Premijer Hrvatske Andrej Plenković danas je bio u Mostaru, odakle je poručio kako inicijativa da se na nivou Evropske unije uvedu sankcije predsjedniku BH entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku - neće proći.
- Iz svega što mi pratimo u smislu pozicije država članica da to nije realno - navodi on, a prenose bosansko-hercegovački mediji.
Kako je dodao, što se Hrvatske tiče, ona nije u istoj poziciji tim povodom kao druge članice EU koje nijesu prvi susjedi BiH.
- Mi smo prvi susjedi. Banjaluka je doslovno od Zagreba sat, sat i 45 minuta i mi s te strane želimo slati umirujuće poruke, poruke koje će ohrabrivati dijalog i vraćati stvari na pravo mjesto. A, pravo mjesto znači da se među političkim strankama i institucijama Bosne i Hercegovine nalaze rješenja za budućnost zemlje - naglasio je Plenković.
Sve ostalo nije dobro, smatra on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Plenković: Neće proći inicijativa da Dodiku budu uvedene sankcije na nivou EU

Mileta Radovanić i URA posljednji su koji imaju pravo da govore o kredibilitetu Crne Gore, jer su upravo oni 2020. godine zaustavili njen proevropski kurs i otvoreno radili protiv njenih interesa - poručio je šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović osvrnuvši se na navode generalnog sekretara Radovanića da Crna Gora, tačnije njeni lideri, premijer Milojko Spajić i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović rade protiv interesa države.
Smailović smatra da su upravo funkcioneri URA-e, dok su bili na vlasti, urušili institucije, pokleknuli pred interesima trećih strana, te u tom smislu omogućili da Crna Gora postane “igralište” za one koji je nikada nisu željeli kao nezavisnu državu.
- Što se tiče ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića, on interese Crne Gore uvijek stavlja na prvo mjesto. Za razliku od vas, gospodine Radovaniću, i vaših partijskih drugova, Ibrahimović je pokazao državničku ozbiljnost i posvećenost jačanju naše pozicije u regionu i svijetu. To što ne možete da se pomirite s činjenicom da Bošnjačka stranka vodi ključne resore u Vladi samo pokazuje vašu frustraciju i kompleks zbog toga što ste postali irelevantna politička partija - naveo je Smailović.
Ovakvi stavovi su, cijeni on, iznijeti neosnovano i neprovjereno - nakon izjave Milorada Dodika da je i Crna Gora bila angažovana kako se ne bi raspisala poternica Interpola za njim i Nenadom Stevandićem, koji su pravosnažno osuđeni u BiH.
Ibrahimović je tu informaciju jutros demantovao.

1250x600

1084x550

Smailović: Funkcioneri GP URA su pokleknuli pred interesima trećih strana, posljednji imaju pravo da govore o našem kredibilitetu

Milojko Spajić i Ervin Ibrahimović od crnogorske diplomatije napravili igračku u rukama Milorada Dodika - ocijenio je generalni sekretar Građanskog pokreta URA Mileta Radovanić nakon izjave predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska da se Crna Gora angažovala kako Interpol ne bi raspisao potjernicu za njim.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fdodik-tvrdi-da-je-i-crna-gora-lobirala-da-on-ne-bude-na-potjernici-interpola&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Radovanić poručuje da je jasno da naši zvaničnici, prije svih premijer Spajić i ministar vanjskih poslova Ibrahimović, najodgovornije državne funkcije i diplomatsku mrežu koriste kako bi služili interesima drugih država i narušavali kredibilitet sopstvene.
Cijeni i da izgleda da je crnogorska diplomatija postala igra ko će bolje poslušati Andriju Mandića.
- Spajić i Ibrahimović djeluju više kao asistenti u njegovom političkom kabinetu nego kao lideri u suverenoj državi. Njihova politika sve više liči na koordinisanu akciju u kojoj se čeka signal iz vrha nekadašnjeg Demokratskog fronta da bi se donosile ključne odluke - kazao je on.
Ako ovako nastave, dodao je Radovanić, uskoro bi mogli početi da traže i od Dodika sugestije za spoljnopolitičke poteze, a možda i da se konsultuju s njim oko toga šta bi trebalo da bude u interesu Crne Gore.
- U međuvremenu, međunarodni kredibilitet države tone, dok vladajuća garnitura uporno pokazuje da je spremna da institucije podredi partijskim i ličnim interesima vezama, zanemarujući štetu koju nanose državi, zarad svojih fotelja - zaključio je Radovanić.

