Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda prošle godine je primila 43 pritužbe na postupanja Uprave policije, koje su se najčešće odnosile na primjenu policijskih ovlašćenja. 
 
Iz institucije Zaštitnika su agenciji MINA kazali da su prošle godine primili 24 pritužbe manje na rad policije nego 2023. godine, kada ih je bilo 67. 
 
- Pritužbe su se najčešće odnosile na primjenu policijskih ovlašćenja, uključujući odgovarajuće informisanje uhapšenih osoba o svojim pravima, obavještenje porodice i obavještenje advokata - naveli su iz institucije Zaštitnika. 
 
Prema njihovim riječima, u pojedinim slučajevima pritužbe su se odnosile i na zlostavljanje i ponižavajuće postupanje prema građanima i uhapšenim osobama. 
 
Iz kancelarije Zaštitnika su kazali da je, prema preliminarnim podacima, najviše pritužbi na rad policije bilo u Podgorici, gdje ih je zabilježeno 19. 
 
Kako su rekli, u Baru i Beranama su imali po četiri pritužbe, u Bijelom Polju tri, u Nikšiću, Budvi i Danilovgradu po dvije, dok je za šest pritužbi nepoznato na koju se opštinu odnose. 
 
Iz institucije Zaštitnika su kazali da su njihovi predstavnici 25. decembra posjetili Upravu za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS). 
 
Oni su ukazali na to da su uslovi u Istražnom zatvoru i dalje loši. 
 
- Prenatrpanost je problem koji je u kontinuitetu zastupljen i dovodi do loših životnih uslova za pritvorene osobe - naglasili su iz institucije Zaštitnika. 
 
Oni su istakli da očekuju da će izgradnja objekata u okviru kompleksa zatvora, pomoći da se prevaziđu nedostajući smještajni kapaciteti. 
 
Iz institucije Zaštitnika su kazali da je zabilježen i nedostatak kadrovskih kapaciteta, a samim tim i adekvatnih rehabilitacionih programa i aktivnosti za osuđene osobe, što takođe predstavlja problem. 
 
Govoreći o zdravstvenoj zaštiti, oni su naveli da je u zatvorima ona na nivou pružanja usluga kao i kod opšte populacije. 
 
Kako su rekli iz institucije Zaštitnika, zatvorenici se i dalje žale na dugo čekanje na specijalističke preglede i ukazuju na nedostatak psihijatra u zatvoru. 
 
Pritužbe se, kako su naveli, i dalje javljaju i prilikom promjene terapije - smanjenja doze buprenorfina. 
 
- Međutim, prateći ove pojedinačne slučajeve zatvorenika primijetili smo da se svaki zahtjev i potreba zatvorenika za zdravstvenom njegom uglavnom realizuje - istakli su iz institucije Zaštitnika. 
 
Oni su naglasili da se Zdravstvena služba nosi sa deficitom kadrovskih kapaciteta. 
 
Prema navodima institucije Zaštitnika, kontinuirani problem je smanjeno interesovanje zdravstvenog kadra za zapošljavanjem, zbog značajnih disproporcija u visini koeficijenata. 
 
Kako su rekli, značajna je razlika zarada zdravstvenog kadra istih kvalifikacija zaposlenog u zdravstvenim ustanovama koje su u nadležnosti Ministarstva zdravlja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ombudsman prošle godine zaprimio 43 žalbe na postupanje policije

