U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari počeo je proces reekshumacija žrtava genocida u Srebrenici, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) portparolka Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Emza Fazlić.
Fazlić je kazala da će u narednih sedam dana biti reeksumirani posmrtni ostaci 89 žrtava kako bi im se pridodali posmrtni ostaci koji su naknadno pronađeni i identifikovani.
Reasocijaciji posmrtnih ostataka prisustvovaće porodice žrtava po čijem odobrenju se ova reekshumacija provodi.
- Ove godine se radi 18. reekshumacija. U dosadašnjih 17 reekshumacija izvršeno je 1.536 reasocijacija, a tom prilikom reekshumirane su ukupne 1.464 žrtve. Još 70 žrtava je reekshumirano po dva puta, dok su dvije žrtve reekshumirane, čak, tri puta - kazala je Fazlić.
Do danas je u Potočarima ukopano ukupno 6.772 žrtava, dok je oko 250 ubijenih sahranjeno na drugim lokacijama prema želji njihovih porodica. Za više od 1.000 ljudi iz Srebrenice i okolnih opština i dalje se traga.
Genocid u Srebrenici, potvrđen presudama međunarodnih i domaćih sudova, odnio je živote više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka iz Srebrenice i okoline.
Za ovaj i druge ratne zločine počinjene u istočnoj Bosni osuđeno je više od 50 osoba na ukupno oko 780 godina zatvora.
Među njima su i Radovan Karadžić i Ratko Mladić, najviši politički i vojni lideri Republike Srpske, koji su osuđeni na doživotne kazne zatvora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Počela reekshumacija žrtava genocida u Srebrenici

Povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, u kojem su snage vojske i policije bosanskih Srba ubile više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka nakon pada zaštićene enklave pod zaštitom UN, i u regiionu su upriličene manifestacije s porukama solidarnosti, ali i zabilježene izjave koje svjedoče o dubokim političkim podjelama i negiranju pravno utvrđenih činjenica. <h2>Hrvatska: zvanična počast i političke nijanse</h2> Hrvatski sabor je u petak, 11. jula, minutom ćutanja odao počast žrtvama genocida.&nbsp; - Pozivam vas da minutom ćutanja odamo počast žrtvama genocida u Srebrenici, s iskrenim saosjećanjem za sve članove njihovih porodica - rekao je potpredsjednik Sabora Furio Radin.&nbsp; U Splitu, Dubrovniku i drugim gradovima Hrvatske upriličeni su mimohodi sjećanja, uz prisustvo brojnih građana, predstavnika lokalnih vlasti i organizacija civilnog društva. Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović oglasio se povodom godišnjice na društvenim mrežama, ali je izbjegao izraz „genocid“. - Prisjećamo se više od osam hiljada nevinih žrtava. Vrijeme prolazi, ali bol i patnja njihovih porodica ostaju - rekao je Milanović. Naveo je da „brutalni zločin“ u Srebrenici mora ostati trajno upamćen. Podsjetio je i na rezoluciju Generalne skupštine UN iz 2024. godine, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Međutim, ocijenio je da „međunarodna zajednica i dalje ne čini dovoljno da spriječi ponavljanje takvih zločina“. Za razliku od Milanovića, premijer Hrvatske Andrej Plenković je na komemoraciji u Potočarima jasno i bezrezervno osudio negiranje genocida.&nbsp; - Hrvatska i BiH bile su žrtve Miloševićevog režima. I hrvatske majke i dalje tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih - rekao je Plenković. Europoslanik iz Hrvatske Davor Ivo Štir ocijenio je da je genocid u Srebrenici rezultat kolektivnog neuspjeha međunarodne zajednice. U intervjuu za španski list El Periodico de Catalunya rekao je: „Srebrenica nije bila samo neuspjeh holandskih mirovnih snaga, već cijele međunarodne zajednice. Taj propust je omogućio genocid, a odgovornost ostaje u istorijskom pamćenju.“&nbsp; Štir je pozvao EU da u budućim kriznim situacijama, uključujući i Gazu, postupa s jasnom i čvrstom predanošću zaštiti civila i međunarodnog prava.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250507140520_df8f95b6a4fb38bafec03bde9eb6357632a9ae8fc686a6d8bfbaca5fe57b74dc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250507140520_df8f95b6a4fb38bafec03bde9eb6357632a9ae8fc686a6d8bfbaca5fe57b74dc" data-rendition-name="original" width="1023" height="575" loading="lazy" alt="Memorijalni centar Potočari"> </figure>  - To znači prihvatiti činjenice i presude Međunarodnog suda pravde - naglasio je on. <h2>Vučić o „zločinu u Srebrenici"</h2> Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, ali je i ovoga puta izbegao izraz „genocid“. Na društvenoj mreži X napisao je: „Danas se navršava 30 godina od strašnog zločina u Srebrenici. Ne možemo promijeniti prošlost, ali moramo promijeniti budućnost. Još jednom, u ime građana Srbije, izražavam saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, uvjeren da se sličan zločin nikada više neće ponoviti.“ Vučić je u intervjuima za srpske medije podsjetio na svoje prisustvo komemoraciji u Potočarima 2015. kada su ga pojedinci gađali kamenicama i flašama. Istakao je da je „ponosan što je odao poštovanje žrtvama“, te da je Srbija danas zemlja koja „nikome ne kleči“ i ne izvinjava se „svima i za sve“. <h2>Brnabić: „Genocid je počinjen nad Srbima u Drugom svjetskom ratu"</h2> Predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić bila je još direktnija u negiranju pravne kvalifikacije zločina.&nbsp; - Apsolutno, ono što se desilo u Srebrenici nije genocid, što ne znači da nije užasan zločin koji nikada nije smio da se dogodi - rekla je Brnabić, dodavši da se „genocid desio nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata“.&nbsp; Organizacije za ljudska prava i međunarodni pravnici ovakve izjave ocjenjuju kao institucionalizovano poricanje genocida koje dodatno otežavaju regionalne procese pomirenja. Lider Pokreta slobodnih građana Srbije (PSG) Pavle Grbović bio je u petak, na čelu stranačke delegacije u Potočarima. Osvrnuo se na poruke govornika na komemoraciji. - Niko od njih nije govorio o "genocidnom narodu" i niko nas nije popreko gledao jer smo Srbi - istakao je, dodajući da je Srebrenica „najniža tačka“ srpske istorije i „najveći srpski poraz“. Bivši predsjednik Skupštine Vojvodine Nenad Čanak ocijenio je da je izostanak zvaničnika Srbije na komemoraciji „ignorantski odnos“ prema žrtvama.&nbsp; - Srbija je mogla spriječiti genocid, a danas ga negira - rekao je on za N1.&nbsp; Izrazio je stid i bijes zbog toga što se komemoraciji prisustvuje privatno, a ne institucionalno. Najstrašnije je, po njegovim riječima, to što se „nikad više“ izgovara u trenutku dok se zločini vrše širom svijeta „od Palestine i Ukrajine do Afrike“. <h2>Sjećanje u Sandžaku</h2> U Novom Pazaru, gdje je 11. juli proglašen danom žalosti, godišnjica genocida obilježena je u organizaciji Bošnjačkog nacionalnog vijeća, koje je još 2005. donijelo odluku da se ovaj dan obilježava kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Zastave na institucijama u petak su bile spuštene na pola koplja, a tokom cijelog dana bile su na snazi mjere koje izražavaju pijetet prema žrtvama. U Potočarima su u petak bili i drugi zvaničnici, među kojima predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti. Kurti je u Potočarima predvodio kosovsku delegaciju u kojoj je bila i vršiteljka dužnosti ministarke spoljnih poslova i dijaspore, Donika Gevalla-Švarc koja je ranije podsjetila da je Kosovo među prvim državama koje su primijenile rezoluciju UN o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici. <h2>DNK kao neoborivi dokaz</h2> Predsjednik bh. Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović obratio se iz Potočara porukom da se genocid ne smije zaboraviti „jer zaborav vodi ka ponavljanju“.&nbsp; - Komemoracije se održavaju u desetinama država, a samo u Velikoj Britaniji na više od stotinu lokacija - rekao je Izetbegović.&nbsp; Naglasio je da svi koji su planirali i izvršili genocid moraju biti privedeni pravdi. Direktorka Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) Katrine Bomberger naglasila je važnost DNK identifikacija u otkrivanju sudbine žrtava genocida. Prema njenim riječima, ICMP je razvio metodologiju upoređivanja DNK uzoraka iz tijela pronađenih u masovnim grobnicama s uzorcima iz porodica, čime su utvrđeni identiteti hiljada nestalih.&nbsp; - U Srebrenici su zločinci premještali tijela kako bi se prikrili tragovi, ali su naši nalazi povezali žrtve s mjestima egzekucije i sekundarnim grobnicama. Ti dokazi potvrđeni su pred domaćim i međunarodnim sudovima i osporavaju svaki pokušaj negiranja genocida - kazala je Bomberger. Komemoraciji u Potočarima 11. jula 2025. prisustvovalo je, prema procjenama bh. medija, 50 do 100 hiljada ljudi. Tokom ceremonije, koja je protekla bez incidenata, obavljena je kolektivna dženaza za sedam identificiranih žrtava genocida.

