Policija Kosova je saopštila da su njene jedinice, u koordinaciji s Institutom za sudsku medicinu i Vladinim komisijom za nestala lica, 20. oktobra izvršile iskopavanja na groblju u selu Hajvali kod Prištine, gdje su pronađeni ljudski koštani ostaci za koje se sumnja da pripadaju najmanje trojici nestalih osoba tokom rata na Kosovu 1998–1999.
Policija je navela da je nalog za iskopavanja izdao Osnovni sud u Prištini.
Prema navodima nadležnih institucija, posmrtni ostaci su preuzeti od strane Instituta za sudsku medicinu radi daljih ispitivanja, a radovi će se nastaviti i narednih dana.
Tokom rata 1998/99. na Kosovu je ubijeno oko 13.000 ljudi, dok se više od 1.500 i dalje vodi kao nestalo. Većina ubijenih bili su albanski civili.
Kosovo i Srbija su 2023. godine postigle zajednički dogovor o nestalim osobama, u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa uz posredovanje Evropske unije.
Među preuzetim obavezama bile su: potpuni pristup pouzdanim informacijama, uključujući i one sa statusom povjerljivih; stavljanje na raspolaganje svih važnih dokumenata za utvrđivanje sudbine nestalih osoba; te zajednički rad putem komisije kojom predsjedava Evropska unija.
Ipak, sve je ostalo samo na papiru, jer nijedna od tih tačaka nije sprovedena.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Kod Prištine pronađeni ostaci osoba za koje se sumnja da pripadaju nestalima tokom rata

Konačna identifikacija posmrtnih ostataka za koje se sumnja da su ubijeni Hasan, Ferida i Sena Klapuh, ubijeni u ratnom zločinu u Plužinama 1992, biće obavljena uz prisustvo članova porodice.
To je saopšteno iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, uz napomenu da će njihovi posmrtni ostaci biti predati porodici na dostojanstven ispraćaj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fniksic-izvrsena-reekshumacija-sumnja-se-da-posmrtni-ostaci-pripadaju-ubijenim-clanovima-porodice-klapuh&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Zahvaljujemo svim institucijama i učesnicima na posvećenosti i saradnji u ovom važnom procesu rasvjetljavanja sudbine nestalih lica, posebno imajući u vidu podršku koju Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije pruža u sprovođenju ovih aktivnosti - poručili su oni.
Podsjećamo, u Nikšiću je danas izvršena ekshumacija posmrtnih ostataka tri lica, uz prisustvo članova Komisije za nestala lica Vlade Crne Gore, predstavnika Međunarodne komisije za nestala lica, Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, kao i stručnjaka Centra za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
- Komisija za nestala lica, u čijem sastavu učestvuju i predstavnici Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, aktivno učestvuje u regionalnoj saradnji u cilju rasvjetljavanja sudbine nestalih lica. Ova ekshumacija sprovedena je na zahtjev Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, u skladu sa međudržavnim sporazumom o traženju nestalih lica između Crne Gore i Bosne i Hercegovine - kazali su u Ministarstvu socijalnog staranja uz napomenu da &nbsp;postoji osnovana sumnja da posmrtni ostaci pripadaju članovima porodice Klapuh.
Nakon izvršene ekshumacije, izuzeti su koštani uzorci koji će biti upućeni na DNK analizu u laboratoriju Međunarodne komisije za nestala lica sa sjedištem u Hagu.
- U slučaju da rezultati analize potvrde podudaranje sa živim članovima porodice, posmrtni ostaci biće predati Institutu za nestale osobe BiH - dodali su oni.

500x500

1250x600

1084x550

Ministarstvo: Posmrtni ostaci za koje se sumnja da su ubijeni članovi porodice Klapuh biće predati na dostojanstven ispraćaj

Tokom proteklog vikenda, od 24. do 26. oktobra 2025. godine, na teritoriji Crne Gore lišena su slobode 62 vozača — navodi se u saopštenju Uprave policije. U istom periodu evidentirane su 54 saobraćajne nezgode, u kojima je jedno lice smrtno stradalo, četiri osobe su zadobile teške tjelesne povrede, a 11 osoba lakše povrede.
Saobraćajna policija je, prema navodima iz saopštenja, izdala 1.277 prekršajnih naloga, podnijela 155 prekršajnih prijava i privremeno oduzela 25 pari registarskih oznaka.
Od ukupnog broja lišenih slobode, 35 vozača uhapšeno je zbog vožnje pod dejstvom alkohola, 21 zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga, šest vozača zbog drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja, dok je jedno lice lišeno slobode zbog krivičnog djela teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja.
- Najviše uhapšenih evidentirano je u Podgorici &nbsp;-21 lice, zatim u Budvi sedam, te po pet vozača u Kolašinu i Baru - dodaje se u saopštenju.