Odlukom Osnovnog suda Cetinje vraćena je na dopunu istrage optužnica koja je podignuta povodom postupanja policije na demonstracijama građana radi ustoličenja Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija.
- Optužnica Osnovnog državnog tužilaštva Cetinje Kt.br.89/22 od 15.02.2024. godine, podnijeta protiv okrivljenih Mugoša Dragiše, Varajić Baja, Bajović Ljubiše, Stanišić Dragoslava, Marković Neđeljka, Vlahović Dragomira, Nedović Vladana i Janić Srđana, zbog krivičnog djela mučenje iz čl. 167.stav 2 u vezi stava 1 u vezi čl. 23 Krivičnog zakonika Crne Gore, Vraća se Osnovnom državnom tužilaštvu Cetinj, na dopunu istrage - navodi se u rešenju u koje je portal Dan imao uvid.
Podsjećamo, odbrana je tokom ročišta za kontrolu optužnice više puta ukazala da nema mjesta optužbama i da su službenici policije postupali u skladu sa zakonom.
- Iako smatram da je Osnovni sud u Cetinju, imao više nego dovoljno elemenata da obustavi postupak u fazi kontrole optužnice, ne mogu reći da sam nezadovoljan činjenicom da je optužnica vraćena na dopunu istrage - kazao je danas u izjavi za medije advokat Ranko Radonjić.
Dodaje da je to je pokazatelj ispravnosti argumentacije odbrane koju su izložili predsjedniku suda na ročištu.
- I zaista vjerujem da će, nakon što postupi po nalozima iz ovog rešenja, tužilaštvi samo staviti tačku na ovaj postupak donošenjem rešenja o obustavi istrage. Ukoliko to ne učini, ne sumnjam da će to uraditi sud prilikom naredne kontrole, jer ljudi koji se nalaže u optužnici zaista ništa nezakonito nijesu uradili, naprotiv. To je očigledno i vrijeme će pokazati - poručio je advokat Radonjić.
U pomenutom dokumentu Sud od tužilaštva traži da se "razjasniti, odnosno opisati u čemu se sastojao pasivni otpor oštećenih i kakve su bile vremenske prilike kritičnom prilikom i da li su iste i kakvog uticaja imale prilikom upotrebe hemijskih sredstava koja se prenose zrakom na nastale posljedice, te naznačiti konkretne odredbe odgovarajućeg propisa, kojim je propisana zabrana upotrebe "gumenih metaka, obzirom da se okrivljeni terete za upotrebu istih".
Kako je navedeno u odluci suda "branioci okrivljenih advokati Radonjić Ranko, Lekić Damir i Vukčević Danka su na ročištu u bitnom ukazali na nezakonite dokaze, propuste u istrazi i nejasnoće u činjeničnom opisu djela, zaključujući u konačnom da nema dovoljno dokaza da su okrivljeni osnovano sumnjivi za djelo koje je predmet optužbe, te predložili da se postupak protiv istih obustavi."
- Naime, optužnica mora da sadrži sve elemente predviđene čl. 292 st. 1 Zakonika o krivičnom postupku, dakle pored ostalog mora da sadrži opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obilježja krivičnog djela, vrijeme i mjesto izvršenja krivičnog djela, predmet na kojem je i sredstvo kojim je izvršeno krivično djelo, kao i druge okolnosti potrebne da se krivično djelo što tačnije odredi, pri čemu činjenične tvrdnje optužbe moraju imati utemeljenje u predloženim dokazima - stav je suda.
Dalje je u odluci navedeno da "krivično djelo mučenje iz čl.167 KZCG pored ostalog podrazumijeva nanošenje od strane učinioca drugome velike boli ili teške patnje, bilo da su tjelesne ili duševne, da bi se postigao neki od navedenih ciljeva".
- Dakle, iz zakonskog određenja ovog krivičnog djela proizilazi da je kod istog bitan element djela nanošenje velike boli ili teške patnje, odnosno isto predstavlja kvalifikatornu okolnost. Stoga je od značaja odgovarajućim medicinskim vještačenjem utvrditi da li su oštećeni pretrpjeli veliku bol, odnosno teške patnje, a to imajući u vidu njihove tjelesne povrede i mehanizam nastanka istih, utvrđen u ranije provedenom sudsko - medicinskom vještačenju. Pored toga, u činjeničnom opisu djela navedenog u optužnici ODT Cetinje Kt.89/22 od 15.02.2024. godine pored ostalog se navodi da su okrivljeni nezakonito upotrijebili sredstva prinude i hemijska sredstva, pri tom i gumene metke, čija je upotreba zabranjena, u savladavanju pasivnog otpora oštećenih, i to ne samo prema onima prema kojima su smatrali da im prijeti neposredna opasnost, već i sporadično prema okupljenim građanima, i građanima koji su se udaljavali sa lica mjesta, te kod upotrebe hemijskih sredstava koja su se prenosila zrakom nijesu uzeli u obzir vremenske prilike u datom području. Kod takvih činjeničnih tvrdnji optužbe, odnosno kod takvog činjeničnog opisa, bilo je nužno a nije opisano, u čemu se sastojao pasivni otpor oštećenih, te kakve su tada bile vremenske prilike i da li su iste i kakvog uticaja imale na nastale posljedice, te navesti i odredbe odgovarajućeg propisa kojim je propisana zabrana upotrebe "gumenih metaka" - dio je navoda iz pomenute odluke.
Sud u dokumentu precizira da " činjeničnog opisa djela na ukazani način, osim što je potrebno da se krivično djelo stavljeno na teret okrivljenima što tačnije odredi i da se u tom kontekstu razjasni da li se radio o nezakonitoj upotrebi sredstava prinude i hemijskih sredstava, isto je od značaja i za pravilnu pravnu ocjenu predmetnog krivičnog djela".
- Ovo kod činjenice da je u opisu djela naznačeno i da su okrivljeni ispaljivali hemijske projektile i prema onima prema kojima su smatrali da im prijeti neposredna opasnost i prema građanima koji su pružali pasivan otpor, pa je u tom kontekstu nužno razjasniti u čemu se sastojao pasivni otpor oštećenih i da li su u njihovoj blizini bili pojedinci prema kojima su okrivljeni smatrali da im prijeti neposredna opasnost. Nadalje, u optužnici je u odnosu na okrivljenog Mugoša Darka naznačeno da je ostalim saokrivljenima izdao usmena naređenja da upotrijebe sredstva prinude, te se tako izričito saglasio sa izvršenjem krivičnog djela mučenje iz čl. 167 Krivičnog zakonika Crne Gore. Međutim, stavom 2 navedenog člana je propisano da ovo djelo iz stava 1 čini službeno lice ili djelo izvršeno uz njegov izričiti ili prećutni pristanak ili ako je službeno lice podstrekavalo drugo lice na izvršenje djela iz stava 1. Kod prednjeg, a obzirom da se okrivljenom Mugoši stavlja na teret da je ostalim saokrivljenim izdao usmena naređenja da upotrijebe sredstva prinude, to proizilazi da bi se radilo o podstrekavanju kao obliku saučesništva, pa je u tom pravcu potrebno precizirati činjenični opis u odnosu na tog okrivljenog - zaključuje se u odluci Suda.

