Izmjene i dopune Zakona o Ministarstvu unutrašnjih poslova koje su predložile Demokrate su njihov politički interes, jer nijesu okončali disciplinske postupke protiv suspendovanih policijskih službenika, ocijenio gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E advokat Veselin Radulović.
Prema svim relevantnim analizama, predložene izmjene i dopune Zakona su neustavne, jer predviđaju retroaktivnost. Tačinije, predviđeno je da se policijskim službenicima koji ne prođu bezbjednosne provjere može uručiti otkaz, čak i onim protiv kojih je pokrenut disciplinski postupak prije usvajanja zakona. 
Radulović kaže da se ne može se retroaktivno propisivati dejstvo, jer to nije u skladu sa Ustavom, a suprotno je i praksi Evropskog suda za ljudska prava.
Prema njegovim riječima disciplinska komisija je suočena sa ozbiljnim problemom, jer je gro policijskih službenika suočeno sa optužbama koje prevazilaze ingerencije disciplinske komisije, pa se zloupotrebom zakonodavne vlasti pokušava doći do izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima.
- Kao advokat imam priliku da branim i zastupam policijske službenike protiv kojih je pokrenut ovaj disciplinski postupak koji se želi obustaviti izmjenama zakona. Mogu vam reći da je MUP, odnosno disciplinska komisija MUP-a u jednom ozbiljnom problemu u tim postupcima koje su pokrenuli. U tim postupcima je nesporno da se policijskim službenicima krše sva osnovna ljudska prava, prava koja moraju imati u bilo kom postupku, pritom je većina njih optužena za veoma ozbiljne stvari. To prelazi dimenzije disciplinskog postupka, ili povrede radne obaveze. Te optužbe koje MUP saopštava tim ljudima prema praksi Evropskog suda za ljudska prava su krivične optužbe - rekao je Radulović.
Izmjenama i dopunama Zakona uvodi se i obaveza odazivanja na poligraf, ali se i minimalizuje uloga Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Prvobitnim zakonskim testom se određuje da, ukoliko ANB u roku od 90 dana ne odgovori na upit za nekog policijskog službenika, da se računa da ne postoje bezbjednosne smetnje. Sada se to mijenja i u tom slučaju, odgovornost se prebacuje na Komisiju za provjeru podataka koju određuje direktor Uprave policije. Nema, dakle, spoljne kontrole, nego se sve obavlja u zatvorenom krugu Uprave policije
- Kada ANB nije dostavljala te izvještaje u propisanom roku, MUP nije poštovao Zakon, nije polazio od te zakonske pretpostavke da ne postoje bezbjednosne smetnje u tim slučajevima, već je postupak nastavio. Sada se kroz ove izmjene Zakona pokušava otkloniti ta prepreka koju je MUP u ovom momentu, dok važi ovaj tekst zakona ima, jednostavno ANB kao organ koji je jedini i pozvan, kredibilan i sposoban da utvrdi te vrste bezbjednosnih smetnji, potpuno su isključuje iz ovog postupka i propisuje se nešto što vrh bezbjednosnog sektora naziva vetingom - objašnjava Radulović.
Dodaje, da svakako nije riječ o vetingu, već o postupku koji osmišljavaju pokreću i u tim postupcima donose odluku jedni te isti ljudi. 
- Apsolutno je neprihvatljivo i to će, sasvim sam siguran, ako se nastavi sa ovakvim postupcima, uzrokovati brojne štete za policijske službenike i njihove porodice, njihova egzistencija će biti ugrožena zato što će ostati bez posla, ali će sve to na kraju sud poništiti i to ćemo morati svi mi građani da plaćamo iz državnog budžeta, kao i u nekim slučajevima što su se ranije dešavali - istakao je Radulović.
Najavu, nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost o hitnom vetingu u pravosuđu, je podsjeća on, prvi saopštio predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
- On je saopštio da je potrebno taj veting u pravosuđu sprovesti do kraja godine. Kao da se radi o nekom jednostavnom prekršajnom ili disciplinskom postupku, pa hajde da ga završimo ovih nekoliko mjeseci do kraja godine. To govori o stepenu ozbiljnosti Andrije Mandića, ali i izvršne vlasti i Vijeća za nacionalnu bezbjednost koji je takođe zauzeo taj stav. Svi koji imaju elementarno znanje o procesu vetinga znaju da se on ne može sprovesti, on se ne može osmisliti za tako kratko vrijeme - naglasio je Radulović.
Kaže da , kada se kod određenih profila ličnosti poklope neznanje i loša namjera, onda se ne mogu očekivati dobri rezultati. Zbog toga bi, dodaje, bilo jako loše da se dozvoli proces vetinga na način kako su to oni zamislili.
Tokom ministarskog sata u Skupštini Crne Gore čelnici bezbjednosnog sektora iznosili su operativne podatke o ubistvima pripadnika OKG-a i nekih bezbjednosnih službenika. To, prema njegovim riječima, mogu uraditi ljudi koji su totalne neznalice. 
- Zabrinjavajuće je da u vrhu bezbjednosnog sektora imamo osobe koje su u stanju da za skupštinskom govornicom, ili bilo gdje drugo javno saopštavaju bilo koje operativne podatke. To može ostaviti nesagledive posljedice, to može ugroziti istrage i bezbjednost određenih ljudi. Nikome elementarno ozbiljnom, ko ima elementarna znanja o bezbjednosnom sektoru i kako on treba da funkcioniše, ne bi palo na pamet da u javnosti saopštava operativne podatke - poručio je Radulović.
U Skupštini i na Vladi se, kako kaže, pravi određena vrsta teatra, a riječ je o ozbiljnim pitanjima, koja bi u ozbiljnim državama morala da prouzrokuju jednu vrstu odgovornosti. 
- Veting, lično mislim da jeste potreban, ali kad vidim kako se ponašaju određeni ljudi, koji vrše vlast mislim da je nama u ovom trenutku potrebnija provjera mentalnog zdravlja tih ljudi koji vode ovu državu, jer ono što oni rade, koliko god grubo zvučalo, meni ne izgleda normalno i ostaviće nesagledive posljedice za sistem, za društvo, za sve građane u Crnoj Gori - zaključio je Radulović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Radulović: Potrebna je provjera mentalnog zdravlja ljudi koji vode ovu državu, ono što oni rade ostaviće nesagledive posljedice