Za vikend lišena slobode 62 vozača, evidentirane 54 saobraćajne nezgode

Donald Tramp i Si Đinping trebalo bi da se sastanu u Južnoj Koreji sljedeće sedmice. Međutim, s obzirom na haotičan odnos između dvije države, lako se može desiti da sastanak bude otkazan. Sedmicama se Amerika i Kina međusobno napadaju. Amerika je pooštrila ograničenja izvoza tehnologije i zaprijetila višim carinama; Kina je uvela sankcije i ograničenja na rijetke metale. Komunikacija između država je loša. U Bijeloj kući vjeruju da Amerika može duže ostati pribrana i da ima veći prag tolerancije na bol. Ministar finansija Skot Besent tvrdi da je Kina „slaba“.
Međutim, stvarnost je drugačija. Kina je ta koja pobjeđuje u trgovinskom ratu. Naučila je da uzvraća jednako efikasno kao i Amerika. Peking uvodi nova pravila u trgovini koja se ne odnose samo na kinesku teritoriju, već pokušava njima da utiče i na ponašanje stranih kompanija i država. Time postepeno mijenja smjer u kojem se kreće svjetska ekonomija.
Kada se Tramp vratio u Ovalni kabinet, jedan dio njegove politike prema Kini bio je nejasan: da li je bio spreman da brani Tajvan i američke saveznike od kineskih vojnih prijetnji ili ne? Odgovor je i dalje zabrinjavajuće nejasan. Ali njegov stav o trgovini s Kinom bio je mnogo jasniji. Pojačao je pritisak koji je započeo u svom prvom mandatu. To je značilo više carina, više kontrole nad trgovinom visoke tehnologije i entuzijastičnu upotrebu sankcija. Cilj administracije bio je da oslabi kinesku industrijsku mašineriju, iznudi finansijske i komercijalne ustupke i uspori kineski tehnološki razvoj. Neki u Trampovom timu čak su sanjarili o „velikom dogovoru“ u kojem bi se Kina obavezala da reformiše državni kapitalizam u zamjenu za to da Amerika skloni svoju nogu s njenog vrata.
Međutim, poslije šest mjeseci, Kina je ta koja lakše diše od Amerike. Za to postoje tri razloga.
<h2>Eskalaciona dominacija</h2>
Prvo, pokazala je da može da izdrži američki pritisak i pritom vješto uzvrati, postigavši ono što se u žargonu zove „eskalaciona dominacija“. Neki Trampovi kritičari to pripisuju fenomenu TACO („Trump Always Chickens Out“ – Tramp se uvijek uplaši i povuče). Carine uvedene na „Dan oslobođenja“, koje je Tramp nametnuo Kini u aprilu, ukinute su nakon što je Volstrit potonuo. Nedavno, nakon što je Kina nametnula ograničenja na izvoz rijetkih zemalja koje se koriste u visokoj tehnologiji, Tramp je zaprijetio carinama od 100 odsto, ali je ponovo odustao. Njegove prijetnje da će osakatiti Kinu gotovo potpunom zabranom trgovine nisu uvjerljive, jer bi time naštetio i Americi.
Oni koji tvrde da je Kina u krizi trebalo bi da znaju da je njeno tržište akcija ove godine poraslo za 34 odsto (izraženo u dolarima), što je duplo više od rasta S&amp;P 500 indeksa.
Kina je naučila kako da uzvrati. Nakon što je Tramp uveo namet na kineske kontejnerske brodove koji dolaze u američke luke, Kina je odgovorila sopstvenim lučkim taksama. Takođe je zaprijetila antimonopolskim istragama kako bi izvršila pritisak na američke kompanije poput DuPonta, Gugla, Nvidije i Kvalkoma. Odbijanje kupovine američke soje od strane kineskih uvoznika znači gubitak tržišta vrijednog 12 milijardi dolara za američke poljoprivrednike sa Srednjeg zapada — čije glasove Tramp priželjkuje. U teoriji, Tramp bi mogao da pojača mjere tako što bi Kini onemogućio pristup dolarima kroz međunarodni bankarski sistem. Ipak, to vjerovatno neće učiniti, jer bi haos koji bi nastao na finansijskim tržištima teško pogodio i samu Ameriku.