Vraćena na dopunu optužnica povodom postupanja policije tokom ustoličenja Joanikija

U Rimu je danas počeo drugi krug pregovora o postizanju nuklearnog sporazuma između Irana i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Nova runda pregovora dolazi nakon što tokom razgovora u Muskatu prošle sedmice nije postignut dogovor.
Kako prenosi Al Džazira, u pregovorima u prijestonici Omana ipak je postignut određeni napredak i to je podstaklo održavanje nove runde pregovora.
Današnji pregovori odvijaju se u ambasadi Omana u Rimu, a delegacije pregovaraju u odvojenim prostorijama.
Navodi se da je posrednik u pregovorima ministar vanjskih poslova Omana.
Američki predsjednik Donald Tramp ranije je zaprijetio i napadom na Iran, ako ne postigne dogovor sa SAD-om o svom nuklearnom programu.
Iran je ranije poručio da je spreman prihvatiti neka ograničenja obogaćivanja uranijuma, ali da su mu potrebne snažne garancije da se Tramp neće ponovno povući iz tog sporazuma.

Počeo drugi krug pregovora SAD-a i Irana u Rimu

Na autoputu "9. januar" kod Banjaluke danas se dogodila stravična saobraćajna nesreća u kojoj su poginule tri osobe, prenosi Klix.ba.
Prema nezvaničnim informacijama, dvije osobe su zadobile povrede i prebačene su na liječenje kako bi im se ukazala ljekarska pomoć.
Iz Policijske uprave Banja Luka su kazali za Klix.ba da se nesreća desila u 12:50 sati u mjestu Puraći.
- Na autoputu "9. januar" dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovalo putničko i teretno vozilo. Uviđaj vrši dežurni tužilac OJT Banja Luka - naveli su iz policije.
Saobraćaj je na ovoj dionici auto-puta u pravcu Banja Luka - Prnjavor obustavljen.
Tužilaštvo će se oglasiti nakon izvršenog uviđaja.
Kako se može vidjeti na fotografiji, automobil je udario u kamion prilikom čega je potpuno smrskan.

