U posljednje vrijeme ima ne malo takvih štetnih pojava kao što su lokalizam, kao što je pomalo i šovinizam, koji nastaju zbog materijalnih razloga i nebudnosti komunista. Neki komunisti su zaboravili na šire interese čitave zajednice. Neki komunisti gledaju samo svoj najuži krug. Dakle, došlo je i do političkog nezadovoljstva i nepravilnosti u pojedinim republikama. Mi smo more krvi prolili za bratstvo i jedinstvo naših naroda i nećemo nikom dozvoliti da nam dira ili da nam iznutra ruši to bratstvo i jedinstvo... Ljudi se vraćaju u neku svoju istoriju natrag, počinju po njoj da čeprkaju, a zaboravljaju na budući razvoj naše socijalističke zajednice kao cjeline. Nijedna naša republika ne bi bila niko i ništa, da nismo svi zajedno! Mi moramo stvarati svoju istoriju, svoju jugoslovensku socijalističku istoriju, jedinstveni ubuduće, to je naš put. Upravo ovim riječima doživotnog predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Josipa Broza Tita, iz 1962. godine, juče je u punoj multimedijalnoj sali Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović" otvorena promocija knjige "Posljednji Jugoslaveni - sjećanja savjetnika Ante Markovića" autora - diplomate Jovana Vejnovića. - Sve možete da uništite, ali ne možete sjećanje da izbrišete. Zato sjećanje na Jugoslaviju živi na jugoslovenskim prostorima, a iskustva se šire po svijetu – kazao je pozdravljajući prisutne Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, koji je i organizator događaja u okviru Programa obilježavanja 13. jula. <h2>Prošlost kao temelj vizije budućnosti</h2> Memoari, objavljeni u izdanju Srpskog narodnog vijeća u Zagrebu, donosi lična sjećanja Vejnovića, karijernog diplomate i izuzetnog intelektualca, koji je u godinama nestajanja SFRJ bio vanjskopolitički savjetnik posljednjeg saveznog premijera Anta Markovića, što mu je omogućilo uvid u unutrašnje mehanizme savezne vlade i međunarodne pregovore, (poput Mirovne konferencije u Hagu – 1991. godine) u ključnim trenucima raspada Jugoslavije. U najvećem dijelu svoje knjige, Vejnović potanko rekonstruiše period od maja 1989. godine, kada je postao savjetnik jugoslavenskog premijera, do 17. decembra 1991. kada je održana posljednja sjednica vlade SFRJ, opisujući događaje u kojima je učestvovao i iznoseći lična zapažanja o tom razdoblju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713010712_185a5a9af410e8376bf7145e864cfe4d87f1bfd07be24c2078a47ecd597d94db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250713010712_185a5a9af410e8376bf7145e864cfe4d87f1bfd07be24c2078a47ecd597d94db" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt='Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"'> <figcaption>Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</figcaption> </figure>  Dragan Mitović Đurović istakao je da knjiga predstavlja sintezu bogatog iskustva autora, koji je, osim što je bio bliski savjetnik saveznog premijera, obavljao i dužnosti jugoslovenskog diplomate u Alžiru, Maroku i Egiptu. Kako navodi Đurović, autor u svojim memoarima progovara o ključnim političkim momentima s kraja jugoslovenske epohe – od posljednjeg Kongresa Saveza komunista Jugoslavije, preko slabosti tadašnje i kasnije savezne vlade, uloge Jugoslovenske narodne armije, uspona Slobodana Miloševića i djelovanja Franje Tuđmana, do brojnih unutrašnjih pobuna, početku rata u Sloveniji, pa u Hrvatskoj i tužnom raspletu u BiH. - A ovih dana sa tugom se sjećamo Srebrenice.... Da se ne zaboravi i ono što se dešavalo na Kosovu. Sve to dio je onog bolnog poglavlja koje zovemo raspadom Jugoslavije, zemlje naše mladosti. Bez pogleda unazad, nema ni pogleda unaprijed i novih pobjeda. Zato je važno podsjećanje na vrijeme posljednjih Jugoslovena, ili vrijeme premijera Antu Markovića koji je pokušavao sa saradnicima da spasi ono što se vjerovatno nije moglo spasiti. Ali i pokušati je za poštovanje. Zato Ante Marković ostaje u sjećanju kao čovjek, borac, stvaralac koji je predvidio ono što nam se minulih decenija dešavalo – kazao je Đurović. <h2>Pogled iza zatvorenih vrata</h2> Profesor Branislav Radulović ocijenio je da je knjiga "Posljednji Jugoslaveni – sjećanja savjetnika Ante Markovića" dragocjeno svjedočenje o posljednjim godinama postojanja države koje više nema. Prema njegovim riječima, riječ je o svojevrsnom “omažu vremenu koje je moglo završiti drugačije, priči o državi koju su razorili “nitkovi””. - Ova knjiga, kako je u njenoj recenziji zapisano, više je od memoara, istorijskog osvrta, više od još jednog pogleda na raspad Jugoslavije. "Posljednji Jugoslaveni" je knjiga koja govori iz prve ruke – tiho, iskreno i duboko lično – o kraju jedne epohe, o posljednjim danima ideje jugoslovenstva, o ljudima koji su do zadnjeg vjerovali da se država, transformisana na konceptu ekonomskih reformi Ante Markovića, može sačuvati – kazao je Radulović. Knjiga je struktuirana u tri hronološke cjeline – djetinjstvo i mladost autora, njegovu diplomatsku karijeru, te završni dio posvećen saradnji sa Antom Markovićem – a prožeta je snažnim emocijama, uz, kako ističe Radulović, neophodnu analitičku distancu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713010712_4e0c37628f255437c99904643f06b2a9f39c6c2d6b2740e323a89e3b54894e8d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250713010712_4e0c37628f255437c99904643f06b2a9f39c6c2d6b2740e323a89e3b54894e8d" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt='Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"'> <figcaption>Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</figcaption> </figure>  - Kroz zapise Vejnovića upoznajemo jednog drugog, javnosti manje poznatog Antu Markovića, centralnu figuru knjige, ne samo kao ekonomistu, reformatora i posljednjeg političkog optimistu, već i čovjeka koji je “svjesno krenuo u borbu protiv rastućih nacionalizama, često sam i bez prave podrške”. Marković se prikazuje kao “posljednji državnik koji je vjerovao da Jugoslavija ima budućnost”, kao idealista u vremenu kada su pragmatizam i nacionalizam dominirali, čije ekonomske reforme i pokušaji demokratizacije su bili “posljednji tračak nade” – naveo je Radulović. Kroz ovu memoarsko-političku ispovijest, dodaje Radulović, autor