U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari počeo je proces reekshumacija žrtava genocida u Srebrenici, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) portparolka Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Emza Fazlić.
Fazlić je kazala da će u narednih sedam dana biti reeksumirani posmrtni ostaci 89 žrtava kako bi im se pridodali posmrtni ostaci koji su naknadno pronađeni i identifikovani.
Reasocijaciji posmrtnih ostataka prisustvovaće porodice žrtava po čijem odobrenju se ova reekshumacija provodi.
- Ove godine se radi 18. reekshumacija. U dosadašnjih 17 reekshumacija izvršeno je 1.536 reasocijacija, a tom prilikom reekshumirane su ukupne 1.464 žrtve. Još 70 žrtava je reekshumirano po dva puta, dok su dvije žrtve reekshumirane, čak, tri puta - kazala je Fazlić.
Do danas je u Potočarima ukopano ukupno 6.772 žrtava, dok je oko 250 ubijenih sahranjeno na drugim lokacijama prema želji njihovih porodica. Za više od 1.000 ljudi iz Srebrenice i okolnih opština i dalje se traga.
Genocid u Srebrenici, potvrđen presudama međunarodnih i domaćih sudova, odnio je živote više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka iz Srebrenice i okoline.
Za ovaj i druge ratne zločine počinjene u istočnoj Bosni osuđeno je više od 50 osoba na ukupno oko 780 godina zatvora.
Među njima su i Radovan Karadžić i Ratko Mladić, najviši politički i vojni lideri Republike Srpske, koji su osuđeni na doživotne kazne zatvora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Počela reekshumacija žrtava genocida u Srebrenici

Povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, u kojem su snage vojske i policije bosanskih Srba ubile više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka nakon pada zaštićene enklave pod zaštitom UN, i u regiionu su upriličene manifestacije s porukama solidarnosti, ali i zabilježene izjave koje svjedoče o dubokim političkim podjelama i negiranju pravno utvrđenih činjenica. <h2>Hrvatska: zvanična počast i političke nijanse</h2> Hrvatski sabor je u petak, 11. jula, minutom ćutanja odao počast žrtvama genocida.&nbsp; - Pozivam vas da minutom ćutanja odamo počast žrtvama genocida u Srebrenici, s iskrenim saosjećanjem za sve članove njihovih porodica - rekao je potpredsjednik Sabora Furio Radin.&nbsp; U Splitu, Dubrovniku i drugim gradovima Hrvatske upriličeni su mimohodi sjećanja, uz prisustvo brojnih građana, predstavnika lokalnih vlasti i organizacija civilnog društva. Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović oglasio se povodom godišnjice na društvenim mrežama, ali je izbjegao izraz „genocid“. - Prisjećamo se više od osam hiljada nevinih žrtava. Vrijeme prolazi, ali bol i patnja njihovih porodica ostaju - rekao je Milanović. Naveo je da „brutalni zločin“ u Srebrenici mora ostati trajno upamćen. Podsjetio je i na rezoluciju Generalne skupštine UN iz 2024. godine, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Međutim, ocijenio je da „međunarodna zajednica i dalje ne čini dovoljno da spriječi ponavljanje takvih zločina“. Za razliku od Milanovića, premijer Hrvatske Andrej Plenković je na komemoraciji u Potočarima jasno i bezrezervno osudio negiranje genocida.&nbsp; - Hrvatska i BiH bile su žrtve Miloševićevog režima. I hrvatske majke i dalje tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih - rekao je Plenković. Europoslanik iz Hrvatske Davor Ivo Štir ocijenio je da je genocid u Srebrenici rezultat kolektivnog neuspjeha međunarodne zajednice. U intervjuu za španski list El Periodico de Catalunya rekao je: „Srebrenica nije bila samo neuspjeh holandskih mirovnih snaga, već cijele međunarodne zajednice. Taj propust je omogućio genocid, a odgovornost ostaje u istorijskom pamćenju.“&nbsp; Štir je pozvao EU da u budućim kriznim situacijama, uključujući i Gazu, postupa s jasnom i čvrstom predanošću zaštiti civila i međunarodnog prava.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250507140520_df8f95b6a4fb38bafec03bde9eb6357632a9ae8fc686a6d8bfbaca5fe57b74dc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250507140520_df8f95b6a4fb38bafec03bde9eb6357632a9ae8fc686a6d8bfbaca5fe57b74dc" data-rendition-name="original" width="1023" height="575" loading="lazy" alt="Memorijalni centar Potočari"> </figure>  - To znači prihvatiti činjenice i presude Međunarodnog suda pravde - naglasio je on. <h2>Vučić o „zločinu u Srebrenici"</h2> Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, ali je i ovoga puta izbegao izraz „genocid“. Na društvenoj mreži X napisao je: „Danas se navršava 30 godina od strašnog zločina u Srebrenici. Ne možemo promijeniti prošlost, ali moramo promijeniti budućnost. Još jednom, u ime građana Srbije, izražavam saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, uvjeren da se sličan zločin nikada više neće ponoviti.“ Vučić je u intervjuima za srpske medije podsjetio na svoje prisustvo komemoraciji u Potočarima 2015. kada su ga pojedinci gađali kamenicama i flašama. Istakao je da je „ponosan što je odao poštovanje žrtvama“, te da je Srbija danas zemlja koja „nikome ne kleči“ i ne izvinjava se „svima i za sve“. <h2>Brnabić: „Genocid je počinjen nad Srbima u Drugom svjetskom ratu"</h2> Predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić bila je još direktnija u negiranju pravne kvalifikacije zločina.&nbsp; - Apsolutno, ono što se desilo u Srebrenici nije genocid, što ne znači da nije užasan zločin koji nikada nije smio da se dogodi - rekla je Brnabić, dodavši da se „genocid desio nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata“.&nbsp; Organizacije za ljudska prava i međunarodni pravnici ovakve izjave ocjenjuju kao institucionalizovano poricanje genocida koje dodatno otežavaju regionalne procese pomirenja. Lider Pokreta slobodnih građana Srbije (PSG) Pavle Grbović bio je u petak, na čelu stranačke delegacije u Potočarima. Osvrnuo se na poruke govornika na komemoraciji. - Niko od njih nije govorio o "genocidnom narodu" i niko nas nije popreko gledao jer smo Srbi - istakao je, dodajući da je Srebrenica „najniža tačka“ srpske istorije i „najveći srpski poraz“. Bivši predsjednik Skupštine Vojvodine Nenad Čanak ocijenio je da je izostanak zvaničnika Srbije na komemoraciji „ignorantski odnos“ prema žrtvama.&nbsp; - Srbija je mogla spriječiti genocid, a danas ga negira - rekao je on za N1.&nbsp; Izrazio je stid i bijes zbog toga što se komemoraciji prisustvuje privatno, a ne institucionalno. Najstrašnije je, po njegovim riječima, to što se „nikad više“ izgovara u trenutku dok se zločini vrše širom svijeta „od Palestine i Ukrajine do Afrike“. <h2>Sjećanje u Sandžaku</h2> U Novom Pazaru, gdje je 11. juli proglašen danom žalosti, godišnjica genocida obilježena je u organizaciji Bošnjačkog nacionalnog vijeća, koje je još 2005. donijelo odluku da se ovaj dan obilježava kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Zastave na institucijama u petak su bile spuštene na pola koplja, a tokom cijelog dana bile su na snazi mjere koje izražavaju pijetet prema žrtvama. U Potočarima su u petak bili i drugi zvaničnici, među kojima predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti. Kurti je u Potočarima predvodio kosovsku delegaciju u kojoj je bila i vršiteljka dužnosti ministarke spoljnih poslova i dijaspore, Donika Gevalla-Švarc koja je ranije podsjetila da je Kosovo među prvim državama koje su primijenile rezoluciju UN o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici. <h2>DNK kao neoborivi dokaz</h2> Predsjednik bh. Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović obratio se iz Potočara porukom da se genocid ne smije zaboraviti „jer zaborav vodi ka ponavljanju“.&nbsp; - Komemoracije se održavaju u desetinama država, a samo u Velikoj Britaniji na više od stotinu lokacija - rekao je Izetbegović.&nbsp; Naglasio je da svi koji su planirali i izvršili genocid moraju biti privedeni pravdi. Direktorka Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) Katrine Bomberger naglasila je važnost DNK identifikacija u otkrivanju sudbine žrtava genocida. Prema njenim riječima, ICMP je razvio metodologiju upoređivanja DNK uzoraka iz tijela pronađenih u masovnim grobnicama s uzorcima iz porodica, čime su utvrđeni identiteti hiljada nestalih.&nbsp; - U Srebrenici su zločinci premještali tijela kako bi se prikrili tragovi, ali su naši nalazi povezali žrtve s mjestima egzekucije i sekundarnim grobnicama. Ti dokazi potvrđeni su pred domaćim i međunarodnim sudovima i osporavaju svaki pokušaj negiranja genocida - kazala je Bomberger. Komemoraciji u Potočarima 11. jula 2025. prisustvovalo je, prema procjenama bh. medija, 50 do 100 hiljada ljudi. Tokom ceremonije, koja je protekla bez incidenata, obavljena je kolektivna dženaza za sedam identificiranih žrtava genocida.

