Analiza poslovne 2024. godine, koja je urađena u okviru inicijative Top Business Montenegro, pokazala je da je od 4.043 preduzeća koja su osnovana 2020. - samo njih 1.608, odnosno manje od 40 odsto, predalo finansijski iskaz za prošlu godinu i aktivno je u ovoj. To, kako su ukazali u TBM, znači da se preko 60 odsto preduzeća gasi &nbsp;prije svoje pete poslovne godine - odnosno da su danas aktivne svega dvije od pet firmi koje su osnovane 2020. godine&nbsp; Privreda Crne Gore u 2024. godini zabilježila je, prema ovim podacima, rast prihoda, ali i izražene znakove usporavanja, pad broja predatih finansijskih izvještaja i manje novoosnovanih preduzeća u odnosu na 2023. godinu. &nbsp;Ratko Nikolić, glavni analitičar TBM i osnivač BI Consultinga, kazao je na konferenciji za novinare u Privrednoj komori Crne Gore da je nominalna stopa rasta prihoda domaće privrede u 2024. godini bila oko 6,0, a realna oko 2,5 odsto. - Taj rast osjetno je manji i, uz još neke faktore, pokazuje jasne znakove usporavanja. Prvi put od kada radimo istraživanja bilježimo manji broj predatih finansijskih iskaza u odnosu na prethodnu godinu. Uz to, manji je i broj novosnovanih preduzeća, a veći broj obrisanih i zatvorenih firmi. I pored toga što je razlika u korist novoosnovanih firmi i dalje pozitivna za oko 4,500 subjekata, broj predatih finansijskih iskaza je manji. Da li je u pitanju usporeni nastavak kretanja po inerciji od prethodnih godina ili je u pitanju samo predah pred intenzivan rast sa nekim novim impulsom ostaje nam da vidimo u narednom periodu - rekao je Nikolić. On je naglasio da je ostvaren rast prihoda u hotelskoj industriji i ugostiteljstvu, u onom dijelu koji se prijavljuje. - Imajući u vidu ranije objavljene procjene da je ukupni prihod od turizma u 2024. godini bio manji, može se zaključiti da je pad u segmentu privatnog smještaja i drugim segmentima prihoda koji se procjenjuju bio još veći. U tom dijelu, naglasio bih i znatan pad u IT industriji koji je zabilježen i pored nadprosječnog rasta cijena - naveo je Nikolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529180532_19d5e400ab15a17fd0aa7fa709466a60ab4f524c11ceb02fac3778174bdc65fd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250529180532_19d5e400ab15a17fd0aa7fa709466a60ab4f524c11ceb02fac3778174bdc65fd" data-rendition-name="original" width="1800" height="1200" loading="lazy" alt="TopBussinesMontenegro analiza"> </figure>  Rekao je da je poslovanje mikropreduzeća opet u kumulativnom minusu, a da se porast kapitala vjerovatno nadoknađuje dokapitalizacijom iz lične akumulacije. - Ove godine smo malo detaljnije analizirali novoosnovana preduzeća čime, nadamo se, iniciramo i neko detaljnije istraživanje na temu prosječnog ‘životnog vijeka’ preduzeća u Crnoj Gori. S tim u vezi došli smo do rezultata da svega 50 do 70 odsto novoosnovanih preduzeća predaje finansijske iskaze u godini u kojoj su osnovana i da je taj broj u padu, a da oko 3,5 odsto preduzeća bude ugašeno u istoj godini kada su osnovana. Posmatrano u nešto dužem periodu, od 4.043 preduzeća koja su osnovana 2020. godine samo njih 1.608 (manje od 40 odsto) predalo je finansijski iskaz za 2024. godinu i aktivno je u 2025. godini. To znači da preko 60 odsto preduzeća bude ugašeno prije svoje pete poslovne godine, odnosno da su danas aktivne svega dvije od pet firmi koje su osnovane 2020. godine - ukazao je Nikolić. &nbsp;Pavle Radovanović, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore, istakao je potrebu za strateškim pristupom i snažnijom komunikacijom između privrede i donosilaca odluka. - Poslovni ambijent u Crnoj Gori je, prema percepciji poslovne zajednice, prilično kompleksan i još uvijek obilježen brojnim izazovima. Najveći izazovi koje ističu odnose se na regulatornu nepredvidivost, administrativne barijere, nedostatak kvalifikovane radne snage, kao i prisustvo sive ekonomije - rekao je on. Smatraju, kaže, da se na takve izazove može odgovoriti ako donosioci odluka i privreda budu sarađivali, kroz otvorenu komunikaciju i institucionalno povjerenje. - Samo uz aktivno uključivanje privrede u proces donošenja odluka možemo stvarati stabilan i predvidiv poslovni ambijent. Uz to, ključan je strateški pristup kod kreiranja ekonomske politike i jasno definisanje razvojnih prioriteta - poručio je Radovanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529180532_029e38d08d49ba48261c7e1cd0f324bf3eb926cb2e07bc59539472289e59e0dd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250529180532_029e38d08d49ba48261c7e1cd0f324bf3eb926cb2e07bc59539472289e59e0dd" data-rendition-name="original" width="1800" height="1200" loading="lazy" alt="TopBussinesMontenegro analiza"> </figure>  Nikola Perišić, član Upravnog odbora CKB banke zadužen za Sektor poslovanja sa pravnim licima, naglasio je ulogu te finansijske institucije kao snažnog oslonca crnogorskoj ekonomiji. - Godina iza nas pokazala je koliko su crnogorske kompanije otporne, fleksibilne i spremne da odgovore na izazove savremenog poslovanja. Ponosni smo što su mnogi naši klijenti u 2024. godini ostvarili značajan rast, proširili polovanje i otvorili nova radna mjesta. Crnogorska komercijalna banka ostaje posvećen partner u tim uspjesima - kako velikim sistemima, tako malim i srednjim preduzećima - istakao je on. Poručio je da CKB prepoznaje ključnu ulogu malih biznisa u razvoju lokalne ekonomije. - Svaki veliku uspjeh počinje idejom i hrabrošću da se napravi prvi korak. Naša misija je da budemo oslonac tim idejama - kroz finansijsku podršku, savjetovanje i povjerenje. Čestitamo svim kompanijama koje su poslovale odgovorno i transparentno. Tu smo da zajedno gradimo snažniju i održiviju ekonomiju Crne Gore - istakao je Perišić. Bojana Maraš, predstavnica kompanije MTEL, istakla je lidersku poziciju kompanije i njenu posvećenost korisnicima. - Poslovni prihodi govore o viziji kompanije MTEL, o našoj inovativnosti i posvećenosti korisnicima. Svaka nagrada koju dobijemo je nagrada za naše korisnike, zbog kojih ćemo nastaviti da pomjeramo granice i otvaramo vrata budućnosti velikih i jednakih prilika. Osim poslovnih prihoda raste i naše tržišno učešće. U ovu godinu ušli smo kao apsolutni lider u svim segmentima i tim putem svi naši zaposleni koračaju predano, posvećeno i odgovorno - kazala je Maraš. Inicijativu Top Business Montenegro pokrenula je Agencija za kreativne komunikacije BI Communication, uz podršku prvog crnogorskog provajdera poslovnih informacija - kompanije BI Consulting. Projekat se realizuje u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore i pod pokroviteljstvom Crnogorske komercijalne banke.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Analiza TBM: Preko 60 odsto preduzeća se gasi prije pete godine poslovanja

