u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, se primjenjuje zakon kojim se uređuju prava pacijenata.
- Unutar Uprave za izvršenje krivičnih sankcija obezbjeđeni su svi potrebni uslovi za adekvatno pružanje zdravstvene zaštite, uključujući prostor, medicinsku opremu i stručni kadar, a u skladu sa propisima kojima se reguliše zdravstvena zaštita. Kada je priroda zdravstvenog problema takva da se adekvatna zdravstvena zaštita ne može pružiti unutar UlKS-a, pritvorenici i zatvorenici se upućuju u javne zdravstvene ustanove, opšte i specijalizovane bolnice, a pri čemu UIKS ostvaruje kontinuiranu saradnju sa zdravstvenim institucijama radi obezbjeđivanja adekvatne medicinske zaštite - naveli su oni.
U slučaju kada osoba iz određenog razloga odbija da uzima propisanu terapiju, onda se, kako su kazali, upozorava na moguće posljedice takvog postupanja.
- Odbijanje terapije se evidentira u propisanoj medicinskoj i službenoj dokumentaciji, a preduzimaju se i dalje odgovarajući koraci radi praćenja zdravstvenog stanja tog lica - istakli su u UIKS-u.
Odgovornost za posljedice koje mogu nastupiti u ovakvim slučajevima snosi, kako su kazali, lice lišeno slobode.
- A imajući u vidu da Uprava za izvršenje krivičnih sankcija ne može lice da primora na uzimanje terapije protiv njegove volje - naveli su oni.
U Višem sudu u Podgorici nijesu odgovorili na pitanja ovim povodom.
Milivoje Katnić je u pritvoru od aprila prošle godine, pod optužbom za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu položaja.
Sam Katnić a i brojni nezavisni intelektualci, organizacije i politički subjekti smatraju da je bivši glavni specijalni tužilac politički zatvorenik i žrtva osvete aktuelne vlasti zbog toga što je spriječio državni udar u Crnoj Gori, na dan izbora 2016.

UIKS: Katnić će biti kriv ako posljedice neuzimanja terapije budu fatalne, a ne mi

Proteste studenata u Srbiji treba podržati u svakom smislu, a njihov demokratski, intezivan i miran otpor protiv autokratskog režima je ozbiljno uzdrmao vlasti, smatra predsjednik Crnogorske evropske partije(CEP) Novak Adžić.
- Taj otpor je ozbiljni uzdrmao beogradskog autokratu iako on misli da će produžiti vlast na ovakav način. Njegova vlast je lagano u padu - kazao je Adžić, aludirajući na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Prema tvrdnjama Adžića, smjenom Vučićevog režima opao bi i pritisak te vlasti na crnogorske prilike.
- Crnoj Gori bi mnogo lakše bilo kad bi došle demokratske i prozapadne snage u Srbiji - ocjenio je Adžić, gostujući u emisiji “Tamo i natrag” na Aplus televiziji.
<h2>U Crnoj Gori ugroženi nacionalni interesi, vlast vodi računa samo o svom ataru</h2>
Adžić smatra da su u Crnoj Gori ugroženi vitalni nacionalni i državni interesi.
- Svakodnevno se na razne načine ruši pravni poredak, a manifestuju se negativne pojave u pogledu vjerske i nacionalne mržnje. Imamo neozbiljnu vlast koja vodi računa samo o svom ataru i vrše političke, a i druge obmane - ukazuje Adžić.
<h2>Tek će se vidjeti štetne posljedice potpisivanja Temeljnog ugovora</h2>
Adžić se u emisiji dotakao i teme oko Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
- Kad je potpisivan i zaključan taj ugovor, Crnogorci nijesu pružili adekvatan otpor, a protesti su izostali. Otpora nije bilo ni kod relevantnih političkih subjekata. Bila je samo deklarativna osuda, a inače nikakav pritisak nije vršen kako se taj ugovor ne bi zaključio. Ali, to kao da je danas zaboravljeno. Rijetko ko to pominje - primjećuje Adžić.
Adžić smatra da Temeljni ugovor nanosi štetne posljedice za Crnu Goru.
- Mnogi su ga sa razlogom nazvali činom izdaje države Crne Gore, a tek će se vidjeti koliko je taj ugovor protiv fundamentalnih interesa ove zemlje - zaključio je Adžić.

