Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, obilježen i u Ljubljani. Tim povodom, društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ iz Ljubljane, u saradnji sa Kulturnim centrom crnogorskih društava, organizovalo je svečanu proslavu, ugostivši prvaka Crnogorskog narodnog pozorišta Slobodana Marunovića.
Prvi događaj u čast velikog pjesnika i filozofa odigran je upravo u ulici koja nosi njegov naziv i koju krasi njegov spomenik.
Marunović je izveo performans sa stihovima prve ljubavne pjesme na Balkanu: Noć skuplja vijeka, prije čega je položen vijenac ispred spomenika.
Glavni događaj, predstava „Potonja ura Njegoševa“, po tekstu Slobodana Tomovića, a u režiji Blagote Erakovića, izveden je pred punom salom hotela „Intercontinental“.&nbsp;
Predstava je premijerno izvedena 19. maja 1988. godine u Crnogorskom narodnom pozorištu. Ovo je njena 37. godina kontinuiranog izvođenja, a odigrana je blizu 1.600 puta na svim kontinentima, osim Afrike. Predstava je dobitnik brojnih evropskih i svjetskih nagrada.
Ambasador Crne Gore, njegova ekselencija Dragan Tufegdžić, zajedno sa svojim saradnicima priredio je prijem u ambasadi za glumca Marunovića, ekipu predstave, te članove društva „Montenegro“.
- Crnogorci u Sloveniji sa zadovoljstvom obilježavaju velike datume Crne Gore, a 13. novembar je idealan za promociju crnogorske kulture, umjetnosti, istorije, nacionalnog identiteta, kao i državnosti naše hiljadugodišnje otadžbine - poručili su u crnogorskom društvu „Montenegro“ iz Ljubljane.
Oni će, kako su poručili u saopštenju medijima, i dalje uz pomoć Ministarstva dijaspore obilježavati ovaj praznik.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Njegošev dan obilježen u Ljubljani predstavom „Potonjom urom“

Na Internacionalnom kamernom festivalu „Most“ u Hanoveru, prvak crnogorskog narodnog pozoritšta, glumac Slobodan Marunović osvojio je nagradu za „briljantno oličenje velike istorijske ličnosti“ u predstavi „Potonja ura Njegoševa“.
Predstavu je prema tekstu Slobodana Tomovića režirao Blagota Eraković, a prikazuje posljednje trenutke života pjesnika, filozofa, vladike i gospodara Crne Gore kroz njegovo dramatično suočavanje sa smrću te filozofskim propitivanjem o smrti, sudbini, bogu, ljubavi i smislu njegovog postojanja.&nbsp;
Na festivalu su, pored „Potonje ure Njegoševe“ iz Crne Gore, učestvovale i predstave iz Litvanije, Sjeverne Makedonije, Izraela, sa Kosova, iz Armenije, Džordžije i Njemačke.
Od premijere 19. maja 1988. godine u Crnogorskom narodnom pozorištu, predstava je izvedena preko 1600 puta, a Marunović je dobitnik najprestižnijih priznanja na domaćim, evropskim i svjetskim festivalima, među kojima i u Biškeku, Kirgistan, prije samo nekoliko dana.

Marunović u Hanoveru osvojio nagradu za briljantno oličenje velike istorijske ličnosti u predstavi „Potonja ura Njegoševa“

Ministarstvo zdravlja počelo je kampanju „Potpis za život! Donorska kartica – Kartica sa najvećom vrijednošću!“ u cilju povećanja svijesti građana o značaju doniranju organa.
Građani koji odluče da postanu donori u svakom trenutku mogu da opozovu tu odluku, saopšteno je na konferenciji za novinare Ministarstva zdravlja.
Resorni ministar Vojislav Šimun kazao je da danas počinje jedna od najznačajnijih kampanja.
„Ova kampanja nije samo javna inicijativa, ona je poziv za humanost, solidarnost i hrabrost. Poziv da budemo bolji ljudi jer donošenje odluke da postanemo donori jeste odluka da nečiji život nakon našeg može da se nastavi“, rekao je Šimun.
On je kazao da u Crnoj Gori 99 pacijenata čeka na transplantaciju organa, uključujući osmoro djece.
„Kampanjom potpis za život želimo da povećamo svijest javnosti o značaju donorstva organa i pozovemo građane da se informišu i razgovaraju sa porodicama i razmotre mogućnost da postanu donori“, rekao je Šimun.
