It’s no secret that party-based employment has reached deep into all levels of Montenegrin institutions, but what’s even more concerning is the fact that appointments to high-ranking positions are not only based on political loyalty — they often involve individuals with modest education and experience.
ĐURAŠKOVIĆ’S ETERNAL DIRECTORSHIP
The current Executive Director of Post of Montenegro, Josip Đurašković, does have experience managing state-owned enterprises - before his current role, he served as the director of the Regional Waterworks.
In a short break between directorships, Đurašković was the security service coordinator at the Regional Waterworks. That he was destined for executive positions based on his education or resume one wouldn’t conclude, but rather thanks to his political ties - he is a member of Aleksa Bečić’s Democrats.
After a free access of information request, Montenegro Post sent a copy of Đurašković’s diploma from his specialist studies – which shows that he graduated in 2011 with a degree in Economics from the Faculty of Entrepreneurial Business in Belgrade. His average grade was 7.56.
Đurašković graduated in 2011, but his academic journey started much earlier, and that - in the previous century. He enrolled in the Higher Business School in Belgrade in 1999. According to the Belgrade Academy of Business and Artistic Vocational Studies, he completed the two-year program in 2007.
He finished his third year of study in 2009, earning the title of Vocational Manager.
We hope the Post operates more efficiently than its director did as a student.
THE “LEKOVIĆ CASE”
That Đurašković took ten years for three years of study, or 12 for four - is not enough to earn him the top spot in the category of: eternal student.
Based on available data - that title belongs to Democrats MP, Momčilo Leković. According to the Faculty of Law, he enrolled in undergraduate studies in 2009. He completed them 13 years later, i.e. in 2022.
He completed specialist studies the following year - 2023. So, the MP who frequently lectures in Parliament completed a four-year degree in a full 14 years.
BOGDANOVIĆ PERSISTENTLY HIDES HIS DEGREE
Leković’s long service at the Faculty of Law might have gone unnoticed if he hadn’t followed the example of his party colleague and party ideologist, Boris Bogdanović.
Bogdanović’s ideology involves hiding his education like a snake hides its legs, so in the resume he submitted to Parliament, he notes he's a law graduate, but doesn’t mention the name of the university or even the country where he studied. On the other hand, Bogdanović’s biography goes into detail about all the slogans he created for the Democrats and mentions that he completed the School of Democratic Leadership…
But about the university - not a single word.
THE STORY ABOUT,,MEGATREND“
This was discussed by Bogdanović’s current coalition partners from the former Democratic Front. Way back in 2017, during intra-opposition conflicts, when the Democratic Front accused the Democrats of “colluding with the SDP.” At the time, the Democratic Front accused Bogdanović of leading a smear campaign against them particularly against former SNP leader Predrag Bulatović.
This is just a continuation of the smear campaign the State Security Administration - UDBA waged against Predrag Bulatović, now continued by the Democrats’ young using marketing methods from Megatrend, the same Megatrend Bogdanović graduated from at the age of 35 - said the coalition-led by Andrija Mandić at the time.
,,MEGATREND“ AND OTHER STORIES...
In addition, not only he did not mention the name of the university he graduated from, but Bogdanović also left out the fact that he once worked as an administrative worker in what used to be Montenegro’s strongest opposition party, the Socialist People's Party, from which the Democrats later emerged.
And Boris Bogdanović just like his colleague Momčilo Leković, often lectures about law in Parliament, criticizes the judiciary, and decides who deserves the presumption of innocence and who doesn’t.
With such a performance, the public might think the head of the Democrats’ parliamentary club got his law degree — at least from Harvard, not Megatrend.
Megatrend University, a private institution founded by controversial professor Mića Jovanović, a supporter of Aleksandar Vučić’s SNS, has numerous media stories about diploma “buying and selling.” On August 26, 2024, Serbia’s Ministry of Education revoked Megatrend’s operating license, and on a decision by the National Accreditation Body for Higher Education, which rejected the university’s request for re-accreditation.
However, after urgent intervention from "the highest levels," the Ministry quickly reversed its decision and restored the accreditation of the University of Megatrend. So Boris Bogdanović can breathe and be relieved - his diploma “remains valid,” and he can continue “to share justice” on behalf of the Democrats, who control the security sector.