<h2>Nova globalna pravila</h2>
Usred uzajamnih napada i protuudara, Kina metodom pokušaja i greške nastoji da konstruše novi set globalnih trgovinskih pravila. To je njeno drugo područje uspjeha. U periodu do septembra izvoz kineske robe porastao je za više od osam odsto, iako je izvoz u Ameriku pao za 27 odsto. Kineske prijetnje ograničenjem izvoza rijetkih metala izazivaju strah jer Kina dominira tim tržištem i mogla bi da paralizuje zapadne industrijske lance snabdijevanja. Međutim, te prijetnje su posebno zanimljive jer pokazuju kinesku ambiciju da uvede globalni sistem licenciranja — agresivniju verziju strategije kojom je Amerika dosad kontrolisala poluvodičku industriju. Cilj joj je da izgradi kineski model međunarodne trgovine na ruševinama starog liberalnog poretka, koji bi konkurisao Trampovom carinskom carstvu.
Možemo očekivati još primjera u kojima Kina, koristeći svoju poziciju sofisticiranog proizvođača i najvećeg trgovinskog partnera za više od 70 zemalja, prepravlja stara trgovinska pravila.
<h2>Jačanje Sija i Partije</h2>
Treći razlog zašto Kina pobjeđuje jeste taj što je trgovinski rat osnažio, a ne oslabio, Si Đinpinga i Komunističku partiju. Spoljni posmatrači ističu velike kineske probleme, uključujući katastrofalno stanje tržišta nekretnina, nesigurne potrošače, ustrašene preduzetnike te višak kapaciteta i lošu raspodjelu kapitala — posljedice državne industrijske politike. Međutim, za mnoge Kineze Trampovo agresivno ponašanje potvrdilo je ispravnost Sijevog dvanaestogodišnjeg projekta pripreme Kine za neprijateljski svijet kroz izgradnju tehnološko-industrijske sile. Ove sedmice rukovodstvo Komunističke partije održalo je sastanak kako bi razmotrilo novi petogodišnji plan, za koji se očekuje da će dodatno pojačati Sijev tehnonacionalistički pristup.
<h2>Nema pomirenja</h2>
Mnogo toga i dalje može poći po zlu za Kinu. Preusmjeravanje izvoza sa američkog tržišta moglo bi da podstakne druge zemlje da uvedu sopstvene carine. Njen tek uspostavljeni sistem licenci mogao bi da se pretvori u birokratsku noćnu moru — kako za Kinu, tako i za njene trgovinske partnere.
Kao što i Amerika upravo otkriva, korišćenje ekonomske moći kao oružja nosi rizike. Druge zemlje tada dobijaju sve veću motivaciju da se diverzifikuju i inoviraju kako bi smanjile zavisnost od takvog dominantnog partnera.
Ako se Tramp i Si zaista sastanu u Južnoj Koreji, oboma bi im odgovaralo da pokažu svijetu kako su smirili tenzije. Moguće je privremeno obustavljanje američkih carina, u zamjenu za odlaganje kineskih ograničenja na izvoz rijetkih metala, kao i eventualne nove kineske kupovine američke soje, te „blagoslov“ Pekinga sporazumu o prodaji TikToka američkim vlasnicima.
Ipak, budite sigurni — ono što se odvija nije pomirenje dvije zemlje, već nadmetanje dva ratoborna diva koji svoju ekonomsku moć koriste kao oružje. I premda Kina zasad pobjeđuje u Trampovom trgovinskom ratu, odustajanje od otvorene trgovine na kraju će sve učesnike učiniti gubitnicima.