U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) smatraju da na njima ne bi bila odgovornost ako bi došlo do fatalnih posljedica zbog činjenice da bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić, čije je zdravlje ozbiljno ugroženo, ne uzima terapiju za liječenje hronične bolesti koja je zbog toga uznapredovala.
- U konkretnom slučaju ne bi bila riječ o odgovornosti Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, već pacijenta koji odbija da uzima propisanu terapiju - poručili su oni u odgovoru na pitanje Antene M.
Bivši glavni specijalni tužilac odbija da prima terapiju od zatvorskog ljekara i tehničara i insistira na liječenju na klinici i kod ljekara u koje ima povjerenje. On sumnja da bi medicinska terapija koju bi primao u UIKS mogla biti iskorišćena za konačan obračun sa njim ili da ga onesposobi za koncentrisano iznošenje odbrane u sudnici.&nbsp;
Tragom zabrinjavajućih informacija, čiju je tačnost Anteni M potvrdila i Katnićeva porodica, taj medij obratio su se juče UIKS i Višem sudu u Podgorici u namjeri da saznaju je li striktna primjena rigidnih propisa za njih važnija od zdravlja čovjeka koji gotovo 15 mjeseci zatvoren u Spužu.&nbsp;
- Da li će uprava UIKS insistirati na protokolu koji propisuje da zatvorenik može dobiti terapiju samo od zatvorskog ljekara i tehničara i time dodatno dovesti u opasnost zdravlje i goli život Milivoja Katnića ili će uvažiti okolnost da bivši GST nema povjerenja u njih i pronaći način koji bi omogućio da Katnić počne da uzima terapiju uz neki vid institucionalne kontrole - pitanje je Antene M.
U UIKS-u su naveli da na prava zatvorenika i pritvorenika, u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zaštite u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, se primjenjuje zakon kojim se uređuju prava pacijenata.
- Unutar Uprave za izvršenje krivičnih sankcija obezbjeđeni su svi potrebni uslovi za adekvatno pružanje zdravstvene zaštite, uključujući prostor, medicinsku opremu i stručni kadar, a u skladu sa propisima kojima se reguliše zdravstvena zaštita. Kada je priroda zdravstvenog problema takva da se adekvatna zdravstvena zaštita ne može pružiti unutar UlKS-a, pritvorenici i zatvorenici se upućuju u javne zdravstvene ustanove, opšte i specijalizovane bolnice, a pri čemu UIKS ostvaruje kontinuiranu saradnju sa zdravstvenim institucijama radi obezbjeđivanja adekvatne medicinske zaštite - naveli su oni.
U slučaju kada osoba iz određenog razloga odbija da uzima propisanu terapiju, onda se, kako su kazali, upozorava na moguće posljedice takvog postupanja.
- Odbijanje terapije se evidentira u propisanoj medicinskoj i službenoj dokumentaciji, a preduzimaju se i dalje odgovarajući koraci radi praćenja zdravstvenog stanja tog lica - istakli su u UIKS-u.
Odgovornost za posljedice koje mogu nastupiti u ovakvim slučajevima snosi, kako su kazali, lice lišeno slobode.
- A imajući u vidu da Uprava za izvršenje krivičnih sankcija ne može lice da primora na uzimanje terapije protiv njegove volje - naveli su oni.
U Višem sudu u Podgorici nijesu odgovorili na pitanja ovim povodom.
Milivoje Katnić je u pritvoru od aprila prošle godine, pod optužbom za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu položaja.
Sam Katnić a i brojni nezavisni intelektualci, organizacije i politički subjekti smatraju da je bivši glavni specijalni tužilac politički zatvorenik i žrtva osvete aktuelne vlasti zbog toga što je spriječio državni udar u Crnoj Gori, na dan izbora 2016.

