U periodima ekstremnih ljetnjih temperatura posebno su ugroženi radnici na otvorenom, a uprkos zakonskim regulativama i preporukama nadležnih institucija, zaštita zdravlja na radu često se zanemaruje. Na ovo je upozorila Đina Janković, ekspertkinja za zaštitu i zdravlje na radu, gostujući u emisiji "Budilnik" na Televiziji E.
- Najugroženiji tokom vrelih ljetnih dana su građevinski radnici, radnici koji održavaju energetske i vodovodne mreže, oni koji rade na uklanjanju otpada, svi koji rade u plažnim barovima, na plažama, a ne smiju se zanemariti ni ljudi koji rade u poljoprivredi - istakla je Janković.
Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, kako kaže, svake godine pred početak ljeta donosi preporuke, ali postoje i precizni propisi koji obavezuju poslodavce.
- Imamo Pravilnik o mjerama zaštite i zdravlja na radu na privremenim i pokretnim gradilištima, kao i Pravilnik o mjerama zaštite i zdravlja na radu u radnoj sredini i radnoj okolini. Ta dva pravilnika u jednom članu propisuju da pri ekstremno visokim temperaturama, kada su temperature iznad 36 stepeni, ne bi trebalo da se obavljaju poslovi na otvorenom, osim u slučajevima kada je ugroženo ljudsko zdravlje i životi, u slučajevima ozbiljne i neizbježne opasnosti, odnosno kada su ugrožena materijalna dobra od društvenog interesa - navodi Janković.
Ona upozorava da se o ovim temama govori iz godine u godinu, što ukazuje na to da zakoni i preporuke i dalje ostaju mrtvo slovo na papiru.
- Nijesu to samo preporuke, već i dva pravilnika, što je zakonska obaveza poslodavaca da se pridržavaju ovih mjera. Koliko se to poštuje u praksi? Nažalost, svakog ljeta govorimo o ovome i sve dok govorimo i ukazujemo na problem koji je evidentan, činjenica je da se ne poštuju ni zakonske regulative, a ni preporuke - rekla je Janković.
Janković upozorava i na visoke vrijednosti UV zračenja, koje ovih dana dostižu između osam i devet, što predstavlja ozbiljnu opasnost po zdravlje.
- Visok UV indeks može dovesti do ozbiljnih posljedica po zdravlje – na prvom mjestu dehidratacije, vrtoglavice, toplotnog udara i svega onoga što trenutno izlaganje tako visokim temperaturama donosi svima nama koji se izlažemo suncu. Dakle, u periodima dana kada je UV indeks zračenja između 8 i 10, zdravstvena struka preporučuje da uopšte ne izlazimo napolje – čak ni da provodimo slobodno vrijeme na otvorenom, a kamoli da radimo - naglasila je ona.
Kada se rad na otvorenom ne može izbjeći, Janković podsjeća da su poslodavci dužni da obezbijede adekvatne uslove za rad.
- Poslodavac je dužan da obezbijedi zaposlenima dovoljnu količinu tečnosti da ne bi došlo do dehidratacije na visokim temperaturama, kao i češće pauze - kazala je ona.
Ona precizira da te pauze moraju biti organizovane u hladovini ili posebno pripremljenim, natkrivenim prostorima.
- Neophodno je da se pauze organizuju i održavaju u hladovini, ili u nekim za to specijalno određenim mjestima, gdje nema sunca. Da te pauze budu češće i, ukoliko je ikako moguće, da se rad organizuje u smjenama, kako bi se izbjegli udarni periodi oko podneva, kada su UV zračenje i temperature najviši - zaključila je Janković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Janković: Poslodavci ne poštuju propise o zaštiti radnika tokom ljetnjih vrućina

Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić kazala je da isplaćivanje uvećanih zarada po programu Evropa sad 2 prolazi bez poteškoća.
- Ovaj program je mnogo jednostavniji za primjenu nego Evropa sad 1. Do sada nije bilo pritužbi od građana da poslodavci ne odrađuju nešto kako ne treba - rekla je ona u emisiji "Okvir" na TVCG.
Nišić je, kako prenosi Portal RTCG, kazala da su ipak imali inicijative radnika, ali sve je išlo u korist poslodavca jer se sve odnosilo na pet i po odsto zarade koje poslodasvac ima pravo da zaadrži.
- U Crnoj Gori ima i pozitivnih primjera poslodavaca, koji su tih pet i po odsto prelili na zarade zaposlenih i nijesu htjeli na sebe da zadrže - kazala je Nišić.