1084x550

Od podrške i solidarnosti do negiranja genocida

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, poručio da je 11. jul 1995. godine bio dan kada je u toj zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija izbrisano gotovo dvije hiljade godina civilizacijskih vrijednosti. - To nije bio samo trenutak izdaje ljudskosti, već duboka moralna rana čitavom čovječanstvu - kazao je Nurković, koji je predvodio delegaciju Skupštine Crne Gore na komemoraciji u Potočarima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712080736_246403ad50ebb153120b7d09ef8ba15a73a47b7b3a43c6b0dbcabc84aa96c8dc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250712080736_246403ad50ebb153120b7d09ef8ba15a73a47b7b3a43c6b0dbcabc84aa96c8dc" data-rendition-name="original" width="3120" height="4160" loading="lazy" alt="Nurković u Potočarima"> <figcaption>Mirsad Nurković(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Nurković je podsjetio na pasivnost međunarodne zajednice koja je, prema njegovim riječima, „otvorila vrata mogućnosti da se izbrišu sva dotadašnja civilizacijska dostignuća“. On je naglasio da su majke vjerovale da šalju sinove u sigurnu zonu, a zapravo su ih, ne znajući, slale u sigurnu smrt. - Te iste majke decenijama su čekale posmrtne ostatke svoje djece, Srebrenica je danas više od geografskog mjesta – ona je pitanje savjesti: da li smo, kao čovječanstvo, spremni da vratimo civilizaciju na njeno pravo mjesto, ili i dalje postoje oni koji odbijaju da budu civilizovani - dodao je Nurković. Potpredsjednik Skupštine podsjetio je da je Crna Gora zauzela jasan i dosljedan stav prema ovom zločinu – od usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Skupštini Crne Gore, do podrške istoj Rezoluciji u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712080736_cc1e62b26fd3c2413889c1775a2bc1c2a7a126b169d1bb0a7844fa62ed0a1c37.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250712080736_cc1e62b26fd3c2413889c1775a2bc1c2a7a126b169d1bb0a7844fa62ed0a1c37" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="Srebrenica"> </figure>  - Naša je obaveza da se istina čuje, da se žrtve poštuju i da se genocid nikada ne zaboravi. Srebrenica je opomena – podsjetnik da, kada svijet šuti ili drži svijeću izvršiocima genocida, svi postajemo odgovorni. Ali i poziv da, kroz sjećanje, obrazovanje i odgovornost, ne dozvolimo da se ikada, ikome, bilo gdje, nešto slično ponovi - naglasio je Nurković. Delegaciju Skupštine Crne Gore u Potočarima činili su, pored potpredsjednika Nurkovića, i poslanici Kenana Strujić Harbić, Edina Dešić, Nađa Laković, Tonći Janović i Seid Hadžić, kao i savjetnici potpredsjednika Haris Ramović i Zijad Halilović. Komemoracija u Srebrenici, na kojoj su učestvovali predstavnici država iz cijelog svijeta, još jednom je poslužila kao mjesto sjećanja, ali i kao poziv na globalnu odgovornost i borbu protiv poricanja zločina.

Nurković: U Srebrenici 11. jula izbrisano gotovo dvije hiljade godina civilizacije

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović predvodiće danas delegaciju Vlade Crne Gore na obilježavanju 30. godišnjice genocida u Srebrenici.
Komemoracijom u Memorijalnom centru u Potočarima danas će biti obilježena 30. godišnjica genocida u Srebrenici.
U delegaciji Vlade Crne Gore biće ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić i javnih radova Majda Adžović, ministri javne uprave Maraš Dukaj, energetike i rudarstva Admir Šahmanović, socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić.
U delegaciji će, kako su naveli iz Ministarstva vanjskih poslova, biti i ministri dijaspore Mirsad Azemović, ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, kao i ministar bez portfelja Milutin Butorović.
Na obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici ispred Vlade Crne Gore biće još i državni sekretar Ministarstva javne uprave Naim Gjokaj, državni sekretar i vršilac dužnosti sekretara Ministarstva energetike i rudarstva Dino Tutundžić i Mirsad Ćatović.