U Upravnom odboru Plantaža nema nijednog stručnjaka iz vinskog svijeta, a to nije ni izvršni direktor Igor Čađenović. Izbor vrhunskih profesionalaca je prvi i najvažniji korak na početku oporavka Plantaža, poručili su iz udruženja STEGA.
Udruženje STEGA već duže vremena upozorava na izuzetno loše poslovanje Plantaža i nestručan rad njenog rukovodstva. 
- Već više godina slušamo samohvalisenje rukovodstva Plantaza o „izuzetnim rezultatima“, a koje zaista teško bilo ko iz struke može razumjeti. Široj javnosti se plasiraju informacije od izvršnog direktora Igora Ćađenovića koje prikrivaju činjenice i realno stanje, a odmah poslije toga i saopštenje Plantaža o navodnim netačnim podacima koje iznosi STEGA. Pritom, nema konkretnog demantovanja ni jednog podatka koje smo iznijeli. Na taj način se svjesno stvara lažna slika o poslovanju ove kompanije - navedeno je u saopštenju STEGE.
Poslije, kako su rekli, „uspješne“ 2022. i 2023. godine po mišljenju uprave Plantaža, i 2024. se završila sa „fenomenalnim i istorijskim rezultatima". Stoga, u STEGI su postavili nekoliko pitanja i iznijeli činjenice.
- Predstavili ste kao veliki uspjeh to što ste 2023. ostvarili negativno poslovanje od oko šest miliona eura, i da je to značajno manji gubitak od 12 miliona eura ostvarenih u 2022. godine. Pitamo da li ijedna firma na svijetu ovakve rezultate prestavlja kao istorijski uspjeh? Hvalite se da su Plantaže ostvarile u 2024. pozitivno poslovanje od oko 300 hiljada eura, pa nas interesuje da li je Bord direktora kao najveći organ upravljanja firme odobrio planove da poslujete sa milionskim gubicima, ili minimalnim pozitivnim rezultatom koji se ostvaruje prodajom zemljišta Plantaža, i da li i oni proslavljaju ovakve rezultate - pitaju u ovom udruženju.
Takođe, postavljaju pitanje da li je dobar rezultat poslovanja što Plantaže duguju državi poreze i doprinose u iznosu od 15,4 miliona eura da bi se namirivale kratkoročne obaveze koje se ne mogu redovnim poslovanjem pokrivati. 
- Saopšteno je da ste naslijedili poreske dugove od stare uprave. Korektno i tačno bi bilo da su na kraju 2019. godine bila izmirena sva poreska dugovanja prema državi, i da je tada uslijedila korona i spriječenost u 2020. godini da se obaveze isplate, a koje su na kraju te godine iznosile oko 4,7 miliona eura. Trebalo je iznijeti i tačan podatak da su obaveze prema državi periodu 2021-2024. povećane za oko 11 miliona eura - naglašeno je u saopštenju.
<h2>Proizvodnja</h2>
STEGA konstatuje da su vinogradarski zasadi suština Plantaža, te da rezultat ne može biti dobar dok je vinogrdaima stanje loše. 
- Ističete samo da je berba 2024. godine bolja od 2023, zaobilazeći podatak da je 2023. bila najgora berba u istoriji Plantaža kada se ubralo svega osam miliona kg grožđa, što je za devet miliona kg manje od nekadašnjeg prosjeka, a u 2024. šest miliona kg manje takođe od ranijeg prosjeka. Za vrijeme Vašeg upravljanja je iskrčeno, pripremljeno za krčenje i zapušteno na stotine hektara vinograda zahvaljujuću, prije svega, i izgubljenoj kvalifikovanoj radnoj snazi. Loše berbe su dovele i do najmanje proizvodnje vina u istoriji Plantaža, pa je tako u 2024. i 2023. u odnosu na 2019. godinu proizvedeno manje 2,5 miliona litara,m odnosno četiri miliona litara - ističe se u saopštenju.
<h2>Prodaja</h2>
STEGA podsjeća da su se Plantaže pohvalile istorijskom prodajom flaširanih proizvoda, a tačno je, navode, da prodaja količinski nije dostigla 2019. godinu. Prema informacijama tog udruženja, prodaja 2023. godine bila je manja oko 700 hiljada litara, a 2022. iznosila je oko 1,6 miliona litara. Konačno, kažu, i u količinski prodaja je manja. 
- Što se tiče finansijskih iznosa znamo, da je zbog ekonomskih kretanja prosječna vrijednost skoro svake robe porasla od 2019. do 2024. za nekih 50 odsto, pa su tako ii proizvodi Plantaža povećali cijene proizvoda u prosjeku za nekih 30 odsto. Zar ne bi bilo logično da je finansijski prodaja trebalo više da raste, pa tako od prihoda prodaje iz 2019. godine od 25 miliona eura , sa povećanjem cijena od oko 30 odsto, trebalo je biti barem oko 32 miliona eura, a ne oko 27 miliona eura koliko je ove godine ostvareno - konstatuje se u saopštenju.
Podsjećaju i da su u Plantažama rekli da je prodaja usmjerena ka profitabilnosti i većoj prodajnoj cijeni, a ne u količinskoj realizaciji. Međutim, STEGA obavještava da su proizvodi Plantaža od 2021. do polovine 2024. g. bili jeftiniji od vina mnogih proizvođača koji su u prethodnim godinama bili jeftiniji od Plantaža. 