To , kako je dodao, odluka je koja ima snagu da spasi više života.
Šimun je rekao da donorska kartica nije obična kartica, da je njena simoblika duboka i da predstavlja najplemenitiju odluku koju čovjek može donijeti – darivanje života.
On je dodao da je Ministarstvo zdravlja, u cilju unapređenja transplantacionog programa potpisalo ugovor o saradnji između Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) i Vojnomedicinske akademije (VMA) u Beogradu čime je, kako je rekao, otvorena nova faza direktne razmjene znanja, stručnosti i iskustava.
„Ova saradnja podrazumijeva zajedničke timove edukacije, kliničku podršku u realizaciji transplantacija, što je rezultiralo uspješnom obavljenom prvo transplantacijom bubrega u Crnoj Gori nakon 2019. godine“, rekao je Šimun.
On je dodao da je u pethodnom periodu uvedena transplantacija matičnih ćelija u zdravstveni sistem Crne Gore što, kako je istakao, predstavlja istorijski iskorak.
„Tim činom otvorili smo vrata za nove terapijske mogućnosti posebno za pacijente sa hematološkim oboljenjima kojima je ovaj vid liječenja jedini. To nijesu samo medicinski koraci, već koraci ka budućnosti gdje niko neće biti ostavljen da čeka u neizvjesnosti“, rekao je Šimun.
On je kazao da su ciljevi Ministarstva jasni.
„Naši ciljevi su jasni – jačanje kapaciteta za transplantaciju unutar zemlje, edukacija stručnog kadra, unapređenje sistema prepoznavanja potencijalnih donora i razvoj infrastrukture koji omogućava brzu i efikasnu i bezbjednu realizaciju svih faza transplantacionog procesa“, dodao je Šimun.
On je pozvao sve građane da budu dio ove humane misije.
Direktor KCCG Aleksandar Radović kazao je da je u februaru nastavljan transplantacioni program sa živog donora i otpočet program transplantacije matičnih ćelija.
Radović je rekao da nemaju svi pacijenti mogućnost da dobiju organ od živog donora i poručio da je neophodno razvijanje programa kadaverične transplantacije.
„Pokretanjem kampanje stvaramo pretpostavke od ključnog značaja za uspješnost programa transplantacije a time i pretpostavku za liječenje pacijenata kojima je to jedina terapijska opcija“, kazao je Radović.
On je dodao da je KCCG u saradnji sa VMA uspostavio sve protokole za uspješno sprovođenje transplantacije.
- Naglašavam da transplantacija organa predstavlja jedinu terapijsku opciju kada dođe do trajnog gubitka funkcije određenog organa. Očekujem da će sama kampanja, koja ne smije da doživi kraj, doprinijeti većem broju donora - poručio je Radović.
On je kazao da kraj jednog života može da omogući nekom novi početak, a taj novi početak, kako je naveo, može biti život i za sedam pacijenata.
Generalna direktorica Direktorata za javno zdravlje Ivana Živković kazala je da Ministarstvo zdravlja sa velikom odgovornošću radi na razvoju transplantacionog programa.
- Donorska kartica predstavlja izraz ljudske emocije, empatije i spremnosti da pomognemo drugima i kada nas jednom ne bude. Naša politika fokusira se na razvoj kadaveričnog programa transplantacije organa - istakla je Živković.
Prema njenim riječima, jedan od ključnih koraka jeste upravo sistem izdavanja donorskih kartica kod izabranih doktora.
- Svako ko želi da bude donor može to da uradi potpisivanjem saglasnosti kod izabranog doktora, ova odluka u svakom trenutku je opoziva - pojasnila je Živković.
Ona je rekla da je cilj kampanje da osnaži i motivše građane da razmisle o mogućnost doniranja organa.
- Naš cilj nikad nije da vršimo pritisak već podizanje svijesti. Crna Gora je dio Eurotransplant mreže a puni potencijal ovog članstva možemo ostvariti razvitkom sopstvenog kadaveričnog programa zato je svaki potpis korak ka tom cilju - poručila je Živković.
Direktor Kllinike za nefrologiju u KCCG Elvir Mučić kazao je da se u Crnoj Gori bilježi kontinuirani porast broja bubrežnih bolesnika.