Kina pobjeđuje u trgovinskom ratu

Predsjednik Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP), Milan B. Radulović, izabran je na pozicije potpredsjednika miniborda Tijela evropskih regulatora elektronskih komunikacija (BEREC) i Grupe nezavisnih regulatora (IRG).
&nbsp;Radulović će ove funkcije, shodno pravilima i procedurama BEREC-a i IRG-a, obavljati tokom naredne godine.
- Ova uloga doprinosi kontinuiranom uključivanju i razmjeni stručnog znanja sa širom zajednicom BEREC-a - saopštili su iz EKIP-a.
&nbsp;Radulović je kazao da je ovo veliko priznanje za državu Crnu Goru, EKIP, kao i za njega lično.
- Počašćen sam što ste u ovom kratkom vremenu prepoznali u meni kolegu koji može doprinijeti radu organizacija BEREC i IRG, kao i što ste podržali moju kandidaturu za poziciju u minibordu BEREC-a i za potpredsjednika Odbora regulatora IRG-a. Potrudiću se da opravdam vaše ukazano povjerenje i iskreno vjerujem da ću na pravi način odgovoriti budućim izazovima - rekao je Radulović.
&nbsp;On smatra da regulatori treba aktivno da učestvuju u povezivanju povjerenja i inovacija, kako bi se izgradili uspješni digitalni ekosistemi na nacionalnom i međunarodnom nivou.
&nbsp;Učešće u radu BEREC-a omogućava EKIP-u primjenu najbolje regulatorne prakse u sektoru elektronskih komunikacija, brži prenos ekspertskog znanja i dodatno jačanje kadrovskih kapaciteta.

Radulović imenovan na dvije odgovorne funkcije u BEREC-u i IRG-u

Istoričar i politički analitičar Novak Adžić oglasio se povodom sinoćnih događaja u Podgorici, &nbsp;ističući da društvo ne smije podleći generalizacijama i stigmatizaciji čitavih zajednica zbog pojedinačnih slučajeva.
- Svi strani državljani koji počine krivična djela treba da odgovaraju u skladu sa zakonom, ali političke zloupotrebe takvih događaja nijesu dobre - &nbsp;navodi Adžić.
On je dodao da Crna Gora ima dobre i dugoročno važne odnose sa Turskom i da, kako je rekao, „te odnose ne treba pogoršavati nepromišljenim izjavama i političkim instrumentalizacijama pojedinačnih incidenata“.