- Takođe su na mnogim tržištima prisutni popusti - akcije na Plantažina vina od punih 50 odsto, pa nas zaista čudi kako ste to vodili računa o većim prodajnim cijenama i profitabilnosti. Svakako je bilo lakše prodavati vina po bilo kojim cijenama kada vam je na zalihe ostalo preko 19 miliona litara, ili 42 miliona eura iz 2020. godine - navodi se u saopštenju.
Kada Plantaže komentarišu „istorijsku“ prodaju u Crnoj Gori, treba da znaju, kažu u uddruženju STEGa, da je vrijednost uvoza vina u Crnu Goru u 2024. godini povećana u odnosu na 2019. za oko 7,5 miliona eura, dok su Plantaze u 2024. imale minimalno povećanje prodaje u Crnoj Gori u odnosu na 2019. To je, kažu, za brigu. 
- Izvozna tržišta se posljednjih godina drastično gube, poput Kine koja bilježi veliki pad prodaje, kao i sveobuhvatno izvoz koji Plantaže ostvaruju mimo zemalja regiona - konstatuje se u saopštenju.
<h2>Finansiijski rezulati</h2>
STEGa se osvrnula i na tvrdnje Plantaža o istorijskom uspjehu kompanije sa prihodima od 35 miliona eura, ili za oko 1,5 miliona eura viši nego 2019. godine.
- Ali ne navodite da je u te prihode ušla všsemilionska prodaja zemljišta, pa bi bilo korektno da makar iznesete da vam je prodaja zemljišta obezbijedila pozitivan godišnji finansijski rezultat. Ne spominjete ni da je u 2023. i 2024. postignut baš istorijski rezultat, ali u povećanju troškova poslovanja, koji su inace u odnosu na 2019. veći za oko 5,5 miliona eura - navode iz tog udruženja.
Istaknuto je, podsjećaju, da je finansijski dug kompanije 2024. ggodine smanjen, i to prema bankama 3,6 miliona eura, a ukupni dug jedan milion eura.
STEGA pita zašto kompanija u analizi dugovanja firme ne navede da su povećali dugovanja na nekoj drugoj strani od 2,6 miliona eura, vjerovatno prema dobavljačima, ili državi.
- Navodite da ste posljednje četiri godine smanjili dug prema bankama sa 23,4 miliona na 16,5 miliona eura, a ne saopštavate da ste u tom periodu dug prema državi povećali za oko 11 miliona eura. Iznosite da je kompletan dug prema poslovnim bankama naslijeđen, iako treba da znate na koji način je potrošen taj kreditni novac. Tada su ostvarene značajne investicije: nova hladnjača, nova linija za flaširanje, podizanje vinograda itd. Za vrijeme Vašeg upravljanja prodato je više miliona eura zemljišta, a da nijedna ozbiljna investicija nije realizovana - naglašeno je u saopštenju.
Pošto se Čađenović, kažu u STEGI, pohvalio velikim uspjehom povećanjem investicija u 2024. od 1,5 miliona eura, ističu da su investicije zbirno gledajući za vrijeme njegovog upravljanja od tri godine iznosile oko 5,3 miliona eura, dok su investicije u periodu 2017-2019. iznosile oko 12,3 miliona eura. 
- Tvrdnja da se ste finansirali investicije iz sopstvenih sredstava, a s obzirom da državi dugujete 15,4 miliona eura i da ste prihodovali od prodaje zemlje 5,4 miliona eura, upućuje da se ipak može zaključiti da se finansirate iz „tuđih izvora“ - navedeno je u saopštenju.
Navođenje kao rješenje za plaćanja obaveza državi kroz valorizaciju zemljišta koje se decenijama ne koristi je, kažu u STEGi, nedopustivo jer ni proslije upravljačke strukture blizu 60 godina nisu prodavale zemljište u desetinama miliona eura za plaćanje poreza i doprinosa državi.
- Da li je istina da ste na tenderima u 34 javna poziva od 2022. do 2024. godine dali na prodaju preko 250.000 metara kvadratnih sa početnom cijenom od oko 17,5 miliona eura. Za period 2023/2024. na prodaju je ponuđeno oko 13 miliona eura zemljišta. Da li je istina da ste u milionskom iznosu prodali zemljište Plantaža u 2024. godini što je uticalo na značajno povećanje prihoda u 2024. godini? Da li smatrate da se treba hvaliti istorijskim prihodima na račun prodaje Plantažine zemlje? Da li je istina da ste imali zahtjev prema ministru poljoprivrede da se 30 hektara Plantažinog zemljišta prebaci sa poljoprivrednog na građevinsko, i na taj način omogući prodaja zemljišta u više desetina miliona eura? O Vašoj izjavi „mi ne prodajemo nacionalno blago i želimo da ga sačuvamo u naslijeđe budućim generacijama“ je nešto o čemu ce šira javnost donijeti sud. Za nas je najgora vrsta manipulacije - ističe se u saopštenju.
Poručuju da je Plantažama potreban menadžment i Upravni odbor koji su vinski znalci i vrhunski profesionalci. 
- U Upravnom odboru nema nijedan stručnjak iz vinskog svijeta, a nijeste to ni Vi. Izbor vrhunskih profesionalaca je prvi i najvažniji korak na početku oporavka Plantaža. Zato će se STEGA i dalje boriti za bolje Plantaže - zaključeno je u saopštenju.