500x500

1084x550

Nišić: Bez poteškoća isplaćivanje uvećanih zarada, nema pritužbi na poslodavce

Upozorenje da bi nakon gašenja Uprave za inspekcijske poslove, preuzimanje nadležnosti inspekcijskog nadzora moglo da dovede do haotičnog stanja i diskontinuiteta u radu službi nije uticalo da Vlada razmotri konkretne prigovore i rješenja precizirana uredbom koja definiše izmjene u organizaciji i načinu rada državne uprave.
Državni inspektori iz različitih oblasti rada juče su zvanično razdužili dokumentaciju i pečate, vratili ih Upravi za inspekcijske poslove koja od danas ne postoji, a inspekcijski nadzor nadležnih inspekcija prelazi pod okrilje ministarstava i organa uprave.
To je proisteklo iz Vladine uredbe kojom se mijenja ranija sistematizacija i način rada državne uprave. Članom 23 uredbe precizira se koje ministarstvo, odnosno organ uprave preuzima kojeg inspektora iz Uprave za inspekcijske poslove. Uredba stupa na snagu od danas, a svi državni organi moraju u roku od tri dana od stupanja na snagu uredbe uskladiti unutrašnje akte o sistematizaciji.
U praksi će neminovno doći do situacije da dojučerašnji državni organi koji su bili pod lupom inspektora sad budu nadređeni tim istim inspektorima.
Na to je, kako je Pobjedi potvrđeno iz Vlade, još 22. septembra ukazao u formi zvaničnog prigovora i glavni šumarski inspektor Dragan Otašević, diplomirani inženjer šumarstva.
On je u zvaničnom dopisu Generalnom sekretarijatu Vlade prigovorio na obavještenje Uprave za gazdovanje šumama i lovištima koja je 18. septembra, prije donošenja propisa iz člana 75a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru, Službeni list Crne Gore, broj 84/2024 posla dopis o preuzimanju, odnosno raspoređivanju inspektora za šumarstvo i lovstvo pod njenu ingerenciju.
Otašević je napomenuo Vladi da iz člana 62b uredbe o izmjenama i dopunama uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave proističe da poslove nadzora u ovoj oblasti preuzima Uprava za gazdovanje šumama i lovištima, što prema njegovoj ocjeni dovodi do klasičnog konflikta interesa jer je na osnovu više propisa, uključujući i važeći Zakon o šumama, zatim pravilnicima koji bliže uređuju ovu oblast „Uprava za gazdovanje šumama i lovištima bila glavni subjekat nadzora inspekcije za šumarstvo i lovstvo“.
- U članu 87 Zakona o šumama su decidirano navedena ovlašćenja šumarskog inspektora, a koja se u najvećoj mjeri odnose na rad, postupanje, procedure, uvid u dokumentaciju i sl. navedene uprave,
koja nam uredbom Vlade o izmjenama i dopunama uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, sa statusa subjekta nadzora prelazi u status poslodavca sa istim procedurama i propisima koje su gore navedeni – ukazao je glavni inspektor za šumarstvo u dopisu Generalnom sekretarijatu Vlade.