Adžić: Crnoj Gori bi bilo mnogo lakše ako padne Vučićev režim, studenti ozbiljno uzdrmali vlast

Teroristički napad Hamasa na Izrael i rat u Gazi, kao i njegove posljedice, pokrenuli su čitav niz promjena u Saudijskoj Arabiji, okupiranoj Zapadnoj obali, Libanu, Siriji, Jordanu i Egiptu.
<h2>Saudijska Arabija</h2>
Nakon što je Saudijska Arabija zamrzla pregovore o normalizaciji odnosa sa Izraelom poslije 7. oktobra 2023. godine, taj potencijalni sporazum je postao dio pregovora o miru između Izraela i Hamasa.
U međuvremenu, 7. oktobar je ponovo zapalio propalestinsku solidarnost u društvu Saudijske Arabije, kaže za Dojče vele Sebastijan Zons iz njemačkog instituta CARPO. Međutim, politički i ekonomski gledano, rat između Izraela i Hamasa doživljava se više kao direktna prijetnja ambicioznoj transformaciji kraljevstva.&nbsp;
- Zato se Saudijska politika se posljednjih godinu dana fokusira na diplomatsko balansiranje - ukazuje Zons.
<h2>Liban</h2>
Neposredno nakon napada Hamasa na Izrael, uticajno naoružano krilo Hezbolaha u Libanu, koje je EU klasifikovala kao terorističku grupu, počelo je s napadima na sjever Izraela.
- U početku je Hezbolah bio kritikovan zbog odluke da uđe u rat s Izraelom i uvlači Liban u sukob. Ali, od 7. oktobra Hezbolah uživa sve veću podršku među libanskim stanovništvom - kaže za Dojče vele Keli Petilo, ekspertkinja za Bliski istok pri Evropskom savjetu za spoljne odnose.
Prema njenom mišljenju, mnogi Libanci su ogorčeni ponašanjem Izraela u Gazi i zbog toga što međunarodna diplomatija ne donosi rezultate.
- Počeli su da vide Hezbolah kao jedinog garanta solidarnosti s Palestincima - dodaje Petilo.
Međutim, nakon skoro godinu dana onoga što analitičari nazivaju „ograničenim borbama“, u septembru je došlo do eskalacije.
<h2>Jordan</h2>
Susjedni Jordan, koji je 1994. potpisao mirovni sporazum s Izraelom, godinu dana balansira na političkoj žici.
- Od 7. oktobra, Jordan uglavnom pokušava da balansira snažnu domaću podršku palestinskom pitanju sa svojim odnosima s Izraelom - objašnjava Keli Petilo za Dojče vele.
Kralj Jordana Abdulah II i njegova supruga, kraljica Ranija, koja je palestinskog porekla, više puta su izjavili da nisu spremni da prime više palestinskih izbjeglica. To bi ugrozilo palestinsku stvar u cjelini i direktno bi kršilo mirovni sporazum, kaže Petilo.
- Međutim, sada, s potencijalnim otvaranjem novih frontova, ne samo u Libanu, već i na Zapadnoj obali, Jordan se suočava sa svojom noćnom morom. Ova situacija ponovo budi strahove koji su nastali neposredno nakon 7. oktobra, naime od širenja sukoba i migracije Palestinaca u Jordan kao posljedice toga - dodaje Petilo.
<h2>Okupirana Zapadna obala</h2>
- Situacija na Zapadnoj obali bila je veoma napeta i prije 7. oktobra - kaže za Dojče vele Peter Lintl, saradnik odjeljenja za Afriku i Bliski istok u Njemačkom institutu za međunarodne i bezbjednosne poslove.
Palestinska samouprava godinama je slaba, jevrejski doseljenici napadaju Palestince, a trenutna desničarska izraelska vlada dodatno je pogoršala tenzije – izjavom u svom koalicionom programu da Zapadna obala, ili kako je oni zovu, Judeja i Samarija, može da pripada samo jevrejskom narodu, objašnjava Lintl. Sve to se intenziviralo od 7. oktobra.