UIKS: Katnić će biti kriv ako posljedice neuzimanja terapije budu fatalne, a ne mi

Proteste studenata u Srbiji treba podržati u svakom smislu, a njihov demokratski, intezivan i miran otpor protiv autokratskog režima je ozbiljno uzdrmao vlasti, smatra predsjednik Crnogorske evropske partije(CEP) Novak Adžić.
- Taj otpor je ozbiljni uzdrmao beogradskog autokratu iako on misli da će produžiti vlast na ovakav način. Njegova vlast je lagano u padu - kazao je Adžić, aludirajući na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Prema tvrdnjama Adžića, smjenom Vučićevog režima opao bi i pritisak te vlasti na crnogorske prilike.
- Crnoj Gori bi mnogo lakše bilo kad bi došle demokratske i prozapadne snage u Srbiji - ocjenio je Adžić, gostujući u emisiji “Tamo i natrag” na Aplus televiziji.
<h2>U Crnoj Gori ugroženi nacionalni interesi, vlast vodi računa samo o svom ataru</h2>
Adžić smatra da su u Crnoj Gori ugroženi vitalni nacionalni i državni interesi.
- Svakodnevno se na razne načine ruši pravni poredak, a manifestuju se negativne pojave u pogledu vjerske i nacionalne mržnje. Imamo neozbiljnu vlast koja vodi računa samo o svom ataru i vrše političke, a i druge obmane - ukazuje Adžić.
<h2>Tek će se vidjeti štetne posljedice potpisivanja Temeljnog ugovora</h2>
Adžić se u emisiji dotakao i teme oko Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
- Kad je potpisivan i zaključan taj ugovor, Crnogorci nijesu pružili adekvatan otpor, a protesti su izostali. Otpora nije bilo ni kod relevantnih političkih subjekata. Bila je samo deklarativna osuda, a inače nikakav pritisak nije vršen kako se taj ugovor ne bi zaključio. Ali, to kao da je danas zaboravljeno. Rijetko ko to pominje - primjećuje Adžić.
Adžić smatra da Temeljni ugovor nanosi štetne posljedice za Crnu Goru.
- Mnogi su ga sa razlogom nazvali činom izdaje države Crne Gore, a tek će se vidjeti koliko je taj ugovor protiv fundamentalnih interesa ove zemlje - zaključio je Adžić.

Adžić: Crnoj Gori bi bilo mnogo lakše ako padne Vučićev režim, studenti ozbiljno uzdrmali vlast