1084x550

Od podrške i solidarnosti do negiranja genocida

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, poručio da je 11. jul 1995. godine bio dan kada je u toj zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija izbrisano gotovo dvije hiljade godina civilizacijskih vrijednosti. - To nije bio samo trenutak izdaje ljudskosti, već duboka moralna rana čitavom čovječanstvu - kazao je Nurković, koji je predvodio delegaciju Skupštine Crne Gore na komemoraciji u Potočarima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712080736_246403ad50ebb153120b7d09ef8ba15a73a47b7b3a43c6b0dbcabc84aa96c8dc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250712080736_246403ad50ebb153120b7d09ef8ba15a73a47b7b3a43c6b0dbcabc84aa96c8dc" data-rendition-name="original" width="3120" height="4160" loading="lazy" alt="Nurković u Potočarima"> <figcaption>Mirsad Nurković(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Nurković je podsjetio na pasivnost međunarodne zajednice koja je, prema njegovim riječima, „otvorila vrata mogućnosti da se izbrišu sva dotadašnja civilizacijska dostignuća“. On je naglasio da su majke vjerovale da šalju sinove u sigurnu zonu, a zapravo su ih, ne znajući, slale u sigurnu smrt. - Te iste majke decenijama su čekale posmrtne ostatke svoje djece, Srebrenica je danas više od geografskog mjesta – ona je pitanje savjesti: da li smo, kao čovječanstvo, spremni da vratimo civilizaciju na njeno pravo mjesto, ili i dalje postoje oni koji odbijaju da budu civilizovani - dodao je Nurković. Potpredsjednik Skupštine podsjetio je da je Crna Gora zauzela jasan i dosljedan stav prema ovom zločinu – od usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Skupštini Crne Gore, do podrške istoj Rezoluciji u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712080736_cc1e62b26fd3c2413889c1775a2bc1c2a7a126b169d1bb0a7844fa62ed0a1c37.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250712080736_cc1e62b26fd3c2413889c1775a2bc1c2a7a126b169d1bb0a7844fa62ed0a1c37" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="Srebrenica"> </figure>  - Naša je obaveza da se istina čuje, da se žrtve poštuju i da se genocid nikada ne zaboravi. Srebrenica je opomena – podsjetnik da, kada svijet šuti ili drži svijeću izvršiocima genocida, svi postajemo odgovorni. Ali i poziv da, kroz sjećanje, obrazovanje i odgovornost, ne dozvolimo da se ikada, ikome, bilo gdje, nešto slično ponovi - naglasio je Nurković. Delegaciju Skupštine Crne Gore u Potočarima činili su, pored potpredsjednika Nurkovića, i poslanici Kenana Strujić Harbić, Edina Dešić, Nađa Laković, Tonći Janović i Seid Hadžić, kao i savjetnici potpredsjednika Haris Ramović i Zijad Halilović. Komemoracija u Srebrenici, na kojoj su učestvovali predstavnici država iz cijelog svijeta, još jednom je poslužila kao mjesto sjećanja, ali i kao poziv na globalnu odgovornost i borbu protiv poricanja zločina.

Nurković: U Srebrenici 11. jula izbrisano gotovo dvije hiljade godina civilizacije

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović predvodiće danas delegaciju Vlade Crne Gore na obilježavanju 30. godišnjice genocida u Srebrenici.
Komemoracijom u Memorijalnom centru u Potočarima danas će biti obilježena 30. godišnjica genocida u Srebrenici.
U delegaciji Vlade Crne Gore biće ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić i javnih radova Majda Adžović, ministri javne uprave Maraš Dukaj, energetike i rudarstva Admir Šahmanović, socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić.
U delegaciji će, kako su naveli iz Ministarstva vanjskih poslova, biti i ministri dijaspore Mirsad Azemović, ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, kao i ministar bez portfelja Milutin Butorović.
Na obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici ispred Vlade Crne Gore biće još i državni sekretar Ministarstva javne uprave Naim Gjokaj, državni sekretar i vršilac dužnosti sekretara Ministarstva energetike i rudarstva Dino Tutundžić i Mirsad Ćatović.