Jevrejski ekstremistički doseljenici napadaju palestinske civile, a tenzije između izraelske vojske i palestinskih militantnih grupa na okupiranoj Zapadnoj obali u septembru su dostigle novi vrhunac.
- Zapadna obala je bure baruta koje može da eksplodira u svakom trenutku. U normalnim vremenima, moglo bi se reći da je situacija već nepodnošljiva s izuzetno visokim brojem žrtava, samo što je to sada u sjenci rata u Gazi i događaja od 7. oktobra - dodaje analitičar.
<h2>Sirija</h2>
- Rat koji je izbio 7. oktobra dodatno je skrenuo pažnju medija sa Sirije i sukoba koji tamo traje već više od 13 godina - podsjeća za Dojče vele Lorenco Trombeta, analitičar za Bliski istok sa sjedištem u Bejrutu i konsultant agencija UN.
On navodi da je građanski rat u Siriji sve više pod dominacijom stranih sila, poput Rusije, Irana, Turske, Izraela i SAD.&nbsp;
- Svi ti akteri tvrde da se bore protiv terorizma, kao i da im je cilj stabilnost i bezbjednost - objašnjava Trombeta.
U međuvremenu, sirijski predsjednik Bašar al Asad, koji je u početku bio izolovan zbog brutalnog obračuna sa sirijskim stanovništvom, sve je više dobrodošao nazad u arapski i evropski krug.
- Na unutrašnjem planu, Asadova vlast više se ne dovodi u pitanje - ukazuje Trombeta.
On navodi da je Asad posljednjih godinu ćutao o događajima i posljedicama 7. oktobra, dodajući da je njegov „pristup tihom diplomatijom, daleko od medijskog reflektora, usmjeren ka postizanju dugoročnih unutrašnjih ciljeva“.
<h2>Egipat</h2>
Od svih zemalja u regionu, jedino je Egipat pronašao način da iskoristi krizu kako bi nakon 7. oktobra ojačao svoj geopolitički značaj, ocjenjuje za Dojče vele Timoti E. Kaldas, zamjenik direktora Instituta Tahrir za bliskoistočnu politiku sa sjedištem u Vašingtonu.
Egipatski predsjednik Abdel Fatah al Sisi sarađivao je s Izraelom po pitanju dozvola za prolaz robe u Gazu i pomagao u održavanju blokade, objašnjava Kaldas. Takođe, kako kaže, centralna uloga Egipta u pregovorima o prekidu vatre ponovo je učvrstila značaj Kaira.
- Zauzvrat, Kairo je dobio mnogo dodatne podrške iz Vašingtona - naglašava Kaldas.&nbsp;
Bijela kuća odobrila je za 2024. vojnu pomoć u iznosu od 1,3 milijarde dolara (1,16 milijardi eura).
- Ovo je prvi put da Bajdenova administracija daje cjelokupan iznos - kaže on, dodajući da je u prošlosti Vašington barem zadržavao dio pomoći koji je bio uslovljen pitanjem ljudskih prava.&nbsp;
- A Egipat se zapravo znatno pogoršao po tom pitanju - rekao je Kaldas.
Osim toga, pre 7. oktobra, Egipćani su uglavnom bili fokusirani na sve goru ekonomski situaciju u zemlji.
- Međutim, užasni ratni zločini koje je Izrael počinio nad palestinskim civilima u Gazi takođe su se našli u fokusu njihove pažnje - kaže Kaldas.
On vjeruje da bi javno mnjenje moglo dodatno da se promijeni, jer Egipćani sve više vide svoju vladu kao deo problema.&nbsp;
- Egipatsko rukovodstvo ubuduće će morati da delikatno balansira, jer će pokušati da zadrži i podršku Zapada - zaključuje Kaldas.