On je ukazao da se samo u ovoj godini od ukupnog broja izvršenih inspekcijskih pregleda „preko 80 odsto odnosilo na Upravu za gazdovanje šumama i lovištima“.
Iako je Ministarstvo javne uprave 17. septembra uputilo Generalnom sekretarijatu Vlade Crne Gore da razmotri i usvoji prijedlog uredbe, direktor Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Crne Gore Miloš Rajković je već sjutradan (iako uredba nije bila još usvojena) uputio
obavještenje Generalnom sekretarijatu Vlade i Ministarstvu poljoprivrede da će od Uprave za inspekcijske poslove preuzeti 12 šumarskih inspektora sa nivoom kvalifikacije obrazovanja VII1.
Vladinom uredbom definisano je da će danom stupanja na snagu, u skladu sa djelokrugom utvrđenim ovom uredbom, ministarstva i organi uprave od Uprave za inspekcijske poslove preuzeti „inspektore koji su vršili preuzete poslove, opremu i službenu dokumentaciju“.
Precizirano je da će Ministarstvo finansija preuzeti inspektore za igre na sreću i inspektore za javne nabavke, dok će Ministarstvo javne uprave preuzeti inspektore za usluge informacionog društva.
Prosvjetna inspekcija, odnosno inspektori sada će raditi pod okriljem Ministarstva prosvjete, dok će inspektori za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, usluge informacionog društva i tržišni inspektori biti u okviru Ministarstva ekonomskog razvoja.
Zdravstveni i sanitarni inspektori radiće u Ministarstvu zdravlja, inspektori za rad i zaštitu i zdravlje na radu u okviru resora Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
Po istom šablonu, inspektori socijalne i dječje zaštite, zatim inspektori za kulturna dobra, kulturnu baštinu i arhivsku djelatnost, inspektori za stanovanje, turistički, ekološki – u okviru konkretnih resora – odnosno ministarstava.
Izuzetak od koncepta da odjeli nekadašnje inspekcijske službe budu pod okriljem ministarstava primijenjen je na nekoliko službi.
Tako će inspektor za geodeziju raditi u okviru Uprave za nekretnine, inspektori za zaštitu bilja u okviru Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, inspektor za vode u okviru Uprave za vode, a šumarski inspektori i inspektori za lovstvo u okviru Uprave za gazdovanje šumama i lovištima.
Jedna od očekivanih varijanti bila je da navedene inspekcije za zaštitu bilja, vode i šumarstvo i lovstvo budu preuzete direktno od Ministarstva poljoprivrede, ali se ipak pribjeglo razuđenijem sistemu i razradi u okviru nadležnih uprava za pojedine oblasti.
Kako će se to odraziti na efikasnost i samostalnost u radu inspektora ostaje da se vidi, budući da će u praksi nesporno doći do sudaranja nadležnosti i objektivne okolnosti da rade u okviru organa koje su do juče – kontrolisali.