Delegacija Vlade danas na obilježavanju 30. godišnjice genocida u Srebrenici

U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari danas će vječni smiraj pronaći još sedam žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine.
Trideset godina nakon što su hiljade Bošnjaka sistematski ubijene u zoni "međunarodne zaštite", u dolini Potočara, i dalje odjekuje tišina onih koji nisu dočekali pravdu, piše Klix.ba.
Danas, u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari, sedam novih tabuta će pronaći vječni smiraj. Sedam novih nišana, sedam novih rana na kolektivnom pamćenju naroda koji nikada nije prestao tragati za kostima svojih najmilijih.
Sinoć su učesnici Marša mira, zajedno s porodicama žrtava, iznijeli tabute s posmrtnim ostacima do musale u Potočarima. Put kojim su došli dug je 100 kilometara - ruta smrti kojom su prije 30 godina hiljade Srebreničana bježali kroz šumu, nadajući se spasu. Nisu ga dočekali.
Među onima koji će danas biti ukopani su dvojica mladića, Avdić Senajid i Mujić Hariz, obojica rođeni 1976. godine. Imali su samo 19 godina kada su im prekinuti snovi, mladost i životi. Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnim grobnicama, premještanim da bi se sakrili tragovi zločina. Danas, tri decenije kasnije, konačno će biti pokopani onako kako zaslužuju - s imenom, dostojanstvom i molitvom.
Uz njih, u mezarju će biti položeni i Bektić Fata (1928), Omerović Hasib (1961), Alić Sejdalija (1961), Gabeljić Rifet (1964) i Mujčić Amir (1964).
Organizatori očekuju više od 150.000 ljudi u Potočarima, gdje će biti obilježena 30. godišnjica genocida u zaštićenoj zoni UN-a – najvećeg zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
<h2>Pravno utvrđen genocid</h2>
Genocid u Srebrenici je ne samo moralna činjenica, već i pravna: potvrđen je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kao i Sudom Bosne i Hercegovine. Srebrenica nije "tragedija" niti "zločin" u apstraktnom smislu – ona je genocid, planiran, naređen i izvršen.
Do sada su 54 osobe osuđene na ukupno 781 godinu zatvora, uključujući pet doživotnih kazni. Među osuđenima su najviši vojni i politički lideri Republike Srpske i vojske bosanskih Srba, uključujući:
<ul>
 <li>Ratko Mladić, komandant VRS – doživotna kazna zatvora</li>
 <li>Radovan Karadžić, predsjednik RS – doživotna kazna zatvora</li>
 <li>Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa – doživotna kazna zatvora</li>
 <li>Ljubiša Beara, šef bezbjednosti Glavnog štaba VRS – doživotna kazna zatvora</li>
 <li>Drago Nikolić, oficir za bezbjednost – 35 godina zatvora</li>
</ul>
Brojni drugi pripadnici VRS, MUP-a RS i civilnih struktura osuđeni su pred Haškim tribunalom i domaćim sudovima.
<h2>Genocid koji se planirao i sakrivao</h2>
Genocid u Srebrenici je kulminacija višegodišnje politike etničkog čišćenja nad Bošnjacima. Genocid su planirale i izvele vlasti Republike Srpske, uz direktnu podršku režima Slobodana Miloševića i tadašnje Vojske Jugoslavije. Ubijani su muškarci, dječaci, ali i žene, starije osobe i djevojčice.
Nakon pogubljenja, tijela su premještana u sekundarne i tercijarne grobnice. Cilj je bio jasan – sakriti zločin, poništiti istinu, ubiti i sjećanje.
<h2>Trideset godina borbe za istinu</h2>
Trideset godina nakon genocida, borba za priznanje, pravdu i sjećanje još traje. U dijelovima Bosne i Hercegovine, posebno u entitetu Republika Srpska, i dalje se sistemski negira genocid. Škole u tom entitetu ne uče djecu istinu. Ulice nose imena zločinaca. Političari koji veličaju presuđene zločince obnašaju najviše funkcije.
Ali ima i svjetla. Generalna skupština Ujedinjenih nacija prošle godine proglasila je 11. juli Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Poruka ovogodišnje godišnjice glasi: "Naša priča, naše obećanje". Preživjeli, porodice i mladi čuvari istine i sjećanja daju obećanje – da će čuvati istinu od zaborava, od relativizacije, od negiranja.
Simbol cvijeta Srebrenice – bijele latice koje znače nevinost, sa zelenim krugom u sredini koji simbolizira nadu i život – danas će ponijeti hiljade ljudi.
Genocid u Srebrenici nije bio izdvojeni incident, već vrhunac šire politike etničkog čišćenja u Bosni i Hercegovini. Stoga, borba za istinu o Srebrenici nije samo borba za prošlost – ona je borba za sadašnjost i budućnost.

Od genocida u Srebrenici prošlo 30 godina: Danas se u Potočarima ukopava još sedam žrtava

Delegaciju Vlade Crne Gore na ovogodišnjem obilježavanju Dana sjećanja na genocid u Srebrenici predvodiće potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, potvrđeno je Portalu ETV iz izvršne vlasti.
Kako je našem portalu rečeno iz Vlade, premijer Milojko Spajić ni ove godine neće prisustvovati komemoraciji u Potočarima, jer će 10. i 11. jula učestvovati na Konferenciji o obnovi Ukrajine (Ukraine Recovery Conference – URC) koja se održava u Rimu.
Prema informacijama Portal ETV, pored Ibrahimovića, crnogorsku delegaciju činiće i ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić, ministarka javnih radova Majda Adžović, ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović, ministar javne uprave Maraš Dukaj, te ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka.&nbsp;
U delegaciji su i ministar dijaspore Mirsad Azemović, ministar bez portfelja zadužen za odnose sa Skupštinom Crne Gore Milutin Butorović, kao i državni sekretari iz više resora.
Portal ETV uputio je pitanja i da li će predsjednik Crne Gore Jakov Milatović biti na obilježavanju 30 godina genocida i Srebrenici, te ko će ispred Skupštine biti 11. jula u Potočarima. Odgovore iz crnogorskog parlamenta i Kabineta predsjednika još čekamo.&nbsp;
<h2>Biće ukopano još sedam žrtava</h2>
U Memorijalnom centru Srebrenica ove godine biće ukopani posmrtni ostaci još sedam žrtava genocida.
U julu 1995. godine, snage Vojske Republike Srpske ubile su više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolnim mjestima. Do sada je pred različitim međunarodnim i domaćim sudovima za zločine počinjene u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora.&nbsp;
Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, između ostalih, ratni predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Radovan Karadžić i komandant Vojske RS Ratko Mladić.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je u maju 2024. godine Rezoluciju kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Tom rezolucijom, koju je podržala i Crna Gora, osuđuju se negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
<h2>Crna Gora još bez Dana sjećanja</h2>
Tridesetu godišnjicu genocida zvanično će obilježiti najmanje deset država, među kojima su Danska, Francuska, Belgija, Austrija, Švedska, Kanada i Australija.
Crna Gora još nije ustanovila 11. jul kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za mirovno i žensko obrazovanje – ANIMA pozvale su nedavno Skupštinu i Vladu da to hitno učine i već ove godine organizuju zvanično obilježavanje, u skladu sa Rezolucijom Generalne skupštine UN iz 2024. i Rezolucijom Skupštine Crne Gore iz 2021. godine.
Evropski parlament je 7. jula odao počast žrtvama genocida u Srebrenici, pozvavši Srbiju da se suoči sa svojom ulogom u tim događajima, dok je Evropskoj uniji poručeno da mora djelovati kako bi spriječila ponavljanje takvih zločina.

Tamara Klikovac

1250x600

Trideset godina od genocida: Ibrahimović predvodi Vladinu delegaciju u Potočarima, Spajić na konferenciji u Rimu

Ambasadori Upravnog odbora Vijeća za sprovođenje mira (PIC) naglasili su čvrstu podršku međunarodne zajednice suverenitetu, teritorijalnom integritetu te ustavnom i pravnom poretku Bosne i Hercegovine, te njenom kontinuiranom napretku ka evropskim i evroatlantskim integracijama.
Ovo je saopšteno nakon sjednice koja je održana u Memorijalnom centru Potočari kod Srebrenice 15. aprila.
Povod njihovog okupljanja u Potočarima je, kako se navodi, obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici.
Ambasadorima su predstavljeni planovi za obilježavanje godišnjice genocida.
- Održavanjem sastanka u Potočarima, ovom jedinstvenom mjestu sjećanja, još jednom potvrđujemo opredijeljenost međunarodne zajednice za pružanje podrške Opštem okvirnom sporazumu za mir i postignućima ostvarenim tokom tri decenije njegove provedbe. Memorijalni centar u Potočarima je državna institucija od izuzetne važnosti, s jasno definisanim mandatom da čuva sjećanje na Srebrenicu, te da kroz obrazovanje, prepoznavanje i pomirenje doprinosi prevenciji bilo kakvog nasilja zasnovanog na etničkoj pripadnosti - rekao je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit.
On je rekao kako "nikada više građani Bosne i Hercegovine ne smiju postati žrtve mržnje, podstrekivanja ili nasilja zbog svog porijekla, vjerske ili etničke pripadnosti".
Uoči sjednice, ambasadori Vijeća za sprovođenje mira su položili cvijeće u memorijalnom kompleksu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOHR_BiH%2Fstatus%2F1912085712142213162%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1912085712142213162%7Ctwgr%5E50fde2147383157231c4193f0ffb6b55798c2f15%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Snage Vojske Republike Srpske ubile su u julu 1995. godine u Srebrenici više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka. Za genocid i druge zločine u srebreničkom regionu, osuđeno je više od 50 osoba na oko 700 godina zatvora.
Presudama su, pored ostalih, na doživotne zatvorske kazne osuđeni ratni predsjednik RS-a i glavni komandant Vojske RS-a Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