STEGA: "Plantaže" obmanjuju javnost, Čađenović svjesno stvara lažnu sliku o poslovanju kompanije

Za Aerodrome Crne Gore (ACG) ova godina je rekordna i po prometu putnika i po bruto poslovnim prihodima, saopštio je izvršni direktor kompanije, Roko Tolić.
Aerodromi Crne Gore su, kako je kazao, od 1. januara do 15. decembra, opslužili preko 2,82 miliona putnika, što je 15 odsto više nego prošle i osam odsto više nego 2019. godine.
- Dakle, ovo je za nas rekordna godina. Posebno izdvajamo Aerodrom Podgorica, na kojem smo opslužili čak 36 odsto više putnika nego tokom predpandemijske, 2019. godine, a u Tivtu prvi put od kovida imamo preko milion putnika - rekao je Tolić na godišnjoj konferenciji za novinare.

Tolić je, kako je saopšteno iz ACG, kada je riječ o poslovnim prihodima, kazao da je izvjesno da će preći 51 milion eura, što je 15 odsto više nego prošle godine.
- Neto dobit poslije oporezivanja premašiće deset miliona eura, što predstavlja još jednu godinu kontinuiteta u rastu od 2020. godine. Međutim, javnost treba da zna da od ukupnog prihoda, čak 12 miliona eura alociramo avio-kompanijama koje smo animirali da ostanu u Crnoj Gori. Tim iznosom podupiremo prevoznike koji su otvarali nove rute, koji su rasli u broju putnika, ili koji održavaju linije i preko zime kroz našu Podsticajnu šemu“, napomenuo je Tolić.
To znači, kako je rekao, da su ACG i tokom ove godine praktično bili „usamljeni“ u finansiranju avio-dostupnosti.
- Često čujemo kako je naš cjenovnik razlog nekonkurentnosti. To nije tako. Naš cjenovnik je konkurentan - objasnio je Tolić i skrenuo pažnju na to da sve države regiona, uz aerodrome, dodatno imaju različite modele kojima finansiraju otvaranje novih linija, dolazak novih-avio kompanija i to, prvenstveno, niskobudžetnih.
On je poručio da niko ne leti iz ljubavi.
- Sve države regiona, sa nivoa nacionalnih i/ili lokalnih vlasti, primjenjuju različite modele finansiranja cjelogodišnjih linija. Riječ je o milionskim iznosima koje ulažu u, prije svega, niskotarifne prevoznike, da bi ih motivisali da povećaju nalet. Dakle, aktivno radimo na tome da se i kod nas u taj proces uključe i naši uvaženi partneri iz privrede i organa vlasti - kazao je Tolić.
On je naveo da su, uz podršku resorne ministarke Maje Vukićević, blizu usvajanju novog modela dodatnih podsticaja.
S obzirom na proces evropskih integracija, najvažnije je da model dodatne podrške ne bude okarakterisan kao državna pomoć, već da bude u skladu sa EU regulativom.
- Od Agencije za zaštitu konkurencije smo, u ovoj fazi, dobili signal da bi slovenački model bio najoptimalniji - rekao je Tolić i dodao da su i od predsjednika Vlade, Milojka Spajića, u više navrata dobili konkretnu uključenost da taj model zaista zaživi.
Kada je riječ o postupku koncesije, Tolić je afirmisao odlučnost ove Vlade da se finalno izjasni o toj temi.
- Ishod, naravno, ne može biti poznat dok Crna Gora ne dobije konačne ponude za objektivnu procjenu njihove prihvatljivosti - rekao je Tolić.
U iščekivanju te odluke, ACG moraju djelimično prilagoditi infrastrukturu tokom predstojeće ljetnje sezone.
Tolić je najavio modularna, privremena rješenja, ali i istakao da su ACG uključeni u donošenje novog Prostorno-urbanističkog plana Podgorice, zbog niza planova koji se moraju realizovati u budućnosti, a podrazumijevaju produženje poletno-sletne staze, izgradnju novog terminala i slično.

Tolić: Rekordna godina za Aerodrome Crne Gore

Državna revizorska institucija (DRI) konstatovala je ozbiljne nepravilnosti u finansijskom poslovanju Civisa u protekloj godini.
Oni su izrazili negativno mišljenje o finansijskom izvještaju i pravilnosti poslovanja ovog političkog subjekta.
Nadležni Kolegijum DRI, koji čine predsjedavajući Senatom DRI, senator Nikola N. Kovačević, i senator dr Milan Dabović, naveo je da podaci prikazani u Godišnjem finansijskom izvještaju ne odražavaju tačno stvarno stanje finansijskog poslovanja „Civisa“ u protekloj godini.&nbsp;
- Tokom finansijske revizije, utvrđeno je da je politički subjekt ostvario prihode u iznosu od 61.131,39 eura, dok su rashodi iznosili 10.396,11 eura. Međutim, u poslovnim knjigama i u Izvještaju o prihodima, imovini i rashodima iskazani su značajno manji prihodi od 7.007,13 eura i rashodi od 524,12 eura. Ove razlike upućuju na ozbiljne nesuglasice u vođenju knjigovodstvenih evidencija - navodi se u izvještaju DRI.
Revizijom je, kažu, otkriveno da je „Civis“ imao poslovni rezultat za 2023. godinu u iznosu od 50.735,28 eura.
- Ali ovaj iznos nije bio iskazan u kapitalu u poslovnim knjigama. Na kraju 2023. godine, depoziti na žiro računima iznosili su 102.011,66 eura, dok su gotovina i gotovinski ekvivalenti iskazani u iznosu od samo 7.368,00 eura. Upravni organ DRI nije mogao utvrditi pravo stanje obaveza, uprkos tome što je politički subjekt iskazao dugoročne i kratkoročne obaveze - istakli su u izvještaju.
Revizija pravilnosti poslovanja takođe je, naglašavaju, otkrila brojne neusklađenosti koje se odnose na primjenu Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i Zakona o računovodstvu.&nbsp;
Iz DRI su naglasili da „Civis“ nije vodio pravilnu računovodstvenu evidenciju o svim prihodima, imovini i rashodima, što je dovelo do sačinjavanja Godišnjeg finansijskog izvještaja na osnovu nepotpunih podataka.
- U obrazloženju dostavljenom DRI, „Civis“ je naveo razloge zbog kojih nisu evidentirani svi žiro računi, ističući da su nadležni organi, poput Agencije za sprječavanje korupcije, bili upoznati sa situacijom. &nbsp;Politički subjekt takođe nije dostavio Godišnji konsolidovani finansijski izvještaj za 2023. godinu u zakonom propisanom roku. Uz to, nije sačinio Izvještaj o načinu i namjeni utrošenih sredstava za finansiranje redovnog rada ženskih organizacija, uprkos tome što je ostvarivao prilive iz budžeta Crne Gore za ovu namjenu. Na to se nadovezuje i nedostatak Statuta ženske organizacije „Civis“, kao i finansijskog plana za 2023. godinu, koji nije donesen na vrijeme - naveli su u DRI.
Iz izvještaja se, kažum saznaje da je „Civis“ ostvario prihode od članarina u iznosu od 1.315,00 eura, ali nije donio Odluku o članarini, što je protivno važećim zakonskim propisima. Takođe, Izvještaj o popisu imovine nije izrađen, a nije bio dostupan ni popis depozita na žiro računima, gotovine u blagajni, obaveza i potraživanja.
- Nadležni Kolegijum DRI je preporučio Skupštinskom Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu da izvrši izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kako bi se definisao način poslovanja grupe birača kao političkog subjekta, posebno nakon sticanja parlamentarnog statusa. Savez građana „Civis“ je obavezan da do 17. novembra 2024. godine dostavi DRI Akcioni plan za realizaciju preporuka, a do 17. aprila 2025. godine Izvještaj o realizaciji tih preporuka. Izvještaj će biti dostavljen Odboru za antikorupciju, Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, kao i drugim relevantnim institucijama, radi daljnje analize i preduzimanja odgovarajućih mjera - poručuje se u izvještaju DRI.
Ovaj izvještaj dodatno, kažu, naglašava potrebu za većom odgovornošću i transparentnošću političkih subjekata u Crnoj Gori, s obzirom na to da se javni resursi koriste i finansiraju aktivnosti političkih organizacija.