Delegacija Vlade danas na obilježavanju 30. godišnjice genocida u Srebrenici

U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari danas će vječni smiraj pronaći još sedam žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine.
Trideset godina nakon što su hiljade Bošnjaka sistematski ubijene u zoni "međunarodne zaštite", u dolini Potočara, i dalje odjekuje tišina onih koji nisu dočekali pravdu, piše Klix.ba.
Danas, u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari, sedam novih tabuta će pronaći vječni smiraj. Sedam novih nišana, sedam novih rana na kolektivnom pamćenju naroda koji nikada nije prestao tragati za kostima svojih najmilijih.
Sinoć su učesnici Marša mira, zajedno s porodicama žrtava, iznijeli tabute s posmrtnim ostacima do musale u Potočarima. Put kojim su došli dug je 100 kilometara - ruta smrti kojom su prije 30 godina hiljade Srebreničana bježali kroz šumu, nadajući se spasu. Nisu ga dočekali.
Među onima koji će danas biti ukopani su dvojica mladića, Avdić Senajid i Mujić Hariz, obojica rođeni 1976. godine. Imali su samo 19 godina kada su im prekinuti snovi, mladost i životi. Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnim grobnicama, premještanim da bi se sakrili tragovi zločina. Danas, tri decenije kasnije, konačno će biti pokopani onako kako zaslužuju - s imenom, dostojanstvom i molitvom.
Uz njih, u mezarju će biti položeni i Bektić Fata (1928), Omerović Hasib (1961), Alić Sejdalija (1961), Gabeljić Rifet (1964) i Mujčić Amir (1964).
Organizatori očekuju više od 150.000 ljudi u Potočarima, gdje će biti obilježena 30. godišnjica genocida u zaštićenoj zoni UN-a – najvećeg zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
<h2>Pravno utvrđen genocid</h2>
Genocid u Srebrenici je ne samo moralna činjenica, već i pravna: potvrđen je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kao i Sudom Bosne i Hercegovine. Srebrenica nije "tragedija" niti "zločin" u apstraktnom smislu – ona je genocid, planiran, naređen i izvršen.
Do sada su 54 osobe osuđene na ukupno 781 godinu zatvora, uključujući pet doživotnih kazni. Među osuđenima su najviši vojni i politički lideri Republike Srpske i vojske bosanskih Srba, uključujući:
<ul>
 <li>Ratko Mladić, komandant VRS – doživotna kazna zatvora</li>
 <li>Radovan Karadžić, predsjednik RS – doživotna kazna zatvora</li>
 <li>Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa – doživotna kazna zatvora</li>
 <li>Ljubiša Beara, šef bezbjednosti Glavnog štaba VRS – doživotna kazna zatvora</li>
 <li>Drago Nikolić, oficir za bezbjednost – 35 godina zatvora</li>
</ul>
Brojni drugi pripadnici VRS, MUP-a RS i civilnih struktura osuđeni su pred Haškim tribunalom i domaćim sudovima.
<h2>Genocid koji se planirao i sakrivao</h2>
Genocid u Srebrenici je kulminacija višegodišnje politike etničkog čišćenja nad Bošnjacima. Genocid su planirale i izvele vlasti Republike Srpske, uz direktnu podršku režima Slobodana Miloševića i tadašnje Vojske Jugoslavije. Ubijani su muškarci, dječaci, ali i žene, starije osobe i djevojčice.
Nakon pogubljenja, tijela su premještana u sekundarne i tercijarne grobnice. Cilj je bio jasan – sakriti zločin, poništiti istinu, ubiti i sjećanje.
<h2>Trideset godina borbe za istinu</h2>
Trideset godina nakon genocida, borba za priznanje, pravdu i sjećanje još traje. U dijelovima Bosne i Hercegovine, posebno u entitetu Republika Srpska, i dalje se sistemski negira genocid. Škole u tom entitetu ne uče djecu istinu. Ulice nose imena zločinaca. Političari koji veličaju presuđene zločince obnašaju najviše funkcije.
Ali ima i svjetla. Generalna skupština Ujedinjenih nacija prošle godine proglasila je 11. juli Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Poruka ovogodišnje godišnjice glasi: "Naša priča, naše obećanje". Preživjeli, porodice i mladi čuvari istine i sjećanja daju obećanje – da će čuvati istinu od zaborava, od relativizacije, od negiranja.
Simbol cvijeta Srebrenice – bijele latice koje znače nevinost, sa zelenim krugom u sredini koji simbolizira nadu i život – danas će ponijeti hiljade ljudi.
Genocid u Srebrenici nije bio izdvojeni incident, već vrhunac šire politike etničkog čišćenja u Bosni i Hercegovini. Stoga, borba za istinu o Srebrenici nije samo borba za prošlost – ona je borba za sadašnjost i budućnost.

Od genocida u Srebrenici prošlo 30 godina: Danas se u Potočarima ukopava još sedam žrtava

Delegaciju Vlade Crne Gore na ovogodišnjem obilježavanju Dana sjećanja na genocid u Srebrenici predvodiće potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, potvrđeno je Portalu ETV iz izvršne vlasti.
Kako je našem portalu rečeno iz Vlade, premijer Milojko Spajić ni ove godine neće prisustvovati komemoraciji u Potočarima, jer će 10. i 11. jula učestvovati na Konferenciji o obnovi Ukrajine (Ukraine Recovery Conference – URC) koja se održava u Rimu.
Prema informacijama Portal ETV, pored Ibrahimovića, crnogorsku delegaciju činiće i ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić, ministarka javnih radova Majda Adžović, ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović, ministar javne uprave Maraš Dukaj, te ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka.&nbsp;
U delegaciji su i ministar dijaspore Mirsad Azemović, ministar bez portfelja zadužen za odnose sa Skupštinom Crne Gore Milutin Butorović, kao i državni sekretari iz više resora.
Portal ETV uputio je pitanja i da li će predsjednik Crne Gore Jakov Milatović biti na obilježavanju 30 godina genocida i Srebrenici, te ko će ispred Skupštine biti 11. jula u Potočarima. Odgovore iz crnogorskog parlamenta i Kabineta predsjednika još čekamo.&nbsp;
<h2>Biće ukopano još sedam žrtava</h2>
U Memorijalnom centru Srebrenica ove godine biće ukopani posmrtni ostaci još sedam žrtava genocida.
U julu 1995. godine, snage Vojske Republike Srpske ubile su više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolnim mjestima. Do sada je pred različitim međunarodnim i domaćim sudovima za zločine počinjene u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora.&nbsp;
Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, između ostalih, ratni predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Radovan Karadžić i komandant Vojske RS Ratko Mladić.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je u maju 2024. godine Rezoluciju kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Tom rezolucijom, koju je podržala i Crna Gora, osuđuju se negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
<h2>Crna Gora još bez Dana sjećanja</h2>
Tridesetu godišnjicu genocida zvanično će obilježiti najmanje deset država, među kojima su Danska, Francuska, Belgija, Austrija, Švedska, Kanada i Australija.
Crna Gora još nije ustanovila 11. jul kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za mirovno i žensko obrazovanje – ANIMA pozvale su nedavno Skupštinu i Vladu da to hitno učine i već ove godine organizuju zvanično obilježavanje, u skladu sa Rezolucijom Generalne skupštine UN iz 2024. i Rezolucijom Skupštine Crne Gore iz 2021. godine.
Evropski parlament je 7. jula odao počast žrtvama genocida u Srebrenici, pozvavši Srbiju da se suoči sa svojom ulogom u tim događajima, dok je Evropskoj uniji poručeno da mora djelovati kako bi spriječila ponavljanje takvih zločina.