Teroristički napad Hamasa na Izrael i rat u Gazi, kao i njegove posljedice, pokrenuli su čitav niz promjena u Saudijskoj Arabiji, okupiranoj Zapadnoj obali, Libanu, Siriji, Jordanu i Egiptu.
<h2>Saudijska Arabija</h2>
Nakon što je Saudijska Arabija zamrzla pregovore o normalizaciji odnosa sa Izraelom poslije 7. oktobra 2023. godine, taj potencijalni sporazum je postao dio pregovora o miru između Izraela i Hamasa.
U međuvremenu, 7. oktobar je ponovo zapalio propalestinsku solidarnost u društvu Saudijske Arabije, kaže za Dojče vele Sebastijan Zons iz njemačkog instituta CARPO. Međutim, politički i ekonomski gledano, rat između Izraela i Hamasa doživljava se više kao direktna prijetnja ambicioznoj transformaciji kraljevstva.&nbsp;
- Zato se Saudijska politika se posljednjih godinu dana fokusira na diplomatsko balansiranje - ukazuje Zons.
<h2>Liban</h2>
Neposredno nakon napada Hamasa na Izrael, uticajno naoružano krilo Hezbolaha u Libanu, koje je EU klasifikovala kao terorističku grupu, počelo je s napadima na sjever Izraela.
- U početku je Hezbolah bio kritikovan zbog odluke da uđe u rat s Izraelom i uvlači Liban u sukob. Ali, od 7. oktobra Hezbolah uživa sve veću podršku među libanskim stanovništvom - kaže za Dojče vele Keli Petilo, ekspertkinja za Bliski istok pri Evropskom savjetu za spoljne odnose.
Prema njenom mišljenju, mnogi Libanci su ogorčeni ponašanjem Izraela u Gazi i zbog toga što međunarodna diplomatija ne donosi rezultate.
- Počeli su da vide Hezbolah kao jedinog garanta solidarnosti s Palestincima - dodaje Petilo.
Međutim, nakon skoro godinu dana onoga što analitičari nazivaju „ograničenim borbama“, u septembru je došlo do eskalacije.
<h2>Jordan</h2>
Susjedni Jordan, koji je 1994. potpisao mirovni sporazum s Izraelom, godinu dana balansira na političkoj žici.
- Od 7. oktobra, Jordan uglavnom pokušava da balansira snažnu domaću podršku palestinskom pitanju sa svojim odnosima s Izraelom - objašnjava Keli Petilo za Dojče vele.
Kralj Jordana Abdulah II i njegova supruga, kraljica Ranija, koja je palestinskog porekla, više puta su izjavili da nisu spremni da prime više palestinskih izbjeglica. To bi ugrozilo palestinsku stvar u cjelini i direktno bi kršilo mirovni sporazum, kaže Petilo.
- Međutim, sada, s potencijalnim otvaranjem novih frontova, ne samo u Libanu, već i na Zapadnoj obali, Jordan se suočava sa svojom noćnom morom. Ova situacija ponovo budi strahove koji su nastali neposredno nakon 7. oktobra, naime od širenja sukoba i migracije Palestinaca u Jordan kao posljedice toga - dodaje Petilo.
<h2>Okupirana Zapadna obala</h2>
- Situacija na Zapadnoj obali bila je veoma napeta i prije 7. oktobra - kaže za Dojče vele Peter Lintl, saradnik odjeljenja za Afriku i Bliski istok u Njemačkom institutu za međunarodne i bezbjednosne poslove.
Palestinska samouprava godinama je slaba, jevrejski doseljenici napadaju Palestince, a trenutna desničarska izraelska vlada dodatno je pogoršala tenzije – izjavom u svom koalicionom programu da Zapadna obala, ili kako je oni zovu, Judeja i Samarija, može da pripada samo jevrejskom narodu, objašnjava Lintl. Sve to se intenziviralo od 7. oktobra.
Jevrejski ekstremistički doseljenici napadaju palestinske civile, a tenzije između izraelske vojske i palestinskih militantnih grupa na okupiranoj Zapadnoj obali u septembru su dostigle novi vrhunac.
- Zapadna obala je bure baruta koje može da eksplodira u svakom trenutku. U normalnim vremenima, moglo bi se reći da je situacija već nepodnošljiva s izuzetno visokim brojem žrtava, samo što je to sada u sjenci rata u Gazi i događaja od 7. oktobra - dodaje analitičar.
<h2>Sirija</h2>
- Rat koji je izbio 7. oktobra dodatno je skrenuo pažnju medija sa Sirije i sukoba koji tamo traje već više od 13 godina - podsjeća za Dojče vele Lorenco Trombeta, analitičar za Bliski istok sa sjedištem u Bejrutu i konsultant agencija UN.
On navodi da je građanski rat u Siriji sve više pod dominacijom stranih sila, poput Rusije, Irana, Turske, Izraela i SAD.&nbsp;
- Svi ti akteri tvrde da se bore protiv terorizma, kao i da im je cilj stabilnost i bezbjednost - objašnjava Trombeta.
U međuvremenu, sirijski predsjednik Bašar al Asad, koji je u početku bio izolovan zbog brutalnog obračuna sa sirijskim stanovništvom, sve je više dobrodošao nazad u arapski i evropski krug.
- Na unutrašnjem planu, Asadova vlast više se ne dovodi u pitanje - ukazuje Trombeta.
On navodi da je Asad posljednjih godinu ćutao o događajima i posljedicama 7. oktobra, dodajući da je njegov „pristup tihom diplomatijom, daleko od medijskog reflektora, usmjeren ka postizanju dugoročnih unutrašnjih ciljeva“.
<h2>Egipat</h2>
Od svih zemalja u regionu, jedino je Egipat pronašao način da iskoristi krizu kako bi nakon 7. oktobra ojačao svoj geopolitički značaj, ocjenjuje za Dojče vele Timoti E. Kaldas, zamjenik direktora Instituta Tahrir za bliskoistočnu politiku sa sjedištem u Vašingtonu.
Egipatski predsjednik Abdel Fatah al Sisi sarađivao je s Izraelom po pitanju dozvola za prolaz robe u Gazu i pomagao u održavanju blokade, objašnjava Kaldas. Takođe, kako kaže, centralna uloga Egipta u pregovorima o prekidu vatre ponovo je učvrstila značaj Kaira.
- Zauzvrat, Kairo je dobio mnogo dodatne podrške iz Vašingtona - naglašava Kaldas.&nbsp;
Bijela kuća odobrila je za 2024. vojnu pomoć u iznosu od 1,3 milijarde dolara (1,16 milijardi eura).
- Ovo je prvi put da Bajdenova administracija daje cjelokupan iznos - kaže on, dodajući da je u prošlosti Vašington barem zadržavao dio pomoći koji je bio uslovljen pitanjem ljudskih prava.&nbsp;
- A Egipat se zapravo znatno pogoršao po tom pitanju - rekao je Kaldas.
Osim toga, pre 7. oktobra, Egipćani su uglavnom bili fokusirani na sve goru ekonomski situaciju u zemlji.
- Međutim, užasni ratni zločini koje je Izrael počinio nad palestinskim civilima u Gazi takođe su se našli u fokusu njihove pažnje - kaže Kaldas.
On vjeruje da bi javno mnjenje moglo dodatno da se promijeni, jer Egipćani sve više vide svoju vladu kao deo problema.&nbsp;
- Egipatsko rukovodstvo ubuduće će morati da delikatno balansira, jer će pokušati da zadrži i podršku Zapada - zaključuje Kaldas.

