Uprava policije saopštila je da bivša specijalna državna tužiteljka Lidija Mitrović nije bila predmet policijskog postupanja sve dok Osnovni sud u Podgorici nije izdao nalog za njeno prinudno dovođenje, nakon što se nije javila na izdržavanje pravosnažno izrečene kazne zatvora od sedam mjeseci.
Oni su reagovali radi, kako su rekli, sprečavanja širenja dezinformacija od strane pojedinih medija i političkih subjekata vezano za slučaj potjernice za Mitrović.
Budući da je krivični postupak protiv Mitrović okončan, u policiji kažu da njihovi službenici prethodno nisu bili nadležni za postupanje sve do momenta obavještenja, odnosno izdavanja naredbe Osnovnog suda u Podgorici za njeno prinudno dovođenje.&nbsp;
- Službenici Uprave policije postupajući po naredbi nadležnog Suda preduzimaju mjere i radnje na pronalasku i dovođenju ovoga lica na izdržavanje krivične sankcije - kazne zatvora u trajanju od sedam mjeseci. Ona, kako je i ranije navedeno, nije pronađena na adresi stanovanja odnosno boravka - navedeno je u reagovanju policije.
Naglašavaju da Mitrović nije bila predmet obaveze postupanja službenika Uprave policije sve do momenta izdavanja naloga Osnovnog suda u Podgorici za prinudno dovođenje.
- &nbsp;Policija tek nakon dobijanja naloga suda ima obavezu da lice pronađe i sprovede u UIKS - naglašavaju u UP. 
 
Tvrde i da prema Mitrović nijesu bile izrečene bilo kakve mjere od strane Suda, niti da je policija postupala u konkretnom slučaju.&nbsp;
- Krivični postupak je okončan osuđujućom pravosnažnom presudom - zaključeno je u reagovanju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

UP: Mitrović nije bila predmet policijskog postupanja do naloga Suda za prinudno dovođenje

Uprava policije raspisala je potjernicu za bivšom specijalnom državnom tužiteljkom Lidijom Mitrović, koja se, kako kažu u policiji, nije dobrovoljno javila na izdržavanje kazne.
Mitrović je prethodno uložila molbu nadležnom sudu za odlaganje izvršenja kazne zatvora, što joj su, prema informacijama policije, nije odobrio.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su, postupajući po naredbi Osnovnog suda u Podgorici za prinudno dovođenje osuđene Lidije Mitrović, koja se nije dobrovoljno javila na izdržavanje kazne zatvora, u više navrata obišli lokaciju stanovanja i boravka ovoga lica gdje ista nije zatečena, i gdje su im od strane članova njene porodice saopštene različite oprečne informacije o boravku ovoga lica na teritoriji Podgorice ili Budve - navedeno je u saopštenju policije.
U UP tvrde da su policijski službenici obišli sve navedene adrese na kojima Mitrović nije zatečena, a o čemu je obaviješten nadležni sud.
- Uzimajući u obzir da se Mitrović nije dobrovoljno javila na izdržavanje kazne zatvora, već da isto izbjegava, kako smo istakli, službenici Uprave policije su obavijestili nadležni sud o svim utvrđenim činjenicama, na osnovu čega je raspisana potjernica za ovim licem u cilju njenog pronalaženja i dovođenja na izdržavanje kazne zatvora - navedeno je u saopštenju Uprave poliicije.
Poručuju da nastavljaju dalje aktivnosti na pronalasku Mitrović.
- Aktiviraćemo i druge zakonom dozvoljene mehanizme kako bi se osuđeno lice sprovelo na izdržavanje kazne zavora - stoji u saopštenju UP.
Mitrović je zatražila odlaganje izdržavanja sedmomjesečne zatvorske kazne na koju je pravosnažno osuđena zbog zloupotrebe službenog položaja u predmetu “Klap”.
Viši sud u Podgorici ranije je oglasio krivom Mitrović jer je, nakon što su okrivljeni uplatili zaostale poreske obaveze, odbacila krivične prijave za utaju poreza protiv četiri fizička i jednog pravnog lica.
Iako je presuda pravosnažna, Mitrović još nije počela da služi kaznu. Osnovni sud u Podgorici potvrdio je da je njen zahtjev za odlaganje odbijen 24. oktobra, ali je ona uložila žalbu, o čemu je odlučivao viši sud.
Presuda kojom je kažnjena zatvorom izrečena je krajem 2024. u ponovljenom postupku, nakon što je Apelacioni sud ukinuo prvobitnu odluku i predmet vratio na ponovno suđenje. U maju 2025. je drugostepeni sud potvrdio novu presudu.
Zakon predviđa mogućnost odlaganja kazne u posebnim slučajevima, poput teške bolesti, smrtnog slučaja u porodici ili završetka školovanja.
Tokom postupka Mitrović je tvrdila da u prijavama koje je odbacila nije bilo elemenata krivičnog djela, dok su Viši i Apelacioni sud zaključili da je, kao službeno lice, protivpravno iskoristila svoj položaj i primijenila odlaganje krivičnog gonjenja iako je znala da se taj institut ne može koristiti za utaju poreza.