Predstavnici međunarodne zajednice iz Potočara ponovili opredijeljenost suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH

Mlada Podgoričnaka koja je u sedmom mjesecu rizične trudnoće i koja je petak popodne završila u zatvoru u Spužu po odluci sutkinje Osnovnog suda u Podgorici Ine Hrković koja je osudila na 15-odnevnu zatvorsku kaznu jer odbija da petogodišnju kćerku preda ocu - svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče, tek sjutra bi, prema informacijama koje smo dobili od njene porodice, trebalo da bude sprovedena kod ginekologa.
Kako su kazali za Portal ETV, njen advokat će poslije ginekološkog pregleda, odnosno kada dobije ljekarski izvještaj, predati i hitan zahtjev Ministarstvu pravde za prekid kazne.
- Ona je u četvrtak doputovala iz inostranstva i policija je zaustavila na aerodromu, kada joj je rečeno da se sjutradan, u petak, u četiri popodne, javi u stanicu policije. Ona je pošla i dala izjavu policijskom službeniku po krivičnoj prijavi bivšeg supruga. Tužilac je potom naložio da bude puštena kući, ali kada je krenula zaustavili su je policajci iz Javnog reda i mira i sproveli je kod inspektora koji joj je saopštio da moraju da je sprovedu u zatvor na izdržavanje kazne od 15 dana, jer ne da dijete bivšem suprugu – ispričala je našem portalu njena familija.
Kažu i da je u Spuž dovedena „bez uputnog akta“, koji je sutkinja naknadno dostavila.
Djevojčicu će, kako su nam kazali, ocu predati sjutra.
- E, sad se postavlja pitanje kad mu predamo dijete hoće li on htjeti da je vrati, jer majka u zatvoru, a on mora da je vrati majci - zabrinuta je porodica.
U petak je u policiji, kako su nam rekli, izjavu dala i majka uhapšene Podgoričanke.
Portal ETV objavio je u subotu da je Podgoričanka, koja tereti bivšeg supruga da fizički zlostavlja njihovu kćerku kada boravi kod njega, sprovedena u zatvor po nalogu Osnovnog suda u Podgorici koji je osudio na 15 dana zatvorske kazne, jer odbija da mu preda dijete.
Naš portal pisao je u više navrata o njenoj borbi s crnogorskim institucijama i odbijanju da bivšem suprugu preda njihovu djevojčicu.
Ogorčena je odnosom institucija, a dodatnu traumu, kako je ljetos kazala za Portal ETV, kod nje izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je odgovorila da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju.
Kćerku odbija da preda ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim rekla da je on tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona traži da njihov kontakt bude isključivo pod nadzorom, što je sud odbio.
U maju smo objavili da je sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković donijela odluku da je kazni sa 15 dana zatvora, a u slučaju da ne postupi po ovoj odluci donijela je rješenje za još jednu zatvorsku kaznu u trajanju od mjesec dana, koju će „sud sprovesti po službenoj dužnosti“.
Poslije ovih rješenja Podgoričanka je protiv sutkinje podnijela krivičnu prijavu, a obratila se i institucijama tražeći pomoć, među kojima i Kancelariji ombudsmana.
Sutkinja Hrković smatra da sigurnost đeteta nije ugrožena i da je u najboljem interesu djevojčice da vrijeme provodi sa ocem, obrazlažući da je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu protiv njega i da se postupak sada vodi po privatnoj tužbi, te da ni činjenica da se protiv njega pred tužilaštvom vodi još jedan postupak „nijesu dovoljni (razlozi p.a.) da sud zaključi da bi sigurnost djeteta bila ugrožena“.

Podgoričanka koja je u petak, u sedmom mjesecu rizične trudnoće, završila u zatvoru, još čeka ginekološki tretman