Bliski istok godinu dana kasnije

Britanski kralj Čarls i papa Lav molili su se u četvrtak u vatikanskoj Sikstinskoj kapeli, u prvom zajedničkom bogoslužju engleskog monarha i katoličkog pape otkako se kralj Henrik VIII. odvojio od Rima 1534. godine.
Latinski napjevi i engleske molitve odjekivale su kapelom, gdje su katolički kardinali svijeta prije šest mjeseci izabrali Lava za prvog američkog papu ispred Mikelanđelovih freski koje prikazuju Hrista kako iznosi Posljednji sud.
Čarls, vrhovni upravitelj Engleske crkve, sjedio je s papine lijeve strane blizu oltara kapele dok su Lav i anglikanski nadbiskup Stiven Kotrel vodili službu u kojoj su učestvovali zbor Sikstinske kapele i dva kraljevska zbora.
Iako se Čarls susreo s posljednjom trojicom papa, a pape Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. putovali su u Britaniju, njihovi prethodni susreti nikada nisu uključivali zajedničke molitve.
Kralj i kraljica Kamila nalaze se u državnoj posjeti Vatikanu obilježavajući bliže veze između Katoličke crkve i Anglikanske zajednice, pet vjekova nakon njihovog turbulentnog razdvajanja.
- Postoji snažan osjećaj da ovaj trenutak u izvanrednom okruženju Sikstinske kapele nudi svojevrsno iscjeljenje istorije. To bi bilo nemoguće prije samo jedne generacije. To predstavlja koliko su naše crkve napredovale u posljednjih 60 godina dijaloga - rekao je za Rojters anglikanski sveštenik Džejms Havki, kanonski teolog Vestminsterske opatije.
Kotrel, anglikanski nadbiskup Jorka, zamijenio je Saru Mulali na službi u Sikstinskoj kapeli. Nedavno je proglašena prvom ženom koja će služiti kao nadbiskup Kanterburija, duhovni poglavar Anglikanske zajednice, ali tu ulogu neće preuzeti do sljedeće godine.
Razdvajanje Katoličke crkve i Engleske crkve formalizirano je 1534. godine, nakon što je papa Klement VII. odbio poništiti brak kralja Henrika VIII. s Katarinom Aragonskom.
Henrikova želja za muškim nasljednikom i novom suprugom koja bi mu ga mogla pružiti, bila je neposredni katalizator, ali i drugi faktori bili su prisutni, uključujući zapljenu crkvene imovine od engleske krune i rast protestantskih ideja u Engleskoj.
Dok se Engleska kolebala između katoličanstva i protestantizma za vrijeme vladavine Henrikovih kćeri Marije I. i Elizabete I, stotine katolika i protestanata pogubljene su zbog svoje vjere, često spaljene na lomači.
Čarls i Kamila, koji su ranije ove godine posjetili Vatikan kako bi vidjeli papu Franju, takođe su u četvrtak ujutro imali privatni sastanak s Lavom. Kod kuće u Britaniji, Čarlsov osramoćeni brat, princ Endru, uhvaćen je u sve dublju krizu zbog optužbi za zlostavljanje i njegovih veza sa seksualnim prijestupnikom Džefrijem Epstinom.
Kralj će poslijepodne otputovati u rimsku baziliku sv. Pavla izvan zidina, jednu od četiri najpoštovanije crkve katoličanstva, gdje je Lav odobrio da mu se dodijeli nova titula "Kraljevski sufrater" ili brat, u povezanoj opatiji.
Karlu će takođr biti darovano posebno mjesto u apsidi bazilike. Drvena stolica, koja će u budućnosti biti rezervirana samo za britanske monarhe, ukrašena je kraljevskim grbom i ekumenskim geslom "Ut unum sint" (Da budu jedno).
Biskup Enthoni Bal, službeni anglikanski predstavnik u Vatikanu, rekao je da počasti "pokazuju predanost koju obje naše Crkve imaju radu na zajedničkoj budućnosti".
Bakingemska palača objavila je u četvrtak da je Čarls takođe odobrio dva britanska priznanja za Lava: imenovanje "Papinskim sufraterom" kapele sv. Jurja u dvorcu Vindzor i dodjeljivanje mu Viteškog velikog križa Reda kupelji.
Anglikanska crkva jedna je od 46 autonomnih crkava u oko 165 zemalja koje zajedno čine Anglikansku zajednicu.
Katolička crkva, koja ima 1,4 milijarde članova, i Anglikanska zajednica, s 85 miliona članova, poboljšavaju svoje veze od 1960-ih.
Učenja dviju tradicija slažu se u mnogim važnim pitanjima, ali Katolička crkva ne zaređuje žene i generalno ne dopušta sveštenicima da se žene.

Rimski papa i engleski monarh održali zajedničku molitvu nakon 500 godina

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je večeras da je rezolucija o Srbiji, koja je u srijedu usvojena u Evropskom parlamentu, dobila podršku manjeg broja europoslanika nego prethodna, koja je bila mnogo lošija od ove, ponavljajući da bi Srbija bila „šampion svijeta da je uvela sankcije Rusiji“.
Protiv rezolucije je bilo 60 glasova više nego kada je usvajana prošla rezolucija i više poslanika je bilo uzdržano, rekao je Vučić i istakao za RTS da je za novu rezoluciju glasalo sedam ili osam poslanika više nego za prethodnu.
On je dodao da su predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Savjeta EU Antonio Košta simboli moći i donosioci odluka, te da je u tom smislu jasno da ih ne donosi EP.
- Mi tri i po godine nismo otvorili nijedno poglavlje, a to se poklapa sa početkom rata u Ukrajini - naveo je Vučić i ukazao da bi Srbija „bila šampion svijeta“ da je uvela sankcije Rusiji.
Vjeruje da sada "postoji novi zamajac i da je Srbija značajna za EU".
- A nama je Unija veoma važna, najveći investitor, mjesto na Zemljinoj kugli na kojoj se najbolje živi i kojem pripadamo - rekao je Vučić.
Misli i da im se otvaraju neke šanse.
- Vjerujem da takva šansa postoji - odgovorio je Vučić na pitanje da li bi Srbija mogla postati članica 2030. godine.
Upozorio je, međutim, da tu postoji pitanje Kosova, dodavši da on ne može i neće prihvatiti nezavisnost.