čitaoce uvodi “iza zatvorenih vrata” tadašnje savezne vlade, opisujući susrete sa svjetskim liderima, diplomatske pregovore, ali i gorka saznanja o “nemoći razuma u vremenu koje je pripadalo strastima”, pružajući uvid u kompleksne političke i društvene procese koji su doveli do raspada (Titove) Jugoslavije. Prema njegivim riječima, knjiga "Posljednji Jugoslaveni" je hronika raspada Jugoslavije, ali i raspada međunarodnog poretka koji je do tada postojao. - Pisano pristupačno, sa mnogo ličnih anegdota, uz vidno prisutan ton razočaranja i nostalgije, autor se ne ustručava da kritikuje sve strane – nacionalne lidere koji su, kako kaže, “izdali ideju Jugoslavije zarad lične moći i interesa”. Nacionalizam se prikazuje kao glavni motor raspada, a mediji kao njegovi saučesnici – istakao je Radulović. Ova knjiga, kako kaže Radulović, nije napisana da bi se dokazala politička istina, već da bi se sačuvala ljudska. - "Posljednji Jugoslaveni" nas podsjeća na to da istorija nije crno-bijela, da heroji često ostaju nepoznati, a da porazi ne dolaze uvijek sa bojišta, već i iz kaancelarija, iz tišine međunarodne nezainteresovanosti, iz nedostatka volje da se nešto sačuva. Stoga, vrijedi pročitati ovu knjigu, imati je u svojoj biblioteci, ne samo kao istorijski podsjetnik, već kao lični dnevnik jedne izgubljene nade, kao omaž jednom vremenu koje se moglo drugačije završiti i državi koju su "nitkovi" razorili – zaključio je Radulović. <h2>Nasljeđe jugoslovenstva</h2> Potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Milojica Dakić rekao je da ovom knjigom Vejnović analitički precizno i objektivno zapaža i prikazuje genezu i uzroke raspada Jugoslavije, "zemlje do koje mu je bilo neobično stalo i kojoj je pripadao svim bićem".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713010712_259ba38745e2c3829d4a1a58cc14e6555f25afe8a2b3d25ffddbba4f02713d13.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250713010712_259ba38745e2c3829d4a1a58cc14e6555f25afe8a2b3d25ffddbba4f02713d13" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt='Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"'> <figcaption>Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</figcaption> </figure>  Kako je istakao, rasvijetlio je brojne nepoznanice, uvriježena vjerovanja i ključne događaje u samom vrhu jugoslovenske vlasti tokom posljednjih dana države koja, za mnoge, ostaje trajna uspomena. - Slom ideje u koju je vjerovao i bio joj nesebično posvećen teško je doživio i prihvatio. Glavni razlog raspada Jugoslavije, kako ga Vejnović saopštava u knjizi je “prevlast ideologije nad privredom i društvom zakonomjerno je proizvodila ekonomsku neefikasnost i političke sukobe”, a “najveći grijeh Saveza komunista Jugoslavije je opuštanje nacionalizma”. Ne ustručava se da saopšti postupke, ponašanja i greške, čak i najtežih pretpostavljenih – rekao je Dakić na promociji u KIC-u. Konstatovao je da raspad Jugoslavije i pobjeda nacionalizma nijesu ugasili građanske, antifašističke i civilizacijske ideje kojima je Jovo Vejnović odan cijelog života. - Ideja jugoslovenstva ostala je utkana u njegovu biografiju. Pitam se da li je bilo moguće očekivati nešto drugo od čovjeka koji je radio i izgrađivao se na temeljima jugoslovenstva, koji je obavljao odgovorne dužnosti, razvijao poslovne i diplomatske veze po cijelom svijetu, uspostavljajući čvrste i trajne odnose, koji se školovao u sedam gradova iz tri nekadašnje jugoslovenske republike (a danas samostalne države), koji je radio u četiri grada (od kojih su danas dva prijestona), i vršio odgovornu diplomatsku aktivnosti u četiri države sjeverne Afrike – zaključio je Dakić. <h2>Ideje Markovića i danas na “dnevnom redu”</h2> Autor Jovan Vejnović je kazao da je ovu knjigu nosio u glavi 30 godina, a onda su se sjećanja, događaji i lica počeli slagati kao mozaik koji je tražio da bude prenesen na papir. Međutim, više nego o samoj knjizi, Vejnović je juče u Podgorici radije birao da iznese današnja stajališta o ličnostima i događajima iz perioda nestajanja SFRJ, istovremeno nudeći i sažetu refleksiju o političkoj stvarnosti današnjeg regiona i svijeta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713010712_9b22dca8b2e7463a27e60dd496b068e34b717d4b210889da472710057daeb981.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250713010712_9b22dca8b2e7463a27e60dd496b068e34b717d4b210889da472710057daeb981" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt='Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"'> <figcaption>Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</figcaption> </figure>  - Živimo zajedno osamdeset godina i prolazimo kroz velike teškoće. Naš najveći problem su fanatizam i fatalizam koji se prije izrodio na ideji stvaranja Velike Srbije i Velike Hrvatske. U ovoj knjizi sam pokušao reći da je Jugoslavija postala država u kojoj više nije najvažniji rad i čovjek, već nacija. Tu nema racionalne, građanske koncepcije, već jedna mitomanska, mitološka, fanatizovana politika koja nikud ne može povesti nego tamo gdje je, nažalost, sve nas skupa dovela. Svaka nacionalna homogenizacija zakonomjerno vodi prema ratu. Niko pametan neće osporavati da su nacionalna pripadnost i identitet važni, ali ne završava sve na tome. Osnova države nije Srbin ili Hrvat, nego građanin. Uspješna država se samo na takvom konceptu može napraviti – kazao je, pored ostalog, Vejnović. Kako je naglasio, knjigu nije pisao zarad prošlosti, već iz uvjerenja da su ključni elementi ideja koje je Ante Marković zastupao i danas aktuelne i "na dnevnom redu". - Bez prihvatanja takve koncepcije nećemo imati sreće na našem prostoru i nećemo izaći iz ovih teškoća u kojima se nalazimo. I danas zastupam stav – najbolji okvir za razvoj ovih prostora apsolutno je bila Jugoslavija. Ideja jugoslovenstva je postojala i prije Jugoslavije, siguran sam da postoji i poslije raspada Jugoslavije – poručio je Vejnović. Promociji u KIC-u "Budo Tomović" prisustvovali su i predstavnici antifašističkih organizacija iz republika/država bivše Jugoslavije i Albanije.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Omaž vremenu koje se moglo drugačije završiti i državi koju su "nitkovi" razorili