DRI: Ozbiljne nepravilnosti u finansijskom poslovanju CIVIS-a

Institut “Dr Simo Milošević” je, uprkos dobroj sezoni, poslovao sa minusom. Razlozi su brojni i sve ih obuhvata novi plan restrukturiranja koji s nestrpljenjem očekuju i zaposleni i pacijenti, njih oko 1.000 koji danas čekaju poziv na rehabilitaciju, navodi se u prilogu TVCG.
Od kada su početkom jula deblokirani računi, u Institutu su malo predahnuli. Radili su maksimalno, zaradili više nego prošle godine, ali i više potrošili, jer su prema novom kolektivnom ugovoru sada veći izdaci za plate.
- Možemo biti zadovoljni iz jednog razloga, zato što je stabilizovano poslovanje Instituta Igalo, koliko je to moguće u ovim okolnostima. Naravno, uz razumijevanje svih onih povjerilaca koji su ostali nenamireni u ovom periodu do usvajanja plana restrukturiranja. Zaposlenima su plate isplaćene sve zarade u neto iznosu za prethodni period, kao što će biti i ova avgustovska plata - kaže izvršni direktor Zoran Kovačevič.
Svi su u iščekivanju plana restrukturiranja Instituta. Od oko 25 miliona eura duga, 16 su obaveze prema opštini i državi. Kako će izaći iz dubioze i postati profitabilni? Zadatak je koji je Vlada nakon deblokade povjerila Univerzitetu.
- Treba naglasiti da su predstavnici Univerziteta na čelu sa Ekonomskim fakultetom u svakodnevnoj komunikaciji i posjeti Institutu Igalo u smislu kreiranja presjeka stanja u kojem se Institut nalazi na osnovu kojeg bi trebalo da se kreira odgovarajući plan restrukturiranja, odnosno model izlaska Instituta iz krize na način da bude održiv u narednom desetogodišnjem periodu, najmanje - kaže on.
Iz instituta traže i da se povećaju cijene za usluge koje pružaju crnogorskim osiguranicima.
- 45 eura je pun pansion koji mi dobijamo – tri obroka i pet terapija, ljekarski pregled i laboratorijski analize i sve ostalo. Svi smo svjesni koliko koštaju svi inputi - kaže izvršni direktor.
U prvoj polovini godine Institut je poslovao sa preko milion i po eura gubitka, no to je bio period kada su bili pred gašenjem nakon dobro odrađene sezone i još hiljadu crnogorskih građana koji čekaju poziv za rehabilitaciju puno je očekivanja od skorog plana restrukturiranja.