Inspektori bi po propisima trebalo da kažnjavaju svoje poslodavce...

Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović prosto nije mogao da izdrži, da se suočava sa podacima; vrpoljio se na stolici dok je Petar Komnenić, urednik emisije ,,Načisto” na Televiziji ,,Vijesti” pobrojavao sve propuste policije u slučaju bijega Miloša Medenice. I vidjelo se da teško može da izdrži... ,,Da se ne igramo ovđe žmurke i tutumiše, nego da radimo svoj posao iz svoje nadležnosti”, odbrusio je Šćepanović, pun hvale za sebe i svoj rad. &nbsp; Znate li za igru zvanu ,,tutumiš“, koju pominje usplahireni direktor Uprave policije? &nbsp; To je ono kad se jednom dječaku stavi povez na oči, pa onda on mora, poput šišmiša, uz pomoć drugih čula, prije svega sluha, pokreta, pipanja, da pronađe i identifikuje druge vršnjake, koji se moraju kretati u tačno omeđenom prostoru. &nbsp; I, kad se đeca igraju, zna da bude zabavno. Ali, kad se u državi Crnoj Gori, u državnim institucijama počne igrati ta igra, onda stvari postaju ozbiljne i govore o raspadu državnog sistema. &nbsp;&nbsp; ODGOVORNOST - NEPOZNATA RIJEČ ZA ŠĆEPANOVIĆA Direktor Uprave policije je svojevoljno, zaigrao igru tutumiša! &nbsp; Jer, Šćepanović pipa u mraku, od svih drugih traži odgovornost, traga za odgovornima, a preskače sebe i Upravu policije, koja je, po zakonu jedina bila ovlašćena da nadzire Miloša Medenicu. &nbsp; Pri tom, Šćepanović sam priznaje da je - samo dan prije nego što će Medenica pobjeći - naredio postavljanje alarma na graničnim prelazima. &nbsp; I tako je direktor Uprave policije upao u zamku vlastite bahatosti: ako je zaista &nbsp;predvidio da optuženik može pobjeći, kako je to previdio da naredi nadzor Miloša Medenice? &nbsp; I to je mučna crnogorska realnost: Kada odgovorni u državi počnu da se manipulativno bave izbjegavanjem vlastite odgovornosti, onda se - nekako zakonomjerno - desio novi slučaj Medenica. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260202190256_f444d62f47b3b159c1d93915e24ec2d1e99d93f9d3ab4d9a9260583c18a27422.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260202190256_f444d62f47b3b159c1d93915e24ec2d1e99d93f9d3ab4d9a9260583c18a27422" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="REALNA STVARNOST ILI REALNI AI: Slika sa navodnog video zapisa Miloša Medenice"> <figcaption>REALNA STVARNOST ILI REALNI AI: Slika sa navodnog video zapisa Miloša Medenice(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  ,,UKAZANIJE” MILOŠA MEDENICE Mislim na ona dva video zapisa đe se bjegunac Medenica, prekriven kapuljačom, uz osmjeh zahvaljuje ministru policije Danilu Šaranoviću i direktoru policije Lazaru Šćepanoviću na velikoj pomoći i razumijevanju zbog, kako reče, sramne presude kojom je nevin osuđen na veliku kaznu zatvora. &nbsp; Nekoliko sati nakon što se sinoć pojavio ovaj snimak, Uprava policija je objasnila da je riječ o manipulativnom video-zapisu koji je, citiram, sintetički generisan korišćenjem alata zasnovanih na vještačkoj inteligenciji, takozvani AI-generisani ili „deepfake“ sadržaj. &nbsp; I dobro je što je Uprava policije brzo reagovala, naravno ako se dokaže da su to bili lažni snimci Medenice... Međutim, problem za Šćepanovića, Šaranovića i ostale je - što mnogi građani i dalje vjeruju da &nbsp;video zapisi otkrivaju užasnu istinu: Medenica ne bi pobjegao, da nije bilo malo bratske pomoći iz vrha bezbjednosnog sektora. &nbsp;&nbsp; Ta pecepcija o radu vrha bezbjednosnog sektora je poražavajuća. I za čelnike policije, a još više za državu Crnu Goru – očito je da običan čovjek ne može povjeruje da su baš svi oni toliko nesposobni. &nbsp; I otuda sumnja da se iza svih skandaloznih propusta krije neki interes - finansijski, lični, grupni ili partijski. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260202190256_b964bc604bdaa21984f89c0f9d74e9de2cbc9fb3775243687cee37e1d9121ea7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260202190256_b964bc604bdaa21984f89c0f9d74e9de2cbc9fb3775243687cee37e1d9121ea7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="SKANDAL DRŽAVNIH SLUŽBENIKA: Mirjana Pajković i Dejan Vukšić"> <figcaption>SKANDAL DRŽAVNIH SLUŽBENIKA: Mirjana Pajković i Dejan Vukšić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  ,,SEKS AFERA” I POLICIJSKA MANIPULACIJA A istovremeno se otkriva – sramotni bijeg od bilo kakve odgovornosti. Baš kao nakon masakra u Medovini, baš kao nakon prošlogodišnjeg januarskog masovnog ubistva na Cetinju – osim brige o famoznom odsjaju naočara u kamerama - Šaranović, Šćepanović i ostali nijesu čak ni punudili ostavke. &nbsp; Ili, makar kao lični čin, pošli na Cetinje da izjave saučešća porodicama... To pokazuje i slučaj seks afere u koju su uključeni Dejan Vukšić, bivši čelnik ANB-a, bivši savjetnik predsjednika, i Mirjana Pajković, bivša direktorica Direktorata u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava. &nbsp; U subotu 31. januara policija je slavodobitno saopštila da su podnijeli krivičnu prijavu protiv Mirjane Pajković zbog sumnje da je, kako se to kaže u saopštenju, otuđila mobilni telefon Dejanu Vukšiću. &nbsp; Nakon toga je, navodno, počela sa njegovog telefona da šalje više uvredljivih fotografija i poruka. Zato je Vukšić, krajem marta prošle godine podnio prijavu protiv Pajković. &nbsp; Dakle: januara 2026. krivična policijska prijava, koja se nadovezala na Vukšićevu prijavu iz marta 2025, i to za navodno djelo - koje se desilo oktobra 2024?! Petnaest mjeseci od navodnog djela do policijeskog djelovanja – ne djeluje baš kao briljantna akcija. &nbsp; Ali, ni pametno sročeno saopštenje. Jer, ako je Pajković iz Vukšićevog telefona slala, kako to policija kaže, uvredljive fotografije i poruke, to znači da je bivši direktor ANB-a u svom telefonu imao riznicu fotografija i snimaka kojima su se mogli ucjenjivati ljudi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026020220020_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026020220020_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKI RAD: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>ZAJEDNIČKI RAD: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DRŽAVNO ĆUTANJE Da li je zloupotrijebio položaj dok je bio čelnik ANB-a - to izgleda Šaranovićevu i Šćepanovićevu policiju ne interesuje. Niti ih je zanimalo da provjere kako je to Vukšić znao za materijal kojim mogu da se ucjenjuju ljudi. &nbsp; &nbsp;,,Prikupljao sam taj takozvani kompromitujući materijal, koji nije bio materijal kompromitujući u smislu izvršenja krivičnog djela. Prosto, neki ljudi ne žela da im se znaju neke lične stvari, shvatate...” &nbsp;Tako se u iskrenom istupu na A+ televiziji razotkrio bivši načelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost. Ali, ta njegova priča državu izgleda nije interesovala. Baš kao onda kada je, kao čelnik ANB-a, na Odboru za bezbjednost bezobzirno razotkrio identitete agenata CIA u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;Kao što je država ćutala juče, tako i danas ćute o Vukšićevim potezima. &nbsp; Da li je povjerljivi materijal Vukšić iznio iz prostorija Agencije za nacionalnu bezbjednost? Je li, kako piše u jednoj krivičnoj prijavi, načelnik ANB-a krajem 2021. godine samovoljno, a nezakonito, &nbsp;prisvojio sistem za prisluškivanje i koristio ga za praćenje političkih protivnika? &nbsp;