Radovanić: Spajić i Ibrahimović od crnogorske diplomatije napravili igračku u rukama Dodika

Portali bliski ruskim vlastima objavili su nezvanične informacije da je Milorad Dodik dobio i državljanstvo Rusije i dozvolu za boravak u Rusiji.&nbsp;
To je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E kazao glavni i odgovorni urednik portala Buka Aleksandar Trifunović.
Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik u Moskvi se sastao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Nakon sastanka na mreži X je napisao da mu je ruski predsjednik rekao da će se Rusija zalagati da se završi rad međunarodnih institucija u BiH, uključujući i rad visokog predstavnika Kristijana Šmita.
Koliko će Milorad Dodik ostati Moskvi, da li to ima veze sa ukidanjem sankcija, da li će čekati da se takav neki potez dogodi pa biti na sigurnom u Moskvi samo su neka pitanja, kaže Trifunović i dodaje da on po svaku cijenu želi da zadrži dobre odnose sa Rusijom.&nbsp;
- Ali i da postigne dobre odnose sa Trampovom administracijom. On to neprestano pominje - istakao je Trifunović i dodaje da Dodik ne rizikuje previše, pa se i iz tog razloga nije previše približavao Sarajevu, već ide na sigurna putovanja, poput putovanja u Izrael.
Predsjednik Republike Srpske, objašnjava on, ima jako dobre odnose sa izraelskim političarima, ali i u Mađarskoj i Rusiji. To su, kako kaže zemlje u kojima se on osjeća prilično sigurno i misli da boravkom tamo ništa ne rizikuje.&nbsp;
- Moram priznati da me iznenadio ovo javljanje iz Moskve, iako je bio najavljen taj neki susret sa Putinom u nekoj budućnosti, međutim, sama činjenica da je Izrael napustio ranije nego što je rekao, a iz Izraela je rekao da će se vratiti u toku ove sedmice, otišao je dan posle te konferencije, pa se s twittera misteriozno javio da je stigao, nije rekao gdje, a očigledno da nije doputovao u Bosnu i Hercegovinu. Mislim da on više stvara neki privid situacije trenutno da je napustio Republiku Srpsku nego što je to zaista uradio. Moja neka procjena je da on želi da zadrži tu moć koju ima u Republici Srpskoj do kraja - rekao je Trifunović.
Prema njegovim riječima, Dodik želi što bolje odnose s Trampovom administracijom, jer u svojoj viziji, vidi sebe i Trampa vidi identično.&nbsp;
- On od izbora Trampa nekako slavi tu pobjedu, iako je sam na crnoj listi američke administracije i pokušava od kad se pojavio na toj listi popriličnim svotama novca da lobira da se te sankcije ukinu. Mi ne znamo šta će Tramp uraditi, niko ne radi šta on radi sjutra, a kamoli u narednim danima, ali činjenica je da Milorad Dodik sa svih strana pokušava da dođe do američke administracije. Činjenica da Rod Blagojević, jedan od prijatelja Donalda Trampa jutros objavio podršku Miloradu Dodiku, stavio ga u isti tvit sa Le Penovom, govori da je ipak nešto Milorad Dodik i uradio, i da će nastaviti u tom pravcu - objašnjava Trifunović.
Sud BiH tražio je krajem marta od Interpola izdavanje crvene potjernice za Dodikom i predsednikom Narodne skupštine RS Nenadom Stevandićem, zbog sumnje da su počinili krivično djelo "napad na ustavni poredak BiH".
Odluka je donijeta nakon što su obojica napustili BiH, izbjegavajući zakonom propisane procedure granične kontrole, dok je za njima raspisana centralna potjernica. To znači da je bilo koja, od 16 policijskih agencija, koliko ih ima u BiH u obavezi da ih privede.
Ljudi u Bosni Hercegovini su, kaže on, navikli na krizu i digli stepen tolerancije na krizne situacije na viši nivo od ljudi u normalnim evropskim zemljama.
- Ova kriza je jača nego ikad dosad jer se dešava nešto što više niko ne može kontrolisati. Vi u ovom trenutku ne možete da vidite izlaz na kraju tunela, naznaku kako bi ova situacija mogla biti riješena, a da bude u korist građana. Imamo situacije i solucije kako da se političarima olakša, pa i samom SNSD-u, pa i Miloradu Dodiku da i dalje bude na neki način u vlast, da obnašaju vlast, obnašaju koalicije, jer morate da razumijete da ako Milorad Dodik i njegova partija budu izbačeni iz vlasti, on i dalje ima jedan kontrolni paket akcija na nivou BiH kako može da utiče preko Doma naroda, preko Vijeća naroda, preko institucija u kojima on ima i dalje solidan kontrolni paket akcija - kazao je Trifunović
Zbog svega se, kaže, ljudi u Bosni i Hercegovini osjećaju zbunjeno, zamrznuto od straha kakvu budućnost imaju, jer često se, spominju i mogući sukobi.&nbsp;
- Hrvatski ministar odbrane je juče izjavio da nema prisustva međunarodne zajednice u BiH da bi sukobi već izbili, ja zaista mislim da nije tako, ali možda ljudi sa strane bolje vide krizu koju mi živimo, jer smo mi na ovo već navikli - zaključio je Trifunović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube na TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dp-ccXOrVWfE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Trifunović: Objavljene nezvanične informacije da je Dodik dobio rusko državljanstvo