Adžić: Ne smije biti generalizacije - odgovornost je individualna, ne politička

Izgleda da su pravni fakultet i njegova diploma omiljeni u Crnoj Gori, bez obzira kako se završio i kako se stekla diploma. Radi se o jedinstvenom izuzetku u kojem kvantitet ne daje kvalitet, upravo zato što kad saberete nule dobijate na kraju nulu. Svakodnevno slušamo magove pravne nauke, od kojih bi neki zaradili penziju kad bi godine studiranja ulazile u radni staž, koji po tv studijima mašu papirima o „kriminalu“, čime čine zloupotrebu vlasti i optužuju ljude za krivična djela umjesto da svoja fol saznanja saopšte tužilaštvu.&nbsp; Optužuju se politički entiteti iako je osnov prava da je krivica lična, ne kolektivna, ne poštuje se presumpcija nevinosti, već se koriste istrage i optužnice za presuđivanje bez presude, zahtijeva se od tužilaštva da hapsi ljude iako nema nikakvog osnova za to. Optužuju se ljudi da su nekretnine upisane na njihovo ime „lažno vlasništvo“, rekao im svevišnji, pišu se optužnice, a da ne postoji nijedan dokaz koji ih potvrđuje, iz istrage se daju određenim medijima komunikacije optuženih sa drugim licima, itd. <h2>PARTIJSKA SAMOVOLJA</h2> Partije u kojima su istaknuti članovi ljudi kao Jovan Vučurović jasno su opredijeljene, ne ka pomirenju, već za pridobijanje ekstremista i širenje mržnje prema neistomišljenicima. Da ironija bude veća taj čovjek je na čelu Odbora za ljudska prava i slobode u parlamentu Crne Gore. Najnoviji biser dotičnog je izjava da crnogorski tužioci nemaju hrabrosti da uhapse Mila Đukanovića?! I ja bih lično volio da Vučurovića vidim u Spužu, ali tek onda kad postoje osnovi da se protiv njega podigne optužnica. Mada je on za mene jedan od pripadnika vlasti koji konstantno podiže tenzije i širi nacionalnu, vjersku i rodnu netrpeljevost. O njegovom viđenju pravne države govori činjenica da bi on, kao i njegov „gazda“ hapsio svakog ko mu se ne sviđa, bez obzira što tužilaštvo nema nikakav osnov za to.&nbsp; I ne traži Vučurović da se hapse ljudi koje smatra svojim neprijateljima tek tako, ne bi bilo prvi put da se ljudi drže politički u pritvoru po godinu i po i više, bez podignute optužnice, protivno svim međunarodnim poveljama o ljudskim pravima, što bi jedan predśednik Odbora koji bi trebalo da štiti ljudska prava, pa i bivši, trebalo da zna. Na kraju, većina optužnica ima sve šanse da završe u kanti za smeće, ukoliko sudije zadrže profesionalni integritet. Upravo zato intelektualni i profesionalni pripravnici Megatrenda insistiraju na partijskom vetingu u sudstvu, jer su i sami svjesni neubjediljvosti istražnih postupaka i optužnica, od kojih se neke čak smatraju krivotvorenim. Postavlja se pitanje zašto sva pravna nauka u Crnoj Gori, sudstvo, tužilaštvo ćuti na sprovođenje nezakonitog vetinga u policiji? Na osnovu kojeg zakona Demokrate daju sebi pravo, kao da se radi o autokratiji u Bjelorusiji ili Rusiji, da vrše veting u policiji? Zna li Boris Bogdanović, vunderking sa Megatrenda, da se to zove bezakonje, da se prvo veting mora uvesti u pravni sistem zemlje, da se moraju odrediti procedure i tijelo koje će ga sprovoditi, a ne da se sprovodi partijska samovolja? Što ako śutra pobijedi DPS na izborima, iako je sadašnja izvršna vlast ubijeđena da neće, što za ovu priču nije bitno, pa da oni sprovode veting bez zakona prema neistomišljenicima? <h2>PARTIJSKI USTAVNI SUD</h2> Da u Crnoj Gori vlada pravni kumbulj u kojem se ne poštuju elementarno pravo, Ustav i zakoni, mnogo je primjera. Neka mi ti pravni genijalci objasne kako je moguće Poslovnikom Skupštine promijeniti Ustav Crne Gore i dozvoliti kvorum „na daljinu“, iako u Ustavu decidirano piše „Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika na śednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika, ako Ustavom nije drukčije određeno“ (član 91, stav 1)? Mnogo je sličnih primjera, poput onoga kojim se zakonom ograničavaju ustavne nadležnosti predśednika i sl. Ionako nefunkcionalan Ustavni sud ostaje nijem na stotine kršenja elementarnog prava jer, ili je nepotpun, ili je partijski podrepak. Kakvu korist imaju građani Crne Gore od partijskog Ustavnom sudu? Posebno ako nijesu član dotične partije. Kako je moguće bilo kojem učenom pravniku objasniti da je restitucijom „vraćena“ zemlja u uvali Valdanos Budimljansko nikšićkoj eparhiji, koja je osnovana odlukom Sinoda Crkve Srbije 2001. godine? Dakle, nije postojala kad je nacionalizovana uvala Valdanos?! Poseban je primjer tzv. Temeljnog ugovora, za koji je Ustavni sud odbio da donese stav. Volio bih da mi neko od pravnih genijalaca vlasti objasni što predstavlja taj Ugovor? Je li to međunarodni ugovor? Pa nije i ne može biti, jer država sklapa međudržavne sporazume, a ne ugovore sa pravnim entitetima bilo koje države. To potvrđuje sama činjenica da taj Ugovor nije ni ratifikovan u parlamentu. Ugovor sa DRŽAVOM Vatikanom ne može biti pandam ovom Ugovoru. Postavlja se pitanje, kako je moguće ugovorom sa pravnim entitetom druge države uređivati unutrašnje pravo države Crne Gore? Tim prije što država Crna Gora ima Zakon o vjerskim slobodama kojima se reguliše odnos vjerskih zajednica i države Crne Gore!