Marija Mitrović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Post Director Đurašković took eight years to complete a two-year degree, while MP Leković spent 14 years to complete a four-year degree?!

Razgradnja i razur crnogorskog državnog, kulturnog i nacionalnog bića, prema svim pokazateljima aktuelne društveno političke scene se nalazi u završnoj fazi. Sve je počelo sramnim prepisivanjem crnogorskog sakralnog blaga, odnosno pamćenja, &nbsp;i teritorije instituciji &nbsp;suśedne države, čime se zaslugom Dritana Abazdovića, država Crna Gora stavila u podređen položaj &nbsp;u odnosu na Crkvu Srbije, učinila od nje organizaciju koja se nalazi iznad Ustava i izvan zakona!
Ova ustanova je poznata i po svojim reviziolnističkim, ratnohuškačkim, genocidnim, pedofilskim i kriminalnim aktivnostima. Sinhronizovano su uslijedila hapšenja, prije svega Milivoja Katnića i Saše Čađenovića, glavnih aktera u spriječavanju planiranog krvavog državnog udara!
Počela je „śeča direktora“(koja evo nije okončana), a institucije od značaja za državu su kadrovski „pokrivane“ poslušnicima i privrženicima beogradskog režima. Taj kadrovski „masakar“ predstavlja &nbsp;ustvari dugoročnu politiku, „da se Vlasi ne dosete“, pa tako &nbsp;ovih dana prisustvujemo kulturocidnom „zamahu“ u pravcu Državnog Arhiva Crne Gore i Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“! U prvom slučaju u Državni arhiv bi trebao da &nbsp;uđe „popovski podmladak“ Crkve Srbije, kako bi „volonterski“ osakatili ono malo preostale građe, koja (uz veliki i uzaludni otpor intelektualne elite), svojevremeno nije predata Amfilohiju Radoviću, a odnosi se na trajanje autokefalne Crnogorske pravolavne crkve. I ne samo! Drugi pravac &nbsp;djelovanja je naravno Nacionalna biblioteka na čije čelo se dovodi &nbsp;„šegač“ &nbsp;jarbola sa crnogorskom državnom zastavom!
Valja se priśetiti nacističkog spaljivanja knjiga 1933, SSSR i Kineske kulturne revolucije („čišćenje“ biblioteka od nepodobnih knjiga), Afganistana (zabrane obrazovanja za žene i ataka na biblioteke koje ne odgovaraju krutom talibanskom viđenju religije), i zašto ne pomenuti opsadu Sarajeva 1992. godine kada je &nbsp;gorjela Vijećnica i Nacionalna univerzitetska biblioteka BiH! Ovom svojevrsnom kulturocidu, kao i aktuelnom u Crnoj Gori, značajan „doprinos“ dala je Crkva Srbije, što je svojevremeno i potvrdio sud u Parizu! Ovaj kulturocidni „safari“ koštao je BiH oko 2 miliona knjiga i rukopisa!
Partitokratija i njena kadrovska rješenja predstvaljaju glavnu opsanost po arhivsko-bibliotečke fondove, i može se kazati da ona nijesu falinka sistema; ona su sam sistem! Zato se može sa pravom kazati da je stavljanje ovakvih, krovnih insitucija jedne nacije, pod upravu nekompetentnih i bezidejnih ljudi „šegača“ ljudskog duha, ustvari planska „lobotomija“ institucije! To je strategija, mnogo opasnija (o čemu govori Ciceron) od tzv. &nbsp;vetinga ili tzv. borbe protiv organizovanoga kriminala, đe se po „pravilu“ hapse oni koji su spriječili kriminalce u njihvom krvavom naumu. Kako sličan atak, za sada nije uspio u odnosu na FCJK (Fakultet za crnogorski jezik i književnost) diverzije i sabotaže se sprovode u odnosu na ove dvije ustanove, putem „legalnih“ procedura; sve je tu: konkurs, pečat, potpis! A &nbsp;može i bez Konkursa! A može i bez objavljene knjige! Radi se, dakle o tihoj temeljitoj „eutanaziji“, bez svjedoka, koje ove dvije institucije kulture, za buduća pokoljenja predstavljaju! Za to se dobrano pobrinula i fizijatrica degenerativnih oboljenja sa rukovodećeg mjesta u Manstirstvu (ne)kulture i medalja!
Marko Tuliie Ciceron bi još oko 50. godina p.n.e. kazao:
„Nacija može preživjeti svoje budale, čak i preambiciozne. Ali ne može preživjeti izdaju iznutra. Neprijatelj &nbsp;pred kapijom grada manje je zastrašujući, jer on je poznat i nosi zastavu otvoreno.
Izdajnik se kreće slobodno unutar zidina grada, njegov lukavi šapat nalazi put do najviših vladarskih odaja. Jer, izdajnik se ne prepoznaje kao izdajnik-on govori jezikom bliskim žrtvama, on ima njihovo lice, njihove argumente, on se obraća slabosti, koja leži &nbsp;duboko u srcu svakoga čovjeka.
On razgrađuje dušu nacije, on u potaji potkopava temelja grada, on inficira političko tijelo tako da se više ne može braniti. Manje se treba bojati ubice! Izdajnik je kuga!“
Crna Gora, za našu nesreću, „usavršila“ Ciceronov „obrazac“! Mi imamo sve ovo po principu aktuelnih novogodišnjih rasprodaja u supermarketima, s tim što se ovđe radi o drugačijoj veleizdajničkoj rasprodaji državnih resursa svih kategorija: Mi, dakle, imamo sve ovo 3 u 1: Budale, preambiciozne i izdajnike!