- I to je činjenica sa kojom se mi nefrolozi suočavamo svakog dana. U posljednjih 14 godina broj bolesnika na hroničnom programu hemodijalize povećao se za 35 odsto, a registrujemo veći broj bolesnika sa presađenim bubregom za 25 odsto - kazao je Mučić.
On je pojasnio da je uzrok toga povećan broj dijabetičara, pacijenata sa povišenim krvnim pritiskom ali i produženja životnog vijeka.
- Shodno toj činjenici sve veći broj bolesnika dolazi do potrebe za liječenjem transplantacijom bubrega koja je zlatni standard terminalne faze hronične bolesti bubrega - &nbsp;rekao je Mučić.
On je dodao da je zbog toga važno osnažiti program kadaveričnih transplantacija bubrega.
- Kadaverična transplantacija bubrega u Crnoj Gori nije nemoguća misija, već je urađena 2013. i 2018. godine - dodao je Mučić.
On je rekao da završetak jednog života može da označi početak sedam novih kao i da se mora raditi na podizanju svijesti građana o značaju doniranja ali i unapređenja kvaliteta života.
Transplantirani pacijent Enes Ferizović kazao je da prije nego se razbolio imao sto želja, a nakon saznanja o bolesti samo jednu – da ozdravi.
- Sada kada sa ozdravio imam opet sto želja. Kada čovjek ozdravi kreće kvalitetni život i nova budućnost. Život je jedan i treba da bude kvalitetan. Nastavio sam tamo gdje sam stao - rekao je Ferizović.
On je pozvao cjelokupnu javnost da se uključe u kampanju.
- Donorska kartica je kartica najveće moguće ljudske vrijednosti - zaključio je Ferizović.

U Crnoj Gori 99 pacijenata čeka na transplantaciju organa, uključujući osmoro djece

Služba bezbjednosti nije bila organizator ubistva Duška Jovanovića. Da li je neko iz službe ili u ime službe to uradio, ja te informacije nemam. Ali ako jeste, onda treba da odgovara, poručio je bivši premijer Duško Marković na Anketnom odboru za postupanje državnih organa u slučajevima političkih ubistava i napada na novinare.
Marković na današnjoj sjednici daje izjavu u odnosu na konkretne slučajeve koji su predmet rada Odbora. Pored ostalog, kazao je da je floskula o njemu kao "čuvaru svih tajni" nesuvisla i zdravorazumski neodrživa, dodajući da sve što zna znaju i operativci koji su prikupljali informacije, analitičari koji su te informacije pretakali u izvještaje i analize i njegovi pretpostavljeni.
Istakao je i da je krajem devedesetih, kada je ušao u službu državne bezbjednosti, nosio pancir zbog bezbjednosne procjene, a da je jer najugroženija ličnost na Balkanu 1999. bio Milo Đukanović.&nbsp;
- Ali nismo bili ljudi zatvoreni u sobama, planiraju kako da dođemo do glave nekom ko je protiv nas. Ne, mnogi su sami odgovorni za svoje sudbine. Ali o tome neću da govori - istakao je Marković.
Poručio je i da nikada nije imao kontakte ni sa jednom mafijom, zbog čega je ponosan.&nbsp;
- Te strukture nijesu imale priliku da mi priđu - nikada. I danas ta činjenica mnoge vrijeđa. Ja mafijašima nisam dao da mi priđu, oni su bili moja meta, niti za to može da postoji podatak, slika ili svjedok - naglasio je Marković.
<h2>Tok sjednice:</h2>
Marković je na početku sjednice rekao ovo saslušanje po svojoj prirodi nema pravnu, zakonsku, niti institucionalnu logiku.
- Dobar je dan za crnogorsku demokratiju i razvoj društva. Bez obzira na pritiske kojima sam stalno izložen, svjestan sam da izložen ovdje i novim. Hoću da pokažem da je obaveza svih rukovodilaca državnih organa da se uvijek odazovu razgovorima koji za cilj imaju snaženje društva i institucija - naglasio je Marković.
On je rekao da je cio profesionalni angažman bio posvećen jačanju institucija i građenju povjerenja u njih.
- Primjerom se to najvolje radi i zbog toga sam ovdje. Tu obevezu imaćete i vi u nekom. narednom periodu. Iako ovaj poziv ima političku konotaciju, njih ću ostaviti za neko drugo mjesto i vrijeme - poručio je Marković.
Danas je, ističe on, vrijeme da se razjasni još jedna floskula kojom se manipuliše iz različitih nivoa i, kako je rekao iz političkih razloga.