Stravična nesreća na autoputu kod Banjaluke: Tri osobe poginule, dvije povrijeđene

U Švajcarskoj djeluje veći broj organizovanih kriminalnih grupa koje pokušavaju da se infiltriraju u politiku i u državnu administraciju, a među njima su i bande iz Albanije i Srbije, izjavio je šef švajcarske savezne policije Janis Kalandre.
Među kriminalnim organizacijama koje djeluju u Švajcarskoj su, prema njegovim riječima, kalabrijska varijanta mafije N’drangeta, i grupe iz Albanije, Srbije, Nigerije ili Turske, kao i neke bajkerske grupe poput Paklenih anđela.
Grupe njeguju veze sa političkim krugovima, upravom i sa finansijskim institucijama kako bi bile zaštićene i uživale povlastice, rekao je šef policije u intervjuu za današnja štampana izdanja medijske kuće Tamedia.
Te kriminalne grupe su organizovane na međunarodnom nivou i njihov je cilj da zarade novac, da se etabliraju u privredi i utiču na politiku, rekao je šef savezne policije.
On je ocijenio da je ta opasnost infiltracije u Švajcarskoj posebno izražena kod italijanske mafije.
Kalandre je u intervjuu izričito upozorio na opasnost eskalacije nasilja povezanog sa trgovinom narkoticima.
- U Evropi se već nalazimo usred eskalacije nasilja. Ne vidmo razlog zašto bi Švajcarska ostala pošteđena takvog narko-rata - rekao je Kalandre.
Prema njegovim riječima, čak i u do sada srazmjerno mirnim zemljama kao su Belgija, Holandija. Švedska, bande se sada obračunavaju eksplozivnim napravama i bombama. Kalandre je taj porast nasilja dijelom doveo u vezu sa talasom šverca kokaina koji je zahvatio Evropu.
I u samoj Švajcarskoj se konzumacija kokaina, prema analizama vode iz kanalizacije, u posljednjoj deceniji udvostručila, istakao je Kalandre.

Šef policije u Švajcarskoj: Kriminalci nastoje da se infiltriraju u legalne strukture

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos saopštila je u danas da pažljivo prati situaciju u Srbiji, uključujući blokadu Radio-televizije Srbije (RTS), te pozvala sve da se uzdrže od produbljivanja tenzija, uz zabrinutost što je protiv rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića podnijeta krivična prijava.
- Evropska unija prati blokadu RTS. Javni mediji imaju odgovornost da rade u najboljem interesu javnosti i osiguraju prostor za sve legitimne pozicije, imaju pravo, kao i svi novinari, da obavljaju svoju dužnost bez ikakvih pritisaka - napisala je Kos na društvenoj mreži Iks (X).
Kos je izrazila nadu da se aktuelna situacija može riješiti konstruktivnim dijalogom i demokratskim duhom.
Ukazala je i na to da bi Srbija, kako bi izašla iz političkog ćorsokaka i podjela u društvu, trebalo da pojača napore u borbi protiv korupcije i unaprijedi reforme vladavine prava, uključujući jačanje pluralizma medija i izbor Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM) kroz transparentan i sveobuhvatan proces.
- Te reforme su ključne za napredak Srbije na evropskom putu. EU nudi podršku, a ja planiram da posjetim Srbiju kasnije ovog mjeseca da razgovaramo o tome - zaključila je Kos.
Beogradski i novosadski studenti su u koordinisanoj akciji od 14. aprila uveče počeli s blokadom zgrade RTS-a i Radio-televizije Vojvodine (RTV) tvrdeći da javni medijski servisi ne izvještavaju objektivno o njihovim protestima.
Naveli su da će blokada trajati "dok se ne raspiše novi konkurs za članove Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM)".
Studenti u blokadi već mjesecima protestuju zahtijevajući odgovornost za pad betonske nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra prošle godine, koja je usmrtila 16 osoba.
Traže i sankcionisanje napadača na studente na protestima koji su uslijedili nakon tragedije i obustavljanje postupaka protiv uhapšenih demonstranata. 
 
Njihov zahtjeve podržale su organizacije prosvjetnih radnika, advokata, profesora univerziteta, poljoprivrednika, kao i dio ostalih građana.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić saslušan je 18. aprila u okviru predistražnog postupka zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja.
On je jedan od rektora koji je podržao zahtjeve studenata koji blokadama fakulteta i protestima širom Srbije traže odgovornost za nesreću u Novom Sadu.
Beogradski i novosadski studenti su se i 10. marta uveče nenajavljeno okupili ispred medijskih javnih servisa i blokirali sve ulaze, tražeći objektivno izvještavanje o protestima.
RTS je ranije javio da je zbog otežanih okolnosti rada izazvanih blokadom primoran da prilagodi programsku šemu, podnijeta je krivična prijava Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu protiv NN lica i zatraženo je reagovanje međunarodnih institucija.

Kos o situaciji u Srbiji: Svi da se uzdrže od produbljivanja tenzija, zabrinuti zbog krivične prijave protiv Đokića

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.