Tamara Klikovac

1250x600

Trideset godina od genocida: Ibrahimović predvodi Vladinu delegaciju u Potočarima, Spajić na konferenciji u Rimu

Ambasadori Upravnog odbora Vijeća za sprovođenje mira (PIC) naglasili su čvrstu podršku međunarodne zajednice suverenitetu, teritorijalnom integritetu te ustavnom i pravnom poretku Bosne i Hercegovine, te njenom kontinuiranom napretku ka evropskim i evroatlantskim integracijama.
Ovo je saopšteno nakon sjednice koja je održana u Memorijalnom centru Potočari kod Srebrenice 15. aprila.
Povod njihovog okupljanja u Potočarima je, kako se navodi, obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici.
Ambasadorima su predstavljeni planovi za obilježavanje godišnjice genocida.
- Održavanjem sastanka u Potočarima, ovom jedinstvenom mjestu sjećanja, još jednom potvrđujemo opredijeljenost međunarodne zajednice za pružanje podrške Opštem okvirnom sporazumu za mir i postignućima ostvarenim tokom tri decenije njegove provedbe. Memorijalni centar u Potočarima je državna institucija od izuzetne važnosti, s jasno definisanim mandatom da čuva sjećanje na Srebrenicu, te da kroz obrazovanje, prepoznavanje i pomirenje doprinosi prevenciji bilo kakvog nasilja zasnovanog na etničkoj pripadnosti - rekao je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit.
On je rekao kako "nikada više građani Bosne i Hercegovine ne smiju postati žrtve mržnje, podstrekivanja ili nasilja zbog svog porijekla, vjerske ili etničke pripadnosti".
Uoči sjednice, ambasadori Vijeća za sprovođenje mira su položili cvijeće u memorijalnom kompleksu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOHR_BiH%2Fstatus%2F1912085712142213162%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1912085712142213162%7Ctwgr%5E50fde2147383157231c4193f0ffb6b55798c2f15%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Snage Vojske Republike Srpske ubile su u julu 1995. godine u Srebrenici više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka. Za genocid i druge zločine u srebreničkom regionu, osuđeno je više od 50 osoba na oko 700 godina zatvora.
Presudama su, pored ostalih, na doživotne zatvorske kazne osuđeni ratni predsjednik RS-a i glavni komandant Vojske RS-a Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

Predstavnici međunarodne zajednice iz Potočara ponovili opredijeljenost suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH

Državljanin Republike Srbije S.J. (1985), sa privremenim boravkom u Podgorici, osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 60 dana, nakon što su mu novčane kazne u ukupnom iznosu od 1.500 eura zamijenjene zatvorskom kaznom zbog neplaćanja.
Kako je saopšteno, S.J. je 13. decembra 2025. godine u dva odvojena prekršajna postupka oglašen krivim za počinjene teže saobraćajne prekršaje, nakon čega su mu izrečene novčane kazne koje, usljed neizmirenja, nijesu naplaćene u zakonskom roku.
Prethodno, 12. decembra oko 22 časa, S.J. je kontrolisan u saobraćaju, kada je utvrđeno da je počinio dva teža saobraćajna prekršaja. Tom prilikom je lišen slobode i patrolnim vozilom sproveden ka prostorijama za zadržavanje.
Iz Uprave policije navode da je prilikom zaustavljanja vozila na platou ispred Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj, S.J. otvorio vrata službenog vozila i pokušao da pobjegne, ali je brzom reakcijom policijskih službenika sustignut i spriječen u daljem bjekstvu.
Dežurna sutkinja nadležnog odjeljenja u Ulcinju odredila je da se kazna zatvora izvrši odmah po uručenju rješenja o zamjeni novčanih kazni, nakon čega je okrivljeni sproveden u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu.