- Ne postoji ništa što samo ja znam. Sve što ja znam znaju i operativci koji su prikupljali informacije, analitičari koji su te informacije pretakali u izvještaje i analize, moji tadašnji pretpostavljeni. Floskula o meni kao "čuvaru svih tajni" je ne samo nesuvisla, već i zdravorazumski neodrživa - naglasio je Marković.
Odbornik Jovan Vučurović iz Nove srpske demokratije smatra je da Marković bio na izvoru informacija, te da, kako je rekao, nije neznaven čovjek već da je odlučivao o mnogim stvarima sa mjesta zamjenika ministra unutrašnjih poslova, šefa ANB-a, potpredsjednika i predsjednika Vlade.
- Ako imate otpor prema nama ovdje, onda ne treba da ga imate zbog javnosti i familija onih koji su surovo likvidirani na ulicama Crne Gore, a ne zna se ko je to učinio i ko je nalogodavac - rekao je Vučurović.&nbsp;
On je podsjetio na ubistvo Gorana Žugića, tadašnjeg savjetnika predsjednika Crne Gore.
- Istraga je smišljeno vođena traljavo. Da li znate nešto o dokumentaciji koju je Goran Stanjević tada dostavio Goranu Žugiću, a koji je ubijen nekoliko mjeseci nakon toga? Dokumentacija o krijumčarenju odnosila se na Đukanovića i ulogu u tom poslu i da te papire u Crnu Goru je donio nakon što ga je kontaktirala žena takozvanog kralja šverca Ćira Macarele? Da li ste bili u posjedu te dokumentacije, odnosno da li je Stanjević lično Vama? Da li ste lično imali sastanke sa vođama italijanskim grupama, ili je neko drugi iz vlasti tada imao sastanke sa njima - pitao je Vučurović.
Potom se dotakao slučaja ubistva glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića.
- Dok se ovo ubistvo u potpunosti ne rasvijetli nećemo mrdnutni nigdje sa mjesta po pitanju demokratije - rekao je Vučurović.
On tvrdi da je Marković morao biti upoznat sa određenim činjenicama, te da ne bi dozvolio da bude "ikegana u tom sistemu". Dostavio je i šemu koja se i ranije pojavljivala u javnosti, o nalogodavcima i organizatorima sa inicijalima, a koju je sačinio jedan policajac.
Pitao je Marković da li puška iz koje je ubijen Jovanović potiču iz depoa ANB-a.&nbsp;
- Da li ste u saznanju da je ANB naoružvao kriminalce i da je puška iz koje je ubijen Jovanović potiču iz depoa ANB-a i da li su tim puškama iz depoa ANB-a izvršena još neka ubistva u Crnoj Gori? Kome su se sve te puške izdavale - pitao je Vučurović.
Odbornik Oskar Huter iz Demokratske partije socijalista tražio je od Markovića da širu sliku funkcionisanja bezbjednosnog sektora od 2005. godine.
- Uputite nas kako je ta služba bila strukturirana. Do 2005. godine, koliko shvatam materiju, imali smo službu bezbjednosti koja je bila pod Ministarstvom unutrašnjih poslova. Tada ste imali nadređenog ministra. Kažite nam kako je bila struktuirana ta služba i što su bile tadašnje nadležnosti ANB-a? Kako se ANB bavio organizovanim kriminalom, da li je taj rad imao elemente policijske istrage, ili je to bilo prikupljanje obavještajnih podataka... To je bilo vrijeme distanciranje od politike Slobodana Miloševića i u smislu raskola službi bezbjednosti bitno je razlučiti što su bile čije odgovornosti, a što čije namjere - rekao je, pored ostalog, Huter.
Pitao je ko je u to vrijeme od funkcionera bio bezbjednosno ugrožen.
Odbornik Bogdan Božović iz Socijalističke narodne partije takođe je pitao Markovića o ubistvu Duška Jovanovića, odnosno na kojoj je poziciji bio u sektoru bezbjednosti i koja su bila njegova ovlašćenja u trenutku likvidacije urednika Dana.
- Kako je moguće da državni organi nijesu uspjeli da ga zaštite iako se znalo da mu je život bio ugrožen? Da li Vam je poznato da su pojedine firme koje su bile u vlasništvu MUP-a bile uključene u šverc cigareta - pitao je Božović.