500x500

Policija traga za Lidijom Mitrović: Izbjegava izdržavanje zatvorske kazne

The High Court has issued an order for the issuance of a warrant for Miloš Medenica, Portal ETV has confirmed.
Since yesterday, the police have been searching for the son of former Supreme Court President Vesna Medenica, following the High Court’s decision sentencing him to ten years and two months in prison.
At the sentencing hearing yesterday, High Court judge Vesna Kovačević ordered that Medenica be taken into custody, but the police did not find him at his registered place of residence.
Miloš Medenica was in pre-trial detention from May 2022 until 17 October 2025, when the detention was lifted and replaced with house arrest.
He left the Remand Prison because no first-instance verdict had been delivered within three years, and he was placed under a measure prohibiting him from leaving his apartment.

Marija Žižić

Court orders the issuance of a warrant for Miloš Medenica

Kancelarija Interpola u Parizu izdala je međunarodnu potjernicu za bivšim moldavskim premijerom Vladom Filatom, koji je u Francuskoj osuđen na dvije godine zatvora zbog optužbi za pranje novca povezanog sa korupcijom, saopštio je moldavski Generalni policijski inspektorat.
Sud u Francuskoj je Filatu izrekao i novčanu kaznu od 100.000 eura, prenosi danas moldavski portal Njuzmejker.
Prema istražiteljima, između 2012. i 2014. godine, Filat i njegova bivša supruga su kupili nekoliko nekretnina u Francuskoj, uključujući i u regionu Gornja Savoja, preko kompanija i posrednika, a vjeruje se da su za to koristili sredstva kanadske kompanije, kojoj je 2011. godine, kada je Filat bio premijer, dodijeljen ugovor za upravljanje Moldavskom nacionalnom lutrijom.
U sudskoj presudi se navodi da je Filat "namjerno prikrio porijeklo novca" dobijenog "kao rezultat korupcije, tokom perioda kada je bio na čelu vlade i trebalo je da djeluje u interesu društva".
Filat se nije pojavio na ročištu, pa je sud izdao nalog za njegovo hapšenje i kaznio ga novčanom kaznom, dok je njegova bivša supruga dobila uslovnu kaznu od 18 mjeseci i novčanu kaznu od 150.000 eura.
Sud im je takođe naložio da solidarno plate 10.000 eura naknade moralne štete državi Moldaviji.
Filat, koji je predsjednik Liberalno-demokratske partije Moldavije (LDPM), nazvao je odluku politički motivisanom, odbacio je optužbe i istakao da je podnio žalbu.
Prema Ustavu Moldavije, moldavski državljani ne mogu biti izručeni drugim zemljana ili protjerani iz Moldavije, navodi Njuzmejker.

Kancelarija Interpola u Parizu izdala potjernicu za bivšim moldavskim premijerom

Crnogorski državljanin Z.R. (46) uhapšen je u Holandiji po potjernici koju je za njim raspisao podgorički Interpol.
- Za njim su crnogorski organi za sprovođenje zakona raspisali potjernicu radi obezbeđenja prisustva u krivičnom postupku koji se vodi pred Osnovnim sudom u Podgorici, zbog sumnje da je izvršio produženo krivično djelo falsifikovanje isprave - naveli su u policiji.
Određen mu je ekstradicioni pritvor.

Crnogorski državljanin uhapšen u Holandiji po Interpolovoj potjernici

Državljanin Rusije V.B. (39), za kojim je raspisana međunarodna potjernica, uhapšen je u Baru.
On se potraživao shodno naredbi suda u Basmaniju, radi vođenja krivičnog postupka, pored ostalog, zbog sumnje na učešće u kriminalnoj zajednici.
- Pokušaj primanja mita - izvršen od strane organizovane grupe u velikom obimu, svjesno dovođenje lica u krivičnu odgovornost u sticaju sa lažnim optuživanjem lica za izvršenje teškog krivičnog djela, falsifkovanje dokaza u krivičnom predmetu vezano za teško krivično djelo ili posebno teško krivično djelo, i falsifikovanje dokaza koje je prouzrokovalo teške posljedice, Krivičnog zakonika Rusije - naveli su u policiji.
Njemu je sudija za istragu Višeg suda u Podgorici odredio ekstradicioni pritvor.
V.B. su procesuirali službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar u koordinisanoj aktivnosti sa službenicima NCB Interpola Podgorica.

U Baru uhapšen Rus koji se potraživao na međunarodnom nivou

Međunarodni krivični sud odbacio je žalbu Izraela kojom je traženo ukidanje naloga za hapšenje njihovog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta.
Njih dvojica su optuženi za ratne zločine u Pojasu Gaze.
Sud je zaključio da "nema pravnog osnova" za poništavanje naloga. Iako Izrael nije član MKS-a, Palestina to jeste od 2015. godine, što sudu daje pravo da istražuje zločine počinjene na njenoj teritoriji - uključujući Gazu, Zapadnu obalu i Istočni Jerusalim.
Nalozi za hapšenje Netanjahua i Galanta izdati su u novembru 2024. godine, a riječ je o prvom slučaju u kojem je sud zatražio hapšenje visokih zvaničnika jedne zapadne savezničke zemlje.
Palestinske vlasti ocijenile su odluku kao "istorijsku", dok su izraelski zvaničnici MKS optužili za antisemitizam.

1250x600

1084x550

Odbačen zahtjev Izraela: Potjernica za Netanjahuom ostaje na snazi

Viši sud u Podgorici donio je naredbu da se za državljaninom Sjeverne Makedonije Andrejom Tanaskovskim (18) raspiše međunarodna potjernica, nakon što je 7. avgusta u Budvi pokušao da ubije Marka Ljubišu Kana (56).
Tanaskovski je, prema navodima iz istrage, tog dana u hotelu Maestral u Pržnu prišao Kanu dok je odmarao pored bazena i prema njemu iz pištolja ispalio najmanje dva hica.
Jedan projektil pogodio je Budvanina u glavu, ali je on preživio i nakon bolničkog zbrinjavanja otpušten je na kućno liječenje. Napadač je pobjegao i od tada je u bjekstvu.
Iz policije je nakon ovog događaja saopšteno da je Tanaskovski koristio falsifikovanu srpsku ličnu kartu na ime Jovana Galića, rođenog 2006. godine, kako bi prikrio identitet i neometano boravio na teritoriji Crne Gore.
- Protiv A.T. podnijeta je krivična prijava zbog pokušaja ubistva, nedozvoljenog držanja oružja i falsifikovanja isprave. U toku je intenzivna potraga i saradnja sa međunarodnim partnerima- saopšteno je ranije iz policije.
Na predlog Višeg tužilaštva tada je odbjeglom Tanaskovskom određen pritvor i pokrenuta procedura za raspisivanje međunarodne potjernice.
Marko Ljubiša Kan je i ranije bio meta napada, a poslednji je podsjetio na višegodišnje sukobe crnogorskih kriminalnih grupa.

Raspisana međunarodna potjernica za Andrejem Tanaskovskim

Darko Novaković (54) uhapšen je u Srbiji po potjernici koju je za njim raspisao podgorički Interpol zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje cigareta iz Luke Bar.
Protiv njega je Specijalno državno tužilaštvo podnijelo krivičnu prijavu zbog sumnje da je član kriminalne grupe koja je u toku 2020. i 2021. godine u Crnoj Gori i drugim državama sprovodila aktivnosti krijumčarenja cigareta iz Luke Bar u države EU.
Sud u Srbiji mu je, kako je saopšteno iz Uprave policije, odredio ekstradicioni pritvor.
Potjernica za njim je, kako su dodali, raspisana radi vođenja krivičnog postupka zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje u produženom trajanju u saizvršilaštvu.
Osim toga, i Z.T. (47) iz Crne Gore je u Njemačkoj uhapšen po crnogorskoj potjernici.
- Potjernica je raspisana na osnovu naredbe Osnovnog suda u Rožajama zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teška tjelesna povreda - kazali su u policiji.
I njemu je u Njemačkoj određen ekstradicioni pritvor.
- Njemu je od strane nadležnih pravosudnih organa u Njemačkoj određen ekstradicioni pritvor i on će nakon sprovedenog ekstradicionog postupka biti izručen Crnoj Gori - naglasili su u policiji.
Osim toga, na graničnom prelazu Šćepan Polje policija je uhapsila državljanina Bosne i Hercegovine A.B. (42) shodno međunarodnoj potjernici koju je za njim raspisao NCB Interpol Zagreb, a radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se vodi protiv njega pred Općinskim sudom u Rijeci zbog nezakonitog ulaska u zemlje EU.
- Za ovo djelo je zaprijećena kazna zatvora u trajanju od osam godina - dodali su u policiji.
A.B. će, poručuju u policiji, u zakonom propisanom roku biti sproveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici u cilju određivanja ekstradicionog pritvora.
- Navedene aktivnosti rezultat su kontinuiranog intenzivnog međunarodno operativnog rada nadležnih organa na lociranju i lišenju slobode lica za kojima su raspisane međunarodne potjernice. Sa ovakvi aktivnostima policija nastavlja i u narednom periodu, u cilju očuvanja stabilnog bezbjednosnog ambijenta kako u nacionalnim tako i u međunarodnim okvirima - zaključili su u policiji.

Darko Novaković uhapšen Srbiji po potjernici podgoričkog Interpola, određen mu ekstradicioni pritvor

Uprava policije nije obavijestila sudiju Osnovnog suda Mirka Kojovića da li je postupila po naredbi za raspisivanje potjernice protiv lažnog američkog diplomate Stevana Simijanovića koji je optužen za falsifikovanje isprava. To se navodi u odgovorima Osnovnog suda u Nikšiću dostavljnim Portalu ETV.
Na jednom od ranijih rošišta – 11. marta sudija Kojović je izdao naredbu za raspisivanje potjernice za Simijanovićem ali, uskoro će četiri mjeseca od kada Uprava polcije nije obavijestila sud da li je postupljeno po nalogu suda.
Početak suđenja zakazan je za 16. jul i do sada su ročišta odgađana u više navrta. Ovaj postupak nije mrdnuo sa mrtve tačke.
Tužilaštvo u Nikšiću i Sud u tom gradu u slučaju Simijanović, kako je Portal ETV pisao, napravili su brojne propuste u postupanju.
U prilog ovim tvdnjama su podaci da je za Simijanovićem izdata naredba za raspisivanje potjernice tek nakon dvije godine i šest mjeseci od podizanja optužnog prijedloga i čak četiri godine nakon što je on &nbsp;uhapšen u februaru 2021. godine u Nikšiću, a potom nesmetano napustio Crnu Goru.
Simijanović je u Crnoj Gori napravio konekcije sa liderom URE Dritanom Abazovićem, tadašnjim potpredsjednikom Vlade ali i sa kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem.&nbsp;
Boravak Simijanovića i srpske „zavetnice“ Olge Havrilov u Podgorici, u hotelu Ambasador plaćala je URA. Njemu su lisice stavljene odmah nakon sastanka sa Davidovićem koji je bio u sjedištu kompanije Neksan i tada je kod njega pronađen lažni diplomatski pasoš SAD.
Tokom boravka u Crnoj Gori Simijanović je, a prema skaj komunikacijama koje je objavio portal Libertas u junu prošle godine, dogovarao i poslove šverca cigareta. Njegov zadatak je bio da nagovori Davidovića da što prije uđu u lanac krijumčarenja cigareta, a ako mu to ne uspije, da ga „pritisne“ preko Abazovića. U tim razgovorima pominjalo se i ime nekadašnjeg načelnika za kriminalistiku u Centru bezbjednosti Bar Ilije Vasovića i on je jednio procesuiran.
Uloge ostalih aktera za sada nijesu bili interesantne Specijalnom državnom tužilaštvu.

Četiri mjeseca policija nije obavijestila sudiju da li je raspisana potjernica za Simijanovićem

Grupa od 162 službenika za javne nabavke u Crnoj Gori zatražila je od nadležnih organa da preispitaju odluku o određivanju pritvora njihovim kolegama, ocjenjujući da je riječ o proceduralnom propustu bez elemenata umišljaja, protivpravne koristi ili zloupotrebe službenog položaja.
U obraćanju javnosti navode da su zabrinuti zbog, kako ističu, prekomjernog posezanja za najstrožim mjerama procesne prinude u situaciji koja, prema dostupnim informacijama, ne ukazuje na namjeru niti koruptivno djelovanje.
Potpisnici podsjećaju da sistem javnih nabavki funkcioniše u okviru složenog normativnog i kontrolnog okvira, uz višeslojnu institucionalnu kontrolu, te da su postupci dokumentovani, provjerljivi i podložni reviziji.
– Smatramo da je od suštinske važnosti jasno razdvojiti eventualne administrativne ili proceduralne nedostatke od krivične odgovornosti – navodi se u saopštenju.
Upozoravaju da takva praksa može imati dalekosežne posljedice po funkcionisanje sistema javnih nabavki, jer, kako ističu, šalje poruku pravne nesigurnosti, demotiviše stručni kadar i ugrožava stabilnost sistema.
Grupa službenika podsjeća na načelo pretpostavke nevinosti, naglašavajući da se svako lice mora smatrati nevinim dok se njegova odgovornost ne utvrdi pravosnažnom sudskom odlukom. Od nadležnih organa očekuju postupanje u skladu sa principima proporcionalnosti, zakonitosti i pravičnosti.
Zahtijevaju da se preispita opravdanost pritvora i da se, ukoliko za to postoje zakonski uslovi, omogući odbrana sa slobode, uz nepristrasno i profesionalno vođenje postupka, bez, kako navode, preuranjenih kvalifikacija koje mogu nanijeti štetu profesionalnom i ličnom integritetu njihovih kolega.
Navode i da ovo pitanje prevazilazi individualni slučaj, te da je neophodno otvoriti institucionalni dijalog o zaštiti profesionalnog integriteta službenika i jasnom razgraničenju disciplinske, prekršajne i krivične odgovornosti.
Saopštenje je potpisalo 162 službenika za javne nabavke iz Crne Gore.

Službenici za javne nabavke traže preispitivanje pritvora kolegama

Američko Ministarstvo spoljnih poslova je u novembru 2025. godine upozorilo Ukrajinu da njeni napadi na rusku luku Novorosijsk ugrožavaju ekonomske interese SAD, izjavila je ambasadorka Ukrajine u SAD Olga Stefanišina.
Ona je sinoć na konferenciji za novinare povodom četvrte godišnjice od početka ruske invazije, rekla da je poslije tih napada dobila notu od Stejt departmenta da su "ugroženi ekonomski interesi SAD".
Ukrajina je napala luku Novorosijsk na Crnom moru 14. novembra i oštetila naftni terminal. Dronovi su ponovo ciljali to područje 29. novembra i pogodili pomorski terminal Kaspijskog naftovoda, primoravujući objekat da obustavi izvoz nafte.
Kijev nije zvanično potvrdio odgovornost za napad 29. novembra.
Kaspijski cevovodni konzorcijum, međunarodno zajedničko preduzeće koje obuhvata ruske, kazahstanske i strane energetske kompanije, a upravlja strateškim cevovodom koji povezuje naftna polja u zapadnom Kazahstanu sa pomorskim terminalom u Novorosijskom.
Američki naftni gigant Ševron je među glavnim akcionarima konzorcijuma, podsjetio je pariski list le Mond na svom sajtu.
Prema riječima ambasadorke, Vašington je naveo da su ti napadi uticali na američke investicije koje su obavljene preko Kazahstana i zatražio od Kijeva da se "uzdrži od ciljanja američkih interesa".
Stefanišina je pojasnila da Vašington nije tražio od Ukrajine da prestane da cilja rusku energetsku infrastrukturu u cjelini.
Prema njenim riječima, Kijev je "primio k znanju" američku zabrinutost.
Ambasadorka je potom prisustvovala obraćanju Donalda Trampa o stanju nacije i potvrdila da je njena zemlja zahvalna američkom predsjedniku na ličnoj posvećenosti okončanju rata i da se ne osjeća napuštenom od Vašingtona, uprkos nedostatku prekida vatre i odluci da smanji vojnu podršku.

SAD: Ukrajinski napadi na luku Novorosijsk ugrožavaju naše interese

Ukrajina će prvi put tečni prirodni gas dobijati preko terminala na njemačkom ostrvu Rigen, saopštila je njemačka privatna kompanija za uvoz tečnog prirodnog gasa Dojče ReGas, koja posjeduje terminal na tom ostrvu.
Tečni gas porijeklom iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), koji do terminala na ostrvu Rigen dolazi u tankerima, biće transportovan cjevovodom kroz Poljsku do Ukrajine.
Upravni partner operatera terminala Dojče ReGas, Ingo Vagner, kazao je da je prva isporuka regasifikovanog gasa iz Njemačke u Ukrajinu omogućena zahvaljujući profesionalnoj i povjerljivoj saradnji svih partnera, prenosi Tanjug.
- Posebno smo ponosni što smo jedini terminal kojim se privatno upravlja, koji direktno doprinosi energetskoj bezbjednosti u Ukrajini - kazao je Vagner.
Šef ukrajinske državne energetske kompanije Naftogas, Sergej Korecki, je naglasio da novo partnerstvo sa njemačkom kompanijom otvara novu, pouzdanu rutu uvoza za Ukrajinu ove godine, kao i da je sporazum prvi korak ka dugoročnom partnerstvu.
- Ova zima je najteža od početka rata zbog stalnog granatiranja gasne infrastrukture i izuzetno hladnog vremena - kazao je Korecki.

Ukrajina obezbijedila gas

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u obraćanju o stanju nacije pred Kongresom da SAD „ulaze u zlatno doba“, poručivši da se zemlja „vratila – bolja, jača i bogatija“.
Govor dolazi uoči izbora za Predstavnički dom i dio Senata, dok republikanci tijesnom većinom kontrolišu oba doma Kongresa. Ipak, Tramp se suočava s nizom izazova – od odluke Vrhovnog suda SAD da poništi dio njegovih trgovinskih mjera, do usporavanja ekonomije i rasta inflacije.
Dodatne tenzije izazvale su podjele u Kongresu oko imigracione politike, kao i dvije smrtonosne pucnjave u Mineapolisu u koje su bili uključeni agenti savezne službe za imigraciju.
U spoljnopolitičkom dijelu govora Tramp je optužio Iran da razvija rakete koje mogu ugroziti Evropu i SAD, ali je naglasio da i dalje daje prednost diplomatskom rješenju u vezi sa iranskim nuklearnim programom.
Obraćanje je obilježila i polemika nakon što je demokrata Al Grin napustio salu držeći natpis kojim je reagovao na sporni video objavljen na Trampovom nalogu, u kojem su Barak i Mišel Obama prikazani na uvredljiv način. Video je ubrzo uklonjen.

Tag: potjernica