Srpskom državljaninu 60 dana zatvora zbog saobraćajnih prekršaja i ometanja policije

Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025 sinoć je u Kotoru zvanično otvoren projekcijom filma „Glas Hind Radžab“, rediteljke Kauter Ben Hanije, koji je duboko pogodio kotorsku publiku.
Radmila Bećo Radulović, direktorica Kulturnog centra „Nikola Đurković“, otvorila je kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ. “Ove projekcije podsjetiće nas da se prave priče često ne čuju dovoljno glasno. Posebno sam ponosna što je Kotor večeras mjesto gdje se te priče ne samo čuju, već i razumiju. Kao direktorica Kulturnog centra, ali i kao neko ko duboko vjeruje u moć umjetnosti da mijenja ljude i zajednice, želim da zahvalim Festivalu UBRZAJ što godinama unazad donosi svoju hrabrost, osjetljivost i važna pitanja u naše Kino ‘Boka’. Vjerujem da kultura ima najveću vrijednost onda kada nas natjera da preispitamo vlastite stavove i da otvorimo prostor empatiji”, kazala je ona.
„Danas se suočavamo sa stvarnošću u kojoj se pravda često odmjerava nejednakim mjerilima, u kojoj se vrijednosti povlače pred kratkotrajnim interesima, a institucije nerijetko biraju komfor ćutanja onda kada bi njihova uloga trebala da bude najodlučnija, što proivodi duboke posljedice na društvo. Zato nam je UBRZAJ potreban. Film otkriva ono što brojevi zamagljuju, ono što ne staje u izvještaje. Film pamti i podsjeća, otvara prostor za pitanja koja inače ostaju potisnuta“, navela Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. „Nepravdu moramo prepoznati, bez obzira na to gdje se dešava i koliko je politički ‘podobna’ ili ‘nepodobna’. Nijedan ljudski život ne smije biti manje vrijedan zbog identiteta koji nosi, “ zaključila je ona.
Prethodno je juče u gimnaziji prikazan film “Si e No – Da i ne”, autorke Sanje Blečić, dok je sinoćnja posljednja projekcija u Kotoru bila film „Potpuno različito, skroz isto“ talijanske rediteljke Marijane Đorđe Marćezini. &nbsp;Večeras su na repertoaru „Gospodin Niko protiv Putina“ &nbsp;od 19h00 i „Sreća za sve“ od 20h30.
Četvrti festivalski dan u Podgorici obilježavaju tri filma koja, svaki iz drugačijeg ugla, govore o otporu – političkom, društvenom i unutrašnjem. Kroz priču o pojedincu koji se suprotstavlja autoritarnom režimu, tinejdžeru čiji je identitet postao meta nasilja i kolektivu koji se lomi pod pritiskom straha i predrasuda, današnji program otvara pitanja hrabrosti, nepristajanja i cijene slobode u savremenom svijetu.
Od 17h00 publika će imati priliku da pogleda film „Gospodin Niko protiv Putina“ &nbsp;autora Davida Borensteina i Pavela Talankina. To je intiman, hrabar i uznemirujuće aktuelan portret čovjeka koji se, bez političke moći, zaštite ili društvenog statusa, usuđuje da uradi ono što većina ne smije ni da pomisli - da se otvoreno suprotstavi režimu Vladimira Putina. Film istražuje hrabrost, cijenu slobode i granice individualnog otpora u autoritarnom društvu.
Film „Dječak u roze pantalonama“ autorke Margerite Feri, na repertoaru je od 18h45. Ta duboko potresna priča zasnovan je na istinitom događaju. Andrea je imao svega petnaest godina kada je, usljed brutalnog vršnjačkog nasilja, oduzeo sebi život. Bio je to prvi slučaj u Italiji u kojem je zlostavljanje među mladima dovelo do samoubistva, ostavivši zemlju u šoku i nevjerici. Film ne istražuje samo tragični događaj, već i sistemsku odgovornost i empatiju prema žrtvama vršnjačkog nasilja.
Treća projekcija počinje u 20h45, sa društveno angažovanim trilerom “Histerija” reditelja Mehmeta Akifa Bujukatalaja. Film prikazuje napetu dinamiku multietničke filmske ekipe suočene s krizom identiteta i povjerenja nakon što se, tokom snimanja jedne scene, dogodi spaljivanje Kur’ana. Naizgled bezazlena situacija pokreće lavinu sumnji, stereotipa i međusobnih optužbi, pretvarajući set u prostor intenzivne psihološke napetosti. To je i priča o opasnosti brzih zaključaka, pukotinama u multikulturalnim kolektivima, ali i o mehanizmima kojima strah i neznanje mogu razoriti svaku zajednicu.
Ovogodišnje izdanje se realizuje uz podršku Opštine Kotor, Opštine Berane, KIC „Budo Tomović“, Crnogorske kinoteke, JU KC „Nikola Đurković“, Centra za kulturu Berane, Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Fonda za manjine, Kancelarije za ljudska prava Visokog komesara UN, Programa za razvoj UN (UNDP) i Evropske unije.
Partneri UBRZAJ festivala su Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs iz Beograda &nbsp;i Mreža festivala filmova o ljudskima pravima (HRFN) sa sjedištem u Amsterdamu.
Posvećenost društvenoj odgovornosti reflektovana je kroz sponzorstva hotela Crown Plaza Podgorica, Metropolisa, Companie de Vinos i PG taksija.
Medijski pokrovitelji UBRZAJ 2025 su televizije Nova M, PG TV, TV E, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal i dnevni list DAN, Radio D, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd i radio Elmag, El, Mag i Arena.
Ulaz na sve projekcije je besplatan, a više informacija je dostupno na https://ubrzaj.me/