Od Banjaluke do Beograda, od Beograda do Tel Aviva i međunarodne konferencije o antisemitizmu i na kraju Moskve - to je ruta kojom se potpuno slobodno posljednjih nekoliko dana kretao predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, za kojim je Sud Bosne i Hercegovine raspisao centralnu potjernicu, piše Dojče vele.&nbsp;
I pored granice i Granične službe, Dodik se sinoć javio iz Moskve dužom porukom u odnosu na onu misterioznu od prije dva dana kada je poručio samo: „Stigao sam“.
- Stigao sam u Moskvu. Svaki moj boravak ovdje počinjem posjetom spomeniku Neznanom junaku kako bih odao poštu 28 miliona stradalih Rusa u Drugom svjetskom ratu - napisao je Dodik na mreži Iks i tako prekinuo spekulacije koje su danima punile medijske naslove, od toga da se i dalje nalazi u Izraelu, da je u Beogradu ili Banjaluci.
<h2>Sastanak sa Putinom?</h2>
- Ovdje ću biti ponovo 9. maja na poziv predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina na obilježavanju 80. godišnjice pobjede nad fašizmom - rekao je Dodik, napominjući da je na sceni pokušaj revizije istorije kada je riječ o stradanju ruskog, srpskog i jevrejskog naroda tokom Drugog svjetskog rata, iskoristivši upravo taj kontekst da iskaže podršku Rusiji i naglasi, kako je rekao, njenu „sposobnost da brani svoju samostalnost i nezavisnost“.
- I zato je predsjednik Putin nesumnjivo označen kao istorijski lider ruskog naroda. Čovjek koji nije samo onaj koji je podario slobodu ruskom narodu, nego je prvi krenuo u borbu protiv globalističke elite, koja je nastojala da razdrobi samu Rusiju, a u tome svemu nije uspjela - rekao je Dodik, koji bi danas trebalo da se sastane s Putinom.
Pripreme za taj sastanak traju dugo, a analitičari su u tom pokušaju vidjeli namjeru Dodika da dobije podršku za političke poteze koje trenutno povlači u BiH, ali i da preko Putina pokuša da omekša američku politiku prema Republici Srpskoj.
Dodik se upravo u poruci iz Moskve dotakao i Amerike, hvaleći politiku Vladimira Putina: „Istrpio sve i došao u situaciju da dočeka još jednog pandana koji mu je važan u borbi protiv globalističke elite, a to je predsjednik SAD Donald Tramp“.&nbsp;
<h2>Institucije (ne) funkcionišu</h2>
Iako su te rasprave trajale i prethodnih dana, sada se u BiH ozbiljno pitaju da li institucije zemlje funkcionišu, odnosno, da li granica „radi“ i da li bilo koja policijska agencija u BiH može da izvrši naloge Suda Bosne i Hercegovine.
U tom kontekstu stigao je i komentar bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, koji traži od institucija da rade svoj posao. Ukoliko se to ne desi, poziva na odgovornost.
- Sistem i organi vlasti moraju da odgovaraju, svako za svoj dio nadležnosti. Tako da i oni koji su odgovorni za takve stvari, a primaju platu da rade svoj dio posla, moraju državi da daju precizne odgovore ili da podnesu ostavku, da neko drugi radi umjesto njih - izričit je Bećirović.
Istovremeno, nema nikakvih informacija iz pravosudnih institucija, a ne oglašava se ni Granična policija o prelasku granice Milorada Dodika, kao što nije bilo konkretnih informacija o ranijem prelasku granice predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića, za kim je takođe raspisana potjernica, kao i za premijerom RS Radovanom Viškovićem.
Za Dodikom i Stevandićem, u međuvremenu je raspisana međunarodna potjernica čiju aktivaciju treba da potvrdi centrala Interpola u Lionu. Nakon raspisivanja međunarodne potjernice, žalbu Interpolu uložile su i Srbija i Mađarska, navodeći da se radi o politički motivisanom potezu, a zvaničnici u Banjaluci kao i advokatski tim Milorada Dodika očekuju da će potjernica biti odbačena upravo zbog političke konotacije.
<h2>Još jedna potjernica?</h2>
Kako bi preduhitrio takvu odluku Interpola, Sud BiH aktivirao je još jedan predmet u vezi s Miloradom Dodikom, ovoga puta o malverzacijama prilikom kupovine vile u Beogradu 2007. godine, u šta je bila uključena tadašnja Pavlović banka.
Dodik, kojeg je Sud pozvao na saslušanje 2. aprila, sumnjiči se za krivično djelo pranje novca u vezi s krivičnim djelima primanje poklona i drugih oblika koristi i zloupotreba položaja. Ukoliko se ne pojavi, pretpostavlja se da će ponovo biti raspisana međunarodna potjernica, u kojoj se Interpol neće moći da se pozove na političke razloge.
Dodik je tvrdio da je vila plaćena novcem od kredita Pavlović banke, a mediji prenose da je novac podignut tek godinu nakon kupovine. Zahtjev za kredit ovjeren je pečatom vlade Republike Srpske na čijem čelu je tada bio Dodik. Zanimljivo, Tužilaštvo Srbije takođe je formiralo predmet u vezi s kupovinom vile na Dedinju, kako bi se, smatraju stručnjaci, izbio adut Sudu BiH ukoliko proces bude vođen pred pravosuđem Srbije.
Dodik se sumnjiči za napad na ustavni poredak BiH zbog odluka koje su uslijedile nakon što je pred Sudom BiH prvostepeno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Nedostupan je institucijama BiH za sprovođenje zakona koje nisu postupili po nalogu Suda BiH za privođenjem, zbog potencijalnog rizika u konfrontaciji pripadnika Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i pripadnika MUP-a RS.