Odbornik Socijaldemokrata Nikola Zirojević kazao je da se ne može oteti utisku da se više od rada Odbora pokušava napraviti neki teatar, nego što inicijatori vjeruje u krajnje njegove domete.
- Vjerujem da će informacije koje danas dobijemo moći da doprinesu da se neke stvari razriješe, iako smatram da su nadležni u sudstvu i tužilaštvu jedini kompenentni da se bave ovim pitanjima - naglasio je Zirojević.
On je pitao Markovića o saznanjima o napadu na Jevrema Brkovića i ubistvu njegovog tjelohranitelja Srđana Vojičića.
Poslanik Demokrata Momčilo Leković osvrnuo se na riječi Markovića iz uvodnog dijela, i upitao ga na koga je mislio kada je rekao: “Ne postoji ništa što samo ja znam”.
- Na koga ste konkretno mislili? Da li ste možda mislili na Mila Đukanovića koji je bio Vaš pretpostavljeni, da li on zna sve ovo što Vi znate - pitao je Leković.
Zamjenik predsjednika Anketnog odbora Milan Knežević ocijenio da bi se napravio bi značajan iskorak ukoliko bi Marković rekao ko je još sve informisan o ovim slučajevima iz bezbjednosnog sektora?
- Da li je Milo Đukanović bio upoznat sa radom službe bezbjednosti, kasnije ANB i da li ste na bilo koji način primali i razmjenjivali podatke - pitao je Knežević.
Takođe, pitao je da li ima informacije ko je nalogodavac napada na Predraga Šukovića.
- Da li Vam je poznato da je pukovnik Radovan Aleksić Vas optužio za podmetanje tog krivičnog djela - rekao je Knežević.
Takođe, Knežević je pitao da li je ikada zvao Duška Jovanovića da mu sugeriše za određene novinare da ne pokreće teme koje se lično njega tiču.
- Zašto ste tražili da se sastanete sa Duškom Jovanovićem i ako jeste o čemu ste razgovarali i da li ste na tom sastanku mu sugerisali da proda imovinu i dnevnu novinu Dan - pitao je Knežević.
Pitao je i da li je imao službene razgovore sa Zoranom Lazovićem i Duškom Golubovićem.
- Da li ste izdavali pismene ili usmene naloge Lazoviću i Goluboviću i da li su po Vašem nalogu obilazili pritvorena i zatvorena lica u ZIKS-u? Da li ste kao šeg državne bezbjednosti imali sastanke sa šefovima zemunskog klana Dušanom Golubovićem i Miletom Vukovićem, da li postoji evidencije tih sastanaka i da li su koristili legitimacije službe bezbjednosti - dodao je Knežević.
On je pitao Markovića i da li raspolaže informacijama zašto je ubijen Darko Beli Raspopović, Goran Žugić, Miloš miško Krstović, Mladen Klikovac i Blagota Baja Sekulić.
Predsjedavajući Odbora Andrija Nikolić pitao je Markovića kakva je saradnja službe državne bezbjednosti Crne Gore sa onom u Srbiji u vrijeme nakon 1997.
- Isključujete li mogućnost da je u nekim teškim krivičnim djelima koja su počinjena na teritoriji Crne Gore u tom vremenu, rukopis lica povezanih sa srpskim službama bezbjednosti? I kad ste bili u SDB-u i direktor ANB-a od 2005. godine da li je neko iz politike i državnog vrha tražio nešto mimo ustavnog okvira u kojima se kretala služba - pitao je Nikolić.
Odbovarajući na pitanja, Marković je rekao da je danas tu pri punoj svijesti, želji i namjeri da doprinese rezultatu Odbora ako to bude moguće.
- To radim kao odgovoran čovjek koji je bio u vlasti, koji cijeni značaj institucija države. Nisam imao dilemu oko toga da li treba da se pojavim, iako prepoznajem motive mog dolaska kao nekog ko prvi dolazi tu - istakao je Marković, odgovarajući na opaske odbornika vladajuće većine o potrebi njegovog prisustva na današnjoj sjednici.
Kazao je da je u službu državne bezbjednosti došao u oktobru 1998. godine i do tada nikada nije bio dio bezbjednosnog sektora.