Vučić: Rezolucija dobila podršku manjeg broja europoslanika nego prethodna, nama je EU veoma važna

Oluja Benjamin stigla je u Evropu. Ovaj snažan ciklon donio je izuzetno jak vjetar koji dostiže brzinu veću od 160 kilometara na sat, što odgovara jačini orkanskog udara. Olujni vjetrovi prouzrokovali su štetu u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Španiji i Nizozemskoj
U Francuskoj su oboreni brojni rekordi. Na mnogim lokacijama zabilježeni su najsnažniji oktobarski udari vjetra otkako se vrše mjerenja. Na meteorološkoj stanici Vidauban, u blizini Sredozemnog mora, izmjeren je najjači udar vjetra u istoriji te stanice.
Iako se to područje nalazi prilično daleko od centra oluje, brzina vjetra dostigla je 140 kilometara na sat. Najjači udari zabilježeni su u blizini Lamanša, gdje su meteorolozi izmjerili 161 kilometar na sat.
Izuzetno snažan vjetar zabilježen je i na obali sjeverne Španije. U Baskiji su udari dosezali 167 kilometara na sat.
Prema navodima agencije Rojters, zbog oluje je u Francuskoj bez električne energije ostalo više od 100.000 domaćinstava, dok je na istoku Engleske oko dvije hiljade domaćinstava ostalo u mraku. Snimci prikazuju kako vjetar u Velikoj Britaniji ljudima otežava i samo kretanje ulicama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKingart65581161%2Fstatus%2F1981406629783367733%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1981406629783367733%7Ctwgr%5E4fb0be0d4a8771c15364f6d3986d61b1b8edd045%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Desetine letova otkazane su na aerodromu u Amsterdamu, a u Nizozemskoj su zbog vremenskih prilika pomjereni termini utakmica lokalnih klubova u evropskim takmičenjima.
U narednim danima oluja će se kretati prema istoku i donijeti vrlo snažan vjetar na sjever Njemačke i u Dansku.

Oluja Benjamin stvara pustoš širom Evrope, orkanski vjetrovi ruše sve pred sobom

Državljanin Kosova E. Sh. (22) oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora od 10 dana nakon što je utvrđeno da je na jednom objektu u Meljinama ispisao grafit crvene boje - saopštio je predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.
Kako je naveo u saopštenju, odluku je donio dežurni sudija Andrija Vojvodić, koji je ovom stanovniku Prizrena izrekao i zaštitnu mjeru protjerivanje stranca sa teritorije Crne Gore u trajanju od godine.&nbsp;
- Radi preciznog i objektivnog informisanja javnosti, za ukazati je da je sud donio rješenje nakon što je u postupku dokazano da je okrivljeni na jednom objektu u Meljinama, opština Herceg Novi, ispisivao grafit crvene boje, čime je nanio štetu tom objektu, a čime su ostvarena i obilježja prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru - precizirao je Đukanović.
Okrivljeni je po izricanju odluke sproveden na izdržavanje kazne u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, a izrečena zaštitna mjera će se izvršiti po izdržanoj kazni zatvora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fincidenti-u-herceg-novom-zbog-grafita-ovk-intervenisala-policija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Policija je u Herceg Novom intervenisala večeras nakon što je dio mještana prijavio da putnici iz autobusa kosovskog prevoznika "Spejtimi" na zgradama u naselju Meljine pišu parole podrške Oslobodilačkoj vojsci Kosova (OVK).
Prema nezvaničnim saznanjima "Vijesti", riječ je o navijačkoj grupi iz Prizrena koja je prolazila kroz Crnu Goru.