Dogovor između Vlade i Opštine Ulcinj po pitanju formiranja upravljačke strukture Ulcinjske solane gotovo je finalizovan i mogao bi biti formalno zaokružen najkasnije sljedeće sedmice, a neophodan je jasan plan finansiranja jer rad tog preduzeća mora imati stabilan izvor prihoda.
To je saopšteno tokom panel diskusije "Upravljanje Solanom izmedu pravne neizvjesnosti, evropskih obaveza i političke volje", koju je Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) organizovao u okviru IX Međunarodne konferencije za zaštitu Ulcinjske solane.
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić smatra da je postignut značajan napredak u rješavanju pitanja formiranja upravljačke strukture Ulcinjske solane, navodeći da je dogovor između Vlade Crne Gore i Opštine Ulcinj „gotovo finalizovan“.
„Ne bih se složio da se ništa nije uradilo u prethodnih godinu dana. Naprotiv, pređen je veliki put i gotovo smo došli do konsenzusa oko rješavanja pitanja upravljača u Ulcinjskoj solani“, kazao je Ćulafić, dodajući da je lično posredovao između Ministarstva finansija i Opštine Ulcinj kako bi se postigao dogovor.
Ćulafić je precizirao da postignuti dogovor predviđa da Vlada Crne Gore ima 60 odsto upravljačkog udjela, dok bi Opština Ulcinj imala 40 odsto u budućem kolektivnom organu upravljanja.
„U procesu pregovora bilo je različitih prijedloga od toga da Opština traži 70 odsto, a Vlada 30 odsto, do obrnutih omjera. Na kraju je, ipak, prevladao razum s obje strane i uspostavljen je model koji obezbjeđuje ravnopravnost i funkcionalnost“, naveo je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, dogovor uključuje i zajedničko odlučivanje o izboru izvršnog direktora, čime će se, kako je rekao, „uspostaviti nivo ravnopravnosti u upravljanju jednim od najvažnijih prirodnih resursa Crne Gore“.
Ćulafić je najavio da bi dogovor mogao biti formalno zaokružen „do kraja ove ili najkasnije sljedeće sedmice“, jer su u toku samo tehnička usaglašavanja.
„Ne postoje više prepreke, osim nekih tehničkih pitanja. Očekujem da će sve biti zaokruženo vrlo brzo“, rekao je Ćulafić.
Govoreći o zakonodavnom okviru, ministar je podsjetio da je Ministarstvo na čijem je čelu u novom Zakonu o zaštiti prirode prepoznalo problem koji je i Ulcinjska solana imala – da se područje proglasi zaštićenim, a da ne postoji imenovani upravljač.
„Novim zakonom predvidjeli smo da se svako proglašavanje zaštićenog područja mora istovremeno vezati i za imenovanje upravljača. To je ključna promjena koja će spriječiti slične situacije u budućnosti“, istakao je Ćulafić.
Ministar je naveo da će novo privredno društvo, koje će biti formirano kao upravljač Solane, imati mogućnost povlačenja sredstava iz evropskih IPA fondova.
„Procenjuje se da je iznos koji se može očekivati iz tih fondova oko 16 miliona eura, što predstavlja značajnu podršku Evropske unije. Ministarstvo je već predložilo i nekoliko kapitalnih projekata, uključujući sanaciju bentova i pokretanje pumpi, vrijednih oko 540 hiljada eura“, precizirao je Ćulafić.
Govoreći o finansijskim doprinosima, Ćulafić je istakao da Ministarstvo neće dozvoliti da „tehničke cifre od stotinu, dvjesta ili petsto hiljada eura“ postanu prepreka za formiranje upravljača.
„Ako Opština Ulcinj pokazuje dobru volju, ne vidim razlog da se stvar blokira zbog tehničkih iznosa“, dodao je Ćulafić.
Ministar je naglasio da Vlada Crne Gore ne insistira na dominaciji u projektu.
„Ako Opština Ulcinj smatra da može sama da servisira preostale obaveze, neka formira upravljača samostalno. Vlada želi da pomogne, ne da nameće rješenja“, poručio je Ćulafić.
Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu podsjetio je da je odluka o proglašenju Solane zaštićenim područjem bila isključivo odluka lokalne samouprave.
„Solana je proglašena parkom prirode našom odlukom, niko nam to nije nametnuo. Na tome ćemo istrajati“, naglasio je Nimanbegu.
On je kazao da je konferencija Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) prošle godine „ponovo pokrenula pitanje Solane i ubrzala razgovore“, jer bi, kako kaže, „bez tog pritiska, teško došlo do sastanaka s Vladom u decembru i februaru“.
„Blizu smo potpisivanja, ali bez finansijskog plana to ne smijemo uraditi“, jasan je Nimanbegu.
Potvrdio je da su pregovori sa Ministarstvom ekologije, održivog razvojai razvoja sjevera „vrlo blizu završetka“ i da postoji politička volja da se pitanje konačno riješi, ali je upozorio na nekoliko otvorenih pitanja.
„Nismo još dobili odgovor Ministarstva finansija. Kada ga dobijemo, naša radna grupa će pregledati dokument i usaglasiti stavove. Međutim, tražimo jasan plan finansiranja. Rad Solane mora imati stabilan izvor prihoda“, naglasio je Nimanbegu.
Prema planovima radne grupe, godišnje poslovanje novog preduzeća bi, kako je rekao, koštalo između 700.000 i milion eura, što je znatno više nego ranije procjene.
„Inflacija i troškovi rada rastu, i ne možemo potpisati ugovor ako ne znamo ko i kako finansira preduzeće. EU će pomoći kroz IPA fondove, ali to se odnosi na projekte i obnovu, ne na redovan rad i plate. Taj dio mora biti jasno definisan“, ponovio je Nimanbegu.
Podsjetio je da je AD Solana Ulcinj i dalje formalno u stečaju, što, po njegovom mišljenju, predstavlja apsurd koji mora biti riješen.
„Kako je moguće da jedno preduzeće bude 18, možda i 20 godina u stečaju? To je nelogično. Moramo razgovarati i sa stečajnim upravnikom i sudom, jer su ti radnici dio naše zajednice, a ne možemo im garantovati mjesto u budućem preduzeću“, rekao je on Nimanbegu.
On je više puta naglasio da Opština Ulcinj ne nastupa konfrontacijski, već želi da u partnerstvu sa Vladom riješi ovo pitanje.
„Naši kontakti sa Ministarstvom ekologije su bili redovni, profesionalni i prijateljski. Ipak, osjećamo da se često prema Ulcinju odnosi s rezervom, kao da nešto želimo ‘odnijeti u Albaniju’. To nije tačno – mi želimo razvoj, ne sukob“, istakao jeNimanbegu.
Predsjednik je dodao da se pitanje Solane ne smije svesti na administrativno „štikliranje“ obaveza iz Poglavlja 27 u procesu pristupanja EU.
„Ulazak u Evropsku uniju nije samo štrikiranje obaveza, nego prihvatanje vrijednosti. Mi smo te vrijednosti odavno prihvatili i dokazali kroz borbu za Solanu“, poručio je Nimanbegu.
Kazao je da Solana ne smije biti predmet političkih igara.
„Ona mora postati simbol održivog razvoja, ekološke zaštite i evropskog puta Crne Gore. To je naša obaveza prema prirodi, gradu i ljudima koji su život posvetili njenoj odbrani“, zaključio je Nimanbegu.
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović istakla je da trenutni spor oko imovine Ulcinjske solane ne postoji.
Ona je objasnila da je pitanje imovine riješeno još 2021. godine donošenjem mišljenja Savjeta za privatizaciju kapitalnih projekata.
„To mišljenje glasi da za nepokretnosti iz lista nepokretnosti 182, kao što je Ulcinjsko polje, nije plaćena tržišna naknada. Drugim riječima, to nije svojina Solane AD, već ostaje u državnoj svojini. Mišljenje je prošlo i sudsku provjeru kako Upravni, tako i Vrhovni sud dali su snagu tom mišljenju, i ono je konačno i izvršno“, naglasila je Ćirović.
Ona je dodala da je moguće došlo do zabune zbog nedavnog objavljivanja presude Upravnog suda vezano za postupak uređenja lista nepokretnosti u Ulcinju.
„Sud je jednostavno uputio da se primijene određene odredbe koje su relevantne za konkretan slučaj, ali u nijednom segmentu ta presuda ne dira mišljenje Savjeta za privatizaciju, koje jasno potvrđuje da je riječ o imovini države“, pojasnila je Ćirović.
Kada je riječ o stečajnom postupku Solane, Ćirović je istakla da je on sproveden sa nizom grešaka.
„Otvaranje stečaja se više puta poništavalo, a konačno je otvoren 2011. godine. Stečaj je upisan u katastar tek 2019. godine. Objavljivale su se prodaje imovine koja od 2009. godine više nije bila u pravnom prometu. Za sticanje svojine na Solani neophodno je bilo mišljenje Savjeta za privatizaciju, koje je negativno i potvrđuje da je riječ o državnoj svojini“, rekla je Ćirović.
Ponovila je da trenutno ne postoji nikakva prepreka za odluke Vlade ili lokalne samouprave vezano za upravljanje Ulcinjskom solanom.
„Nadam se da će formalizacija tog procesa uskoro biti završena pozitivno i bez odlaganja“, zaključila je Ćirović.
Predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković smatra da osnovni problem u Crnoj Gori nije samo u pitanju Solane, već u generalnom iracionalnom pristupu sa previše politike i premalo stručne rasprave.
„Mi često probleme politizujemo i nacionalno obojimo. Takav je slučaj i sa pitanjem Solane, ali i sa mnogim drugim ekološkim temama, poput izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici. Hiljade litara fekalija svakodnevno odlaze u Moraču, pa u Skadarsko jezero, a to mnogima izgleda kao manji problem od onoga što se dešavalo prije pola vijeka. Tako se problemi ne rješavaju“, upozorio je Vuković.
On je naglasio da mu je svejedno hoće li u budućem upravljačkom tijelu Solane država imati 60 odsto, a opština 40 odsto udjela, ili obrnuto, jer je „i jedno i drugo – država“.
„Mnogo je važnije da tim prostorom upravljaju ljudi koji znaju kako to treba da izgleda. U Piranu se so izvozi u Japan i predstavlja dio turističke ponude. Tuzlanska solana je prošle godine ostvarila profit od pet miliona eura. Dakle, to može biti i ekonomski i ekološki održivo, ali ne ako se upravljanje prepusti politički podobnima“, naglasio je Vuković.
On smatra da bi se u narednim koracima trebalo konsultovati stručnjaci iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja koje imaju iskustva u održivom upravljanju sličnim područjima.
„Možda bi trebalo razmišljati o strateškom partnerstvu sa nekom kompanijom iz Francuske, Poljske ili Slovenije koja zna taj posao i može doprinijeti i lokalnoj zajednici i državi Crnoj Gori“, smatra Vuković.
On je istakao da teret finansiranja ne smije pasti isključivo na lokalnu samoupravu.
„Država mora biti uključena. Nije fer da opština Ulcinj sama snosi taj teret. U suprotnom, cijeli proces može završiti kao i mnogi raniji, kao priča o političkim interesima i zapošljavanju podobnih kadrova“, upozorio je Vuković.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić, naglasio je da međunarodna zajednica više cijeni i zna o vrijednostima Solane nego sama Crna Gora.
„To pokazuje i činjenica da je oko 30 odsto aktivnosti iz pregovaračkog Poglavlja 27 vezano za Solanu. Sve su to aktivnosti koje smo dobili od strane Evropske komisije i na kojima treba da radimo“, rekao je Gazdić.
Govoreći o ispunjavanju obaveza, Gazdić je podsjetio da je već četiri godine na čelu Agencije i da je sarađivao sa četiri različita ministra i ministarstva.
„Mogu sa sigurnošću reći da smo po prvi put ozbiljno posvećeni rješavanju ovog pitanja. Čini mi se da smo ubrzali aktivnosti, a to je i zbog nas, ali i zbog okolnosti“, kazao je Gazdić.
Ukazao je da je trenutno u toku izrada biznis plana za Park prirode Ulcinjska solana, finansirana iz GEF 7 projekta, navodeći da bi plan trebalo da bude gotov do 28. februara 2026. godine.
„Vjerujem da će taj biznis plan biti osnova za rješavanje pitanja finansiranja i funkcionisanja Solane“, istakao je Gazdić.
Kazao je da je projekat sanacije Ulcinjske solane uvršten u kapitalni budžet za 2026. godinu, sa planiranim izdvajanjem od oko 540.000 eura, navodeći da je u toku i priprema projekta koji će biti kandidovan u okviru IPA operativnog programa 2024–2027.
„Poglavlje 27 nije samo Agencija za zaštitu životne sredine ili Ministarstvo ekologije. To je sistem od 27 institucija – opštine, lokalne samouprave, sudstvo, tužilaštvo, policija. Mi koordiniramo tim sistemom, ali moramo imati i podršku i saradnju sa svih strana“, zaključio je Gazdić.