- To je bila služba u okviru jedinstvenog MUP-a i bio sam rukovodilac, ne starješina službe. Odgovorno lice je bio ministar. Pripadnici službe su imali policijska ovlašćenja, koja nijesu korišćena kao sredstva u policijsko-operativnom radu u bilo kojim predmetima, već je ta legitimacija služila kao prepoznavanje pripadnika službe bezbjednosti i zaštite njihove pozicije i uloge u sistemu. Rukovodilac službe nije imao ovlašćenja ni da zapošljava, ni da raspoređava, već samo da predlaže, a odluku je donosio ministar - pojasnio je Marković.
To je bio period od 1998. do 2005. godine, naveo je on.
- 1997. godine je u Crnoj Gori došlo do ozbiljnih političkih sukoba, pa i razlaza u tada najjačoj partiji DPS-u zbog različitog odnosa prema sudbini zajedničke države, u kojoj je Crna Gora promijenila državni kurs i okrenula se sebi, dajući predsnost samostalnosti i nezavisnosti u okviru zajednice sa Srbijom. Tada imamo političku brizu sa bezbjednosnim izazovima - dodao je Marković.
Razlike i borba za zajedničku državu je dovela do, kako je rekao, dovela do direktnog sukoba dvije vlasti i Crna Gora je tada bila izložena, kako je rekao, nevjerovatnom političkom, obavještajnom i bezbjednosnom pritiku koja je koristila sve alate da se Crna Gora zaustavi na putu dobijanja nezavisnosti i samostalnosti.
- Svakoga dana je u Crnoj Gori bio strah za ozbiljan bezbjednosnih događaja koji je mogao prijetiti bezbjednosti ne samo pojedinaca, nego nesigurnosti institucija i same države. To je okvir politički i bezbjednosni koji me zatekao ulazeći prvi put u sistem državne bezbjednosti - rekao je Marković.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je 1999. godine uvedena u vanredne stanje, čemu je doprinio Sobodan Milošević.
- Crna Gora je u toj situciju morala da uđe u veoma brzu reformu bezbjednosnog sektora, primljeno je preko 20. 000 službenika, ali Crna Gora je sačuvala mir - napomenuo je Marković, dodajući da su uspjeli tada da sačuvaju mir.
On je naveo da služba nije učestvovala, niti je bila zadužema po zakonu da učestvuje u otkrivanju, procesuiranju počinilaca krivičnih djela.
- Tužilaštvo goni počinioce krivičnih djela, a policija je dužna da sprječava, otkriva i procesuira počinioce kriivčnih djela. Ako nađete bilo koji član zakona da je služba bezbjednosti imala ova ovlašćenja, spreman sam da o tome razgovoram. Ovo govorim zbog laičke javnosti. Ako bivši pripadnik bilo koje službe zna da je neko nešto uradio i da postoje ljudi koji znaju da su to uradili ti ljudi imaju ime i prezime, i ona se saopštavaju državnom tužiocu bez izuzetka. Tako rade časni ljudi, znalci, patriote, a ovo su ometači, nezdrava politika - rekao je Marković.
Dodaje da služba bezbjednosti nije imala takva ovlašćenja, ali jeste da prati stanje organizovanog kriminala.
- To je bilo teško vrijeme, koje je nametnulo Crnoj Gori da nahrani svoje stanovništvo. Nije bilo uslova ni za ekonomski, a ne lični život - podsjetio je Marković.
On tvrdi da je on bio ugrožen u to vrijeme, ali da o tome ne priča.
- Ja sam nosio pancir, jer je to bila bezbjednosna procjena. Najugroženija ličnost na Balkanu 1999. godine je bio Đukanović. Postojala je rezerva lokacija da se očuva bezbjednost, stvarna lokacija života i rezervna za sigurnost. O tome postoji dokumentacija. Ali nismo bili ljudi zatvoreni u sobama, planiraju kako da dođemo do glave nekom ko je protiv nas. Ne, mnogi su sami odgovorni za svoje sudbine. Ali o tome neću da govori - istakao je Marković.
Govoreći o ubistvu Gorana Žugiću, Marković je rekao da nikada nije imao priliku da čita dokumentaciju koju je on navodno dostavio Staneviću.
- Stanevića ne znam. Gledao sam u nekim emisija njegove nastupe. Nikad ga nisam sreo, niti sam imao prilike da vidi tu dokumentaciju. Ne znam što je sadržaj, osim ovoga što sam čuvo u javnosti - naglasio je Marković.