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325" data-rendition-name="original" width="730" height="948" loading="lazy" alt="Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije"> <figcaption>Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije(Photo: Picasa)</figcaption> </figure>  Ko je dao pravo jednoj vrlo krivično problematičnoj ličnosti, Dritanu Abazoviću, koji je prekršio većinu zakona Crne Gore, između ostalog i član 3. Ustava Crne Gore, da se bavi pitanjem o kojem nema pojma? Jedini ugovor koji je mogao biti potpisan sa Crkvom Srbije je ugovor sa Cetinjskom mitropolijom, u skladu sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. Zato je Temeljni ugovor države Crne Gore sa Crkvom Srbije pravno ništavan i ne može proizvoditi bilo kakve pravne posljedice. Umjesto da Dritan Abazović krivično odgovara zbog kršenja niza pravnih akata, od Ustava, pa do zakona, on i dalje preko raznih televizija neutemeljeno optužuje ljude, kao što je imenovanje navodnih ubica nekadašnjeg urednika Dana, Duška Jovanovića. Ne znam zašto SDT ćuti na takve stvari, zašto ga ne pozove da da iskaz u tužilaštvu i, na kraju, zašto ga ne pozove na odgovornost za iznošenje lažnih optužbi, ukoliko se pokaže, u što sam siguran, da su njegove prozivke obično trućanje jednog političkog vagabunda?&nbsp; Vrijeme je da tužilaštvo uvede pravnu higijenu u politički prostor i da ne dozvoli da se ljudi optužuju preko medija za najteža krivična djela bez ikakvih elemenata koji ukazuju na to. Ne smiju se dozvoliti lažne optužbe u javnom prostoru bez ikakavih konsekvenci, jer se time država pretvara u brlog. Zakonima je zabranjeno podnositi lažne prijave tužilaštvu, jer to nosi sa sobom određene sankcije. Što je javno iznošenje neutemeljenih kriminalizovanja političkih protivnika i optuživanje za ubistva nego lažne prijave u javnom prostoru? <h2>MILATOVIĆEVO NEZNANJE</h2> Takođe bi predśednik Milatović morao objasniti javnosti na osnovu kojeg propisa se dodjeljuje posthumno najveći crnogorski orden jednom svešteniku Crkve Srbije samo zato što je zaslužan za promjenu vlasti? Prvo je porazno, sa pravnog stanovišta, da se crkva miješa u političke odnose u Crnoj Gori kao sekularnoj državi, da uređuje ko će predstavljati izvršnu vlast, a drugo, to se i u crkvenom smislu smatra jeresom. Morao bi Milatović objasniti i svoje riječi da se radi o čovjeku koji je „sabirao“ ljude, što je posljednje što se može reći za pokojnog Amfilohija Radovića. Uostalom, Radović je već dobio orden koji zaslužuje, a to je dokumentarni film Tanje Šuković i njenih saradnika, pod imenom „Svjedok božje ljubavi“. Već sam dovoljno puta pisao o ličnosti Amfilohija Radovića, pa se ne bih ponavljao. Koga interesuje neka pročita tekst <a href="https://www.anti.media/istrazivanja/analize/svetosavski-zilot-u-akciji/">„Svetosavski zilot u akciji“</a>. Da je predśednik Milatović potpuno neobrazovan kad se radi o istoriji Crne Gore govori i njegovo polaganje vijenca u spomen Mojkovačke bitke. Mojkovačka bitka je jedan od simbola crnogorske gluposti, jer je ta bitka koštala Crnu Goru poraza i kapitulacije i potpuno je bila nepotrebna. Srbi su počeli da je slave u črtvrtom desetljeću XX stoljeća da bi prikrili činjenicu da je Petar Pešić sa funkcije komandanta generalštaba crnogorske vojske svjesno gurnuo tzv. Sandžačku vojku, dio crnogorske vojske, u sukob sa Austrijancima, tobože da štite odstupnicu srpske vojske na Krf, iako je posljednji srpski vojnik srpske vojske stigao na Krf 4. januara 1916. godine, dok je Mojkovačka bitka vođena 6. i 7. januara. Dakle, nikakva odstupnica srpskoj vojsci nije branjena, jedina posljedica je da se crnogorska vojska nije mogla na vrijeme evakuisati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine"> <figcaption>Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sam Petar Pešić, odgovarajući nekim svojim srpskim kolegama oficirima, koji su ga optuživale da je svjesno uništio crnogorsku vojsku, napisao je u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine: „... jesu li ma kad razmišljeli o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“. Time je sve rečeno! Ali, da dodamo ovome i intervju sa tada crnogorskim generalom Jankom Vukotićem, datom „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, a koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila iste godine: „...Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba (od P. Pešića, prim. SJ), a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbranbene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici, - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. Pametnome dosta! Pa slavite nesreću Crne Gore, anticrnogorci i velikosrpske uzdanice!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu"> <figcaption>Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na sjednici Skupštine Crne Gore predśednik parlamenta Andrija Mandić obratio se vrhovnom državnom tužiocu da su ga vladajuće stranke izabrale, ne zbog znanja, već politički, da hapsi članove bivše vlasti? Ima li bolje slike o propasti države Crne Gore od ovih staljinističkih izjava? Ko je kleo Crnu Goru, nije dangubio!