Državljaninu Kosova 10 dana zatvora zbog iscrtavanja grafita u Herceg Novom

Amfilohije nije došao u Crnu Goru iz ljubavi, nego po prljavom zadatku, pitajte Vaše saradnike po kom. Amfilohije je prezirao Crnu Goru i više puta je pokušao da ode iz nje. Njegov eshatološki cilj bilo je mjesto patrijarha, tako da je učestvovao više puta u pokušaju svrgavanja srpskog patrijarha. Inače, dugi niz godina je prikrivao pedofiliju, podvođenje i seksualno zlostavljanje maloljetnika po srpskim manastirima. Cetinjski manastir, Dajbabe…bila su mjesta pakla, ali i drugi manastiri gdje su djeca vrbovana za šta je Amfilohije znao – poručio je u otvorenom pismu bivši svještenik Crkve Srbije Bojan Jovanović predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću povodom njegove odluke da posthumno odlikuje pokojnog mitropolita Amfilohija Radovića. Podsjetio je Milatovića da za ove zločine „postoji iskaz svještenika SPC koji je iskaz dao pod punom krivičnom odgovornošću“.&nbsp; <h2>PRIKRIVANJE ZLOČINA</h2> - Svi iskazi i dokazi su kod mene i uvijek su Vam dostupni na uvid – napisao je Jovanović, uz podsjećanje da je „igrom slučaja veliki znalac mračnih tajni SPC“. Istakao je da je Interpol otvorio istragu o pedofiliji i ubistvu djeteta u manastiru SPC i da „mnogi putevi i putići vode u Crnu Goru“. - ... kao što rekoh veliki sam poznavalac tajni SPC i ovakve stvari poput ordena Amfilohiju za mene su zadatak, a ne čin poštovanja. Pitajte draga svještena lica koji su zadatak dobili 2013. iz Srbije. Istina boli, ali ćutanje ubija. Otvorimo kutiju. Pogledajmo zvijer u oči. I iz pepela zla koje je isplivalo, možda jednom – ako budemo imali hrabrosti – izraste nešto što s pravom možemo nazvati vjerom – poručio je Jovanović u obraćanju predsjedniku Crne Gore, podsjećajući ga da mu se obratio i prije dvije godine, ali da mu nije odgovorio.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102307108_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102307108_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69" data-rendition-name="original" width="670" height="515" loading="lazy" alt="ZNAO ZA ZLOČINE: Amfilohije Radović"> <figcaption>ZNAO ZA ZLOČINE: Amfilohije Radović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U grčkoj mitologiji, istakao je Jovanović, otvaranje Pandorine kutije donijelo je čovječanstvu sve muke i zla – bolesti, patnje, smrt.&nbsp; - Ali na samom dnu kutije ostala je Nada. Mit nas podsjeća da suočavanje s istinom, koliko god bila bolna, nosi u sebi i mogućnost izlječenja – napisao je on.&nbsp; Danas, kada sve više dokaza i svjedočenja izlazi na vidjelo o seksualnim zločinima, pedofiliji i zloupotrebama moći unutar Srpske pravoslavne crkve (SPC), dodao je, čini se da se otvara Pandorina kutija pravoslavnog svijeta. - Istine koje decenijama, pa i vijekovima, stoje potisnute pod plaštom autoriteta i „Božje volje“, izlaze na površinu. I s njima dolazi šok, bol, ali i – šansa za katarzu. Nije SPC jedina religijska institucija s mračnim tajnama. Katolička crkva već godinama prolazi kroz talase razotkrivanja i suočavanja. Ali specifičnost pravoslavnog konteksta jeste u čvrsto zatvorenoj strukturi i gotovo feudalnom autoritetu unutar crkve, koji teško dozvoljava unutrašnju kritiku, a kamoli pravnu odgovornost – istakao je Jovanović, koji je bio i žrtva i svjedok seksulanog zlostavljanja u Crkvi Srbije. Ovdje se, piše on, može povući paralela s Belerofontom, herojem koji je, nakon što je uzjahao Pegaza i pobijedio čudovište Himeru, povjerovao da može da se uzdigne do samih bogova – do Olimpa.&nbsp; - Ta oholost mu je bila kobna. Tako i SPC – zanijeta svojim istorijskim uticajem, blizinom vlasti, i aureolom „čuvara naroda“, vjeruje da je iznad zakona, iznad svjetovnog svijeta. Ali, kao i Belerofont, kad-tad pada – i to ne bez posljedica. Oni koji danas progovaraju o zločinima unutar crkve – bilo da su to preživjeli, bivši svještenici, aktivisti ili novinari – suočavaju se s mržnjom, omalovažavanjem, pa i prijetnjama. SPC pokušava da tu kutiju drži zatvorenom. Ali pukotine su već tu. I neće nestati – poručio je Jovanović. <h2>PANDORINA KUTIJA</h2> Ako želimo istinski duhovni, moralni i društveni preporod, kategoričan je on, kutija mora da se otvori do kraja.&nbsp; - Mora se raskrinkati sistem ćutanja, nekažnjavanja i zaštite počinilaca pod izgovorom „Božjeg reda“. Jer, kao u mitu, jedino kad sve zlo izađe, može da ostane ono posljednje – Nada. Možda će baš kroz suočavanje sa sopstvenim mračnim licem, kroz istinu, pravdu i odgovornost, SPC – ili ono što ostane od nje – moći da postane duhovna zajednica dostojna tog imena. A možda će se pokazati da su upravo njena vrata – vrata pakla, kako je govorio Isus o onima koji sablažnjavaju djecu – napisao je Jovanović. Ono što danas gledamo, istakao je, nije samo kriza jednog vjerskog sistema, već duboka kriza povjerenja.&nbsp; - SPC je vijekovima bila oslonac identiteta, naročito u vremenima ratova i stradanja. Ali istinska duhovnost ne počiva na tajni, već na svjetlosti. Isus sam je govorio: „Nema ničega sakrivenog što se neće otkriti“. Otvaranje Pandorine kutije u ovom kontekstu ne znači uništenje crkve, već mogućnost njenog ozdravljenja – ako postoji volja da se preuzme odgovornost. To zahtijeva hrabrost da se pogleda u oči sopstvenoj sjenci – i da se prizna da su neki u mantiji činili zločine koji ne mogu biti oprani tamjanom, litijama niti molitvama ako ne dođe do pravde. Oholost Belerofonta neka bude opomena svakom crkvenom vođi koji vjeruje da institucija ne može pasti. Jer pasti može – i pašće – ako ne služi istini. Pegaz ne nosi one koji gaze slabije, već one koji znaju granice svoje moći – naglasio je Jovanović. Društvo u cjelini mora da shvati, upozorio je on, da ćutanje jeste saučesništvo. - Tamo gdje se zločini zataškavaju zarad „mira u kući“, istina nikada ne dolazi. Tamo gdje roditelji uče djecu da „ne diraju popove“, a mediji ćute da ne bi uvrijedili vjerujuće, stvaraju se uslovi za nove žrtve. Zadatak države je jasan – zakon ne poznaje mantiju. Tužilaštvo mora da postupa po prijavama, bez političkog pritiska ili „slanja poruka iz Patrijaršije“. Zadatak medija je da istraju, čak i kad su izloženi prijetnjama, diskreditacijama i bojkotu. Zadatak zajednice je da zaštiti žrtve, a ne one koji su ih godinama gazili. A zadatak svih nas – vjerujućih i nevjerujućih – jeste da više nikada ne dopustimo da se djeca i mladi zlostavljaju u ime Boga, a da mi okrenemo glavu – piše Jovanović. <h2>ISTINA OSLOBAĐA</h2> Konstatuje da, uprkos svemu, ostaje „Nada“.&nbsp; - Nada da je moguće duhovno obnavljanje – ali ne kao farisejski pokušaj da se stvari gurnu pod tepih, već kao iskren, bolan, ali potreban proces pokajanja, pravde i obnove vrijednosti. Ako zaista vjerujemo da „istina oslobađa“, onda nema drugog puta – naglasio je Jovanović. Prije nekoliko dana Milatović je na mreži X objavio da je odlučio „povodom petogodišnjice od upokojenja mitropolita Amfilohija“, da mu posthumno dodijeli najviši državni orden.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102307108_2cea59e3b304ec50fb14ac4310649d0a0a012fcc019e446a9fe2a2b043299d90.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102307108_2cea59e3b304ec50fb14ac4310649d0a0a012fcc019e446a9fe2a2b043299d90" data-rendition-name="original" width="866" height="563" loading="lazy" alt="ORDEN NEGATORU CRNE GORE: Jakov Milatović"> <figcaption>ORDEN NEGATORU CRNE GORE: Jakov Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Dio crnogorske javnosti žestoko je reagovo na Milatovićevu odluku, podsjećajući ga da je Radović čovjek koji je negirao i vrijeđao crnogorsku državu, naciju, istoriju, kao i nacionalne manjine. Amfilohije Radović ključna je figura smjene trodecenijske vlasti u Crnoj Gori na izborima u avgustu 2020. godine, a prva vlada nakon zih izbora dogovorena je pod njegovim patronatim, u Manstiru Ostrog. Nije dočekao i njeno formalno konstituisanje. Umro je od posljedica korona virusa 30. oktobra 2020. Upravo on je u politiku uveo današnjeg predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, ali i premijera Milojka Spajića, tada kao ministre u vladi na čijem je čelu bio, takođe njegov kadar, prof. dr Zdravko Krivokapić.&nbsp;