Nikada kako kaže nije imao kontakte ni sa italijanskom, ni crnogorskom, ni bilo kojom međunarodnom mafijom.
- Te strukture nijesu imale priliku da mi priđu - nikada. I danas ta činjenica mnoge vrijeđa. Ja mafijašima nisam dao da mi priđu, oni su bili moja meta, niti za to može da postoji podatak, slika ili svjedok. Veoma sam ponosan na to - naglasio je on.
Odgovarajući na pitanja o ubistvu duška Jovanovića, Marković je rekao da postoji više informacija o opstrukciji toga predmeta, ali da on ne zna za njih.
- Ako informacije postoje moraju se odnositi na konkretne ljude, policijske službenike. To treba da ispita tužilaštvo - tvrdi Marković.
Marković je istakao i da nije vidio nikakvu šemu organizatora i nalogodavaca ubistva Duška Jovanovića koja se pojavila u medijima, ali da pretpostavlja da taj inicijal odgovara njegovom imenu i prezimenu.&nbsp;
- Ali ništa mi to ne znači, niti mi stvara bilo kakvu nervozu - dodao je Marković.
Tvrdi da Služba bezbjednosti nije bila organizator ubistva Duška Jovanovića.
- Da li je neko iz službe ili u ime službe to radio, ja te informacije nemam. Ali ako jeste, onda treba da odgovara. Nikada sebi u životu to ne bih dozvolio, dolazim iz ptrijahalne porodice koja je teško živjela i danas teško živi. I danas moji sinovci u Kragujevcu nemaju posao, a imaju porodice - jer smo radili časno. Nikada ne bih dozvolio da se učestvuje u ovakvim stvarima - rekao je Marković.
Istakao je i da ne vjeruje da se dijelilo oružje iz depoa ANB-a.
- Ja to ne znam. Oružje se dijelilo... Ako samo sa 3.000 policajaca, rezervni i puni sastav policije digli na 20.000, naravno da su ti ljudi naoružavani. Čuo sam da je automatska puška iz koje je pucano bila iz rezervnog depao Ministarstva. Ali ja te informacije nemam, ne želim da špekulišem, tu je Tužilaštvo. Sami ste rekli da je to u konkretnom predmetu i vjerujem da ćete tražiti podatke iz dosijea - istakao je Marković.
Služba, navodi on, nije koristila kriminalce za svoje potrebe.
- Služba je do podataka dolazila preko saradničkih pozicija, a one se obezbjeđuju i u strukturama koje nijesu baš za pohvalu. Ali da bi došli do podataka važne za državu, važno za nacionalnu bezbjednost, grade se saradničke pozicije, pa i tu tim strukturama, ali se to radi na zakonit način - rekao je Marković.
On je podsjetio da je Jovanović javno iznio u Danu da je njegova bezbjednost ugrožena i da iza toga stoji Služba DB, o čemu je tada, kako je rekao, informisao tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova.
- Tada sam obavio razgovor sa gospodinom Jovićevićem i rekao da je ovo ozbiljna, teška optužba na službu, da može imati nesagledive posljedice i da je moj pridjeglod da on kao ministar izda nalog Upravi policije da otvori predmet i kada su u pitanju pojedinci koji mogu stajati iza toga. Predlagao sam da bi bilo pametno dati zaštitu Jovanoviću. Na kraju je Jovićević rekao da je to njegov posao, a ne moj, da će kontaktirati porodicu i o tome odlučiti - naglasio je Marković.
Dodao je i da nema informacije o firmama u vlasništvu MUP-a koje su bile uključene u šverc cigareta.
- Mi smo se bavili ozbiljnijim pitanjima, kako da sačuvamo da ne dođe do sukoba unutar Crne Gore, kako da ostvarujemo saradnju sa bezbjednosnim službama u okruženju - naveo je Marković.
Odgovarajući na pitanja Kneževića, Marković je rekao da je sa Duškom Jovanovićem bio blizak dok je bio jedinstveni DPS, a da ih je politička podjela odvela na različite strane.&nbsp;
- Zvao sam ga kad je objavljeno u Danu u NP Durmitor izlovljavam pastrmku dinamitom", istakao je Marković. Kaže da je tražio demant, koji nije dobio na naslovnom strani. Drugi smo put se vidjeli na njegov poziv. Rekao je da je odlučio da on svoj udio u Danu proda. On je pitao i rekao da postoje razlozi koji ga ne drže motivisanim da radi u Danu i da li bi imao nekog ko bi mogao biti zainteresovan da to proda - kaže Marković.