Vlast (pri)pravnika i pravna praksa Aca Srbina i tovariš Putina

Od izuzetne je važnosti da se u britanskom Izvještaju, nakon određenog “tihovanja” i višegodišnjeg aboliranja nacionalističkog i razarajućeg djelovanja beogradskog režima prema zemljama regiona, na prvom mjestu prema Crnoj Gori, jasno ukazuje i upozorava na “maligno djelovanje Putinovog i Vučićevog režima, koji je duboko ukorijenjen na svim političkim i društvenim nivoima u Crnoj Gori, kazao je za Portal ETV ambasador Željko Perović.
U izvještaju “Obnova britanskog liderstva na Zapadnom Balkanu” konstatovano je da se Crna Gora se suočava sa duboko ukorijenjenim političkim i društvenim izazovima koji proizilaze iz spoljnog miješanja.
Komentarišući ovaj dokumetn, Perović je rekao da je veoma značajno da se naredna Konferencija “Berlinskog procesa” održava baš u Londonu, odnosno, da se Velika Britanija ponovo uključuje “na velika vrata i punom parom” u dešavanja na Balkanu.&nbsp;
- Imajući u vidu stepen stranog miješanja i malignog uticaja, može se slobodno reći ponovo uzavrelog Balkana. Krajnje zabrinjavajuće i izuzetno stetno miješanje Rusije, prvenstveno preko nacionalističkog režima u Beogradu, prema zemljama kandidatima za ulazak u EU, naročito prema Crnoj Gori i BiH, kao i ostalim pretendentima Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, ali i zategnuti odnosi između Beograda i Zagreba, čine Balkan ponovo “buretom baruta” - naveo je Perović.&nbsp;
Zbog toga je, ističe, zajedničko posvećeno djelovanje SAD, Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije od presudne važnosti za dalji prosperitet i napredak cjelokupnog Balkana.&nbsp;
- Od izuzetne je važnosti da se u britanskom Izvještaju, nakon određenog “tihovanja” i može se slobodno reći višegodišnjeg aboliranja nacionalističkog i razarajućeg djelovanja beogradskog režima prema zemljama regiona, na prvom mjestu prema Crnoj Gori, jasno ukazuje i upozorava na “maligno djelovanje Putinovog i Vučićevog režima, koji je duboko ukorijenjen na svim političkim i društvenim nivoima u Crnoj Gori”. Konačno! U Izvještaju se ukazuje i na dva ključna momenta, pokušaj državnog udara 2016. i ustoličenje novog poglavara SPC (glavnog ruskog igrača) u Crnoj Gori, koji su izazvali destabilizaciju i vjerske i političke nemire, te do tada nezapamćene podjele u crnogorskom društvu. Konačno - naglasio je Perović.
Ono što u britanskom izvještaju ne piše, a vjeruje da je razmatrano na Konferenciji u Londonu, je da, kako kaže Perović, crnogorska vladajuća garnitura "na čelu sa predsjednikom većinski četnicke i retrogradne Skupštine vojvodom Andrijom Mandićem i njegovim saborcima iz crnogorske marionetske Vlade, naročito iz redova DF i Demokrata, kao i nijemim posmatračima, time i saučesnicoma iz ostalih stranaka, ne preduzima ništa da takvo djelovanje spriječi".&nbsp;
- Staviše, svojim saučesnistvom u urušavanju, destabilizaciji i vidnom pokušaju zaustavljanja Crne Gore na njenom evropskom putu daju puni doprinos - dodaje Perović.
Kao najvažnije, Perović ukazuje na ono na šta upozorava nekadašnji minustar odbrane Britanije, bivši geneneralni sekretar NATO-a i “glavni revizor Strateskog pregleda odbrane 2025.” Lord Robertson, a to je da “ono što se dešava na Zapadnom Balkanu ne ostaje tamo”.
- A to znači da dešavanja na Balkanu najdirektnije ugrožavaju Veliku Britaniju i EU. A to se ne smije dozvoliti! Pa je interes i jednih i drugih da “brinu o događajima u svim zemljama regiona” - naglasio je Perović.
Prema njegovim riječima, od uspješnosti borbe protiv korupcije, nacionalizma i stranog miješanja zavisiće i stabilnost Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Poruke i uputstva su jasni. Od Crne Gore zavisi da li se pravilno čitaju i ima li spremnosti da se sprovedu u djelo - zaključio je Perović.