Institut Igalo poslovao sa minusom, svi u iščekivanju plana restrukturiranja

Ukupno ostvareni prihodi javnih emitera u Crnoj Gori u 2023. godini su iznosili 28.099.299 eura. Od navedenog iznosa 75 odsto, odnosno 21.109.182 eura se odnosi na ukupne prihode nacionalnog javnog emitera Javno preduzeće Radio i Televiziju Crne Gore dok se preostali iznos od 6.990.117 eura odnosi na ukupne prihode lokalnih javnih emitera.&nbsp;
To su neki od podataka najnovije Analize ekonomskog položaja javnih emitera u Crnoj Gori koju je objavila Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU).
- Analiza obuhvata uporedne podatke o finansijskim i drugim pokazateljima za period od četiri godine – od 2020. do 2023. godine i to: prihode od prodaje, ostale prihode iz poslovanja, ukupne prihode, ukupne rashode, neto rezultat, broj zaposlenih. Prikazan je i pregled budžetiranih sredstava za lokalne javne emitere od strane lokalnih samouprava kao i njihovi prihodi od djelatnosti. Analiza sadrži i podatke iz Godišnjih izvještaja o transparentnosti finansiranja medija iz javnih prihoda za 2022. i 2023. godinu koje je objavilo Ministarstvo kulture i medija Crne Gore - navodi se u saopštenju koje potpisuje službenik za odnose sa javnošću i upravljanje projektima Damir Nikočević.
Više od polovine lokalnih javnih emitera u 2023. godini je, kako se navodi, poslovalo sa negativnim rezultatom. Sa pozitivnim rezultatom 2023. godinu su završili Radio i Televizija Nikšić, Radio Televizija Pljevlja i Radio Televizija Ulcinj.
- Lokalni javni emiteri sa najvećim negativnim rezultatom u 2023. godini su bili Radio Berane i Radio i Televizija Rožaje. Najveći budžet u odnosu na broj stanovnika imali su Radio Televizija Budva i Radio Andrijevica, dok su najmanje budžete po stanovniku imali Radio Bar, Radio Bijelo Polje i Radio Danilovgrad. Kada je riječ o ukupnim prihodima lokalnih javnih emitera, u 2023. godini, bilježi se pad za dva odsto u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 152.465 eura - kaže se u saopštenju.
U 2022. i 2021. godini zabilježen je porast ukupnih prihoda koji je na nivou jedne godine iznosio približno 1,5 miliona eura.
- Na drugoj strani, ukupni rashodi u 2023. godini su bili na nivou 26.671.275 eura od kojih se 73 odsto odnosilo na nacionalnog javnog emitera Javno preduzeće Radio i Televiziju Crne Gore 
dok se preostali iznos od 7.144.761 eura odnosio na ukupne rashode lokalnih javnih emitera. Posmatrajući ukupne rashode javnih emitera za period od 2020. do 2023. godine uočava se konstantan rast u odnosu na prethodne godine - dodaje se u saopštenju AMU.
Kako se dalje navodi, za period od 2020. godine do 2023. godine kod ovih medija bilježi se porast zaposlenih.
- Tokom 2021. godine broj zaposlenih je porastao za 107, dok u 2022. godini bilježi pad broja zaposlenih za 21. Javni emiteri su u 2023. godini imali porast broja zaposlenih za 16. 
Kontinuitet pozitivnog poslovanja predstavlja veliki izazov za lokalne javne emitere i njihove zaposlene. Implementacija zakonskog okvira biće prilika da se obezbijedi veća stabilnost i značajniji prihodi, a time im i omogući poboljšanje usluga koje pružaju građanima - ukazuju iz AMU.
Podaci za analizu su prikupljani u periodu od aprila do juna 2024. godine, a korišteni su sljedeći izvori: veb sajt Uprave prihoda i carina Crne Gore <a href="https://eprijava.tax.gov.me/TaxisPortal">https://eprijava.tax.gov.me/TaxisPortal</a>; veb sajt Vlade Crne Gore www.gov.me; veb sajt www.boniteti.me; finansijska dokumentacija dostavljena od strane javnih emitera u svrhu obračuna godišnje naknade za emitovanje, koja se nalazi u posjedu Agencije; odluke o budžetima lokalnih javnih samouprava koje su objavljene na Katalogu propisa; odobrenja za emitovanje javnih emitera, sa izmjenama.
- Prilikom izrade ove analize, na snazi su bili Zakon o elektronskim medijima, Zakon o medijima i Zakon o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.

Više od polovine lokalnih javnih emitera u 2023. godini poslovalo sa negativnim rezultatom

Skupština Glavnog grada prekinula je večeras sa radom.
Razlog je to što nije bilo kvoruma.
Nakon cjelodnevne rasprave, glasanja o tačkama povodom kojih su odbornici danas vodili diskusiju - nije moglo biti. Jer, u sali nije bilo 30 odbornika.
Prekid je uslijedio pošto su iz opozicione Demokratske partije socijalista tražili da bude održano glasanje, ali to nije bilo moguće. Jer, znatan dio odbornika većine u tom momentu nije bio u sali.
Sa druge strane, znatan dio predstavnika opozicije bio je u sali.
Inače, među tačkama povodom kojih je trebalo da se glasa, bio je i izbor direktora više gradskih preduzeća.
Iz većine su od predsjednice Skupštine Jelene Borovinić - Bojović tražili da nastavak sjednice bude zakazan naknadno.
Srđan Perić iz opozicionog Preokreta istakao je kako večerašnje scene predstavljaju "pravu sliku gradske vlasti".
Podsjetimo, današnja sjednica počela je tako što je opozicija dala kvorum, s obzirom na to da nijesu bili prisutni odbornici Demokratske narodne partije.