Marković je rekao i da nema odgovor ko je nalogodavac napada na Predraga Šukovića.
- Ne znam ko su nalogodavci i sa kojim ciljem, a bio sam veoma zainteresovan da saznam. To se dogodilo u veoma specifičnom, političkom trenutku. Imao sam informacije iz Srbije da će se uoči izbora desiti nešto što neće omogućiti da ja budem izabran za premijera - &nbsp;istakao je Marković.
Sumnja da iza toga stoje politički motivi, i da je iz Srbije stigao podatak iz jedne kafane da će se nešto u Crnoj Gori desiti što će onemogućiti Markovića da bude premijer.
Na pitanje zašto je ubijen Beli Raspopović, Marković je kazao da sve što zna je da iza te likvidacije stoji kriminalni milje Srbija – Republika Srpska, ali da ne zna šta su motivi.

Marković: Služba DB nije organizator ubistva Duška Jovanovića, prije ranjavanja Šukovića sam informisan iz Srbije da će biti nešto što će spriječiti da budem premijer

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović sastao se danas u Podgorici, sa ministarkom za evropske poslove Danske Marie Bjere, a prilikom sastanka je ocinjeno da Crna Gora ima realnu šansu da bude naredna članica Evropske unije, i na tom putu ima snažnu podršku Danske, saopšteno je iz Ministarstva.
- Ministar Ibrahimović je kazao da ga raduje posjeta ministarke Bjere Crnoj Gori u susret danskom predsjedavanju Savjetu EU u drugoj polovini ove godine, te istakao da Crna Gora intenzivno radi na ostvarivanju ambicioznog plana da završi pregovore o članstvu tokom naredne godine.
- Mi ćemo raditi na dovršetku reformi, kao i na održavanju punog unutrašnjeg konsenzusa o EU. Ne smijemo dozvoliti bilo kakva skretanja sa tog puta, a uz punu posvećenost i partnerstvo sa evropskim institucijama i državama članicama, naš cilj je ostvariv- kazao je Ibrahimović.
Ocijenio je da pitanje proširenja EU ima i geopolitički značaj, te da kao jedna od najuspješnijih politika Unije, predstavlja i put je ka osnaživanju i daljem ujedinjenju Evrope.
Ministarka Bjere je pozdravila posvećenost Crne Gore reformama na EU putu i poručila da Danska ostaje zagovornik politike proširenja zasnovane na individulanim zaslugama.&nbsp;
- Rezultati koje ostvarujete šalju snažnu poruku privrženosti EU vrijednostima i Danska to prepoznaje i podržava- kazala je Bjere.
Sagovornici su razmijenili mišljenja i o dinamici bilateralnih odnosa, a obostrano je izraženo zadovoljstvo najavljenim otvaranjem Ambasade Crne Gore u Kopenhagenu.&nbsp;
- Ibrahimović je kazao da će Crna Gora time dodatno potvrditi posvećenost unaprjeđenju odnosa sa Danskom i intenziviranju saradnje u brojim oblastima za koje postoji obostrani interes- zaključuje se u saopštenju.

Ibrahimović-Bjere: Crna Gora ima realnu šansu da bude naredna članica EU, Danska pruža podršku

Dugometražni igrani film “Supermarket” reditelja Nemanje Bečanovića u produkciji VHS production i RTCG, biće prikazan večeras u 20 sati na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta.
Film prati beskućnika koji već godinu neometano živi u supermarketu.&nbsp;
“Danju je skriven u ventilacionom sistemu gdje spava, a uveče kada se supermarket zatvori izlazi da bi uživao u pogodnostima ponude. Njegov mir jedne noći narušava Robert, bivši radnik obezbjeđenja supermarketa, koji se nakon otkaza takođe odlučio „useliti“ u prodavnicu, a budući da je radio u sektoru nadzora, znao je kako da ugasi alarm i nadzorne kamere. Beskućnik oprezno prihvata novo poznanstvo i tako rješava problem usamljenosti”, stoji u najavi događaja.
U ovom ostvarenju igraju Bojan Žirović i Branimir Bane Popović.
Film je finansiran od strane Ministarstva kulture i medija i Filmskog centra Crne Gore.

"Supermarket" Nemanje Bečanovića večeras na sceni CNP-a

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>