Državna igra ,,tutumiša”

Vlada iranskog reformističkog predsjednika Masuda Pezeškijana objavila je imena i nacionalne identifikacione brojeve 2.985 osoba ubijenih tokom nedavnih protesta širom zemlje.
Objavljivanje zvanične vladine liste 2. februara pretvorilo je novinske kioske u sumorne memorijale i pokrenulo raspravu o tome da li ovaj potez predstavlja istinski iskorak u transparentnosti ili proračunati pokušaj da se ublaži razmjera daleko veće tragedije.
Lista, koju je objavila administracija Pezeškijana, identifikuje gotovo 3.000 žrtava. Državi bliski mediji istakli su imena na naslovnicama, predstavljajući objavu kao dokaz „hrabre transparentnosti“ vlade.
Međutim, organizacije za ljudska prava i aktivisti optužuju Islamsku Republiku da pokušava „preuzeti kontrolu nad narativom“ i značajno umanjiti stvarne razmjere stradanja.
Kabinet predsjednika zvanično je saopštio da broj poginulih iznosi 3.117, navodeći da se razlika između te brojke i objavljene liste odnosi na 131 neidentifikovano tijelo.
Ipak, u intervjuu za Radio Farda Radija Slobodna Evropa, Mahmood Amiry-Moghaddam, direktor organizacije Iran Human Rights (IHR) sa sjedištem u Oslu, rekao je da sam obim objavljenih imena predstavlja priznanje „masakra ogromnih razmjera“ koji država više nije mogla sakriti.
- Nijesu mogli zadovoljiti javno mnijenje s manjom brojkom. Ovo je zvanično priznanje masovnog pokolja. Čak i 3.000 je ogroman broj, ali na osnovu našeg iskustva nivo tajnosti i dalje je vrlo visok- rekao je Amiry-Moghaddam.
Organizacije za ljudska prava navode da su ovakva neslaganja uobičajena i u skladu s ranijim obrascima. Tako je IHR 2024. godine potvrdio 503 pogubljenja povezana s drogom u Iranu, dok je vlada zvanično priznala samo 15. Američka organizacija za ljudska prava HRANA provela je preliminarnu analizu vladine liste, opisujući je kao „na brzinu urađenu“ i prepunu pravopisnih grešaka, dupliranih unosa i nepotpunih identifikacionih podataka, uz potpuni izostanak kontekstualnih informacija poput vremena, mjesta ili uzroka smrti.
Kritičari tvrde da su vlasti, ne navodeći da li su ubijeni bili demonstranti, prolaznici ili pripadnici bezbjednosnih snaga, učinile gotovo nemogućim da javnost nezavisno provjeri podatke ili pozove konkretne zvaničnike na odgovornost.
Javni bijes dodatno je podstaknut skandalom na državnoj televiziji Ofogh. Prvog februara voditelj emisije Khat-Khatti (Doodle) izazvao je ogorčenje širom zemlje nakon što je podrugljivo sugerisao da se tijela demonstranata čuvaju u „zamrzivačima supermarketa“ ili „aparatima za sladoled“.
Reformistički novinar i bivši gradonačelnik Teherana Gholamhossein Karbaschi rekao je da je ovaj incident razotkrio dublju trulež sistema. Kritikovao je vladu zbog povećanja budžeta državnog emitera (IRIB), za koji je rekao da ga vodi „nepismena“ grupa ljudi potpuno odvojena od ožalošćene javnosti.
Dok vlada i dalje stoji iza svoje procjene od oko 3.100 poginulih, branioci ljudskih prava vjeruju da je stvarni broj ubijenih tokom talasa protesta — koji je započeo 28. decembra — vjerovatno znatno veći.
- Naša procjena, zasnovana na svjedočenjima očevidaca i preciznim podacima, sugeriše da brojke koje se pominju u medijima — poput 20.000 ili 30.000 — ne djeluju nerealno- rekao je Amiry-Moghaddam.
Dodao je da se čak i u trenutnom procesu verifikacije organizacije IHR otprilike polovina potvrđenih žrtava ne nalazi na zvaničnoj vladinoj listi.
U međuvremenu, HRANA, čije podatke Radio Slobodna Evropa redovno koristi od početka nasilnog obračuna, navodi da je njen potvrđeni broj poginulih, uključujući pripadnike bezbjednosnih snaga, dostigao 6.842. Dodatnih 11.280 smrtnih slučajeva je pod istragom, dok je više od 49.000 ljudi uhapšeno.