Podgorički parlament prekinuo rad, uslova za glasanje nema

Specijalno državno tužilaštvo oglasilo se poslije pet dana o akciji hapšenja. Saopštili su da su naredili sprovođenje istrage protiv okrivljenih Aleksandra Mijajlovića, Draga Spičanovića, Milovana Pavićevića, Vladana Lazovića, Andrijane Nastić i Predraga Boškovića jer je iz elektronskih, materijalnih i personalnih dokaza koje je, zajedno sa Specijalnim policijskim odjeljenjem prikupilo u izviđaju, utvrdilo da postoji osnovana sumnja da su izvršili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.
Njihovo saopštenje prenosimo integralno:
"Okrivljeni A.M. i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja putem podstrekavanja, okrivljeni D.S. i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja i krivično djelo odavanje tajnih podataka, okrivljeni V.L. &nbsp;i dva krivična djela odavanje tajnih podataka, okrivljeni M.P. i krivično djelo zloupotreba službenog položaja, a okrivljena A.N. i za krivično djelo odavanje tajnih podataka.
Predmet istrage je to što postoji osnovana sumnja da je okrivljeni A.M., sa za sada nepoznatim licima, organizovao kriminalnu organizaciju čiji pripadnici su postali ostali okrivljeni i druga, za sada nepoznata lica, koja je djelovala u Crnoj Gori, u periodu od 2018. do februara 2024.godine, imala je za cilj vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja i odavanje tajnih podataka, radi sticanja nezakonite dobiti i moći, pri čemu je svaki pripadnik imao unaprijed određen zadatak i ulogu, a u djelovanju kriminalne organizacije je postojala spremnost za primjenu nasilja i zastraživanja i koristile su se privredne i poslovne strukture, a postojao je uticaj kriminalne organizacije na političku i izvršnu vlast, sredstva javnog informisanja i druge važne ekonomske i društvene činioce", navode iz SDT-a.
Iz prikupljenih dokaza, dodaju iz SDT-a, posebno proizilazi osnovana sumnja da je okrivljeni organizator, preko okrivljenih koji su zaposleni u državnim organima, i to okrivljeni D.S. kao pomoćnik direktora Uprave policije i službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost, okrivljeni V.L., kao službenik Specijalnog policijskog odjeljenja i Odsjeka za obezbjeđivanje stranih štićenih ličnosti Uprave policije, okrivljeni M.P., kao načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Uprave policije, ili su nosioci javnih funkcija, okrivljena A.N., kao državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, a okrivljeni P.B. kao koordinator za opštinu B. Političke partije D.P.S. za praćenje Parlamentalnih izbora 2020.godine, a koji su protivpravno iskorišćavali svoje položaje i ovlašćenja, pribavljao tajne i druge podatke i &nbsp;kroz formiranje i neformalno upravljanje mrežom medija uticao na uređivačku politiku M.P., E.T., C.D.M., S., P.A., P. i A.M., koristio takve podatke &nbsp;za kreiranje javnog mnjenja, stvarajući sliku isključivo u cilju suzbijanja konkurencije, za ličnu i profesionalnu diskreditaciju svih lica, vjerskih i političkih organizacija i privrednih subjekata, čije mišljenje i djelovanje je u suprotnosti sa ciljevima i interesima kriminalne organizacije i sa njom povezanih lica, ali i da kroz odlučivanje o trajanju radnih odnosa pojedinih zaposlenih u privrednim društvima povezanim sa kriminalnom organizacijom utiče na ostvarivanje biračkog prava građana Crne Gore na izborima.
U odnosu na navode pojedinih javnih ličnosti, medija i drugih subjekata da je pokretanje konkretnog krivičnog postupka „brutalan atak“ na slobodu medija i slobodu izražavanja, ukazujemo da je jedan od fakultativnih uslova za postojanje krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije, predviđen Krivičnim zakonikom Crne Gore, da postoji uticaj kriminalne organizacije ili njenog dijela na sredstva javnog informisanja, a iz dokaza prikupljenih u izviđaju je utvrđeno da postoji osnovana sumnja da su okrivljeni učinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, odavanje tajnih podataka, odnosno krivična djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore, protiv službene dužnosti i javnog reda i mira, pa je dužnost Specijalnog državnog tužilaštva, prema Zakoniku o krivičnom postupku, da protiv njih preduzme krivično gonjenje sprovođenjem istrage.
Uostalom, stanovište Specijalnog državnog tužilaštva potvrdio je i Viši sud u Podgorici, jer je sudija za istragu okrivljenom organizatoru A.M. i okrivljenom D.S., kojem se stavlja na teret da je, na zahtjev organizatora, preduzeo 14 radnji zloupotrebe službenog položaja i radnju odavanja tajnih podataka, na predlog specijalnog i državnih tužilaca, odredio pritvor, a ostalim okrivljenima, povodom predloga za određivanje pritvora, odgovarajuće mjere nadzora (zabrana napuštanja stana, obaveza javljanja Upravi policije, oduzimanje putne isprave) a pritvor i druge mjere procesne prinude mogu se po Zakoniku o krivičnom postupku odrediti samo ako postoji osnovana sumnja da su okrivljeni učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, zbog kojih se traži određivanje pritvora, odnosno izricanje mjera nadzora.
Konačno, Specijalno državno tužilaštvo je o pokretanju i stanju postupka obavijestilo javnost onda kada su završene sve planirane i započete radnje dokazivanja u ovoj fazi postupka, posebno što je postupak do 5. oktobra bio tajan, kad je skinuta oznaka tajnosti."

SDT se nakon pet dana oglasilo o akciji hapšenja

Šahovske reprezentacije Crne Gore ostvarile su pobjede u trećem kolu Evropskog ekipnog prvenstva u Gruziji. 
Šahisti su savladali ekipu Izreala, koja se godinama nalazi u vrhu evropskog šaha, dok su šahistkinje bile bolje od Monaka.
Pobjedu na debiju u reprezentaciji ostvarila je Katarina Đukić. 
Izabranici Dragana Kosića, odigrali su izvanredan meč, a epitet junaka pripala je velemajstoru Denisu Kadriću koji je crnim figurama savladao Maksima Rodštejna u duelu na prvoj tabli.
Kadrić je stvorio perspektivnu poziciju, a grešku Rodštejna pretvorio je u pobjedu, prvu na ovom takmičenju nakon dva startna remija. 
Nikita Petrov je remizirao i treću partiju, ovog puta sa Idom Gorštejnom.
Debitant Nemanja Vukčević remizirao je sa velemajstorom Avitalom Borčovskim, nakon precizne igre. 
Najduže je za tablom ostao velemajstor Luka Drašković, koji je nakon velike borbe, praktično do golih kraljeva, preciznom igrom remizirao sa kolegom po tituli, Jahlijem Sokolovskim. 
Velika pobjeda crnogorske selekcije, druga na šampionatu, nakon startnog i minimalnog poraza od branioca titule, reprezentacije Srbije.
Uspješan dan upotpunile su i šahistkinje koje su 2,5-1,5 savladale selekciju Monaka, u duelu koji će posebno pamtiti debitantkinja, Katarina Đukić.
Ćerka velemajstora Nikole Đukića, odigrala je sjajnu partiju, a pobjedu je na kraju ostvarila matnom kombinacijom.
Pobjedu je ostvarila i Aleksandra Milović, koja je prednost stečenu u otvaranju znalački iskoristila i došla do cijelog plijena u duelu sa Martine Duboa.
Remi Aleksandre Žerebcove na prvoj tabli potvrdio je pobjedu crnogorske selekcije, koju nije pokvario ni poraz Alene Skvorcove. 
Sjutra je na programu četvrto kolo.