U multimedijalnoj sali KIC „Budo Tomović“ u Podgorici sjutra će u 19 sati, biti održana promocija knjige „Posljednji Jugoslaveni - sjećanja savjetnika Ante Markovića“ autora - diplomate Jovana Vejnovića.
Promocija, koju organizuje Savez udruženja boraca i antifašista Crne Gore, održava se u okviru Programa obilježavanja 13. jula i svoje svoje prisustvo su najavili predstavnici antifašističkih organizacija iz republika/država bivše Jugoslavije i Albanije.
Na promociji, pored autora, o knjizi „Posljednji Jugoslaveni - sjećanja savjetnika Ante Markovića“ će, kako je saopšteno iz Saveza udruženja boraca i antifašista Crne Gore, govoriti prof. dr Branislav Radulović, Milojica Dakić i Dragan Mitov Đurović.
Knjiga je u izdanju Srpskog narodnog vijeća iz Zagreba, a donosi lična sećanja Vejnovića (rođenog 1943. u Mokrom Polju kod Knina), karijernog diplomate SFRJ koji je službovao u Alžiru, Maroku i Egiptu i izuzetnog intelektualca, koji je u godinama “nestajanja SFRJ” bio vanjskopolitički savjetnik posljednjeg saveznog premijera Ante Markovića.
- Što mu je omogućilo uvid u unutrašnje mehanizme savezne vlade i međunarodne pregovore (mirovna konferencija u Hagu – 1991 godine) u ključnim trenucima raspada Jugoslavije - dodaju u Savezu udruženja boraca i antifašista Crne Gore.
Vejnović, kako su citirali, je u knjizi zapisao: „Kao savjetnik za međunarodne odnose Ante Markovića, bio sam sudionik gotovo svih skupova u zemlji i inozemstvu koji su se bavili pokušajima da se pronađe mirno rješenje i izbjegne katastrofa. Ovo je priča o tom pokušaju i toj nadi, tri decenije nakon što je sa svjetske političke scene nestala država koja se zvala Jugoslavija, uz još uvijek otvoreno pitanje da li se raspala ili su je, kako je rekao Warren Zimmermann, posljednji američki ambasador u Beogradu, „nitkovi razorili“.