Dodik u Moskvi - sprema se još jedna potjernica

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, nepravosnažno presuđen pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika i osumnjičen za napad na ustavni poredak, napustio je teritoriju te države i otputovao u Srbiju, a potom u Izrael. Njegov odlazak otvorio je niz pravnih i političkih pitanja, uključujući i potencijalno raspisivanje međunarodne potjernice, piše Dojče vele.
Dodik se u ponedjeljak (24. mart) pojavio u Batajnici (Srbija) na obilježavanju godišnjice NATO-bombardovanja, nakon čega je otputovao u Izrael, gdje učestvuje na jednoj konferenciji o borbi protiv antisemitizma. Prema dostupnim informacijama, Granična policija BiH nije ga zaustavila prilikom izlaska iz zemlje, iako je za njim raspisana centralna potjernica, što ukazuje na ozbiljne propuste u radu nadležnih organa.
Kako prenosi sarajevski list „Oslobođenje“, centralna potjernica za Dodikom, predsjednikom Narodne Skupštine RS Nenadom Stevandićem i premijerom RS Radovanom Viškovićem, raspisana je nakon što se nisu odazvali na poziv Tužilaštva BiH na saslušanje kao osumnjičeni za napad na ustavni poredak BiH.
<h2>Jasne procedure</h2>
Prema Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, ako osoba za kojom je raspisana centralna potjernica napusti zemlju, pravosudni organi mogu da zatraže raspisivanje međunarodne (Interpolove) potjernice. 
Međunarodnu potjernicu raspisuje Sud BiH na prijedlog Tužilaštva, a zatim se ona dostavlja Interpolu, koji odlučuje o njenoj daljoj distribuciji. Procedura može da traje od jednog do tri dana, ali se postavlja pitanje da li će pravosudne institucije pravovremeno reagovati kako bi spriječile Dodikov eventualni povratak bez hapšenja.
Kada je sam Interpol u pitanju, procedura je veoma jednostavna, objašnjava za Dojče vele pravni stručnjak i ambasador BiH u Njemačkoj Damir Arnaut.
- Kada Generalni sekretarijat Interpola dobije zahtjev za raspisivanje međunarodne, tzv. crvene potjernice od Nacionalnog centralnog biroa (NCB) u Sarajevu, oni provere da li je zahtjev usaglašen sa Statutom i Pravilima Interpola. Ako utvrde da jeste, raspisuju potjernicu - kaže Arnaut.
<h2>Nadležne institucije u BiH kasne?</h2>
On napominje da zahtjevi iz Bosne i Hercegovine „gotovo bez izuzetka“ zadovolje te uslove. 
- No, kako i sam Interpol navodi, "trajanje postupka umnogome zavisi od države-tražiteljke". Ja ne znam da li su već pokrenute te procedure unutar BiH, konkretno Tužilaštva BiH i NCB Sarajevo, ali uzimajući u obzir navode da su u javnosti cirkulisale najave o Dodikovom putovanju, da je još prije toga Stevandić dva puta prešao granicu BiH, bilo bi zaista začuđujuće ako već nisu imali pripremljenu dokumentaciju za slanje prema Interpolu - kaže Arnaut.
I advokatkinja Vasvija Vidović ističe da je međunarodna potjernica trebalo da bude raspisana čim su pravosudni organi saznali za Dodikove planove napuštanja BiH.
- Međunarodna potjernica dostavlja se Interpolu i ona ostaje aktivna čak i po povratku tražene osobe u zemlju - objasnila je Vidović za sarajevski list „Dnevni Avaz“.
<h2>Istraga o Dodikovom prelasku granice</h2>
Granična policija BiH je, u međuvremenu, pokrenula internu istragu o tome kako je Dodik prešao granicu BiH-Srbija. Slučaj se istražuje po nalogu direktora Granične policije Mirka Kuprešakovića, o čemu su obaviješteni Tužilaštvo BiH i nadležne agencije.
Medijski izvještaji ukazuju na to da su policijski službenici propustili da izvrše kontrolu vozila, što je izazvalo sumnju u sistemsku opstrukciju sprovođenja zakona. 
Prema nezvaničnim informacijama koje prenose mediji u BiH, pet neoznačenih vozila s rotacijom bez zaustavljanja je prošlo kroz granični prelaz Rača, koristeći VIP-traku. 
Granična rampa navodno je bila podignuta, a policajci nisu imali informacije o prolasku kolone. Vjeruje se da je među putnicima bio Dodik.
Srbija, kako prenose mediji, tvrdi da nema podatke o koloni, što u BiH dodatno pojačava sumnje u moguće zaobilaženje pravila.
<h2>Podijeljene reakcije</h2>
Političke reakcije na Dodikov odlazak su podijeljene. Predsjedavajuća Predsjedništvu BiH, članica Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Željka Cvijanović reakcije političara i navode medija iz Federacije BiH naziva „histerijom političkog Sarajeva“. U pojedinim federalnim medijima Dodika nazivaju „bjeguncem“.
S druge strane, iz Stranke demokratske akcije (SDA) ističu da Dodikov i Stevandićev prelazak granice, „uprkos nalozima za hapšenje“, ukazuje na ozbiljne propuste. Pozivaju Graničnu policiju i Tužilaštvo BiH da sankcionišu odgovorne i uklone „Dodikove pomagače“ iz sistema, zamjenjujući ih profesionalcima koji će striktno poštovati zakon.
Pravni eksperti upozoravaju da bi eventualni neuspjeh u sprovođenju potjernice mogao dodatno da naruši kredibilitet pravosudnih institucija BiH i ohrabri slične slučajeve izbjegavanja pravde. 
Ostaje da se vidi hoće li Sud BiH uputiti zahtjev za međunarodnu potjernicu i kako će na to odgovoriti Interpol. Takođe, otvoreno je pitanje kako će vlasti postupiti u slučaju Dodikovog povratka u zemlju i da li će se nadležni organi odvažiti da ga privedu u skladu s važećim pravnim procedurama.