Otvoreno kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ 2025, a Podgorica danas u znaku filmskih priča o različitim oblicima otpora

U prostorijama Uprave policije danas je zvanično uručena donacija Modularnog data centra (MDC) i prateće IT opreme koju je Vlada Sjedinjenih Američkih Država obezbijedila kroz ICITAP program, čime je značajno ojačana digitalna infrastruktura Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, saopšteno je iz MUP-a.
“Donacija obuhvata Modularni data centar najnovije generacije, uz ranije isporučene UPS sisteme, servere i HVAC jedinice, ukupne vrijednosti više od 1,18 miliona eura. Nova oprema predstavlja ključnu osnovu za dalji razvoj integrisanih informacionih rješenja MUP-a, uključujući objedinjavanje centralnih policijskih informacionih sistema CMS i EMS, te podizanje nivoa bezbjednosti i pouzdanosti podataka”, navodi se u saopštenju.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović istakao je da donacija dolazi u trenutku kada MUP sprovodi proces digitalne transformacije, usmjeren ka modernizaciji rada, unapređenju pružanja javnih usluga i jačanju kapaciteta za borbu protiv savremenih bezbjednosnih izazova.
„Ovo je važan korak u modernizaciji naše infrastrukture i jačanju kapaciteta policije za efikasno i bezbjedno upravljanje podacima. U okviru sveobuhvatne digitalne transformacije, koju smo nedavno pokrenuli, radimo na unapređenju svih ključnih informacionih sistema, povećanju otpornosti na hibridne prijetnje i poboljšanju usluga koje pružamo građanima. Danas donirana oprema značajno će doprinijeti tim naporima“, poručio je Šaranović.
Ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke izrazila je zadovoljstvo što Vlada SAD može da doprinese unapređenju kapaciteta crnogorskog bezbjednosnog sektora, ističući da će nova oprema biti od velike koristi u jačanju rada institucija, posebno u kontekstu globalnih prijetnji sa kojima se suočavaju države članice i partneri NATO-a.
„Ovo je jedna od najvećih donacija Vlade SAD Crnoj Gori u prethodnih nekoliko godina koja će unaprijediti kapacitete Crne Gore u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, snaženja vladavine prava i zaštite građana. Ovim je napravljen značajan iskorak u modernizaciji Uprave policije”, istakla je Rajnke.
V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović naglasio je da će Data centar ojačati informaciono-komunikacione kapacitete za dalji razvoj Uprave policije, čime su stvoreni institucionalni uslovi za razvoj i primjenu savremenih sistema, i koji će omogućiti proaktivan rad policije vođen obavještajnim radom, brže i bezbjednije procese, poput prikupljanja, obrade, generisanja i analizu podataka, dobijenih iz digitalnih uređaja, kao i uvođenje Case management sistema u Upravi policije koji omogućava kvalitetnije planiranje i efikasnije realizovanje procesa rada.
„Ova donacija i konstantna podrška naših partnera iz SAD dodatno nas osnažuje u izgradnji sistema koji prati razvoj savremene tehnologije i stvara uslove da organi za sprovođenje zakona odgovore na visokorangirane bezbjednosne izazove. Dosadašnjim radom izgradili smo čvrste temelje u međunarodno obavještajnoj zajednici za buduće uspjehe, a podrška naših partnera ima ključnu ulogu u realizaciji naše strateške misije.“ kazao je Šćepanović.
Uvođenje Modularnog data centra, zaključuju, predstavlja jedan od ključnih infrastrukturnih koraka u nastavku modernizacije rada Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, uz podršku međunarodnih partnera i u skladu sa strateškim ciljevima jačanja bezbjednosti i institucionalne otpornosti.

Šaranović – Rajnke: Jedna od najvećih donacija Vlade SAD Crnoj Gori u prethodnih nekoliko godina