Portal ETV

Sjutra promocija „Posljednji Jugoslaveni - sjećanja savjetnika Ante Markovića“ Jovana Vejnovića

Petorica javnosti poznatih aktivista i političara učestvovali su na antimigrantskom skupu ispred Vlade Crne Gore, u centru Podgorice, 28. oktobra. "Turci napolje", "Ko ne skače taj je Turčin", "Nećemo migrante", "Turčin gradom neće hodati", neke su od poruka skandiranih na skupu. Učesnici su bili uglavnom u tamnoj odjeći, sa maskama, neki sa fantomkama i kapuljačama. Radio Slobodna Evropa (RSE) je na snimcima identifikovao Gorana Milića i Zorana Ušćumlića funkcionere Nove srpske demokratije, partije koju vodi predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Mandićeva partija se do ovog trenutka nije ogradila ili oglasila o učešću svojih članova na spornom skupu. Na protestu je bio i Milivoje Brdža Brković iz Ujedinjene Crne Gore konzervativne partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam. Od aktivista RSE je identifikovala i Predraga Lazarevića jednog od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", i kandidata za poslanika na izborima 2023, na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve", advokata Miomira Joksimovića. Identifikovani su analizom snimaka RSE sa lica mjesta, snimcima u drugim medijima i na društvenim mrežama. Protest je okupio i pripadnike navijačke grupe "Varvari" koji se povezuje sa sportskim klubom Budućnost iz Podgorice. <h2>Kako se stiglo dovde?</h2> Okidač za proteste je bila tuča u kojoj su 25-ogodišnjem Podgoričaninu, prema navodima tužilaštva, nanijete lakše povrede od strane državljana Turske i Azerbejdžana, koji su uhapšeni. Uslijedili su protesti, tokom kojih su tri noći zaredom grupe mladića pozivale na linč i proterivanje državljana Turske. Prve noći su protesti održani u kvartu gdje se dogodila tuča, druge u kvartovima u kojima žive turski državljani, a treće ispred zgrade Vlade Crne Gore. Protest uz baklje, pirotehniku i zapaljive poruke nastavak je niza incidenata, prema turskim državljanima - od demoliranja lokala u više crnogorskih gradova, paljenja automobila do fizičkih napada. Na slikama koje su pripadnici navijačke grupe Varvari podijelili na društvenoj mreži Fejsbuk vide se grupe mladića pod kapuljačama i maskama sa zamagljenim licima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f" data-rendition-name="original" width="601" height="897" loading="lazy" alt="objava"> <figcaption>Funkcioneri Nove srpske demokratije Zoran Ušćumlić i Goran Milić na protestu u Podgorici, 28. oktobra 2025.(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  <h2>Koju poruku šalju političari?</h2> Na snicima smo identifikovali dvojicu funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije (NSD) - Gorana Milića i Zorana Ušćumlića. Lider partije je Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, koji se zalaže za ukidanje sankcija Rusiji, ne priznaje nezavisnost Kosova, protiv je NATO-a. Na otvorenom profilu na društvenoj mreži Fejsbuk Zoran Ušćumlić često dijeli fotografije sa stranačkih skupova. Objavljivao je slike Mandićem i poslanicom NSD u državnom parlamentu Jelenom Božović. Podijelio je i fotografije sa Vladislavom Dajkovićem, predsjednikom proruske stranke "Slobodna" koji je, kao dio vladajuće većine u opštini Podgorici, rukovodilac Službe za građane. Dajković je 4. aprila 2019. prisustvovao paljenju NATO zastave na centralnom podgoričkom trgu. Zoran Ušćumlić u razgovoru za RSE kaže da su se na protestu pojavili kao "prijatelji, komšije, drugovi". Na pitanje kakav je stav vladajuće Nove srpske partije prema njegovom prisustvu na protestima kaže da partija sa tim nema veze. - Ovo nije ništa politički, ništa stranka, ništa predsjednik (Andrija Mandić). Izašli smo kao građani, patriote; ne damo našu djecu, naše žene, ne damo da Crnu Goru preplave imigranti, ni Turci, ni drugi - kaže Ušćmulić za RSE. Na pitanje da li svjestan da je širenje nacionalne vjerske i rasne mržnje krivično djelo, Ušćumlić kaže: "Ja ne znam; to se ne odnosi na nas. Mi nikoga nismo vrijeđali". Na njegovom profilu mogu se vidjeti podijeljene poruke predsjednika Rusije Vladimira Putina, ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova, objave ruske vojske, kao i izjave predstavnika Srpske pravoslavne crkve. Ušćumlić je dijelio i snimke provladinih protesta u Srbiji koje posljednjih mjeseci organizuje vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) i nastupe predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na stranačkim SNS skupovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c" data-rendition-name="original" width="818" height="676" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Zorana Ušćumlića iz februara 2024.