Dojče vele: Potjernica Interpola za Miloradom Dodikom?

Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije raspisalo je danas međunarodnu potjernicu za bivšim prvim vicepremijerom Sjeverne Makedonije i visokim funcionerom albanske opozicione partije DUI Artanom Grubijem, osumnjičenim u istrazi za pronevjeru u Državnoj lutriji.
Osim za Grubijem, MUP je međunarodnu potjernicu raspisao i za bivšim direktorom „Državne lutrije“ Sjeverne Makedonije Perparimom Bajramijem, koji je zajedno sa bivšim viceprmijerom osumnjičen za protivzakonitu nabavke VLT terminala, čime je to državno preduzeće za organizovanje igara na sreću, prema istrazi, oštećeno za oko osam miliona eura.
Osnovno javno tužilaštvo „Skoplje“ juče je saopštilo da će tražiti od MUP Sjeverne Makedonije raspisivanje potjernice za Grubijem i Bajramijer, kojima je Osnovni krivični sud u Skoplju odredio pritvor od 30 dana, jer su obojica nedostupni organima progona.
Artan Grubi je u nedjelju na Fejsbuku napisao da je u privatnoj posjeti Kosovu, a premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski je dan kasnije, u emisiji „Klik plus“ na kablovskoj TV21, objavio da je Grubi otišao na Kosovo diplomatskim vozilom sa jednim biznismenom.
- Moje informacije su da je bivši direktor Državne lutrije već duže vrijeme van zemlje. U međuvremenu, bivši potpredsjednik vlade je juče sa biznismenom, vozilom sa diplomatskim tablicama, napustio Makedoniju i uputio se ka našem sjevernom susjedu Kosovu - rekao je Mickoski.
Prema Skopskom tužilaštvu, bivši vicepremijer Sjeverne Makedonije Artan Grubi i bivši dorektor Državne lutrije Perparim Bajrami su pod istragom jer „postoji osnovana sumnja da su kao saizvršioci izvršili krivično djelo – pronevjera u službi“.
Preostaloj četvorici obuhvaćenoj istragom, koji su osumnjičeni za zloupotrebu službenog položaja i ovlašćenja, sudija je u prethodnom postupku na prijedlog skopskog javnog tužilaštva odredio mjere predostrožnosti, odnosno oduzimanje putnih isprava i obavezu povremenog pojavljivanja pred službenim licem u sudu.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije 13. decembra je podnijelo krivičnu prijavu protiv osam lica zbog „zloupotrebe službenog položaja i ovlašćenja“, „primanje mita“ i „zloupotreba postupka za javni poziv, dodjelu ugovora o javnoj nabavci ili javno-privatnog partnerstva“ u slučaju Državne lutrije Sjeverne Makedonije.
Nezakonitom nabavkom VLT terminala je, prema tužilaštvu, Akcionarsko društvo Preduzeće za priređivanje igara na sreću Državna lutrija Republike Sjeverne Makedonije u 2023. godini oštećeno za 501.319.119 denara (oko osam miliona eura) sa namjerom da drugom pribavi ta protivpravna imovinska korist.