Jovanović: Amfilohije je prikrivao pedofiliju, podvođenje i seksualno zlostavljanje maloljetnika

Mandić VDT-u: Treba da podnesete ostavku, Marković: Neću to učiniti, naravno da jesam politički izabran, birali ste me vi poslanici

Guvernerka Centralne banke Irena Radović kazala je da poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci. Đurović je te navode negirao i otkrio da je u pitanju šurina žena.
Poslanik NSD-a prilikom izlaganja u Skupštini Crne Gore kazao je da je pitanje partitokratije problem Centralne banke.
„Ne vas u ovom trenutku, nego da povratite ugled Centralne banke od partitokratije... Trebaće vam vremena da povratite ugled i da tu partitokratiju izliječite iz Centralne banke. Jer pono što je urađeno do trenutka do kada ste vi došli bilo je personifikacija partitokratije“, rekao je, između ostalog, Đurović.
Radović je odgovorila da je Đurović vrlo inspirativan, a potom i otkrila da upravo on ima bliskog srodnika u Centralnoj banci.
„Kada je u pitanju kamatni spred,razlika između kamatnih stopa koje su pasivne i aktivne, a gospodin Đurović bi trebalo da zna jer ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci, pa treba da zna...“, kazala je Radović na šta je dobacujući iz poslaničke klupe Đurović rekao da nema srodnika u CBCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrZOn_HRgQ50&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je kazala da ne zna koji je stepen srodstva, ali, ponovila, „najbliže srodnike u Centralnoj banci zaposlene na visokim pozicijama“.
„I trebalo bi da zna da Centralna banka postupa u skladu sa zakonom i ne može da traži nešto protivzakonito. Ako mi pozovemo banke da smanje kamatne stope za građane, i banke ih smanje za 2 procentna poena to je na dobrovoljnoj osnovi“, dodala je ona.
Nakon toga obratio se Đurović.
„Gospođo Radović, ni vi ni ja ne možemo imati srodnika s obzirom da po roditeljima nemamo...“, kazao je a Radović upitala:
„Kako se zove sestra vaše supruge?“
Đurović je odgovorio da nije sestra.
„Nije nije, šurina žena. Šuri žena... Ali da ne ulazimo sad u te stvari“, rekao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXkkHw-vXwnw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO - Radović: Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na visokim pozicijama u CBCG; Poslanik NSD-a negirao a potom rekao – šurina žena

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić upozorila je da bi najavljeni generalni štrajk zaposlenih u sudstvu mogao ozbiljno ugroziti funkcionisanje pravosudnog sistema i napredak države u procesu evropskih integracija.
Govoreći na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, Pavličić je istakla da vlast mora pokazati spremnost na dijalog i odgovorno pristupiti zahtjevima zaposlenih.
- Ako dođe do generalnog štrajka, Crna Gora neće moći da ostvari svoj državni cilj – zatvaranje pregovaračkog poglavlja. Štrajkovi u drugim oblastima mogu se donekle prevazići, ali u pravosuđu to nije moguće, jer su suđenja zakazana mjesecima unaprijed. Danas je u zgradi Višeg suda, staroj 70 godina, zakazano 40 suđenja, a u nju je ušlo oko 200 stranaka - kazala je Pavličić.
Ona je naglasila da je potrebno uspostaviti ozbiljan dijalog između svih grana vlasti i zaposlenih u sudstvu.
- Sve tri grane vlasti moraju ozbiljno da razmotre zahtjeve zaposlenih, jer ako oni od ponedjeljka stupe u generalni štrajk, više ne možemo govoriti o efikasnosti i efektivnosti pravosuđa - poručila je predsjednica Vrhovnog suda.

Tag: posljedice