Pripreme za novogodišnje izdanje Podgoričkog pazara ulaze u svoju završnu fazu, a praznični duh, uz jelku, ukrase i pazarske kućice, počinje da se širi Trgom nezavisnosti.
Predstavnici Turističke organizacije Podgorica uz podršku drugih gradskih preduzeća vrijedno rade kako bi sve bilo spremno za 19. decembar i svečano otvaranje Pazara uz ceremoniju paljenja novogodišnje rasvjete i nastupe grupe L'Ombelico i Nataše Bekvalac.
Direktor Turističke organizacije (TO) Podgorica Dragan Grnović istakao je da su za ovo izdanje Podgoričkog pazara uveli novitete sa ciljem da unaprijede manifestaciju.
– Podgorički pazar kao sada već tradicionalna manifestacija koja zauzima bitno mjesto u društvenom i kulturnom životu svih naših sugrađana i posjetilaca obavezuje nas da je svake godine unapređujemo i učinimo boljom. Ove godine, po uzoru na druge gradove, pokrenuli smo proces licitacija za 30 kućica i na osnovu toga prikupili dodatna novčana sredstva koja su nam omogućila da pripremimo bolji i sadržajniji program na Podgoričkom pazaru. Nama kao Turističkoj organizaciji glavni cilj je da privučemo dodatne posjetioce u Glavni grad, ali i da naši sugrađani tokom novogodišnjih praznika imaju lijep, sadržajan i bogat program – naveo je Grnović.
U periodu od 19. decembra do 7. januara na Trgu nezavisnosti će nastupati Osvajači, Jelena Tomašević, Tijana Bogićević, Alen Islamović, grupa S.A.R.S, Dženan Lončarević, Tropico Band, Knez, NeonoeN, Crveno i crno, Tina Džankić, Ivana Martinović, Bato Vujošević, Goran Stjepčević i mnogi drugi izvođači. Podgoričane i goste u najluđoj noći će zabavljati Sara Jo i Marko Louis.
Iz TO Podgorica najavljuju da su se i ove godine potrudili da organizuju kvalitetan program za cijelu porodicu, sa posebnim fokusom na najmlađe sugrađane.
– Tokom svakog vikenda tokom trajanja Pazara naši najmlađi sugrađani imaće priliku da uživaju na glavnom gradskom trgu uz muziku, predstave, animatore, Djeda Mraza i raznovrstan program. Osim vikenda, program za naše najmlađe sugrađane biće organizovan 23, 30. i 31. decembra u popodnevnim časovima, tako da molimo mame i tate da prate društvene mreže Podgoričkog pazara, Glavnog grada i Turističke organizacije i spreme se za novogodišnju avanturu zajedno sa svojim mališanima – istakao je Grnović.
Osim Podgoričkog pazara, Glavni grad će biti domaćin niza drugih atraktivnih manifestacija u narednom periodu.
– Upravo danas organizujemo manifestaciju Potraga za blagom Podgorice gdje će preko 90 ekipa u Glavnom gradu tragati za tragovima preko kulturno-istorijskih spomenika, turističkih lokaliteta, građevina od posebnog značaja, i samim tim pokušati da pronađu blago Podgorice. Takođe, danas od 13 časova, pa sve do 21 čas u Crowne Plaza hotelu u Podgorici pod pokroviteljstvom Turističke organizacije realizuje se Rakija fest, te pozivam sve sugrađane i posjetioce koji su ljubitelji „vatrene kapljice" da posjete sajam rakije i probaju neku od 150 vrsta rakija koje će tamo biti izložene. Zatim, 18. decembra organizujemo Podgoričku noć – jedu od manifestacija sa možda i najdužom tradicijom u Glavnom gradu, a 32. izdanje ove godine relizujemo na Imanju Knjaz Aqua Palata gdje svakako promovišemo podgoričku kulturu, muziku, gastronomiju – najavio je direktor TO Podgorica.
Zanimljive aktivnosti u Podgorici biće nastavljene i nakon Pazara.
– Zajedno sa Privrednom komorom i Nacionalnom turističkom organizacijom organizovaćemo Podgorički Ski Bus sa ciljem promovisanja Podgorice kao destinacije odakle je moguće organizovati jednodnevne ski izlete u ski centre, s obzirom na to da u to doba godine najveće interesovanje turista vlada upravo za zimskim sportovima. Nakon toga, &nbsp;krajem januara organizujemo manifestaciju Veče vina i koštanja gdje takođe želimo da predstavimo podgoričku kulturu gdje će svi posjetioci uživati u tradicionalnoj muzici, ukusu i mirisu pečenih koštanja i kuvanog vina – dodao je Grnović.
Iz TO Podgorica se nadaju da će uz ovako bogat manifestacioni program nastaviti da bilježe dobre rezultate kada je u pitanju posjećenost Glavnog grada.
– Prema zvaničnim statističkim podacima MONSTAT-a Podgoricu je za prvih deset mjeseci ove godine posjetilo 172.342 gosta, što je za tri odsto više za isti period prethodne godine, a ostvareno je 307.877 noćenja što je jedan odsto noćenja više u odnosu na isti period prethodne godine. Najveći broj turista dolazi iz zemalja regiona – Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Albanije, a osim toga, gosti dominantno dolaze iz Kine, Izraela, Ruske Federacije, Turske, Velike Britanije, SAD, Njemačke, Austrije i ostalih evropskih država – istakao je Grnović.
Direktor TO Podgorica napominje da će dobroj posjećenosti Podgorice u narednoj godini doprinijeti dolazak niskobudžetnog avio prevoznika – Wizz Air koji će uvesti 14 novih avio-linija iz Podgorice.
– Već sada intenzivno radimo na pripremi i promociji Podgorice na svim tim destinacijama gdje Glavni grad do sada nije bio predstavljen. Vjerujemo da će nam ove nove linije dovesti nove turiste u Glavni grad, a mi smo spremni da ih dočekamo – poručio je Grnović.

Podgorički pazar - praznični provod za cijelu porodicu uz brojne muzičke nastupe i bogatu gastro ponudu

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: potocari