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Odbornika lokalnog podgoričkog parlamenta iz Nove srpske demokratije Gorana Milića, RSE nije uspeo da kontaktira. <h2>Srpsko-crnogorski unionizam na protestu</h2> Milivoje Brdža Brković "navijačkim povicima", naziva antimigrantsko skandiranje na protestu kome je prisustvovao. Odbornik je Ujedinjene Crne Gore konzervativne političke partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam u Skupštini Podgorice. - Navijačkim grupama u Crnoj Gori ne treba previše da se bavimo, to je jedan drugačiji kodeks, mislim da nije zlonameran, da je to zapravo strast. Isto tako mislim da i naše institucije treba mnogo bolje da se pozabave imigracionom politikom u Crnoj Gori - kaže Brković za RSE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498" data-rendition-name="original" width="801" height="716" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Milivoja Brkovića od 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Brković se na skupu u Podgorici pojavio u dukserici sa znakom nevladine organizacije "Srpska nit" čiji je osnivač. - "Srpska nit" nastaje iz potrebe očuvanja i promovisanja srpskog nacionalnog, duhovnog i kulturnog identiteta - navodi se na sajtu organizacije. Njihovi članovi na zvaničnim objavama nose oznake "1389", godine Kosovskog boja, koje se između ostalog povezuju sa ekstremnim desničarskim organizacijama u Srbiji. <h2>Udruženje pozdravljaju poruku "Turci napolje"</h2> U izjavi za RSE, učesnik protesta Predrag Lazarević i jedan od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", kaže da nije tačno da se ovakvim skupovima širi mržnja. Navodi da je protiv ulaska stranih državljana bez kontrole. Koristi glagol "uvoz" u kontekstu migranata koji dolaze u Crnu Goru. - Znači to se traži. I da se oni koji su kriminogene prošlosti, provjeravaju na granicama. I da se takvima zabrani ulazak - kaže Lazarević. Lazarević je sa protesta 28. oktobra delio snimke kako grupa ljudi oko njega pozdravlja navijače Varvara. I povike "Turci napolje".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4" data-rendition-name="original" width="811" height="452" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević na protestu u Podgorici, 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Udruženje "Srpska kraljevska vojska u otadžbini" je registrovana u aprilu ove godine u Budvi. Oktobra prošle godine, pojavili su se pred Cetinjskim manastirom u četničkim uniformama i oznakama. Srpsku kraljevsku vojsku u otadžbini činile su četničke formacije pod vođstvom Draže Mihajlovića, koji je osuđen za ratne zločine po okončanju Drugog svjetskog rata, i ubijen od strane tadašnjih vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422" data-rendition-name="original" width="831" height="762" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević u uniformi sa obeležjima "Srpske kraljevske vojske u otadžbini".(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Lazarević na svom Fejsbuk profilu dijeli snimke govora Vladimira Putina, četničke simbole, brojne viralne dezinformacije o ratu na prostorima bivše Jugoslavije. <h2>Gdje je granica nacionalne, rasne, vjerske mržnje i netrpeljivosti</h2> Kandidat za poslanika na izborima u Crnoj Gori 2023. godine na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve" i advokat Miomir Joksimović je više puta javno pozivao na proteste, a njegove izjave u vezi sa migrantima postale su viralne na društvenim mrežama. Joksimović je nakon prvih nenajavljenih protesta 26. oktobra u Podgorici, na kojima su se čula skandiranja "Ubij Turčina", nudio besplatnu pravnu pomoć onima koji budu uhapšeni. Dan nakon protesta policija je saopštila da je privela više osoba zbog sumnje da su planirali napad na strane državljane. Upitan kako kao pravnik vidi ksenofobične izjave na skupu, navodi da "Vlada dugo nije htjela da čije umjerene stavove, pa su sada navijači iznijeli ekstremne". - Ono što je evidentno je da je na skupovima došlo i do, da kažemo, ekstremnih izjava koje su tipa "Turci napolju" - kaže Joksimović. Priznaje da je "došlo je do prilično oštrih poruka koje nisu poželjne, nijesu srećne, ali ih je nemoguće kontrolisati (u takvim okolnostima)". - Da li su one dobre – nisu, slažem se i pozivam da se svaki građanski revolt i bunt izražava u okvirima zakona bez ispoljavanja nasilja ili napada i oštećenja tijela i imovine drugih lica - navodi Joksimović. <h2>Šta kaže Zakon o širenju mržnje?</h2> Ustav Crne Gore zabranjuje svako podsticanje mržnje i netrpeljivosti po osnovu nacionalne, rasne, vjerske ili druge lične pripadnosti. Krivični zakonik, član 370, predviđa kazne za javno izazivanje mržnje. Najblaža je novčana kazna ili zakon do dvije godine, a najstroža je 10 godina ako je delo učinjeno nasiljem, prijetnjom, ili ako je izazvalo ozbiljne posljedice po život i zdravlje ljudi ili imovinu.