Bliski istok godinu dana kasnije

Stara zgrada u ulici Džordža Vašingtona srušila se danas, javlja beogradski Danas. Prema informacijama iz Hitne pomoći, nema povrijeđenih.
Na fotografijama se može vidjeti da se cijela zgrada srušila i oštetila automobile koji su bili parkirani ispred nje.
Kako su građani rekli reporteru Danasa, zgrada se već dugo urušavala, u njoj su povremeno spavali beskućnici. Očevici su prvo čuli zvuk krckanja, nakon čega se zgrada urušila. Srušena je i skela koja je bila ispred.
Četiri automobila su u potpunosti uništena. Dvije osobe su evakuisane.
Načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić izjavio je danas da u urušavanja objekta u Ulici Džordža Vašingtona na Dorćolu, prema dosadašnjim informacijama, nema povrijeđenih osoba.
- U 13.37 operativni centar Uprave za vanredne situacije u Beogradu dobio je dojavu da je u Ulici Džorža Vašingtona od broja 20 do 22, došlo do urušavanja objekta. Za pet minuta prve ekipe Sektora za vanredne situacije vatrogasaca spasilaca bile su na licu mjesta gdje je utvrđeno da se obrušio stari, napušteni, dvospratni objekat - rekao je Čaušić novinarima.
On je naveo da su od kolege iz policije dobili informacije da su tu bila „dva lica koja nisu bila povrijeđena i koja su izjavila da u tom objektu više nije bilo nikoga“.
Čaušić je rekao da ekipe i dalje pretražuju teren i da za sada nemaju informaciju da ima povrijeđenih ili stradalih lica, ali da će to moći sa sigurnošću da kažu tek kada bude pretražen čitav prostor koji je obrušen.

Beograd: Srušila se stara zgrada na Dorćolu, četiri automobila uništena, dvije osobe evakuisane

Muška rukometna reprezentacija Crne Gore, ukoliko u martovskim kvalifikacijama bude bolja od Finske, u baražu za Svjetsko prvenstvo igraće protiv Slovenije, odlučeno je danas žrijebom u danskom Herningu.
Crna Gora je zbog posljednjeg mjesta u grupi na Evropskom prvenstvu bila u drugom šeširu, a imajući u vidu da su potencijalni protivnici bili velesile poput Francuske i Španije, utisak je da su Branko Vujović i saigrači dobili protivnika koji je favorit, ali kojem bi mogli da pariraju ukoliko ponovo izdanje iz posljednjeg međusobnog duela.
Moglo je da bude mnogo teže, ali na papiru i lakše da je žrijeb za protivnika u baražu dodijelio Sjevernu Makedoniju ili Austriju.
Slovenija je bila protivnik u grupi na Evropskom prvenstvu, a crnogorska reprezentacija odigrala je najbolji meč upravo na premijeri i poražena minimalnim rezultatom – 41:40 u Oslu.
Na kraju je Slovenija zauzela osmo mjesto na EHF Euro 2026 i kao favorit ulazi u majski dvomeč protiv crnogorske reprezentacije, kao selekcija koja je godinama u vrhu evropskog rukometa.
Prvi meč biće odigran u Crnoj Gori i to 13/14. maja, dok je revanš tri dana kasnije u Sloveniji.
Za početak je najvažnije da crnogorska selekcija uspješno preskoči prvu prepreku na putu ka planetarnoj smotri, odnosno da u martovskom dvomeču bude bolja od Finske.
Prvi meč kvalifikacija, Crna Gora igra u Vanti 19. marta, dok je revanš tri dana kasnije u Podgorici.
Crnogorski rukometaši do sada su dva puta učestvovali &nbsp;na svjetskim prvenstvima - u Španiji 2013. i u Poljskoj i Švedskoj deset godina kasnije.
Domaćin Svjetskog prvenstva 2027. biće Njemačka, odnosno gradovi Keln, Minhen, Kil, Hanover, Magdeburg i Štutgart.
Iz Evrope nastup na Mundijalu su, pored domaćina, već osigurali svjetski prvak - Danska, dok su na ovogodišnjem Euru "kartu kupili" i Hrvatska, Island, Portugal i Švedska.
U baraž za Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj rivali će biti: Sjeverna Makedonija - Ukrajina/ Slovačka, Bosna i Hercegovina/ Kosovo - Farska Ostrva, Češka - Francuska, Švajcarska - Italija, Srbija / Litvanija - Mađarska, Španija - Gruzija / Izrael, Grčka / Belgija - Holandija, Norveška - Turska / Rumunija i Austrija - Poljska / Letonija.