Iran objavio spisak poginulih tokom protesta, organizacije za ljudska prava tvrde da je broj žrtava znatno veći

Ministarstvo kulture i medija, kroz Javni konkurs za sufinansiranje projekata od značaja za razvoj kreativnih industrija u 2026. godini, opredijelilo je ukupno 400.000 eura za podršku inovativnim i tržišno orijentisanim projektima koji spajaju kreativnost i preduzetništvo, a koji mogu doprinijeti razvoju kreativne ekonomije Crne Gore.
Kako se navodi u saopštenju, konkurs koji je otvoren do 3. marta namijenjen je inicijativama sa jasnim potencijalom za komercijalnu održivost i stvaranje novih proizvoda i usluga, uz poseban fokus na multisektorski pristup i doprinos razvoju sektora kreativnih industrija, uključujući i regionalne klastere.
- Poseban segment konkursa odnosi se na podršku razvoju ženskog preduzetništva, te će najmanje 50% ukupnih sredstava biti usmjereno na projekte koji doprinose većem učešću žena u ovoj oblasti- navode iz MKM.
Najavleno je i da će Ministarstvo sufinansirati projekte u sljedećim oblastima: uspostavljanje ICT proizvoda i digitalnih servisa (softverska rješenja, aplikacije, digitalne platforme, video igre); arhitektura i urbanističko planiranje; dizajn i kreativno oblikovanje; digitalne umjetnosti i multimedija; kreativno zanatstvo i tradicija.
- Vlada Crne Gore, kroz Ministarstvo kulture i medija i redovne godišnje konkurse, u posljednjih nekoliko godina, prepoznala ovaj sektor kao oblast sa značajnim potencijalom za generisanje ekonomske dobiti i održivosti u kulturi. Najviši iznos podrške po aplikantu iznosi do 30.000 eura, dok je podnosilac prijave dužan da obezbijedi najmanje 50% ukupnog budžeta projekta iz sopstvenih ili drugih izvora- navodi se u saopštenju i dodaje da pravo učešća na konkursu imaju preduzetnici i pravna lica sa sjedištem u Crnoj Gori, registrovana za obavljanje djelatnosti kulture.
 
&nbsp;

MKM: Za kreativne industrije u 2026. opredijeljeno 400.000 eura

U okviru potrage za odbjeglim Milošem Medenicom, policija je u nedjelju veče pretresala dvije kuće u vlasništvu Radoslava Gileeta Stanišića, jednu u podgoričkom naselju Zagorič i drugu u selu Bratonožići, saznaje portal <a href="https://www.standard.co.me/hronika/standard-saznaje-zbog-sumnje-da-skriva-medenicu-policija-pretresala-kuce-gileta-stanisica-u-podgorici-i-bratonozicima">Standard</a>.
Više od 15 policijskih službenika pojavilo se u nedjelju veče, oko 20 časova, u podgoričkom naselju Zagorič, gdje je izvršen pretres Stanišićeve kuće.
Policija je potom, kako saznaje Standard, od Stanišića zatražila da pođe sa njima u Bratonožiće, gdje takođe posjeduje kuću, kako bi se provjerilo da li se u njoj krije odbjegli Medenica.
Stanišič je, prema njihovim saznanjima, uz policijsku pratnju, svojim vozilom krenuo ka Bratonožićima.
Na licu mjesta ga je, prema saznanjima portala Standard, dočekalo još dvadesetak policajaca, koji su izvršili pretres Stanišićeve kuće zbog sumnje da u njoj boravi Medenica i da je vlasnik eventualno pomogao njegovo skrivanje.
Nakon oba pretresa, Miloš Medenica nije pronađen.

Tag: poslodavci

Janković: Poslodavci ne poštuju propise o zaštiti radnika tokom ljetnjih vrućina

Nišić: Bez poteškoća isplaćivanje uvećanih zarada, nema pritužbi na poslodavce

Inspektori bi po propisima trebalo da kažnjavaju svoje poslodavce...

Državna igra ,,tutumiša”

Iran objavio spisak poginulih tokom protesta, organizacije za ljudska prava tvrde da je broj žrtava znatno veći

MKM: Za kreativne industrije u 2026. opredijeljeno 400.000 eura

Zbog sumnje da skriva Medenicu, policija pretresala kuće Radosava Stanišića u Podgorici i Bratonožićima

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO