Socio-ekonomski forum posvećen Nacionalnom parku Prokletije koji je održan u Plavu 7. novembra, iako je tema bila od izuzetnog značaja za lokalnu zajednicu i razvoj, pokazao je nezainteresovanost lokalnih vlasti, institucija i stanovništva, ali i da je stanje u ovom zaštićenom području daleko od zadovoljavajućeg – saopštila je grupa ekoloških aktivista iz Plava i Gusinja. Slab odziv institucija, nezadovoljstvo građana, nedostatak konkretnih mjera i preuska orijentacija na turizam, upozorili su oni, dovode do osjećaja da se suštinski problemi ne rješavaju. <h2> TURIZAM U FOKUSU</h2> - Ukoliko se želi da ovaj nacionalni park postane pokretač održivog razvoja Plava, Gusinja i šireg područja, neophodno je hitno uključivanje svih nadležnih institucija i lokalne samouprave u rješavanje problema, proširenje fokusa sa turizma i na druge grane privrede, jasno definisani rokovi i odgovornosti za infrastrukturne projekte i transparentno praćenje realizacije Plana upravljanja, uz aktivno uključivanje građana u proces odlučivanja. Bez stvarnog dijaloga i zajedničkog djelovanja, ovakvi forumi će ostati samo formalnost, dok će se stvarni problemi lokalne zajednice i dalje gomilati – saopštili su oni. Pitaju se i da li nedolazaka predstavnika lokalnih institucija na Forum otvara pitanje povjerenja kako lokalne zajednice, tako i ustanova u upravu NP Prokletije. - Građani koji su prisustvovali postavljali su pitanja o infrastrukturi, naglašavajući da je stanje puteva i objekata neuređeno, dok se nadležnost za njihovo održavanje stalno prebacuje između Parka i Opštine. Takvo prebacivanje odgovornosti stvara začarani krug u kojem se problemi ne rješavaju godinama – piše u saopštenju. Ukazuju i na činjenicu da su predstavnici Nacionalnog parka u izlaganjima gotovo isključivo govorili o turizmu, zapostavljajući ostale grane privrede – poljoprivredu, drvopreradu i stočarstvo. - Na taj način se jasno pokazuje da interesi lokalne zajednice i razvoj tradicionalnih djelatnosti nijesu prioritet. Pitanje obnove katuna i stanova takođe je pokrenuto, ali se u praksi nailazi na brojne prepreke. Još nije riješeno ni razgraničenje između državne i privatne imovine unutar Parka, što stvara dodatne pravne i imovinske probleme – objašnjavaju ekološki aktivisti. Ističu da je na Forumu istaknuto više konkretnih slučajeva koji pokazuju neefikasnost sistema. - Jedna građanka ukazala je na problem zaraze u privatnoj šumi koja se nalazi na području Parka, a odgovor nadležnih bio je da se „ne može ukloniti bez izrade elaborata“. Postavlja se pitanje ko plaća izradu tog elaborata i zašto država ne prepoznaje potrebu za bržim rješenjem. Pokrenuto je i pitanje kada će biti raspisan tender za otkup stabala zaraženih potkornjakom, što je jedan od ključnih ekoloških problema ovog područja. Upravo problem zaraze potkornjakom postao je najveća prijetnja šumskim ekosistemima na prostoru NP Prokletije, a prema dostupnim informacijama, ništa konkretno nije urađeno niti se vidi da će uskoro biti urađeno – ističu u saopštenju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111071144_9a8ff4bdd89c5dd4fe91c84d0f919baf971c381f512ed46a8c5ff0ed0b3dd7d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251111071144_9a8ff4bdd89c5dd4fe91c84d0f919baf971c381f512ed46a8c5ff0ed0b3dd7d3" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="šume"><figcaption>Mještani i dalje upozoravaju na potkornjak u šumamaetv</figcaption></figure>  <h2> POTKORNJAK JEDE ŠUME</h2> Situacija je posebno alarmantna, upozoravaju oni, na lokalitetima Babino Polje – Treskavac (80 odjeljenja) i Trokus – Ribljak (74 odjeljenja), što ukupno čini 154 odjeljenja u kojima je primijećena zaraza potkornjaka, dok je do sada doznačeno svega šest odjeljenja. - Oko 9.000 kubika doznačenog sanitarnog drveta stoji neiskorišćeno, dok se zaraza širi šumom Košutica, Hrid, Treskavac, Bjelaj, Ribljak, Šćapica i drugim lokalitetima gdje su primijećena masovno zaražena stabla. Takvo stanje jasno ukazuje na ozbiljno kašnjenje u reakciji i neodgovoran odnos prema problemu koji direktno ugrožava zdravlje šuma, biodiverzitet i ekonomsku stabilnost lokalne zajednice. Pitamo Agenciju za zaštitu životne sredine, Ministarstvo ekologije i razvoja sjevera i JP Nacionalni parkovi Crne Gore da li su svjesni da se ovakvim postupanjem krši Zakon o zaštiti prirode u NP Prokletije – naglasili su ekolozi. Podsjećaju da prema Zakonu o zaštiti prirode, član 31, u zaštićenim područjima se određuju tri režima zaštite: Zona zaštite I – strogi režim zaštite, Zona zaštite II – aktivni režim zaštite, Zona zaštite III – režim održivog korišćenja. U istom članu Zakona, objaašnjavaju oni, jasno se navodi da se u zoni zaštite I sprovode „zaštitne, sanacione i druge neophodne mjere u slučaju požara, elementarnih nepogoda i udesa, pojave biljnih i životinjskih bolesti i prenamnožavanja štetočina“. Ova odredba, piše u saopštenju, nesporno predviđa i zakonsku obavezu čišćenja i sanacije šume u slučajevima kao što je zaraza potkornjakom, radi očuvanja integriteta ekosistema i sprječavanja širenja štete. - Dakle, sprovođenje mjera sanacije u zaraženim odjeljenjima nije samo dozvoljeno, već je i zakonski obavezno. U ovom kontekstu posebno je važno podsjetiti i na Poglavlje 27 – Zaštita životne sredine, koje nalaže primjenu evropskih standarda u očuvanju prirodnih resursa i održivom upravljanju prostorom. Takođe, ne može se na osnovu satelitskog snimanja donositi zaključak o broju oboljelih stabala. Takva praksa nije u skladu sa šumarskom strukom, jer se svako stablo mora fizički pregledati i doznačiti na licu mjesta, čime se obezbjeđuje tačnost podataka i pravilna procjena obima zaraze. Samo na osnovu terenskog rada mogu se donijeti ispravne odluke o sječi, sanaciji i obnovi šumskog fonda – kategorični su ekolozi iz Plava i Gusinja. Ogorčeni su što se umjesto konkretnih koraka i hitnih mjera, odgovornost, kako tvrde, prebacuje između više institucija, što dodatno komplikuje i usporava proces. Ističu i da su građani pokrenuli pitanje dozvole za sječu drva za ogrjev, što je od posebne važnosti za ruralno stanovništvo, ali ni tu nije ponuđeno jasno rješenje, iako se radi o elementarnoj potrebi stanovnika.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111071144_2693b72becf804450ef26e1c6b75d2f3b6dcfe97bdfc8c8898b83c3bb3501376.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111071144_2693b72becf804450ef26e1c6b75d2f3b6dcfe97bdfc8c8898b83c3bb3501376" data-rendition-name="original" width="929" height="627" loading="lazy" alt="prelaz"><figcaption>Traže otvaranje graničnog prijelaza na Čakoru (Foto: RTCG) rtcg</figcaption></figure>  <h2> GRANIČNI PRIJELAZI</h2> - Opština Plav i NP Prokletije se graniče sa susjednim državama – Kosovom i Albanijom – što otvara velike mogućnosti za prekograničnu saradnju i otvaranje graničnih prijelaza koji bi koristili i građanima i državi. Tokom sezone, veliki broj turista ulazi preko tzv. balkanske rute „Peaks of the Balkans“ neprijavljeno i bez evidencije. Takva situacija zahtijeva hitnu kontrolu i institucionalno uređenje, posebno nakon nedavnog napada na graničnog policajca u mjestu Hotsko Brdo. Neophodno je otvaranje graničnog prijelaza Murino – Čakor - Peć, čime bi se omogućila bolja kontrola i evidencija kretanja turista, kao i razvoj lokalne ekonomije. Međutim, ni o ovim pitanjima nema vidljivog napretka niti spremnosti da se konkretno djeluje. Infrastrukturna mreža, putevi i objekti koji bi mogli da unaprijede i turizam i lokalni život, ostaju zapušteni i bez jasnog plana realizacije – piše u saopštenju. Prema dostupnim podacima, kako su istakli, Plan upravljanja Nacionalnim parkom Prokletije 2021–2025, dostupan na portalu državne uprave, predviđa razvoj infrastrukture, poljoprivrede, stočarstva i turizma u skladu sa principima održivog razvoja. Međutim, dodaju oni, civilni sektor ukazuje da je veliki dio dokumenta preuzet iz prethodnih verzija i samo minimalno dopunjen, što dovodi u pitanje njegovu ažurnost i primjenjivost. U praksi, objašnjavaju, većina aktivnosti predviđenih Planom – posebno one koje se odnose na lokalnu ekonomiju i infrastrukturu – nije realizovana, čime se potvrđuje da postoji jaz između planova na papiru i stvarnog stanja na terenu. - I na kraju, postavljamo pitanje koje brine sve građane: svi znaju, a pitamo javno – ko je dao dozvole da se tri pitke rijeke stave u cijevi za potrebe izgradnje hidrocentrala? Ko je dao saglasnost – iz Ministarstva ekologije, Agencije za zaštitu životne sredine i Nacionalnog parka Prokletije? Građani imaju pravo da znaju imenom i prezimenom ko stoji iza odluka koje ugrožavaju najvredniji prirodni resurs – vodu – zaključili su ekolozi iz Plava i Gusinja.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Prebacivanje odgovornosti stvara začarani krug u kojem se problemi ne rješavaju

Šteta koju je invazija potkornjaka napravila u šumama NP „Prokletije“, kao i u državnim i privatnim šumama na teritoriji opštine Plav, vještačenjem je procijenjena na preko tri miliona eura.
To je Portalu RTCG rečeno u Osnovnom državnom tužilaštvu u ovom gradu, po čijem nalogu je vještačenje sprovedeno.
U tom tužilaštvu u toku je postupak po krivičnoj prijavi koju je šumarski inspektor Hakija Jasavić podnio protiv bivšeg menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore koji nisu postupili po nalogu iz aprila 2022. godine &nbsp;da izvrše sanitarnu sječu.
Mada je prisustvo potkornjaka bilo evidentno i ranije u manjem obimu, priča se ozbiljnije pokrenula podnošenjem te krivične prijave.
Bolest potkornjaka je zbog tog nemara, smatra Jasavić, ekpanzivno napredovala i napravila milionske štete državi Crnoj Gori. Jasavić je tada objasnio da je rješenje o potrebi sanitarne sječe u aparilu 2022. godine dostavio u skladu sa Zakonom o šumama član 45.
Kada je, naime, tada izvršio kontrolu, ustanovio je da je oboljelo oko pet do šest hiljada kubika čamove šume. U avgustu, u novoj kontroli, ustanovio je da ne samo da nije obavljena sanitarna sječa i izvršena zakonska obaveza, već se bolest raširila i zahvatila 10 do 15 hiljada kubika šume u NP Prokletije.
Zbog nemara i nerada već u oktobru i novembru oboljelo je šume u količini od 50 do 60 hiljada kubika u NP Prokletije, da bi u poslednjoj kontroli prije ljeta naredne godine ustanovio da je bolest zahvatila 100 hiljada kubika šume u Nacionalnom parku.
U poslednjoj provjeri u kasnu jesen, prije snjegova svaka nada za spas šuma je izgubljena. Oboljelo je, kažu inženjeri 151 hiljada stabala smrče i zakonom zaštićene molike, što je možda i preko 300 hiljada kubika nakvalitetnijeg drveta.
Osnovno državno tužilaštvo je krivičnu prijavu ovog inspektora proslijedilo Specijalnom državnom tužilaštvu, ali je SDT vratio na postupanje ODT Plav.
Umjesto da nešto preduzimaju, bivšimenadžment Nacionalnih parkova Crne Gore tražio je od inspektor Hakija Jasavić isključi iz nadležnosti kada se radi o NP Proklerije. I udovoljeno im je. Ovaj inspektor privatno kaže da stotji iza svega što je rekao i iza krivične prijave koju je podnio.
Dok je iz dijela institucija šteta pokušana da se minimizira, i a pojedini radnici NP „Prokletije“ inspektora Jasavića označavali „državnim neprijateljem“ i „šumarskom mafijom“, Osnovno državno tužilaštvo je zatražilo vještačenje ekonomske i ekološke struke.
To vještačenje je obavljeno krajem jula i u avgustu ove godine, a Portal RTCG je vać tada došao do saznanja da je šteta procijenjena višemilionski i da je bolest zahvatila 170 hiljada stabala.
Zbog sporosti institucija i progresivnosti širenja zaraze u šumama, građani Plava su zaprijetili da će sami uzeti pravdu u ruke i sa motornim testerama ući u NP „Prokletije“.
Udruženje drvoprerađivača Plav uputilo je polovinom ove godine apel nadležnim organima i institucijama da se sanitarna sječa sprovede u najkraćem zakonskom roku i proglasi vanredno stanje u šumama kojima gazduju &nbsp;NP “Prokletije”, Uprava za šume, kao i u privatnim šumama zaraženim insektom potkornjakom.
Oni su u pismu koje su uputili na dvadesetak najrelevantijih adresa naveli da je potkornjak izazvao ekocid na Prokletijama, i da je zbog najezde potkornjaka i nepreduzimanja odgovarajućih mjera predhodnih godina, da se suzbije širenje i razmnožavanje ovog insekta koji napada drveće, stanje u plavskim šumama alarmantno.
Oni su apel za uvođenje vanrednog stanja u Plavu zbog bolesti šuma izazvanih potkornjakom uputili između ostalog premijeru, predsjedniku Skupštine Crne Gore, ministru poljoprivrede, ministru ekologije, ministru rudarstva, ministru rada i socijalnog staranja, Agenciji za zaštitu životne sredine, Upravi za šume, državnom sekretaru u ministarstvu poljoprivrede, gradonačelniku Plava, predsjedniku SO Plav, polsaniku Armenu Šehoviću, potpredsjedniku Vlade Milunu Zogoviću, &nbsp;menažmentu NPCG i Upravnom odboru NPCG.
Nakon što su vještaci dostavili Osnovnom državnom tužilaštvu nalaz koji potvrđuje da je šteta u šumama u NP “Prokletije” i na teritoriji opštine Plav višemilionska, ostaje sada pitanje koji su dalji pravosudni koraci. Okrivljen još nije niko, ali bez bez prejudiciranja, neko mora biti odgovoran zbog toga što neko nije postupio po nalogu za sanitarnu sječu iz aprila 2022. godine, čime bi šteta ostala na najmanjoj mogućoj mjeri.

Portal ETV

Milionska šteta u plavskim šumama

Vještaci šumarske i ekološke struke poslije više od mjesec dana privode kraju procjenu štete koju je napravio potkornjak na području Nacionalnog parka (NP) „Prokletije“.&nbsp;
To je kazao inspektor za šumarstvo Hakija Jasavić koji je i pokrenuo tu priču kada je svojevremeno predao krivičnu prijavu bivšeg menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koja je iz Specijalnog državnog tužilaštva potom vraćena Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu.
- Međutim, ako se procijeni da je šteta veća od trideset hiljada eura, a u ovom slučaju je milionska, pretpostavljam da se predmet mora opet poslati Specijalnom državnom tužilaštvu. Ja sam davao izjavu punih šest sati, a moje procjene da je napravljena milonska šeta poklopaju se, koliko znam, sa procjenama koju završavaju vještaci iz Podgorice- rekao je Jasavić za Portal RTCG.
Vještaci su u Plav stigli posljednjih dana jula, i trebalo je da posao završe do 15. avgusta, ali zbog obima posla nijesu stigli da to učine u tom zadatom roku, već vještačenje privode kraju ovih dana.
- Koliko ja znam oni su uradili snimanje iz vazduha, i procjena je da je bolest zahvatila oko 170 hiljada stabala u NP Prokletije. Sreli smo se i pričali, i konstatovali da je u državnim šumama koje su postupile po nalogu za sanitarnu sječu koji sam izdao kada i Nacionalnim parkovima, obim štete znatno smanjen. U NP Prokletije, nažalost, osim postavljanja feromonskih klopki, koje nisu dale značajan efekat, nisu uradili ništa do sada- kazao je Jasavić.
Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvu put je pokrenuta u ljeto 2022. godine.
Zatim je dobila na težini u nobembru mjesecu naredne godine, kada je Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu rijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.
Bolest potkornjaka je zbog tog nemara ekspanzivno napredovala i napravila milionske štete državi Crnoj Gori. Jasavić je tada objasnio da je rješenje o potrebi sanitarne sječe, dostavio još u aparilu 2022. godine u skladu sa Zakonom o šumama član 45.
Kada je, naime, u aprilu izvršio kontrolu, ustanovio je da je oboljelo oko pet do šest hiljada kubika čamove šume. U avgustu, u novoj kontroli, ustanovio je da ne samo da nije obavljena sanitarna sječa i izvršena zakonska obaveza, već se bolest raširila i zahvatila 10 do 15 hiljada kubika šume u NP Prokletije.
Zbog nemara i nerada već u oktobru i novembru prošle godine oboljelo je šume u količini od 50 do 60 hiljada kubika u NP Prokletije, da bi u poslednjoj kontroli prije prošlog ljeta ustanovio da je bolest zahvatila 100 hiljada kubika šume u Nacionalnom parku.
U posljednjoj provjeri u kasnu jesen, takođe prošle godine, prije snjegova svaka nada za spas šuma je izgubljena. Oboljelo je, procjenjivali su inženjeri, 151 hiljada stabala smrče i zakonom zaštićene molike, što je možda i preko 300 hiljada kubika nakvalitetnijeg drveta.
Umjesto da nešto ranije preduzmu, bivši menadžment Nacionalnih parkova Crne Gore tražio je da inspektora Hakiju Jasavića isključi iz nadležnosti kada se radi o NP Proklerije. I udovoljeno im je.
Upravo zbog ovakve situacije i ovakvog dosadašnjeg odnosa građani Plava su zaprijetili da će sami uzeti pravdu u ruke i sa motornim testerama ući u NP Prokletije.
Sa druge strane Udruženje drvoprerađivača Plav uputilo je početkom polovinom ove godine apel nadležnim organima i institucijama da se sanitarna sječa sprovede u najkraćem zakonskom roku i proglasi vanredno stanje u šumama kojima gazduju NP Prokletije, Uprava za šume, kao i u privatnim šumama zaraženim insektom potkornjakom.
Oni su u pismu koje su uputili na dvadesetak najrelevantijih adresa naveli da je potkornjak izazvao ekocid na Prokletijama, i da je zbog najezde potkornjaka i nepreduzimanja odgovarajućih mjera predhodnih godina, da se suzbije širenje i razmnožavanje ovog insekta koji napada drveće, stanje u plavskim šumama alarmantno.
- To može da vidi svako ko hoće da vidi. Posebno zabrinjavajuće stanje je u Nacionalnom parku „Prokletije“ gdje vlada pravi ekološki haos i gdje iz dana i dan imamo sve više oboljelih stabala. Ništa bolje stanje nije u šumama koje se prostiru izvan nacionalnog parka. Mi smo uporno stavljali do znanja da se u šumama nalazi mnoštvo takozvanih izvala, kao i stabala koja su počela da se suše. Ta stabla se suše zbog bolesti koju izazivaju paraziti. Stavljali smo do znanja, kao i brojni stručnjaci, da se moraju uklanjati oboljela stabla, kako bi se spasila ona zdrava. Međutim, sem nekih sitnih pokušaja i postavljanja manjeg broja feremonskih klopki koje treba da pokaži samo trenutni broj parazita, nijesu preduzete nikakve sanacione mjere da se šume zaštite od daljeg propadanja- ukazivali su drvoprerađivači.
Dodali su i da nije bilo adekvatnog čišćenja terena i sanitarne sječe oboljelih stabala, tako da je parazitima omogućeno da napadaju zdrava stabla i da prosto osvajaju ogromne komplekse šuma.Njihova procjena je bila da samo u dijelu Nacionalnog parka „Prokletije“ ima preko 150 hiljada stabala koja bi morala biti obuhvaćena sanitarnom sječom.
Oni su taj apel za uvođenje vanrednog stanja u Plavu zbog bolesti šuma izazvanih potkornjakom u maju ove godine uputili između ostalog premijeru, predsjedniku Skupštine Crne Gore, ministru poljoprivrede, ministru ekologije, ministru rudarstva, ministru rada i socijalnog staranja, Agenciji za zaštitu životne sredine, Upravi za šume, državnom sekretaru u ministarstvu poljoprivrede, gradonačelniku Plava, predsjedniku SO Plav, poslaniku Armenu Šehoviću, potpredsjedniku Vlade Milunu Zogoviću, menažmentu NPCG i Upravnom odboru NPCG.
Nalaz državnih vještaka pokazaće stvarno stanje, a prema nekim informacijama do kojih je došao Portal RTCG Specijalno državno tužilaštvo je juče izuzimalo dokumentaciju iz Agencije za zaštitu životne sredine, koja bi mogla biti vezana, između ostalog, i za predmet nastalih šteta u NP Prokletije. Potvrde o tome, međutim, još nema.&nbsp;

Potkornjak desetkovao šumu u NP „Prokletije“; Jasavić: Šteta je milionska

Rezultati koje smo postigli samo tokom jedne vegetacione sezone su izuzetni i podijelićemo ih sa kolegama koji ulažu napore u borbi protiv gradacije potkornjaka – saopšteno je Portalu ETV iz Agencije za zaštitu životne sredine, na pitanje da li planiraju da uključe i strane eksperate kako bi spasili četinarsku šumu, prvenstveno u zoni Nacionalnog parka „Prokletije“, koju već nekoliko godina uništava parazit potkornjak. U Agenciji su veoma zadovoljni postignutim rezultatima, uz konstataciju da nema novih žarišta nakon mjera koje su preduzeli. Objašnjavaju da je utvrđeno da je potkornjak uništio stabla na površini od 91.745.85 metara kvadratnih, te da su takozvane feromonske klopke postavljene u martu na površini od 197.745.45 kvadrata „ulovile“ 14.228.363 jedinki ovog insekta.&nbsp; Interesantno je i da tvrde da su informacije o „najezdi“ potkornjaka dobili „od strane upravljača (jul 2023)“, ali se ni riječju nijesu osvrnuli na podatke koje je sa institucijama podijelio šumarski inspektor Hakija Jasavić još u aprilu 2022. godine, kada je upozorio na širenje ovog insekta u zoni NP „Prokletije“. <h2>Insekt kriv i za političke nemire</h2> Istakli su da su organizovali više radionica i konsultacija sa stručnjacima iz Francuske, Češke, Njemačke i Švedske.&nbsp; - Gradacije potkornjaka u Evropi su prisutne više decenija i u posljednjoj deceniji su intenzivirane. Grupa autora (Tomáš Hlásny et al.) je u časopisu Springer Nature link 2021. godine objavila: „Gradacije potkornjaka dostigle su neviđeni nivo u četinarskim šumama na sjevernoj hemisferi i očekuje se da će se dodatno intenzivirati zbog klimatskih promjena. U djelovima Evrope, gradacije potkornjaka i napori da se njima upravlja čak su izazvali društvene nemire i političku nestabilnost. Ti su događaji sve više dovodili u pitanje tradicionalne odgovore na gradacije i naglašavaju potrebu za sveobuhvatnijim okvirom upravljanja“ – odgovorili su iz Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241221081212_9a8ff4bdd89c5dd4fe91c84d0f919baf971c381f512ed46a8c5ff0ed0b3dd7d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241221081212_9a8ff4bdd89c5dd4fe91c84d0f919baf971c381f512ed46a8c5ff0ed0b3dd7d3" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="JESU LI FEROMONSKE KLOPKE RJEŠENJE: Napadnuta stabla (Foto: Privatna arhiva)"> <figcaption>JESU LI FEROMONSKE KLOPKE RJEŠENJE: Napadnuta stabla(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Obilaskom terena i korišćenjem do sada dostupnih alata, metoda i tehnika za suzbijanje potkornjaka, kako kažu, pripremili su plan za suzbijanje ovog insekta i ističu da u njihovoj nadležnosti nije prikupljanje podataka „o broju stabala i ukupnoj drvnoj masi koja je uništena od strane gradogenih insekata ips typographus i pityogenes chalcographus“, niti je njihov posao da prave procjenu štete. - U pripremnoj fazi utvrđivanja lokacija koje su zahvaćene gradacijom, na osnovu obilaska terena i korišćenjem NBr indeksa i LandTrendR algoritma je utvrđena površina osušenih stabala od posljedica gradacije na površini od 91.745.85 m2. Lokacije koje su posebno pokazale veliku brojnost potkornjaka su: Horolac, Treskavac, Bajrovića katun, Đurički katun, Ribljak, Vodozahvat, itd... – piše u odgovorima na naša pitanja. Naglašavaju da su „po prijemu informacije od strane upravljača (jul 2023) o gradaciji potkornjaka u Nacionalnom parku 'Prokletije', stručnjaci Agencije zajedno sa predstavnicima Javnog preduzeća za Nacionalne parkove preduzeli konkretne aktivnosti na suzbijanju potkornjaka, što podrazumijeva postavljanje feromonskih klopki na širem prostoru koji je zahvaćen gradacijom“. - Postavljanje feromonskih klopki je započeto u martu 2024. godine (20. 03. 2024) i ukupno je postavljeno 165 feromonskih klopki na značajno većoj površini od one koja je evidentirana, tj. na površini od 197.745.45 m2 – ističu iz Agencije. Na kraju sezone, kako kažu, ukupno je „ulovljeno“ 14.228.363 jedinki ovih vrsta, odnosno 5.208.880 jedinki Ips typographus i 9.019.483 jedinki Pityogenes chalcographus.&nbsp; - Ako se uzme u obzir podatak da 100 do 150 jedinki zastupljenih vrsta izaziva sušenje jednog stabla, onda se konstatuje da je sačuvano oko 100.000 stabala, odnosno koji je konkretni učinak feromonskih klopki na smanjenju sušenja smrčevih stabala (šuma) na području Prokletija i što je najvažnije, rezultati su evidentni, jer nema novih žarišta – saopštavaju iz Agencije. <h2>Osušena stabla nijesu problem</h2> Šteta koju je potkornjak načinio po šumski ekosistem je znatna. - Došlo je do narušavanja ekosistemske ravnoteže slabljenjem vitalnosti stabala smrče, a time i smanjenja otpornosti šuma na različite vidove uticaja spoljašnjih faktora kao što su klimatske promjene – objašnjavaju oni. Šumarski inspektor Hakija Jasavić ljetos je medijima kazao da je i u novembru prošle godine upozorio nadležne da se bolest širi i da treba reagovati sanitarnom sječom osušenih stabala, međutim iz Agencije, za Portal ETV, tvrde da „osušena stabla ne predstavljaju izvor napada potkornjaka na zdrava stabla“. - Potkornjaci su ta stabla već napuštili, tako da osušena stabla mogu biti predmet neke druge rasprave i teme. Reagovali smo kao stručnjaci u ovoj oblasti kada je od nas tražena pomoć. Za sve što neko uradi na štetu javnog interesa treba da odgovara – saopštili su oni u odgovoru na pitanje hoće li neko snositi odgovornost zbog zakašnjele reakcije. Kategorični su da „u kontekstu gradacije potkornjaka, sječom osušenih stabala se ne postiže ništa“. - Treba sprovesti inspekcijski i svaki drugi nadzor i utvrditi odgovornost. Ono što smo mi uradili su konkretne aktivnosti sa konkretnim rezultatima i uvijek kad bude trebalo pružićemo našu stručnu podršku – zaključili su iz Agencije za zaštitu životne sredine. I direktorica Nacionalnih parkova Crne Gore Marinela Đuretić je, prije nekoliko dana, u emisiji „Zelena priča“ Radija Crne Gore, saopštila da je borba sa potkornjakom mnogo kompleksniji izazov od onoga na što je svedena kod nas – na pitanje - hoće li biti sječe zaraženih stabala ili neće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241221081212_79a36d547ffd17628f414ef6e03c2dcfec5277d954e3ceda5f18dbe4c1c070b5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241221081212_79a36d547ffd17628f414ef6e03c2dcfec5277d954e3ceda5f18dbe4c1c070b5" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="UNIŠTENA STABLA: Površina zahvaćane potkornjakom je 91.745.85 metara kvadratnih (Foto: Privatna arhiva)"> <figcaption>UNIŠTENA STABLA: Površina zahvaćane potkornjakom je 91.745.85 metara kvadratnih (Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - Stručna i naučna javnost je podijeljena, a praksa i iskustva zemalja regiona i Evrope su različita. Koji princip primijeniti to je trenutno najveći izazov sa kojim se suočavamo... Uz višemjesečni monitornig i redovne aktivnosti na terenu zapošljeni u stručnim službama radili su na izradi mapa sa lokacijama žarišta, procjeni površine žarišta, procjeni suve drvne mase po lokacijama... Podaci su, za sada, preliminarni, a kada budemo imali konačne podijelićemo ih sa javnošću – rekla je on. Najavila je i da će radna grupa, koja je formirana sa zadatkom preciznog određivanja stabala koja je potrebno ukloniti u naredom periodu, uskoro biti na terenu, nakon čega će uslijediti sanitarna sječa. - Ono što raduje je da uočavamo prirodan oporavak staništa, odnosno da je prisutan veliki broj mladica, zbog čega moramo biti posebno pažljivi prilikom preduzimanja bilo kakvih aktivnosti u zaštićenim područjima... Te mladice je potrebno sačuvati – naglasila je Đuretić. Ukazala je na primjer Nacionalnog parka „Švarcvald“ gdje ne preduzimaju „apsolutno nikakve mjere i aktivnosti na samom terenu“ gdje je potkornjak napao šume.&nbsp; - Oni jednostavno dozvoljavaju da se na zaštićenom području odvijaju prirodni procesi i da se stanište samo oporavlja. Imaju i eksperimentalno područje, gdje je prije 10-ak godina došlo do devastacije usljed vremenskih nepogoda. Oni su podijelili to područje na dva dijela – iz jednog su izvukli drvo koje je oštećeno, a na drugoj strani su ostavili drvo u takvom položaju kakvo je bilo. I ono što je primjetno nakon 10 godina jeste da se brže oporavilo stanište na onom prostoru gdje ništa nije dirano – ispričala je Đuretić. <h2>Neko će odgovarati</h2> S druge strane, ekološki aktivisti sa područja Plava i Gusinja tvrde da su šume na prostoru Prokletija počele da se suše još 2016. godine, a da oni od 2020. upozoravaju institucije na to i traže preduzimanje mjera zaštite. - U proljeće 2020. godine bile su elementarne nepogode kada je izvaljeno više od 10.000 kubika drveta kada smo tražili od vlade gdin. Zdravka Krivokapića da institucije hitno reaguju, ali se to nije dogodilo, jer je uredba koju su donijeli 2021. za prodaju sanitara poništena. Tada je više od 20.000 kubika sanitara ostalo u šumi i odatle je počelo masovno sušenje šuma od parazita (potkornjaka) – tvrde iz NVO „Drvoprerađivači Plava“, u čijem je fokusu zaštita šuma. Kategorični su da je zbog neadekvatnog postupanja institucija šumski fond u zoni NP „Prokletije“ ozbiljno ugrožen, te da bi trebalo da se uključi i tužilaštvo i pokrene postupke protiv odgovornih. - Pričinjena šteta mjeri se u milionima eura, a ekološka je nesaglediva – poručuju oni. Kažu da je u NP „Prokletije“ potkornjakom zaraženo oko trista hiljada kubika četinara, odnosno najmanje sto do stopedeset hiljada stabala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241221081216_a6224d489569ec035f5a091a1b510f37e67309b8038612d4be22151c844c79d2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241221081216_a6224d489569ec035f5a091a1b510f37e67309b8038612d4be22151c844c79d2" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="UHVAĆENO SKORO 15 MILONA JEDINKI PARAZITA: Potkornjak iz plavskih šuma (Foto: Agencija za zaštitu životne sredine)"> <figcaption>UHVAĆENO SKORO 15 MILONA JEDINKI PARAZITA: Potkornjak iz plavskih šuma (Photo: Agencija za zaštitu životne sredine)</figcaption> </figure>  Podsjećaju i da su prošle godine organizovali okrugli sto u Plavu, kojem je prisustvovao i inžinjer šumarstva, profesor Marko Tomić iz Srbije i upozorio, nakon što je obišao NP „Prokletije“, da „ako se ne uvede sanitarna sječa moguće je da ćemo ostati bez smrčeve šume za nekoliko godina“. Ističu i da su iz Nacionalnih parkova i Agencije za zaštitu životne sredine tada ignorisali njihov poziv da prisustvuju okruglom stolu. - Da bi se čamova šuma sačuvala moraju da se primjenjuju sanacione mjere - u rano proljeće otklanjanje snjego i vjetro izvala stabala koja su zaršila životni vijek. Potkornjak je ovoliko napredovao, jer ništa nije preduzeto – tvrde oni. Praksa u nacionalnim parkovima u Sloveniji, kao i u NP „Tara“ u Srbiji je, kako kažu, da se svako oboljelo stablo, snjego i vjetro izvala uklanjaju iz šume i sade nova stabla. - Izađite iz kancelarija i pogledajte šume - Košutica, Hotsko brdo,Treskavac, Hrid, Babino Polje, Bivoljak... svuđe su groblja osušenih stabala. Potkornjak se prenio i van Parka, na šumske prostore kojima gazduje Uprava za šume i tamo ima više od 20.000 doznačenog sanitara – poručuju oni. Ogorčeni su što, kako kažu, neki pokušavaju da ih predstave kao šumarsku mafiju. - Ne mogu oni više brinuti za Plav i plavske šume od nas. Ne žive oni ovdje, nego mi. Zahtijevamo od institucija da se uključe i zaustave širenje bolesti – zaključuju iz NVO „Drvoprerađivači Plava“. Dok iz institucija negiraju bilo kakvu odgovornost za stanje u plavskim šumama i tvrde da su postupili odmah nakon što su informisani da se tamo „naselio“ potkornjak, podaci inspektora Jasavića govore drugačije. On je, kako je nedavno podsjetio Portal RTCG, u aprilu 2022. godine ukazao na potrebu sanitarne sječe, kada je utvrdio da je oboljelo pet do šest hiljada kubika čamove šume, a do avgusta potkornjak je zahvatio još 10 do 15 hiljada kubika. Godinu kasnije, prema njegovim nalazima, insekt je „napao“ od 50 do 60 hiljada kubika, a ove godine registrovano je više od 151.000 kubika zaraženih stabala. - Neko će zbog ovoga kad-tad morati da odgovara – vjeruju u NVO „Drvoprerađivači Plava“ <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FCSQMXWs6JKk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Stručnjaci „se kunu“ u feromonske klopke, mještani insistiraju na sanitarnoj sječi

Dok se Crna Gora suočava sa ozbiljnim poplavama, prekidima saobraćaja i ugroženom imovinom građana, država faktički ne funkcioniše – nema obraćanja javnosti, nema kriznog štaba, niti jasnih i pravovremenih informacija. Umjesto odgovora i koordinacije, građanima je ponuđena institucionalna tišina, upozorava generalni sekretar Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj, Miloš Bukilić.
Bukilić ističe da je situacija u regionu jasan pokazatelj razlike između odgovornog i neodgovornog upravljanja krizama.
– U Albaniji su poplave znatno manjeg intenziteta nego u Crnoj Gori, ali nadležni organi zasijedaju, donose planove, raspoređuju resurse i na svakih sat vremena obavještavaju javnost o stanju na terenu. Tako se ponaša odgovorna država – naveo je Bukilić.