Raspisana međunarodna potjernica za bivšim prvim vicepremijerom Sjeverne Makedonije

Prema podacima iz javne baze podataka Interpola, po zahtjevu crnogorskih vlasti raspisano je šest potjernica. Već godinama na potjernicama su Satko Adrović, Božidar Samardžić, Komnen Cpajak i Bogdan Popović, a odnedavno su na spisku i Vuk Lalatović i Nikola Drecun.
Crvena potjernica je zahtjev za sprovođenje zakona širom svijeta za potraživanje i hapšenje osoba koje potražuju nacionalne vlade.
Nikola Drecun se potražuje radi vođenja krivičnog postupka pred Višim sudom u Podgorici zbog krivičnog djela teško ubistvo izvršenog 20. juna 2024. godine u Cetinju.
Vuk Lalatović se potražuje zbog krivičnog djela "teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom neovlašćeno držanje oružja i eksplozivnih materija".
Lalatović je osumnjičen da je zajedno sa Arturom Cimermanom (28) iz Beograda, koji se ranije zvao Nikola, 6. novembra u Podgorici ubio navodne pripadnike kavačkog kriminalnog klana Petra Lipovinu (41) i Žarka Pejakovića (25).
Lalatoviću se već sudi zbog ubistva Nikšićanina Ranka Vuletića 2019. godine.
Komnen Cpajak iz Brodareva pravosnažno je osuđen na 30 godina zatvora zbog dvostrukog ubistva koje se dogodilo u Budvi 2006. godine. Cpajak je ubio Lazara Draškovića i Mladenku Janković.
Božidar Samardžić je zbog ubistva osuđen na 20 godina zatvora. On je u Nikšiću 1999. godine ispalio više projektila prema četiri lica koja su se nalazila u vozilu, usled čega je kod jednog lica nastupila smrt, dok je jedno lice zadobilo teške tjelesne povrede.
Samardžić je u međuvremenu uhapšen u Sloveniji, ali je Vrhovni sud te zemlje 2019. godine odbio da ga izruči Crnoj Gori zbog, kako su tada naveli, bojazni od krvne osvete.
Bogdan Popović osuđen je na 15 godina zatvora zbog ubistva počinjenog 1992. godine. On je u Nikšiću ubio jednu osobu, a ranio drugu.
Satko Adrović osuđen je na desetogodišnju robiju zbog optužbi za razbojništva i razbojničke krađe.
Prema podacima iz septembra ove godine, ukupno je preko Interpola Crna Gora potraživala preko 270 lica. Ipak, samo šest od tih potjernica su u javnoj bazi podataka.&nbsp;
Luka Medenica iz Nacionalnog biroa Interpola u Podgorici rekao je u septembru za Javni medijski servis da je crvena potjernica raspisana za Vukom Vulevićem i Ivanom Delićem kojima se stavljaju na teret ozbiljna krivična djela.&nbsp;
- Oba lica su državljani Crne Gore koji se potražuju radi vođenja krivičnog postupka. U pitanju je vrlo obiman predmet koje je sprovelo Specijalno državno tužilaštvo sa svim organizacionim jedinicama Uprave policije - kazao je Medenica.
Oni su, ističe, državljani Crne Gore koji se potražuju na međunarodnom planu.
- U toku je intenzivna saradnja sa zemljama regiona. Sve mjere i radnje Uprave policije su usmjerene na tako bitna lica i predmeta jer im se stavljaju na teret ozbiljna krivična djela - kazao je Medenica.&nbsp;
On je istakao da postoji više javnih potjernica koje je raspisala Crna Gora, ali da to nije konačan broj.
- Ta brojka varira - kazao je Medenica.
Upitan zašto potjernice nijesu javne, on je istakao da je to iz razloga jer te informacije sadrže tužilačko sudsko policijske informacije, a da određeni predmeti nose stepen tajnosti, pa tako ukoliko ne postoji procjena da javna potjernica može dovesti do pronalaska i lociranja lica, onda se ne te informacije ne objavljuju.
Istakao je da Crna Gora nije izuzetak, te da mnoge države ne objavljuju ovakve informacije.
Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje pokrenuli su, napomenuo je Medenica, ozbiljne akcije portiv organizovanog kriminala, te su aktuelni brojni predmeti.
Medenica je kazao da se na potejernicama nalaze i bivši policijski službenik Ljubo Milović i osumnjičeni vođa "kavačkog klana" Radoje Zvicer.
- Oni se potražuju zbog više krivičnih postupaka koji se vode pred nadležnim pravosudnim inistitucijama u Crnoj Gori - istakao je on.