Dogovor između Vlade i Opštine Ulcinj po pitanju formiranja upravljačke strukture Ulcinjske solane gotovo finalizovan

Mađarski premijer Viktor Orban razgovaraće o američkim sankcijama ruskim naftnim kompanijama, između ostalog, tokom susreta sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Vašingtonu sljedeće sedmice, izjavio je u ponedjeljak ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.
Tramp, blizak saveznik mađarskog lidera, prošle sedmice je uveo sankcije Rusiji po prvi put u svom drugom mandatu, ciljajući kompanije Lukoil i Rosneft, pokušavajući izvršiti pritisak na Moskvu da pristane na prekid vatre u Ukrajini.
Trampov potez izazvao je pitanja za Mađarsku i Slovačku, najveće kupce ruske nafte u Evropskoj uniji, nakon što su dobile izuzeća od evropskih ograničenja.
Orban je već ranije najavio svoj predstojeći posjet Vašingtonu sredinom oktobra, rekavši da je pregovaračka agenda gotovo dovršena.
- Što se tiče našeg energetskog snabdijevanja, u drugoj polovini sljedeće sedmice u Vašingtonu će postojati prilika da premijer o ovom pitanju razgovara lično s predsjednikom SAD-a - rekao je Szijarto na brifingu.
Kako nove američke sankcije ne stupaju na snagu do kraja novembra, one trenutno ne stvaraju probleme niti uzrokuju smanjenje uvoza nafte iz Rusije u Mađarsku, dodao je Szijjarto.
Orban je u petak izjavio da Mađarska radi na pronalaženju načina da zaobiđe američke sankcije ruskim naftnim kompanijama. Iako nije iznio detalje, nije dao naznake da planira otvoreno prkositi ograničenjima.
Orban je rekao da je razgovarao s mađarskom naftnom i gasnom kompanijom MOL o sankcijama.
Mađarski lider, koji se suočava s izborima 2026. godine, godinama njeguje snažan lični odnos s Trampom. Njegov oštar stav protiv imigracije donio mu je podršku među Trampovim pristalicama u SAD-a.
Ranije ovog mjeseca izjavio je da će na predstojećem sastanku s Trampom razgovarati o ekonomskim pitanjima.

Orban se povlači nakon najava o "zaobilaženju": Ide kod Trampa da pregovara o sankcijama Rusiji

U Ministarstvu zdravlja su iskazali žaljenje povodom smrti novorođenčeta u nikšićkoj bolnici i saopštili da će objektivno i transparentno ispitati sve činjenice i utvrditi eventualnu odgovornost u tom slučaju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.379%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpodgoricko-vdt-ce-se-baviti-slucajem-preminulog-novorodenceta-u-niksickom-porodilistu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Direktor Opšte bolnice Nikšić dr Zoran Mrkić je informisao Ministarstvo zdravlja o događaju, kao i da je odmah preduzeo sve zakonom propisane mjere i sproveo interne procedure u cilju ispitivanja svih aspekata ovog tragičnog događaja - kazali su u resoru na čijem je čelu Vojislav Šimun.
Ustvrdili su da se još čeka nalaz obdukcije, te da će nakon toga biti poznat uzrok smrti bebe.
- A o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena - dodali su u Ministarstvu zdravlja.
Porodica novorođenčeta je saopštila javnosti da je beba preminula u subotu, a tvrde da obdukcioni nalaz „ukazuje na mogući nemar zaposlenih“. Obdukcioni nalaz su uputili nikšićkom Osnovnom državnom tužilaštvu, a ovim slučajem će se baviti podgoričko Više državno tužilaštvo.
U saopštenju porodice je naglašeno da je djevojčica rođena 22. oktobra bila zdrava, da je ocijenjena najvišom ocjenom, a da je porođaj prošao lagano, bez ikakvih komplikacija.
- U subotu 25. oktobra novorođenčetu je konstatovana žutica. Povedena je od majke oko 18.30 sati toga dana u sobu za fotosintezu u kojoj je trebala da ostane 24 sata i više se nije vratila. Po preliminarnom nalazu obdukcije, smrt je nastupila oko 21.10 sati istog dana. Kao uzrok smrti bebe navedeno je gušenje hranom prilikom bljuckanja. Beba je ostavljena sama, niko nije bio tu od osoblja bolnice da joj pomogne, da je okrene, potapše šta god - navodi se u saopštenju porodice koje je dostavljeno medijima.

Ministarstvo o smrti novorođenčeta u nikšićkoj bolnici: Ispitaćemo činjenice i utvrditi eventualnu odgovornost