„Gospođa Ministarka“ i degenerativne tegobe

Američke obavještajne službe upozoravaju da ruski predsjednik Vladimir Putin nema namjeru da okonča rat u Ukrajini, uprkos aktuelnim mirovnim pregovorima, te da njegovi ciljevi ostaju isti - potpuna kontrola nad Ukrajinom i širi uticaj nad dijelovima Evrope koji su nekada bili u sastavu Sovjetskog Saveza.
Kako navodi Reuters, pozivajući se na šest izvora upoznatih s obavještajnim procjenama, ruski ratni ciljevi nijesu se promijenili, što je u suprotnosti s porukama iz Vašingtona, gdje administracija predsjednika Donalda Trampa tvrdi da je Moskva spremna za mir.
Član Odbora za obavještajne poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD-a, Majk Kvigli, izjavio je da obavještajni podaci od početka ukazuju na to da Putin „želi više“, te da su u to uvjereni i evropski saveznici, posebno Poljska i baltičke zemlje.
Rusija trenutno kontroliše oko 20 odsto teritorije Ukrajine, uključujući Krim i djelove četiri anektirane oblasti - Lugansk, Donjeck, Zaporožje i Herson - koje Moskva smatra svojom teritorijom. U okviru mirovnih prijedloga, Trampova administracija navodno vrši pritisak na Kijev da se povuče iz dijela Donjecke oblasti koji je još pod ukrajinskom kontrolom, što predsjednik Volodimir Zelenski odbacuje.
Iz Bijele kuće, međutim, poručuju da je u pregovorima postignut značajan napredak i da je mirovni sporazum „bliži nego ikad“. Ipak, CIA, Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe i rusko Ministarstvo vanjskih poslova nijesu komentarisali ove navode.
Trampovi izaslanici, Džered Kušner i Stiv Vitkof, posljednjih sedmica vode razgovore s ukrajinskim, ruskim i evropskim zvaničnicima o mirovnom planu, a pregovori se nastavljaju i ovog vikenda.
Na sastancima u Berlinu postignut je okvirni dogovor o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, koje bi uključivale raspoređivanje evropskih snaga van linije fronta, uz američku obavještajnu podršku i vazdušne patrole.
Ipak, ključna pitanja ostaju otvorena. Među njima su veličina ukrajinske vojske, kao i dilema da li su bezbjednosne garancije uslovljene teritorijalnim ustupcima. Zelenski je poručio da još nema jasan odgovor šta bi te garancije konkretno značile.
Putin je u međuvremenu poručio da je spreman na razgovore o miru, ali bez odstupanja od svojih zahtjeva, naglašavajući da su ruske snage tokom godine napredovale hiljadama kvadratnih kilometara.
Američki državni sekretar Marko Rubio priznao je da postoji realna mogućnost da Putin i dalje teži ostvarenju početnih ratnih ciljeva, dok najnovije obavještajne procjene upozoravaju da Rusija i dalje predstavlja potencijalnu prijetnju ne samo Ukrajini, već i širem evropskom prostoru.