Crnogorski šahisti pobijedili Izrael, Šahistkinje bolje od Monaka

Opredijeljen sam da potpuno razobličim ovu pravnu konstrukciju, poručio je advokat Mihailo Volkov koji zastupa Milovana Pavićevića, nekadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. Advokat Volkov otkriva za TV E šta se jednom od njegovih branjenika stavlja na teret.&nbsp;
Podsjetimo, Pavićević je jedan od uhapšenih u petak u akciji SDT-a i SPO-a, a nakon saslušanja kod sudije za istragu određen mu je kućni pritvor. Podsjetimo, u toj akciji uhapšeni su biznismen Aleksandar Mijajlović i bivši šef kontraobavještajne službe Drago Spičanović kojima je određen pritvor do 30 dana, ali i bivši visoki policijski funkcioner Vladan Lazović kojem je &nbsp;određena mjera kućnog pritvora, kao i tužiteljka Andrijana Nastić kojoj je oduzet pasoš i naloženo povremeno javljanje policiji. Takođ, u istoj akciji uhapšen je juče na aerodromu funkcioner DPS-a, Predrag Bošković koji je danas pušten da se brani sa slobode.
Naime, Pavićeviću se, između ostalog, stavlja na teret da ga je Mijajlović upoznao da se u nekom lokalu pravi buka poslije ponoći čime se narušava javni red i mir.&nbsp;
"U dijelu Milovana Pavićevića stavlja se na teret da je prvookrivljeni mog branjenika upoznao da se narušava javni red i mir u nekom lokalu, da se pravi bukaa poslije ponoći, da su lica u vidno alkoholisanom stanju, ili da se komentarišu teme koje su javno dostupne i objavljene na portalima... Vjerovali ili ne, tu je inkriminacija", istakao je Volkov.
Upozorava da ako smo trebali Milovana Pavićevića koji je postupio u skladu sa Zakonom o javnom redu i miru, poslao patrolu gdje su ljudi koji narušavaju javni red i mir, da budu dovedeni, privedeni sa predlogom za određivanje pritvora, onda je, kaže Volkov, samo nebo granica.
<h2>"Kukavičje jaje SDT-a"</h2>
Mišljenja je da je "ovo jedno kukavičje jaje koje SDT pokušava da prenese u sud".
"Iz prostog razloga da bi sud zasnovao svoju stvarnu nadležnost, putem navodno postojanja kriminalne organizacije", dodao je on.
Ponovio je da se Pavićeviću na teret stavlja to što je bio obaviješten o narušavanju javnog reda i mira.&nbsp;
"Zamislite vi te inkriminacije da jedan policijski službenik bude upoznat o narušavanju javnog reda i mira, i da on sa tim u vezi treba da pošalje patrolu", rekao je Volkov.
Međutim, naglašava advokat da se sva nemoć SDT-a i svo mišljenje Specijalnog državnog tužilaštva o njegovim branjenicima "iscrpljuje u pritvorskim osnovima i razlozima za pritvorske osnove".
"Zamislite opasnost od bjekstva zato što se Pavićević školovao u Srbiji, završio tamo Policijsku akademiju, a svjesno su prenebregnuli činjenicu da kada se Pavićević školovao za policijskog oficira nije se školovao u drugoj državi, nego u svojoj državi, i da na teritoriji te države bila jedino ta akademija", rekao je advokat.&nbsp;
<h2>"Pravno neodrživa konstrukcija, ali zabrinjavajuća"</h2>
Tako da je ovo, ocjenjuje Volkov, jedna konstrukcija koja je pravno neodrživa.
"Kontrukcija za koju ne očekujem da bude dugog vijeka, ali u ovom trenutku vrlo zabrinjavajuća, jer po stavu SDT-a ova kriminalna organizacijha postoji da zloupotrijebi privredna preduzeća, političare, političke organizacije, policijske funkcionere, ekonomske resurse, sve u pravcu formiranja nekog javnog mjenja, odnosno da građane Crne Gore i državu drži u nekom ropstvu i mraku", naglasio je Volkov.
<h2>Tajnost postupka ukinuta juče</h2>
Volkov je saopštio da je juče u SDT-u saznao da je ukinuta tajnost postupka,&nbsp;
"Na saslušanju Milovana Pavićevića sam upozoren na zapisniku da je predmet stepenovan oznakom tajnosti i da ne mogu da iznosim podatke. Ja sam se vrlo savjesno odnio prema tome i novinarima nijesam otkrivao bilo kakve činjenice. Kada sam pročitao 90 posto onoga što se nalazi u naredbi o sprovođenju istrage za Pavićevića osjetio sam se naivno i posramljeno. Ja sa jedne strane čuvam to što sam pročitao a onda to čitava crnogorska javnost može da zna. Prilikom saslušanja Predraga Boškovića u SDT, vidio sam da me specijalni tužioci ne upozoravaju na tu obavezu, i onda sam prokomentarisao da nisam upozoren, i onda sam razumio da je skinuta oznaka tajnosti juče. Tako da sam vrlo slučajno, i tu sam naredbu o skidanju zaprimio danas negdje oko 15 sati", kazao je Volkov.
Skinut je stepen tajnosti i ne želi, kaže, da razmišlja zašto je skinut preko noći.
Advokat poručuje da je opredijeljen da potpuno "razobliči ovu pravnu konstrukciju".
"Ispod toga neće me zadovoljiti, ali svakako bilo kakva druga priča me ne interesuje", rekao je Volkov.

Volkov: Ako smo trebali da privedemo Pavićevića koji je poslao patrolu gdje se narušava javni red i mir - nebo je granica

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, Anđele Vojinović, 28. avgusta izabrana je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice. Kako je pokazalo istraživanje M portala početkom septembra, taj tender je namješten, a službenici koji su zaduženi za javne nabavke bili su izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden. Međutim, na te navode do danas nijesmo čuli ni slova od poslanice Vojinović koja je inače prilično ažurna i glasna kada treba da se "obračuna" sa političarima, medijima...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06" data-rendition-name="original" width="1361" height="489" loading="lazy" alt="Pavle i Anđela Vojinović"> <figcaption>Pavle i Anđela Vojinović(Photo: screenshot/ASK)</figcaption> </figure>  Podsjetimo, nakon realizacije ove javne nabavke, kasa kompanije muža Anđele Vojinović, biće bogatija za 120.000 eura. Na odluku i izbor da baš ova kompanija dobije posao, potpis je stavio partijski kolega Vojinovićke i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Izvori M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdili su da ovdje baš i nijesu čista posla. Naime, izvori tog medija kazali su da je tender namješten za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftender-mup-a-od-120-000-eura-za-muza-andele-vojinovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Takođe, simptomatičan je momenat, a koji je objavio M portal, da se jedino kompanija na čijem čelu je muž Anđele Vojinović javila na tender. Kako prenosi M portal, kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. I dok od početka septembra redovno imamo saopštenja i reagovanja poslanice Vojinović, za ove navode ostaje nijema. "Previše je slučajnosti da bi bile slučajne", kaže u svojim javnim nastupima Vojinović.&nbsp; Da li bi se pozvala na ove riječi kada su u pitanju ona i suprug?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a" data-rendition-name="original" width="1627" height="749" loading="lazy" alt="Anđela Vojinović"> <figcaption>Saopštenja i reagovanja Vojinović za manje od mjesec dana(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>

Vojinović ćuti o tenderu MUP-a od 120.000 eura za njenog muža

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: poslovanje