Izgleda da su pravni fakultet i njegova diploma omiljeni u Crnoj Gori, bez obzira kako se završio i kako se stekla diploma. Radi se o jedinstvenom izuzetku u kojem kvantitet ne daje kvalitet, upravo zato što kad saberete nule dobijate na kraju nulu. Svakodnevno slušamo magove pravne nauke, od kojih bi neki zaradili penziju kad bi godine studiranja ulazile u radni staž, koji po tv studijima mašu papirima o „kriminalu“, čime čine zloupotrebu vlasti i optužuju ljude za krivična djela umjesto da svoja fol saznanja saopšte tužilaštvu.&nbsp; Optužuju se politički entiteti iako je osnov prava da je krivica lična, ne kolektivna, ne poštuje se presumpcija nevinosti, već se koriste istrage i optužnice za presuđivanje bez presude, zahtijeva se od tužilaštva da hapsi ljude iako nema nikakvog osnova za to. Optužuju se ljudi da su nekretnine upisane na njihovo ime „lažno vlasništvo“, rekao im svevišnji, pišu se optužnice, a da ne postoji nijedan dokaz koji ih potvrđuje, iz istrage se daju određenim medijima komunikacije optuženih sa drugim licima, itd. <h2>PARTIJSKA SAMOVOLJA</h2> Partije u kojima su istaknuti članovi ljudi kao Jovan Vučurović jasno su opredijeljene, ne ka pomirenju, već za pridobijanje ekstremista i širenje mržnje prema neistomišljenicima. Da ironija bude veća taj čovjek je na čelu Odbora za ljudska prava i slobode u parlamentu Crne Gore. Najnoviji biser dotičnog je izjava da crnogorski tužioci nemaju hrabrosti da uhapse Mila Đukanovića?! I ja bih lično volio da Vučurovića vidim u Spužu, ali tek onda kad postoje osnovi da se protiv njega podigne optužnica. Mada je on za mene jedan od pripadnika vlasti koji konstantno podiže tenzije i širi nacionalnu, vjersku i rodnu netrpeljevost. O njegovom viđenju pravne države govori činjenica da bi on, kao i njegov „gazda“ hapsio svakog ko mu se ne sviđa, bez obzira što tužilaštvo nema nikakav osnov za to.&nbsp; I ne traži Vučurović da se hapse ljudi koje smatra svojim neprijateljima tek tako, ne bi bilo prvi put da se ljudi drže politički u pritvoru po godinu i po i više, bez podignute optužnice, protivno svim međunarodnim poveljama o ljudskim pravima, što bi jedan predśednik Odbora koji bi trebalo da štiti ljudska prava, pa i bivši, trebalo da zna. Na kraju, većina optužnica ima sve šanse da završe u kanti za smeće, ukoliko sudije zadrže profesionalni integritet. Upravo zato intelektualni i profesionalni pripravnici Megatrenda insistiraju na partijskom vetingu u sudstvu, jer su i sami svjesni neubjediljvosti istražnih postupaka i optužnica, od kojih se neke čak smatraju krivotvorenim. Postavlja se pitanje zašto sva pravna nauka u Crnoj Gori, sudstvo, tužilaštvo ćuti na sprovođenje nezakonitog vetinga u policiji? Na osnovu kojeg zakona Demokrate daju sebi pravo, kao da se radi o autokratiji u Bjelorusiji ili Rusiji, da vrše veting u policiji? Zna li Boris Bogdanović, vunderking sa Megatrenda, da se to zove bezakonje, da se prvo veting mora uvesti u pravni sistem zemlje, da se moraju odrediti procedure i tijelo koje će ga sprovoditi, a ne da se sprovodi partijska samovolja? Što ako śutra pobijedi DPS na izborima, iako je sadašnja izvršna vlast ubijeđena da neće, što za ovu priču nije bitno, pa da oni sprovode veting bez zakona prema neistomišljenicima? <h2>PARTIJSKI USTAVNI SUD</h2> Da u Crnoj Gori vlada pravni kumbulj u kojem se ne poštuju elementarno pravo, Ustav i zakoni, mnogo je primjera. Neka mi ti pravni genijalci objasne kako je moguće Poslovnikom Skupštine promijeniti Ustav Crne Gore i dozvoliti kvorum „na daljinu“, iako u Ustavu decidirano piše „Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika na śednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika, ako Ustavom nije drukčije određeno“ (član 91, stav 1)? Mnogo je sličnih primjera, poput onoga kojim se zakonom ograničavaju ustavne nadležnosti predśednika i sl. Ionako nefunkcionalan Ustavni sud ostaje nijem na stotine kršenja elementarnog prava jer, ili je nepotpun, ili je partijski podrepak. Kakvu korist imaju građani Crne Gore od partijskog Ustavnom sudu? Posebno ako nijesu član dotične partije. Kako je moguće bilo kojem učenom pravniku objasniti da je restitucijom „vraćena“ zemlja u uvali Valdanos Budimljansko nikšićkoj eparhiji, koja je osnovana odlukom Sinoda Crkve Srbije 2001. godine? Dakle, nije postojala kad je nacionalizovana uvala Valdanos?! Poseban je primjer tzv. Temeljnog ugovora, za koji je Ustavni sud odbio da donese stav. Volio bih da mi neko od pravnih genijalaca vlasti objasni što predstavlja taj Ugovor? Je li to međunarodni ugovor? Pa nije i ne može biti, jer država sklapa međudržavne sporazume, a ne ugovore sa pravnim entitetima bilo koje države. To potvrđuje sama činjenica da taj Ugovor nije ni ratifikovan u parlamentu. Ugovor sa DRŽAVOM Vatikanom ne može biti pandam ovom Ugovoru. Postavlja se pitanje, kako je moguće ugovorom sa pravnim entitetom druge države uređivati unutrašnje pravo države Crne Gore? Tim prije što država Crna Gora ima Zakon o vjerskim slobodama kojima se reguliše odnos vjerskih zajednica i države Crne Gore!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325" data-rendition-name="original" width="730" height="948" loading="lazy" alt="Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije"> <figcaption>Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije(Photo: Picasa)</figcaption> </figure>  Ko je dao pravo jednoj vrlo krivično problematičnoj ličnosti, Dritanu Abazoviću, koji je prekršio većinu zakona Crne Gore, između ostalog i član 3. Ustava Crne Gore, da se bavi pitanjem o kojem nema pojma? Jedini ugovor koji je mogao biti potpisan sa Crkvom Srbije je ugovor sa Cetinjskom mitropolijom, u skladu sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. Zato je Temeljni ugovor države Crne Gore sa Crkvom Srbije pravno ništavan i ne može proizvoditi bilo kakve pravne posljedice. Umjesto da Dritan Abazović krivično odgovara zbog kršenja niza pravnih akata, od Ustava, pa do zakona, on i dalje preko raznih televizija neutemeljeno optužuje ljude, kao što je imenovanje navodnih ubica nekadašnjeg urednika Dana, Duška Jovanovića. Ne znam zašto SDT ćuti na takve stvari, zašto ga ne pozove da da iskaz u tužilaštvu i, na kraju, zašto ga ne pozove na odgovornost za iznošenje lažnih optužbi, ukoliko se pokaže, u što sam siguran, da su njegove prozivke obično trućanje jednog političkog vagabunda?&nbsp; Vrijeme je da tužilaštvo uvede pravnu higijenu u politički prostor i da ne dozvoli da se ljudi optužuju preko medija za najteža krivična djela bez ikakvih elemenata koji ukazuju na to. Ne smiju se dozvoliti lažne optužbe u javnom prostoru bez ikakavih konsekvenci, jer se time država pretvara u brlog. Zakonima je zabranjeno podnositi lažne prijave tužilaštvu, jer to nosi sa sobom određene sankcije. Što je javno iznošenje neutemeljenih kriminalizovanja političkih protivnika i optuživanje za ubistva nego lažne prijave u javnom prostoru? <h2>MILATOVIĆEVO NEZNANJE</h2> Takođe bi predśednik Milatović morao objasniti javnosti na osnovu kojeg propisa se dodjeljuje posthumno najveći crnogorski orden jednom svešteniku Crkve Srbije samo zato što je zaslužan za promjenu vlasti? Prvo je porazno, sa pravnog stanovišta, da se crkva miješa u političke odnose u Crnoj Gori kao sekularnoj državi, da uređuje ko će predstavljati izvršnu vlast, a drugo, to se i u crkvenom smislu smatra jeresom. Morao bi Milatović objasniti i svoje riječi da se radi o čovjeku koji je „sabirao“ ljude, što je posljednje što se može reći za pokojnog Amfilohija Radovića. Uostalom, Radović je već dobio orden koji zaslužuje, a to je dokumentarni film Tanje Šuković i njenih saradnika, pod imenom „Svjedok božje ljubavi“. Već sam dovoljno puta pisao o ličnosti Amfilohija Radovića, pa se ne bih ponavljao. Koga interesuje neka pročita tekst <a href="https://www.anti.media/istrazivanja/analize/svetosavski-zilot-u-akciji/">„Svetosavski zilot u akciji“</a>. Da je predśednik Milatović potpuno neobrazovan kad se radi o istoriji Crne Gore govori i njegovo polaganje vijenca u spomen Mojkovačke bitke. Mojkovačka bitka je jedan od simbola crnogorske gluposti, jer je ta bitka koštala Crnu Goru poraza i kapitulacije i potpuno je bila nepotrebna. Srbi su počeli da je slave u črtvrtom desetljeću XX stoljeća da bi prikrili činjenicu da je Petar Pešić sa funkcije komandanta generalštaba crnogorske vojske svjesno gurnuo tzv. Sandžačku vojku, dio crnogorske vojske, u sukob sa Austrijancima, tobože da štite odstupnicu srpske vojske na Krf, iako je posljednji srpski vojnik srpske vojske stigao na Krf 4. januara 1916. godine, dok je Mojkovačka bitka vođena 6. i 7. januara. Dakle, nikakva odstupnica srpskoj vojsci nije branjena, jedina posljedica je da se crnogorska vojska nije mogla na vrijeme evakuisati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine"> <figcaption>Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sam Petar Pešić, odgovarajući nekim svojim srpskim kolegama oficirima, koji su ga optuživale da je svjesno uništio crnogorsku vojsku, napisao je u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine: „... jesu li ma kad razmišljeli o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“. Time je sve rečeno! Ali, da dodamo ovome i intervju sa tada crnogorskim generalom Jankom Vukotićem, datom „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, a koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila iste godine: „...Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba (od P. Pešića, prim. SJ), a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbranbene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici, - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. Pametnome dosta! Pa slavite nesreću Crne Gore, anticrnogorci i velikosrpske uzdanice!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu"> <figcaption>Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na sjednici Skupštine Crne Gore predśednik parlamenta Andrija Mandić obratio se vrhovnom državnom tužiocu da su ga vladajuće stranke izabrale, ne zbog znanja, već politički, da hapsi članove bivše vlasti? Ima li bolje slike o propasti države Crne Gore od ovih staljinističkih izjava? Ko je kleo Crnu Goru, nije dangubio!