Ko su bili političari i aktivisti uz maskirane navijače na antiturskom skupu u Podgorici?

Politički subjekti treba zajednički da rade na jačanju institucija, očuvanju mira i promovisanja interesa svih građana, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić na obilježavanju 119 godina od uvođenja parlamentarizma u Crnoj Gori, poručivši da samo u stabilnosti i međusobnom razumijevanju naša država može ostvariti svoju viziju slobodne, pravedne i evropske države Povodom ovog jubileja, Mandić je istakao ponos zbog dugog demokratskog puta koji je naša država prešla od usvajanja Nikoljdanskog ustava 1905. godine i održavanja prve sjednice Narodne skupštine 31. oktobra 1906. godine.&nbsp; On je naglasio da ova svečanost nije samo podsjećanje na slavnu istoriju i bogato nasljeđe crnogorskog parlamentarizma, već i prilika da se reafirmišu temeljne vrijednosti na kojima počiva savremena Crna Gora – mir, stabilnost i zajedništvo.&nbsp; Mandić je podsjetio da su upravo te vrijednosti bile i ostale najvažniji uslov očuvanja državnosti i napretka našeg društva. Govoreći o evropskoj perspektivi Crne Gore, Mandić je poručio da je Skupština u prethodnom periodu dala ključni doprinos napretku u procesu pristupanja Evropskoj uniji, te izrazio uvjerenje da će do kraja godine biti ispunjeni svi neophodni preduslovi za zatvaranje novih poglavlja. On je naglasio da je to uspjeh cijele Crne Gore i dokaz zrelosti njenog parlamentarizma.&nbsp; Mandić je pozvao sve političke subjekte da zajednički rade na jačanju institucija, očuvanju mira i promovisanja interesa svih građana, poručivši da samo u stabilnosti i međusobnom razumijevanju Crna Gora može ostvariti svoju viziju slobodne, pravedne i evropske države. - Čvrsto sam uvjeren da su i izazovi sa kojima se danas suočavamo i događaji koji su se zbili prethodnih dana, samo prolazna dešavanja koja neće destabilizovati našu zemlju i da ćemo svi izvesti pouke koje su nam potrebne. Prethodnih mjeseci slične scene smo gledali na ulicama najvećih gradova Evropske unije, a njihova demokratija je pronalazila rješenja i adekvatne odgovore. Vjerujem da smo i kao narod i kao država dovoljno zreli da i naša demokratija, koja je još mlada, učini slično u Crnoj Gori. I baš po tim odgovorima će se cijeniti stepen dostignutih demokratskih standarda - zaključio je predsjednik Mandić. Na kraju obraćanja, Mandić je pozvao prisutne da posjete izložbu u holu Skupštine, koja prikazuje originalna dokumenta i arhivsku građu iz 1906. godine, svjedočanstva o prvim koracima parlamentarizma u Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151040_34bf026a1e7e74840f6e03ea97c9810afd6424856928b30858ed831f3e475d2c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031151040_34bf026a1e7e74840f6e03ea97c9810afd6424856928b30858ed831f3e475d2c" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Dan parlamentarizma"> </figure>  Obilježavanje Dana parlamentarizma upotpunjeno je organizacijom programa „Dan otvorenih vrata“, koji traje do 20 sati.&nbsp; - Tokom cijelog dana, vrata najvišeg zakonodavnog doma bila su otvorena za građane, studente, učenike i sve zainteresovane posjetioce, koji su imali priliku da se neposredno upoznaju sa radom, nadležnostima i istorijatom Skupštine Crne Gore. Kroz organizovane vođene posjete, učesnici su obišli reprezentativne prostorije Skupštine – Plenarnu salu, sale za odbore, zbirku protokolarnih poklona i stalnu umjetničku postavku - navedeno je u saopštenju Skupštine. Tokom programa, građani su kroz otvorenu i neposrednu komunikaciju sa predstavnicima Službe Skupštine Crne Gore imali priliku da se informišu o ulozi parlamenta u demokratskom sistemu, zakonodavnom procesu, kao i o aktivnostima kojima Skupština unapređuje transparentnost, otvorenost i saradnju sa javnošću.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151040_4def76b5795878d38146b0a5367f7b7aee1efee2509b12a9cd0343e289f8ea34.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031151040_4def76b5795878d38146b0a5367f7b7aee1efee2509b12a9cd0343e289f8ea34" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Dan parlamentarizma"> </figure>  Na platou ispred zgrade Skupštine bio je postavljen informativni punkt, gdje su posjetiocima bili dostupni promotivni i edukativni materijali. - Organizacijom Dana otvorenih vrata, Skupština Crne Gore još jednom je potvrdila svoju posvećenost jačanju povjerenja građana, unapređenju transparentnosti rada i afirmaciji demokratskih vrijednosti koje čine temelj savremenog crnogorskog društva. Skupština Crne Gore upućuje zahvalnost svim građanima koji su danas posjetili ovu instituciju i svojim učešćem doprinijeli obilježavanju ovog značajnog jubileja, te poziva javnost da i ubuduće prati i učestvuje u aktivnostima Skupštine koje imaju za cilj dalje jačanje otvorenog i dostupnog parlamenta - poručeno je u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151040_da0f34870833e87fd2ed2ea2462c5fc3158834002c3b5102063a140968af1940.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031151040_da0f34870833e87fd2ed2ea2462c5fc3158834002c3b5102063a140968af1940" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Dan parlamentarizma"> </figure>  &nbsp;

Mandić: Politički subjekti zajedno da rade na jačanju institucija, očuvanju mira i promovisanja interesa građana

U Budvi boravi 10,34 hiljade gostiju, što je deset odsto više u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Turističke organizacije tog grada.
Na osnovu podataka koje TO svake sedmice dobija od hotela, kampova, hostela, odmarališta i posredstvom sistema za prijavu boravka, a koji se odnosi na individualni odnosno privatni smještaj, U hotelima odmara 5,68 hiljada turista, među kojima su najbrojniji gosti iz Njemačke, Izraela, Velike Britanije, Francuske, Italije, Albanije, Rusije, Turske, Austrije i Kine.
U individualnom odnosno privatnom smještaju je registrovano 4,65 hiljada turista, a najbrojniji su iz Rusije, Srbije, Turske, Ukrajine, Azerbejdžana, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Izraela i Bjelorusije.
Prema zemlji porijekla, u kampovima boravi najviše gostiju iz Slovenije i Njemačke.

U Budvi 10,34 hiljade turista

Nije došlo do sudara vozova, već do kontakta između teretnog voza koji je bio zaustavljen na pruzi i lokomotive koja je upućena radi pomoći i prevlačenja teretnog voza - poručili su iz Željezničkog prevoza Crne Gore.
Teretni voz je, prema njihovim riječima, bio zaustavljen zbog potrebe za tehničkom asistencijom, a pomoćna lokomotiva je bila poslata kako bi izvršila prevlačenje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.7059%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fteretni-voz-se-sudario-s-lokomotivom-kod-mojkovca-povrijedeni-masinovoda-i-njegov-pomocnik&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Tokom tog postupka došlo je do kontakta između vozova, pri čemu su lakše povrijeđeni mašinovođa i njegov pomoćnik - ističu u ŽPCG.
Ističu da nije bilo putničkog saobraćaja niti opasnosti po putnike, te da je riječ o internom tehničkom događaju u okviru operativnog rada.
- Nadležna komisija će utvrditi sve okolnosti i uzroke događaja, a o rezultatima istrage javnost će biti blagovremeno obaviještena - naglasili su u ŽPCG.
Željeznički prevoz Crne Gore apeluje na medije da u budućem izvještavanju koriste tačne i precizne termine, kako bi se izbjeglo stvaranje pogrešne slike o karakteru događaja i radu željezničkog sistema.