Perović: Nakon "tihovanja", Britanija konačno upozorava na maligni uticaj Putina i Vučića u Crnoj Gori

Biznismen Ranko Ubović priveden je, po nalogu SDT-a, u Specijalno policijsko odjeljenje.
Nije poznat razlog zbog čega je priveden Ubović jer se Specijalno državno tužilaštvo nije oglašavao ovim povodom.
Prema informacija našeg medija priveden je i biznismen Veselin Kovačević.

Privedeni Ranko Ubović i Veselin Kovačević

Mislim da je sad potpuno jasno da je predmet "državni udar" i dalje živ i da dolazak (predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije) Mandića i ostalih optuženih na vlast nije imao za posljedicu gašenje tog predmeta - ocijenio je za informativnu emisiju "24 sata" na Televiziji E advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik.
Komentarišući otvoreni napad Mandića na vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića kazao je da se istovremeno medijski stavlja na stranu politički pritisak tog istog tužilaštva na nezavisne i objektivne medije, pojedince, kritičare vlasti i opoziciju.&nbsp;
- Odjednom nije tema kako je tužilaštvo instrumentalizovano u političkoj borbi protiv objektivnih medija, nego su sada promijenili uloge, pa je državni tužilac žrtva političkog pritiska, a ne obratno - naveo je Olenik.
Smatra da je između te dvije stvari najviše istine.
- A to je strah opravdani od završetka procesa za državni udar koji bi po svim normalnim kriterijumima trebalo da završi osuđujućim presudama - naveo je Olenik.
Iz Delegacije EU u Crnoj Gori poručuju da političko uplitanje i javni pritisak na tužioce podrivaju vladavinu prava, ugrožavaju nezavisnost tužilaštva, ali i napredak Crne Gore u pristupanju Evropskoj uniji.
- Iako je konstruktivna javna kritika bilo koje institucije, uključujući i tužilaštva, normalna u demokratskom društvu, politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, treba da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke, kao i od komentarisanja konkretnih predmeta koji su još u fazi istrage ili sudskog postupka - navode u Delegaciji Eu.
Dok PES stidljivo odgovara na optužbe, Demokrate tihuju. Iz izvršne vlasti oglasio se jedino Savjet za vladavinu prava, kojim predsjedava potpredsjednik Vlade iz redova Demokrata Momo Koprivica. Poručuje da nezavisno pravosuđe mora biti u potpunosti oslobođeno od političkog ili bilo kog drugog neprimjerenog uticaja, kako bi se osigurala pravda i vladavina prava, a time i uspjeh Crne Gore na evropskom putu.
Slučaj “državni udar” u kojem je Mandić sa Milanom Kneževićem prvostepeno osuđen na pet godina zatvora i dalje je aktuelan, nakon što se Specijalno državno tužilaštvo u junu žalilo na naknadnu oslobađajuću presudu.&nbsp;
Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv predsjednika Opštine Mojkovac Veska Delića zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja.&nbsp;
Vrhovno tužilaštvo je ranije formiralo predmet protiv predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića zbog sumnje na izazivanje nacionalne i vjerske mržnje.&nbsp;
Istrage o zloupotrebama bivšeg direktora Rudnika uglja Milana Lekića, predsjednika Opštine Pljevlja Daria Vraneša.&nbsp;
Svi oni su funkcioneri Mandićeve Nove srpske demokratije. A slučaj koji je najviše pogodio šefa skupštine je i optužnica protiv njegovog sinovca Danila Mandića, koji će se naći pred sudom u novembru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh33leNZr2-g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Prilog novinara Televizije E Aleksandra Matića.