Vlast (pri)pravnika i pravna praksa Aca Srbina i tovariš Putina

Biznismen Ranko Ubović priveden je, po nalogu SDT-a, u Specijalno policijsko odjeljenje.
Nije poznat razlog zbog čega je priveden Ubović jer se Specijalno državno tužilaštvo nije oglašavao ovim povodom.
Prema informacija našeg medija priveden je i biznismen Veselin Kovačević.

Privedeni Ranko Ubović i Veselin Kovačević

Biznismen Veselin Kovačević izveden je u 12.50 sati iz Specijalnog policijskog odjeljenja, a biznismen Ranko Ubović izveden je u 13.30 sati.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva je saopšteno da je Specijalno policijsko odjeljenje uhapsilo Ubovića i Kovačevića zbog postojanja osnova sumnje da su učinili više krivičnih djela pranje novca.
Ovo tužilaštvo, kako se navodi u saopštenju, nastavlja da, po nalogu specijalnih tužilaca i u skladu sa odlukama nadležnog suda, u Podgorici, izvršava hitne dokazne radnje sa ciljem prikupljanja dokaza i tragova o krivičnim djelima.
- Osumnjičeni će biti sprovodeni u radi saslušanja u Specijalno državno tužilaštvu u zakonskom roku, a nakon njihovog saslušanja i završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju, javnost će biti obaviještena o pokrenutom postupku - kazali su u SDT-u.

Kovačević i Ubović izvedeni iz Specijalnog policijskog odjeljenja

Od izuzetne je važnosti da se u britanskom Izvještaju, nakon određenog “tihovanja” i višegodišnjeg aboliranja nacionalističkog i razarajućeg djelovanja beogradskog režima prema zemljama regiona, na prvom mjestu prema Crnoj Gori, jasno ukazuje i upozorava na “maligno djelovanje Putinovog i Vučićevog režima, koji je duboko ukorijenjen na svim političkim i društvenim nivoima u Crnoj Gori, kazao je za Portal ETV ambasador Željko Perović.
U izvještaju “Obnova britanskog liderstva na Zapadnom Balkanu” konstatovano je da se Crna Gora se suočava sa duboko ukorijenjenim političkim i društvenim izazovima koji proizilaze iz spoljnog miješanja.
Komentarišući ovaj dokumetn, Perović je rekao da je veoma značajno da se naredna Konferencija “Berlinskog procesa” održava baš u Londonu, odnosno, da se Velika Britanija ponovo uključuje “na velika vrata i punom parom” u dešavanja na Balkanu.&nbsp;
- Imajući u vidu stepen stranog miješanja i malignog uticaja, može se slobodno reći ponovo uzavrelog Balkana. Krajnje zabrinjavajuće i izuzetno stetno miješanje Rusije, prvenstveno preko nacionalističkog režima u Beogradu, prema zemljama kandidatima za ulazak u EU, naročito prema Crnoj Gori i BiH, kao i ostalim pretendentima Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, ali i zategnuti odnosi između Beograda i Zagreba, čine Balkan ponovo “buretom baruta” - naveo je Perović.&nbsp;
Zbog toga je, ističe, zajedničko posvećeno djelovanje SAD, Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije od presudne važnosti za dalji prosperitet i napredak cjelokupnog Balkana.&nbsp;
- Od izuzetne je važnosti da se u britanskom Izvještaju, nakon određenog “tihovanja” i može se slobodno reći višegodišnjeg aboliranja nacionalističkog i razarajućeg djelovanja beogradskog režima prema zemljama regiona, na prvom mjestu prema Crnoj Gori, jasno ukazuje i upozorava na “maligno djelovanje Putinovog i Vučićevog režima, koji je duboko ukorijenjen na svim političkim i društvenim nivoima u Crnoj Gori”. Konačno! U Izvještaju se ukazuje i na dva ključna momenta, pokušaj državnog udara 2016. i ustoličenje novog poglavara SPC (glavnog ruskog igrača) u Crnoj Gori, koji su izazvali destabilizaciju i vjerske i političke nemire, te do tada nezapamćene podjele u crnogorskom društvu. Konačno - naglasio je Perović.
Ono što u britanskom izvještaju ne piše, a vjeruje da je razmatrano na Konferenciji u Londonu, je da, kako kaže Perović, crnogorska vladajuća garnitura "na čelu sa predsjednikom većinski četnicke i retrogradne Skupštine vojvodom Andrijom Mandićem i njegovim saborcima iz crnogorske marionetske Vlade, naročito iz redova DF i Demokrata, kao i nijemim posmatračima, time i saučesnicoma iz ostalih stranaka, ne preduzima ništa da takvo djelovanje spriječi".&nbsp;
- Staviše, svojim saučesnistvom u urušavanju, destabilizaciji i vidnom pokušaju zaustavljanja Crne Gore na njenom evropskom putu daju puni doprinos - dodaje Perović.
Kao najvažnije, Perović ukazuje na ono na šta upozorava nekadašnji minustar odbrane Britanije, bivši geneneralni sekretar NATO-a i “glavni revizor Strateskog pregleda odbrane 2025.” Lord Robertson, a to je da “ono što se dešava na Zapadnom Balkanu ne ostaje tamo”.
- A to znači da dešavanja na Balkanu najdirektnije ugrožavaju Veliku Britaniju i EU. A to se ne smije dozvoliti! Pa je interes i jednih i drugih da “brinu o događajima u svim zemljama regiona” - naglasio je Perović.
Prema njegovim riječima, od uspješnosti borbe protiv korupcije, nacionalizma i stranog miješanja zavisiće i stabilnost Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Poruke i uputstva su jasni. Od Crne Gore zavisi da li se pravilno čitaju i ima li spremnosti da se sprovedu u djelo - zaključio je Perović.

Tag: potocari