Suprotno tome, u Crnoj Gori je, kako tvrdi, politički vrh praktično odsutan u trenutku kada je veliki dio zemlje pogođen vanrednim okolnostima.
– Većina ministara, državnih sekretara i poslanika nalazi se van zemlje. Prema dostupnim informacijama, do 12. januara gotovo niko iz političkog vrha nije prisutan, dok su građani prepušteni sami sebi, a brojna područja pod vodom – kazao je Bukilić.
On upozorava da građani nemaju osnovne informacije o stanju na terenu, niti o mjerama koje se eventualno sprovode.
– Ne zna se šta se dešava sa ugroženim porodicama, da li im se pruža adekvatna pomoć, gdje su smješteni i ko je odgovoran za njihovu bezbjednost. Ne postoje zvanični podaci o broju ugroženih domaćinstava, evakuisanih građana niti o konkretnim mjerama koje su preduzete – rekao je Bukilić.
Posebno zabrinjava, dodaje, činjenica da se obilne padavine nastavljaju i narednih dana, što može dodatno pogoršati stanje u već ugroženim područjima.
– Dok se situacija na terenu pogoršava, država ne pokazuje ni minimum organizovanosti i komunikacije. Ovo više nije nemar – ovo je potpuni slom sistema upravljanja krizama – naglasio je Bukilić.
Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj poručuje da ćutanje vlasti u vanrednim okolnostima predstavlja direktan udar na povjerenje građana u institucije.
– Država koja u trenutku ugroženosti ne komunicira sa svojim građanima prestaje da ispunjava svoju osnovnu funkciju. Građani Crne Gore imaju pravo da znaju ko upravlja krizom, koje su mjere preduzete i zašto se niko ne obraća javnosti dok voda ulazi u kuće, putevi nestaju, a ljudi ostaju bez osnovne sigurnosti – poručio je Bukilić.

Bukilić: Poplave paralizovale Crnu Goru, iz državnog vrha ni glasa

Kada su Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) prošle sedmice povukli svoje trupe iz Jemena, u skladu sa rokom koji je postavila Saudijska Arabija, iza sebe su ostavili i udaljeno jemensko ostrvo Sokotra, kao i oko 600 turista koji su tamo doputovali, ali više nijesu mogli da odu.
Aviosaobraćaj na glavnom aerodromu ostrva je obustavljen, jer se produbljujuća kriza između UAE-a i Saudijske Arabije pretočila u novi sukob na jemenskom kopnu, gdje ove dvije zalivske sile sada podržavaju suprotstavljene grupe u građanskom ratu u toj zemlji.
„Niko nema nikakve informacije i svi se samo žele vratiti svojim normalnim životima“, rekla je Aurelija Krikštaponijene (Aurelija Krikstaponiene), Litvanka koja je na Sokotru doputovala tokom novogodišnjih praznika.
Trebalo je da se vrati u Abu Dabi (Abu Dhabi) u nedjelju, ali bi se sada mogla naći u situaciji da mora putovati preko grada Džeda (Jeddah) u Saudijskoj Arabiji, jer kontrola Emirata nad ostrvom slabi.
Sokotra, koja se nalazi više od 300 kilometara južno od jemenske obale i koja je donedavno bila uglavnom dostupna avio-linijama preko UAE-a, tokom godina sukoba na kopnu predstavljala je utočište mira i spokojstva.
Sokotra je došla pod faktičku kontrolu UAE-a 2018. godine, kada su na ostrvo prvi put sletjeli emiraćanski vojni transportni avioni.
Tenkovi i trupe koji su se tada iskrcali bili su dio nastojanja UAE-a da proširi svoj uticaj nad regionalnim morskim putevima, uključujući moreuz Bab el-Mandeb između Roga Afrike i Arapskog poluostrva.
Saudijska Arabija izvodi vazdušne udare kako bi pomogla trupama jemenske vlade u borbi protiv južnih separatista koje podržavaju Ujedinjeni Arapski Emirati, a koji upravljaju Sokotrom.
Trupe UAE-a u početku nijesu bile dobrodošle kada su se prvi put iskrcale 2018. godine, a jemenska vlada, koju podržava Saudijska Arabija, tada je optužila Abu Dabi da je preuzeo luke i aerodrome na ostrvu.
Međutim, UAE je uspostavio kontrolu putem separatističkog Južnog tranzicionog vijeća (STC – Southern Transitional Council), koje se sada nalazi u direktnoj konfrontaciji sa snagama jemenske vlade koje podržava Saudijska Arabija na jemenskom kopnu. STC traži autonomiju za južni Jemen, a u konačnici i nezavisnost od gušće naseljenog sjevera.
STC i danas drži kontrolu nad ostrvom, ali aerodrom više nije pod kontrolom Emirata, rekli su za Rojters (Reuters) dva izvora sa aerodroma.
Jemenske aviokompanije saopštile su kasno u ponedjeljak da će 7. januara obaviti let za Džedu, što je jasan znak da je kontrola nad aerodromom promijenjena.
„Imamo ograničenu količinu gotovine i većina ljudi će ostati bez novca za dva ili tri dana. Ovdje nema platnih terminala ni bankomata, a ni bankovni transferi ne funkcionišu. Sve se oslanja na gotovinu. Kada nje ponestane, spavaćemo na otvorenom i oslanjati se na pomoć u hrani lokalnih stanovnika“, rekao je za Rojters Maćej (Maciej), poljski turista koji je dio grupe od još 100 ljudi.