Slovenija potencijalni rival u baražu za SP

Venecuela je preduzela pozitivne korake kako bi zaštitila ulaganja privatnih naftnih kompanija, otkako je Trampova administracija uhvatila bivšeg predsjednika Nicolasa Madura - saopštio je izvršni direktor Chevrona, Mike Wirth.
Venecuela je u četvrtak usvojila reforme zakona o ugljovodicima koje olakšavaju državnu kontrolu nad naftnom industrijom i daju privatnim proizvođačima veću autonomiju, prenosi SEEbiz.
Wirth je rekao da Chevron još preispituje zakonodavstvo, kao i da su sigurnost ugovora, komercijalna stabilnost i regulatorna predvidljivost ključni za privlačenje ulaganja u Venecuelu.
- Vidimo da Venecuela preduzima korake u pozitivnom smjeru kako bi riješila ta pitanja, što će podstaći ulaganja, ne samo od kompanija poput naše, već i od drugih za koje mislim da takođe razmatraju prilike tamo - rekao je Wirth u intervjuu za CNBC-jev Squawk on the Street.
Chevron je jedini američki naftni div koji posluje u Venecueli putem posebne licence koju je izdalo Ministarstvo finansija. Trenutno proizvodi oko 250 hiljada barela dnevno kroz zajednička ulaganja s državnom naftnom tvrtkom Petroleos de Venezuela ili PDVSA.
Wirth je u petak kazao da bi Chevron mogao povećati proizvodnju u Venecueli do 50 odsto u sljedećih 18 do 24 mjeseca ako kompanija dobije odobrenje američke Vlade.
Wall Street uglavnom smatra Chevron američkom naftnom kompanijom u najboljem položaju da iskoristi američku vojnu intervenciju u Venecueli zbog svoje prisutnosti u zemlji i odnosa s PDVSA-om.
Wirth je kazao da je bezbjednosna situacija uglavnom stabilna tamo gdje Chevron posluje, iako postoje područja Venecuele koja su manje sigurna.
Chevron je u petak objavio podatke o zaradi u četvrtom tromjesečju, koja je premašila očekivanja. Naftni gigant povećao je proizvodnju u prošloj godini, 12 odsto u svijetu i 16 odsto u SAD-u na rekordne nivoe.
Dok je Chevron spreman da poveća proizvodnju, konkurent Exxon Mobil oprezan je u pogledu povratka u Venecuelu nakon što mu je imovina dva puta zaplijenjena u prošlosti. Izvršni direktor Exxona, Darren Woods, nazvao je zemlju neinvestibilnom.&nbsp;
Američki predsjednik Donald Trump vrši pritisak na naftnu industriju da uloži najmanje 100 milijardi dolara u obnovu energetskog sektora Venecuele.

Venecuela preduzima korake da zaštiti privatna ulaganja

- Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Beranama odredilo je zadržavanje do 72 za J.P., koji je osumnjičen da je iz jednog kafe bara u tom gradu ukrao oko 200 eura.
Kako se navodi u saopštenju beranskog ODT-a, J.P. je osumnjičen da je u četvrtak, rano ujutru pocijepao balon za mali fudbal i na taj način došao do ulaznih vrata kafe bara, koji se nalazi u sklopu balona.
Iz ODT-a su kazali da se sumnja da je J.P. nakon toga odvalio vrata kafe bara i sa drvenog uslužnog šanka uzeo providnu kutiju u kojoj je bio novac.
- Osumnjičenom je određeno zadržavanje jer postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva i da će ponoviti krivično djelo - naveli su u beranskom ODT-u.

Tag: posljedice