ŽPCG: Nije došlo do sudara teretnog voza i pomoćne lokomotive nego kontakta

Advokat Darko Maraš, branilac azerbejdžanskog državljanina J.G, kazao je da je utvrđeno da njegov klijent nije bio na Zabjelu 26. oktobra kada se desio incident u kojem je lakše povrijeđen Podgoričanin M.J. Tvrdi da je Tužilaštvo svoje navode zasnovalo isključivo na iskazu oštećenog.
Viši sud u Podgorici ukinio je večeras pritvor državljanina Azerbejdžana i Turske J.G. i N.D. koji su uhapšeni zbog navodnog učešća u incidentu na Zabjelu u kojem je lakše povrijeđen M.J.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 74.7126%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvisi-sud-promijenio-odluku-ukinut-pritvor-dvojici-stranaca-ne-postoji-sumnja-za-pokusaj-ubistva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Njima je juče određen pritvor do 30 dana zbog krivičnog djela ubistvo u pokušaju. Međutim, sudija za istragu je dan kasnije donio drugu odluku, utvrdivši da nema sumnje za pokušaj ubistva.
- Odbrana je tokom cijelog postupka ukazivala da Jakub Gurbanov nije bio na licu mjesta u kritičnom trenutku, već je bio kod kuće i spavao. Na prijedlog odbrane, sinoć je donijeta naredba o izuzimanju snimaka sa kamera sa zgrade u kojoj moj klijent živi - kazao je advokat Maraš za TV E.
Kamere su izuzete sinoć i na osnovu pregledanih snimaka ustanovljeno je, navodi on, da njegov klijent nije napuštao stan kao što je i tvrdio u svojoj odbrani.&nbsp;
- Danas, oko 20 časova, donijeta je odluka da se mom branjeniku ukine pritvor, kao i drugom osumnjičenom. Tužilaštvo je sve svoje navode zasnovalo isključivo na iskazu oštećenog, koji je mog branjenika prepoznao kao osobu koja je učestvovala u ovom incidentu - rekao je za Maraš.

Advokat azerbejdžanskog državljanina: Utvrđeno da moj klijent nije bio na Zabjelu, Tužilaštvo navode zasnovalo isključivo na iskazu oštećenog

Advokat Stefan Jovanović, zastupnik mlade Podgoričanke koja je u petak popodne, po nalogu Osnovnog suda u Podgorici, završila u zatvoru na izdržavanje petnaestodnevne kazne na koju je osuđena, jer je odbijala da kćerku preda bivšem mužu, dostavio je Ministarstvu pravde, ministru Bojanu Božoviću, hitan zahtjev za prekid kazne, zatš što je žena u sedmom mjesecu rizične trudnoće, što je potvrđeno i pregledom u Kliničkom centru, na koji je upućena iz UIKS-a u utorak.
- Posjetio sam klijentkinju u prostorijama UIKS-a i danas sam predao Ministarstvu pravde, u skladu sa odredbama Zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti, zahtjev za prekid izdržavanja kazne koja joj je izrečena. Zahtjev sam podnio zato što su ispunjeni zakonski uslovi za prekid izdržavanja kazne. Ona je trudnica, u sedmom mjesecu je trudnoće, a trudnoća je, prema medicinskoj dokumentaciji visokorizična. Pregledana je i prije dva dana i tim pregledom je ustanovljena visokorizična trudnoća. U zahtjevu Ministarstvu pravde tražio sam da te činjenice provjere uvidom u njen medicinski karton, odnosno taj posljednji izvještaj ljekara – kazao je&nbsp;
ISPUNJENI ZAKONSKI USLOVI
Kategričan je da su ispunjeni svi zakonski uslovi za prekid kazne.
- Prije svega iz humanih razloga nadležno ministarstvo, u skladu mogućnostima, mora što brže da reaguje kako bi ispitalo sve navode iz ovog zahtjeva i u krajnjem kako bi prekinulo kaznu zatvora. Kao advokat nemam namjeru da ulazim u postupke u toku pred nadležnim sudom i u činjenice koje se odnose, na samo dijete i sve te postupke, već kroz ovaj zahtjev samo apelujem na Ministarstvo pravde da ispita sve okolnosti i da prekine izdržavanja kazne zatvora, jer su za to ispunjeni svi zakonom propisani uslovi – zaključio je Jovanović.
O petogodišnjoj djevojčici mlade Podgoričanke brine njena porodica kojoj je naloženo da je preda ocu, ali dvije primopredaje – u utorak i druga danas bile su neuspješne jer je dijete odbilo da ide sa ocem.
- I danas smo je poveli, ali je ona vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je familija Podgoričnake.
Tvrde i kako su im u utorak izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila.
- Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni za naš Portal.
SUTKINJA HRKOVIĆ POMJERILA KAMERU
Dostavili su nam i video zapis sa sigurnosne kamere pred ulaznim vratima njihovog stana na kojem se vidi sutkinja Ina Hrković, koja je došla u pratnji policije i drugih službenika, prije nekoliko dana, da im naloži predaju đeteta.
Na snimku se vidi kako sutkinja Hrković pomjera kameru kako se ne bi vidjela njihova komunikacija sa porodicom Podgoričanke.
- To što je uradila je neprihvatljivo – poručuju oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FQTqzA1g-zD0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>VIDEO: Sutkinja Ina Hrković pomjera kameru ispred stana porodice mlade Podgoričanke</div>
&nbsp;Objavili smo da je Podgoričanka prošlog četvrtka doputovala iz inostranstva kada je policija zaustavila na aerodromu i saopštila joj da se sjutradan, u petak, u četiri popodne, javi u stanicu policije.
- Ona je pošla i dala izjavu policijskom službeniku po krivičnoj prijavi bivšeg supruga. Tužilac je potom naložio da bude puštena kući, ali kada je krenula zaustavili su je policajci iz Javnog reda i mira i sproveli je kod inspektora koji joj je saopštio da moraju da je sprovedu u zatvor na izdržavanje kazne od 15 dana, jer ne da dijete bivšem suprugu – ispričala je ranije našem portalu njena familija.
Rekli su i da je u Spuž dovedena „bez uputnog akta“, koji je sutkinja naknadno dostavila.
U petak je u policiji, kako su nam rekli, izjavu dala i majka uhapšene Podgoričanke.
Sutkinja Osnvnog suda u Podgorici Ina Hrković kaznila je Podgoričanku na petnaestodnevnim zatvorom, jer odbija da bivšem suprugu preda njihovu djevojčicu zato što tvrdi da je on fizički zlostavlja.
ODLUKA SUDA
Sutkinja je još u maju naložila ovoj ženi da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom, jer je on, kako tvrdi, tuče, zbog čega je protiv njega podnijela i krivičnu prijavu. Tužilaštvo je tu prijavu odbacilo.
Mlada Podgoričanka odbija da kćerku predaje ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim rekla da je tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Od tada traži da njihov kontakt bude isključivo pod nadzorom, što je sud odbio.
S druge strane, sutkinja Hrković smatra da sigurnost đeteta nije ugrožena i da je u najboljem interesu djevojčice da vrijeme provodi sa ocem, obrazlažući da je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu protiv njega i da se postupak sada vodi po privatnoj tužbi, te da ni činjenica da se protiv njega pred tužilaštvom vodi još jedan postupak „nijesu dovoljni (razlozi p.a.) da sud zaključi da bi sigurnost djeteta bila ugrožena“.
Portal ETV uputio je pitanja ministru pravde Bojanu Božoviću, a nakon što je advokat Jovanović danas dostavio Ministarstvu hitan zahtjev za prekid kazne.