Crna Gora preko Interpola potražuje šest osoba

Generalni sekretarijat Interpola u Lionu je, na zahtjev Uprave policije - NCB Interpola Podgorica, objavio je javnu međunarodnu potjernicu za crnogorskim državljaninom &nbsp;Vukom Lalatovićem, koji se potražuje radi vođenja postupka pred Višim sudom u Podgorici zbog krivičnog djela teško ubistvo izvršenog 2019. godine u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materijala.
Lalatović je nakon nedonošenja prvostepene presude krajem maja 2024. godine pušten da se brani sa slobode uz određene mjere nadzora koje je po izlasku odmah prekršio, te je za istim raspisana nacionalna i međunarodna potjernica.
Lalatović se, dodaju iz Uprave poliicje, dovodi u vezu kao direktni izvršilac krivičnog djela teško ubistvo izvršenog 6. novembra u Podgorici kada su ubijeni Petar Lipovina i Žarko Pejaković

Interpol raspisao potjernicu za Vukom Lalatovićem

Moskovski sud izdao je nalog za hapšenje sudije Međunarodnog krivičnog suda (MKS) Hajkela Ben Mahfuda pod optužbom za "nezakonito zatvaranje".
Sud je 11. novembra saopštio da optužba proizilazi iz izdavanja naloga za hapšenje bivšeg ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua i načelnika Generalštaba oružanih snaga Valerija Gerasimova od MKS-a.
Mahfud i njegove kolege iz MKS-a, Rosario Salvatore Aitala i Sergio Gerardo Ugalde Godinez, izdali su potjernice za Šokguom i Gerasimovim krajem juna zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih u Ukrajini nakon početka invazije Rusije na njenog susjeda 2022. godine.
Prema sudijama MKS-a, Šojgu i Gerasimov su bili odgovorni za ruske raketne udare izvedene između oktobra 2022. i najmanje 9. marta 2023. na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
U saopštenju MKS-a objavljenom u to vrijeme navodi se da bi "očekivana slučajna šteta i šteta za civile bili očigledno preveliki u odnosu na očekivanu vojnu prednost" za one koji su naredili udare.
Šojgua je u maju smijenio ruski predsjednik Vladimir Putin. Sada je na čelu Putinovog Savjeta bezbjednosti.
Ranije prošle godine, ruske vlasti su Aitalu, zajedno sa sudijom MKS-a Tomoko Akaneom i tužiocem Karimom Kanom, dodale na svoju potjernicu nakon što su u martu 2023. izdali naloge za hapšenje za ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ruskom komesarkom za djecu Marijom Lvovom-Belovom, zbog odgovornosti za deportacija ukrajinske djece u Rusiju nakon invazije - ratni zločin prema međunarodnom zakonodavstvu.
Rusija je uzvratila otvaranjem krivičnih postupaka protiv zvaničnika MKS-a.
MKS nema sopstveni mehanizam sprovođenja svojih naloga za hapšenje, i oslanja se na pravosuđe svojih članica, njih 124, da ih ispune.

Rusija izdala potjernicu za sudijom Međunarodnog krivičnog suda

Atletičar pljevaljskog Rudara Uroš Kotlaja i Anja Novaković iz barskog kluba Sanja najuspješniji su učesnici pojedinačnog prvenstva Crne Gore za mlađe juniore i juniorke u Baru.
Kotlaja je šampionat završio sa pet zlatnih odličja, dok je Novaković osvojila četiri zlatne i po jednu srebrnu i bronzanu medalju.
Ekipno najuspješniji je bio Atletski klub Sanja sa deset medalja, ispred atletičara Mornara sa osam i Tare iz Mojkovca sa šest medalja.
Na takmičenju su postignuta i četiri rezultata koja su bolja od rekorda Crne Gore.
Novi rekorderi Crne Gore su Sergej Martinović iz AK Cetinje (400m prepone za pionire, 1:00,11), štafeta Rudara 100+200+300+400m za mlađe juniore (2:09,52), štefeta Mornara 100+200+300+400m za pionirke (2:35,33) i AK SANJA (štafeta 4x100m za mlađe pionirke).
Šampionat u Baru okupio je više od 130 atletičara iz atletskih klubova Podgorica, Jedinstvo, Mornar, Lim, Sanja, Orion, Rudar, Tara, Milenijum, Lovćen, Cetinje, Zeta 2012, Dionis i Nikšić.
Van konkurencije nastupili su takmičari AK Vojvodina iz Novog Sada.