Američke službe: Putin ne odustaje od cilja da zauzme cijelu Ukrajinu

Vodeći indeks šansi za zapošljavanje u Njemačkoj ponovo je pao u decembru, dostigavši najnižu vrijednost od prve faze pandemije koronavirusa u maju 2020. godine, uprkos vladinom paketu ekonomskih podsticaja.
Barometar zaposlenosti ifo instituta, objavljen u petak, pao je na 91,9 bodova, s 92,5 bodova u novembru. Jedan od glavnih razloga je dugotrajna slabost proizvodnog sektora, saopštio je think tank sa sjedištem u Minhenu.
- U ovoj godini smo doživjeli postepeno smanjenje broja radnih mjesta, posebno u industriji - rekao je voditelj anketa u ifou, Klaus Wohlrabe, i dodao da slaba ekonomija i dalje usporava tržište rada.
Njemačka ekonomija ponovo će blago rasti sljedeće godine zahvaljujući vladinom paketu duga od 500 milijardi eura, vjeruju ifo i mnogi drugi ekonomisti.&nbsp;
Međutim, prema mjesečnom istraživanju nekoliko hiljada kompanija, gotovo svi sektori industrije planiraju da nastave smanjivanje broja radnih mjesta u nadolazećim mjesecima.
Pružaoci usluga i trgovci takođe su oprezni ili planiraju da smanje radnu snagu, rekao je ifo. Građevinska industrija je manje pesimistična i namjerava barem da zadrži trenutni broj zaposlenih.
Samo su turistička industrija i konsultantske kompanije za menadžment optimistične u pogledu nadolazećih mjeseci i planiraju da zaposle više radnike sljedeće godine, navodi se u izvještaju.
Prema prognozi ažuriranoj u oktobru, Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje umjeren prosječni rast od 1,5 odsto u zapadnim industrijalizovanim zemljama i Japanu.
S druge strane, njemačka ekonomija mogla bi ponovo da stagnira ove godine, a ifo Institut očekuje rast bruto domaćeg proizvoda od 0,1 odsto.
U narednoj godini njemački ekonomski učinak mogao bi porasti 0,8 odsto, znatno manje nego što se nadalo kada je nova vlada preuzela dužnost u maju.

Njemačko tržište rada trese najveći pesimizam od maja 2020.