Djevojčica i danas odbila da ide kod oca, izvršitelj, tvrdi porodica, prijetio babi đeteta da će im se „ovo obiti o glavu“

Spajić: Ekonomsko samoubistvo je slati poruke da neko nije dobrodošao u našu zemlju, iduće sedmice će u proceduri biti prijedlog zakona o strancima

Sve što se dešava posljednja tri dana, specifično u Podgorici, sa narativima koji jesu širi, gotovo je preslikano na ono što se, nažalost, desilo aprila 1992. godine u Bosni i Hercegovini — a znamo šta se dešavalo poslije tog aprila 1992. godine — rekao je u emisiji Na kraju dana na Televiziji E bosanskohercegovački pisac i kolumnista Dragan Bursać.
Situacija u Crnoj Gori, kaže Bursać, neodoljivo podsjeća na devedesete godine prošlog vijeka, jer su prisutni identični antibošnjački, antimuslimanski, kako kaže, klerofašistički narativi, u kojima se, preko nekih teorija zavjere, a najčešće kroz narativ o ugroženosti srpskog stanovništva, „spontano” dešava „narod”.
- Fascinantna je ta gotovo iskopiranost načina na koji se to dešava. Svakom čovjeku koji je došao iz Bosne ili Hrvatske trenutno se aktivira PTSP, jer vi vidite, iz sekunde u sekundu, rulju koja ide sa željom da linčuje ljude druge i drugačije — specifično, u ovom slučaju, Turke, građane Turske koji su u Crnoj Gori. To je nešto zastrašujuće, i prosto ne možete da vjerujete da se nakon 35–36 godina takve stvari, takvim intenzitetom i tako brzo, dešavaju tu. Vidimo posljednja tri-četiri dana da događaj prestiže događaj — vidite u jednom trenutku mlade ljude, a onda saznajete da imaju u štekovima bejzbol palice, parole, transparente i prevoz. Vidite da tu nema spontanosti: vidite spaljivanje prodavnica koje drže turski državljani, vidite zapaljene automobile, pa saznate da ti ljudi zapravo i nijesu Turci, osim jednog — da su Azerbejdžanci, i da je došlo do kafanske tuče, provokacija, posjekotina, poderotina, ali ne napada kojim bi bio ugrožen život.I onda vidite transkripciju, kako bih ja rekao — kancelarije — gdje dobijate situaciju da zli Turci ‘idu, ubijaju, spaljuju, pokušavaju da zlostavljaju poštene građane Crne Gore’. Što je potpuno ludilo, što je zastrašujuće - rekao je Bursać.
Evidentan je potpis „kancelarije“, smatra Bursać, sa sjedištem u Beogradu, koji je, kako tvrdi, prisutan nesmanjenom žestinom još od ranih devedesetih godina — i taj obrazac je zastrašujuće isti.
- Ovo što se dešava posljednja tri dana, specifično u Podgorici, sa narativima koji jesu širi, gotovo je preslikano na ono što se, nažalost, desilo aprila 1992. godine u Bosni i Hercegovini. A znamo šta se dešavalo poslije tog aprila 1992. godine - istakao je Bursać.
Kaže i da na Balkanu ništa nije slučajno kada se u blizini nalazi Vučićev režim, jer je, kako navodi, obrazac isti — slanje batinaša i isceniranje događaja.
- Kako su ti batinaši obučeni, kako su maskirani, kakvu imaju ‘radnu opremu’ — zovem je radna oprema jer dobar dio batinaša pohađa kojekakve vojne i policijske akademije, i svi imaju iskaznice državne. Kad vidite da je to poprilično slično onome što se dešava na ulicama Podgorice posljednja dva-tri dana - zaključio je Bursać.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjIG0lLMaVr4&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>