Kotlaja i Novaković najbolji u Baru

Predsjednik Vlade Milojko Spajić prirediće sjutra svečani prijem povodom 21. maja - Dana nezavisnosti Crne Gore.
Prijem će biti održan u Podgorici, u sali Univerzitetskog sportsko-kulturnog centra UCG sa početkom u 20 sati, saopšteno je iz Vlade.
Kako je najavljeno, svečanosti će prisustvovati najviši državni zvaničnici, predstavnici zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, kao i diplomatskog kora.
Prijemu će prisustvovati i predstavnici medija, nevladinog sektora, kao i zvanice iz javnog i kulturnog života.

Sjutra svečani prijem povodom Dana nezavisnosti

Eksplozija bombe ispred klinike za neplodnost u Kaliforniji, koja je pomagala istopolne parove i u kojoj je jedna osoba poginula a četiri povrijeđene, predstavlja teroristički čin, saopštili su zvaničnici FBI, prenosi danas Bi-Bi-Si (BBC).
Eksplozija se dogodila u centru Palm Springsa. Iz klinike kažu da niko iz ustanove nije povrijeđen.
Šef policije u Palm Springsu rekao je da je eksplozija oštetila nekoliko zgrada, neke ozbiljno. Dodao je da identitet poginulog nije poznat.
FBI je saopštio da je to bio namjerni teroristički čin.
- Istraga će utvrditi da li je riječ o međunarodnom ili domaćem terorizmu - rekao je šef kancelarije FBI u Los Anđelesu.
Klinika Američkih reproduktivnih centara (ARC) je centar za plodnost i laboratoriju za vantjelesnu oplodnju (IVF) i nudi usluge uključujući procjenu plodnosti, donaciju jajnih ćelija i zamrzavanje, reproduktivnu podršku za istopolne parove, kao i surogat majčinstvo za tu populaciju.
ARC je saopštio da se eksplozija dogodila na parkingu u blizini zgrade. Klinika je saopštila da je njihova laboratorija, uključujući sva jajašca i embrione, ostala potpuno neoštećena.
- Sproveli smo bezbjednosnu inspekciju i potvrdili smo da naše operacije i osjetljiva medicinska područja nisu bile pogođene eksplozijom - navodi se u saopštenju klinike, ali je dr Maher Abdalah, koji je direktor klinike, rekao je da je kancelarija klinike oštećena.

FBI: Eksplozija kraj klinike za pomoć istopolnim parovima teroristički akt

Centar za nauku i Klinički centar Crne Gore (KCCG) organizovaće sjutra predavanja povodom Svjetskog dana borbe protiv zapaljenskih bolesti crijeva (IBD), saopštili su iz te zdravstvene ustanove.
Kako su naveli, Svjetski dan borbe protiv IBD-a obilježava se svake godine 19. maja s ciljem podizanja svijesti o hroničnim zapaljenskim bolestima crijeva, kao što su Kronova bolest i ulcerozni kolitis.
Iz KCCG su rekli da se ove godine taj važan datum u Crnoj Gori obilježava pod sloganom “IBD ne poznaje granice, stigme se mogu i trebaju razbiti!”.
- Tim povodom, u okviru kontinuirane medicinske edukacije, Centar za nauku sa Odjeljenjem gastroenterohepatologije Interne klinike i Institut za bolesti djece organizuju predavanja koja će biti održana sjutra - navodi se u saopštenju.
Predavanja će, kako su naveli iz KCCG, biti održana u amfiteatru Instituta za bolesti djece sa početkom u 13 sati.
- Direktorica Centra za nauku Brigita Smolović imaće pozdravni govor i uvod u temu događaja, nakon čega će predsjednica Crnogorskog udruženja za Kronovu bolest i ulcerozni kolitis Milica Popović, govoriti o iskustvima i izazovima sa kojima se susrijeću oboljeli - navodi se u saopštenju.
Iz KCCG su rekli da će internista-gastroenterohepatolog Interne klinike Damir Muhović održati predavanje o različitim perspektivama i prevazilaženju tabua kod IBD-a.
- Dok će pedijatrica-gastroenterohepatološkinja Instituta za bolesti djece Veselinka Đurišić govoriti o IBD-u u dječjoj populaciji i uticaju na kvalitet života, kao i specifičnosti dijagnostike i tretmana kod djece oboljele od IBD-a - navodi se u saopštenju.
Svjetski dan borbe protiv IBD-a, kako se dodaje, pruža priliku da se podigne svijest o toj sve prisutnijoj i veoma ozbiljnoj zdravstvenoj problematici.
Iz KCCG su poručili da se samo zajednički, otvorenim razgovorom, mogu razbiti tabui o IBD-u i uticajima te bolesti na život pacijenata, posebno djece.
- Ove godine, sa ciljem povećanja vidljivosti i značaja problema sa kojim se susrijeću oboljeli od IBD-a, na mapi Evropskog udruženja za Kronovu bolest i ulcerozni kolitis, dugačkoj listi zemalja koje obilježavaju taj datum, prvi put se pridružila i Crna Gora - navodi se u saopštenju.

Sjutra predavanja povodom Svjetskog dana borbe protiv IBD-a

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: potjernica