Zbog povlačenja UAE-a: Stotine turista "zapelo" na jemenskom otoku, ne mogu se vratiti kući

Umjesto preispitivanja tretmana Aleksandra Mijajlovića u Istražnom zatvoru, medijske objave su uticale na pogoršanje pozicije pritvorenog podgoričkog biznismena. &nbsp; Takav se zaključak može donijeti na osnovu informacija Televizije E. Osim što istražni sudija Goran Šćepanović već 95 dana ne dozvoljava Mijajloviću telefonski kontakt sa članovima najuže porodice, a zbog preopterećenosti ljekara puna tri mjeseca ne omogućava se rentgenski snimak povrijeđenog ramena - sada je za Mijajlovića i ostalih devet pritvorenika iz sobe, ograničeno kretanje tokom dnevnih šetnji. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106190116_c4fc891daae49566b7748e0fa866f24014ebbbfbe65f413a1ef7716ec612ff62.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260106190116_c4fc891daae49566b7748e0fa866f24014ebbbfbe65f413a1ef7716ec612ff62" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="POD POSEBNIM PRISMOTROM: Aleksandar Mijajlović"> <figcaption>POD POSEBNIM PRISMOTROM: Aleksandar Mijajlović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  OGRANIČENA ŠETNJA Zatvorsku šetnju, koja se omogućava dva puta dnevno u trajanju od po 30 minuta, &nbsp;moguće je napraviti u više različitih krugova, kraćih ili dužih, na kojima ima različitih sprava za vježbanje. Za Mijajlovića i pritvorenike koji su sa njim u sobi, uprava Istražnog zatvora je, kako kažu niži komandiri u UIKS-u, naložila ograničenu šetnju u krugu broj 2 koji je dugačak nekih pedesetak koraka betonirane površine. &nbsp; Čuvari u Istražnom zatvoru su, kako saznaje Televizija E, primijetili da je Mijajlović, da ne bi njegovi cimeri iz pritvorske sobe trpjeli kažnjavanje zbog njega, prije tri dana prestao da izlazi u šetnje. &nbsp;&nbsp; Prema informacijama naše medijske kuće, akcija organičavanja prostora za šetnju je dio šireg pritiska na Mijajlovića i teško je povjerovati da su je osmislili niži zatvorski službenici. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106190120_bb3059bcc843bdfd3480d667e27e9f10658db11c6d6f08be0103b6e71216b773.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260106190120_bb3059bcc843bdfd3480d667e27e9f10658db11c6d6f08be0103b6e71216b773" data-rendition-name="original" width="1000" height="648" loading="lazy" alt="RAZLIČITE MOGUĆNOSTI ZATVORSKE ŠETNJE: UIKS"> <figcaption>RAZLIČITE MOGUĆNOSTI ZATVORSKE ŠETNJE: UIKS(Photo: UGC: Luka Pejović)</figcaption> </figure>  POSEBNA PAŽNJA Izvori Televizije E iz Specijalnog policijskog odjeljenja ističu da je Predrag Šuković naglasio pomoćniku direktora UIKS-a Nebojši Jankoviću da se na Aleksandra Mijajlovića, protiv kojeg postoje dvije optužnice, treba obratiti posebna pažnja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106190120_f1c8d1a982ae34b4abc5461c0485c198cf1e6a6a7e9fcbe271c955a6779af5d8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260106190120_f1c8d1a982ae34b4abc5461c0485c198cf1e6a6a7e9fcbe271c955a6779af5d8" data-rendition-name="original" width="1640" height="1128" loading="lazy" alt="UTICAJ I U UIKS-U: Predrag Šuković, čelnik SPO"> <figcaption>UTICAJ I U UIKS-U: Predrag Šuković, čelnik SPO(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Da li posebna pažnja podrazumijeva i poseban, rigorozniji, tretman u odnosu na druge pritvorenike - nije poznato. &nbsp; Iz Uprave Istražnog zatvora je, nakon prošlog priloga Televizije E, poslato reagovanje, ali ne na mejl naše medijske kuće. U tom se reagovanju potvrđuju informacije da je Mijajloviću onemogućen kontakt sa porodicom i da ne može da obavi snimak povrijeđenog ramena, ali se naglašava da Mijajlović ima tretman koji nije plod loših namjera uprave UIKS-a. &nbsp; -Kada je u pitanju korišćenje telefonske govornice, rukovodstvo Istražnog zatvora nema ingerencije da nekom odobri ili ne odobri korišćenje govornice, već je isto u nadležnosti suda... Tačno je da je pritvoreno lice u više navrata pregledano od zatvorskog ljekara, kojim prilikama je isti dobio uput za snimanje u KCCG, međutim u UIKS je trenutno smješten značajan broj lica koji shodno trijaži zatvorskog ljekara imaju urgentno zdravstveno stanje – kazali su iz uprave UIKS-a. &nbsp; Sudeći po zvaničnim saopštenjima, kao i na osnovu informacija iz državnih institucija, protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića ne vodi se nikakva hajka, niti mu iko svjesno otežava uslove života u pritvoru. &nbsp;&nbsp; Nezvanično, ali stvarno: drugi pritvorski boravak podgorički biznismen provodi u znatno težim uslovima, kao da je neka vrsta političkog zatvorenika?! &nbsp; &nbsp; &nbsp;

,,Poseban tretman” za Mijajlovića

Iz kompanije Hidroenergija saopštili su da rade na sanaciji štete na maloj hidroelektrani u Beranama (mHE) Jelovica 1 koja se dogodila zbog nevremena. Istakli su i da će svu nastalu štetu oko cjevovoda i sanacije platiti isključivo ova kompanija&nbsp;
- U Opštini Berane, usljed obilnih padavina, došlo je do pomjeranja tla što je dovelo do pucanja cjevovoda na maloj hidroelektrani (mHE) Jelovica 1 koju je izgradila kompanija Hidroenergija. Kako svjedočimo već nekoliko dana, jako nevrijeme praćeno velikom količinom padavina zahvatilo je cijelu Crnu Goru, i ovakve situacije se u takvim prilikama nažalost mogu dogoditi. Ističemo da je ovo prvi put, od kada je mHE Jelovica 1 izgrađena, da se dešava ovakva situacija - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Oni se izvanjavaju građanima zbog trenutne nemogućnosti korišćenja ovog dijela puta.&nbsp;
- Ekipe su na terenu i u toku je sanacija štete. Ističemo da radovi neće biti obustavljeni dok se ne sanira put i vrati u pređašnje stanje. Po okončanju sanacije puta, nadležni državni organi izvršiće inspekcijski nadzor kako bi provjerili izvedene radove, nakon čega će put biti predat na upotrebu građanima - zaključuju u saopštenju iz kompanije Hidroenergija.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Furusio-se-put-preko-jelovice-saobracaj-zatvoren-do-daljnjeg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: potkornjak