Cijene nafte stabilizovale su se u petak na međunarodnim tržištima na oko 60 dolara, balansirajući između rizika za snabdijevanje iz Venecuele zbog američke blokade i procjena o višku u idućoj godini.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po gotovo istoj cijeni od 60 dolara, a na američkom je bio skuplji 29 centi i koštao je 56,42 dolara, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Trgovci su ove sedmice pokušavali procijeniti moguće prijetnje za snabdijevanje iz Venecuele.
Američki predsjednik Donald Trump naredio je u srijedu "potpunu blokadu" svih sankcioniranih tankera na putu za Venecuelu i onih koji isplovljavaju iz venecuelanskih luka. Prije sedmicu Vašington je u teritorijalnim vodama zaplijenio supertanker Skipper.
Još nije jasno kako SAD namjerava da blokadu sprovede u djelo.
Američki Chevron nastavio je s isporukama venecuelanske nafte u SAD i dva tankera utovarila su u srijedu barele u luci u Joseu, prema navodima brodskih kompanija i riječima jednog izvora. Američki div sarađuje s venecuelanskom državnom naftnom kompanijom PDVSA i posluje i dalje u Venecueli, uz dozvolu Vašingtona.
Venecuelanska nafta vjerovatno će i dalje stizati u SAD, procjenjuju analitičari nizozemske banke ING, napominjući da je riječ o 160 hiljada barela dnevno.
Venecuela ukupno izvozi 600 hiljada barela dnevno.
Udio Venecuele u svjetskoj proizvodnji iznosi samo jedan odsto, a kupuju je samo SAD, Kuba i nezavisne kineske rafinerije.
Pažnja trgovaca u petak je bila usmjerena i na informaciju o napadu na tanker u Mediteranu. Prema riječima neimenovanog zvaničnika ukrajinske bezbjednosne službe, Ukrajina je u Sredozemnom moru izvela prvi napad dronovima na tanker koji prevozi rusku naftu.
Tanker Qendil plovio je pod zastavom Omana i putovao je iz indijske luke Sike za rusku luku Ust Luga na Baltičkom moru.
Ukrajinski zvaničnik tvrdi da je brod u vrijeme napada bio prazan i da je ozbiljno oštećen, ne navodeći pojedinosti o točnom mjestu i vremenu napada.
Posljednja vidljiva pozicija tankera u petak ujutro bila je uz obalu Krete, a plovna ruta pratila je libijsku obalu, pokazuju podaci MarineTraffica.
Napad na Qendil značajan je ne samo zato što je tanker bio u Sredozemnom moru, već i zato što su u napadu upotrijebljeni avio dronovi dugog dometa.
Rizici po snabdijevanje bili su u petak protivteža procjenama o višku u idućoj godini. Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da bi ponuda u narednoj godini trebalo da nadmaši potražnju za nešto manje od četiri miliona barela dnevno, a Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) očekuje tek blagi plus.
Odvojeni OPEC-ovi proračuni pokazuju da je barel korpe nafte njegovih članica u četvrtak bio skuplji 50 centi i koštao je 60,06 dolara.

Cijene nafte stabilne na 60 dolara

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

Predrag Boljević, penzionisani vazduhoplovni inspektor, kazao je da je njemu i arhitekti Batu Raduloviću, na zahtjev tužilaštva, danas prišao policajac i zatražio lične podatke zbog transparenta koji su postavili ispred kapije brda Gorica, na kojem piše: „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“. Sve se odigralo uoči početka skupa koji je danas organizovala STEGA na Gorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-pocelo-okupljanje-na-gorici-crna-gora-ne-pristaje-na-represiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Danas smo ispred kapije na Gorici zajedno postavili transparent koji su nedavno skandirali navijači naše reprezentacije. U jednom trenutku prišao nam je policajac u civilu i zatražio lične podatke, kako bi policija mogla da nas pozove na razgovor. Dali smo mu sve naše podatke - ispričao je Boljević za Portal ETV.
Kako je kazao, kasnije im je policajac rekao da je tužilaštvo ocijenilo da u tekstu na transparentu ima elemenata govora mržnje.
- Dotakli smo dno. Rekao sam da mi je čast što stojim ispred tog transparenta. Moji preci su znali da se bore protiv fašističkih hordi, a mi danas treba da znamo da se suočimo sa ovakvima. Ne bojimo ih se. Dno dna - naglasio je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FkBa2p9jUN54%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zbog transparenta na Gorici policija tražila podatke, Boljević poručuje: Ovo je dno dna, ne bojimo ih se!

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Tag: post-director

Post Director Đurašković took eight years to complete a two-year degree, while MP Leković spent 14 years to complete a four-year degree?!

„Gospođa Ministarka“ i degenerativne tegobe

Američke službe: Putin ne odustaje od cilja da zauzme cijelu Ukrajinu

Njemačko tržište rada trese najveći pesimizam od maja 2020.

Cijene nafte stabilne na 60 dolara

PRATITE TVe UŽIVO