Danas je u prostorijama Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) potpisan Memorandum o saradnji između COK-a i Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR), saopšteno je iz COK-a. 
Memorandum su potpisali predsjednik COK-a, gospodin Dušan Simonović, i sekretar CDPR-a, gospodin Domogoj Žarković.
Ova saradnja, kako su naveli, ima za cilj promociju zdravih stilova života kroz sport i fizičku aktivnost, podizanje svijesti o značaju prevencije i rane dijagnostike raka, te organizaciju zajedničkih aktivnosti povodom međunarodnih dana borbe protiv raka. 
Dodaju i da sporazum predviđa realizaciju sportskih i edukativnih programa, kao i izradu promotivnih i informativnih materijala koji će doprinijeti većoj dostupnosti informacija o preventivnim mjerama.
Simonović je istakao značaj ove inicijative naglašavajući da sport predstavlja jedan od ključnih faktora u očuvanju zdravlja i prevenciji bolesti. 
- Sport nije samo način života, već i snažan alat za podizanje svijesti o važnim zdravstvenim temama, kao što je prevencija raka - rekao je Simonović.
Žarković je izrazio zadovoljstvo što će kroz ovu saradnju moći da doprinesu edukaciji građana i promociji zdravih navika.
- Rana dijagnostika i preventivne mjere su ključni faktori u borbi protiv raka, a uz podršku COK-a, vjerujemo da možemo doprijeti do šire javnosti i motivisati je na proaktivno djelovanje - kazao je Žarković.
- Ova saradnja predstavlja važan korak u zajedničkim naporima na unaprjeđenju zdravlja stanovništva Crne Gore kroz sinergiju sporta i preventivnih zdravstvenih mjera - zaključuju u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Potpisan Memorandum između COK-a i CDPR-a

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj i podsekretar za ekonomski rast, energetiku i životnu sredinu Hose V. Fernandez potpisali su u Vašingtonu Memorandum o ekonomskoj saradnji između Vlade Crne Gore i Vlade SAD-a.
- Sjedinjene Američke Države (SAD) su prijatelj Crne Gore, a ekonomski dijalog je potvrda našeg konstruktivnog ekonomskog partnerstva - pri čemu je važno da u kontinuitetu kroz posvećeni rad naših administracija identifikujemo nove oblasti za zajednički ekonomski razvoj i radimo na njihovoj punoj implementaciji - poručio je Đeljošaj tom prilikom.
Potpisnici su, kako je saopšteno iz Vlade, saglasni da je Memorandum jedan od ključnih rezultata dugogodišnjeg zajedničkog djelovanja a koji predstavlja osnov daljeg povezivanja između privrednih sektora dvije države.
Razmijenjena su, dodaju u Vladi, mišljenja o saradnji u oblasti bezbjednosti investicija i rješavanju netržišnih politika i praksi.
Fernandez je poručio da Memorandum o razumijevanju ima za cilj jačanje saradnje između Sjedinjenih Američkih Država i Crne Gore, proširenje bilateralne trgovine i ulaganja i podršku regionalnoj ekonomiji koja će koristiti američkim i crnogorskim radnicima i preduzećima.
On je, ističu u Vladi, kazao i da se Crna Gora pokazala kao dobar partner.
- Čestitam vam na dobijanju pozitivnog IBAR-a koji je prepoznat kao veoma izazovan posao naročito u dijelu napredovanja na polju vladavine prava. Vjerujemo da će se vaš rad i napredak isplatiti i da će Crna Gora postati idealno mjesto za efikasnije poslovanje kao i za investicije -poručio je Fernandez.
Đeljošaj je kazao da zajedničkim zalaganjem dviju vlada i privrednih subjekata, možemo stvoriti povoljno okruženje za investicije i trgovinsku razmjenu, što će doprinijeti ekonomskom rastu i razvoju obje zemlje.
- Koristim priliku da ohrabrim američke kompanije da prepoznaju Crnu Goru kao sigurnu investicionu destinaciju, koja uz jasnu ekonomsku predvidljivost i prepoznatljivo investiciono okruženje, sprovodi posvećenu borbu protiv korupcije, doprinoseći stvaranju sigurnog ambijenta za američke investitore kojih u Crnoj Gori ima preko 240 u brojnim sektorima - naveo je on.
Potpisivanju Memoranduma prisustvovala je i ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke, ambasador Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama Jovan Mirković sa saradnicima, visoki članovi američke administracije, kao i članovi crnogorske delegacije ministar energetike Saša Mujović, ministar pomorstva Filip Radulović, ministar javne uprave Maraš Dukaj, kao i ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović sa saradnicima.

Đeljošaj i Fernandez: Memorandum o ekonomskoj saradnji podsticaj za dodatno jačanje odnosa sa SAD

U toku je sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet na kojoj se raspravlja o sporazumima Vlade Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iz Demokratske partije socijalista (DPS) je poručeno da neće podržati ove sporazume, prije svega zbog netransparentnosti procesa, samog sadržaja dokumenata, ali i nedovoljne komunikacije sa javnošću.&nbsp;
Sa druge strane, premijer Milojko Spajić uvjerava da sporazumi sa UAE omogućavaju da država privuče i više od 35 milijardi eura, dok predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu smatra da su greške predsjednika Vlade kolosalne i da će ugroziti sve.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DN7iqVXm9_Rg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
<h2>Tok sjednice:</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević kazao je da ta stranka neće poržati sporazume Vlade sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima iz više razloga, a glavni se tiču, kako je rekao, transparentnosti procedura, nedovoljno dobre komunikacije sa javnošću i sadržajem teksta sporazuma.
- Ipak treba pohvaliti da konačno pričamo o investicijama - rekao je Rakočević na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
On je rekao da bi se cijli dan moglo govoriti o projektima koji su zaustavljeni nakon 2020. godine.
- Od 2006. do 2020. godine u Crnu Goru je uloženo 14 milijardi stranih direktnih investicija. Od 2020. godine do danas teško je nabrojati makar jedan projekat koji je započet, ali je lako nabrojati one koji su zaustavljeni, počevši od nacionalne avio kompanije koja je ugašena, a Crna Gora pretvorena u avio koloniju. Već četiri godine je zatvoren Aman Sveti Stefan, sad se pokušava da se izbjegne da država kroz arbitražu u Londonu plati odgromnu štetu jer je zaustavlejna aktivnost poslovanja kompanije zbog koje su se nakon investicije dogodile. Zaustavljene su naredne faze razvoja Portonovog i Porto Montenegra, ugašena je tradicionalna proizvodnja u Kombinatu aluminijuma... - naveo je, pored ostalog, Rakočević.
Ovo što predlaže Vlade, smatra on, neće oporaviti situaciju.
- Što se grbavo rodi, vrijeme ne ispavi - poručio je Rakočević.
On je istakao da je trebalo napraviti sporazum u skladu sa našim zakonodavstvom i Ustavom, a nakon toga kroz transparentnu proceduru, koja podrazumijeva i međunarodne pozive, vidjeti ima li zainteresovanih investitora.
- Izbjegli ste sve ono što je trebalo da prati realizaciju ovog projekta i pripremu saradnje sa ovako kredibilnim investitorima - ocijenio je Rakočević.
On je dodao da je očigledno da je ovakav projekat dugo planiran.
- Nije se slučajno Mohamed Alabar sjetio tendera Morskog dobra pa se javio za neku plažu, nego mu je neko kazao da bi to bio dobar način da uđe na mala vrata. Velika šteta je napravljena kredibilnom investitoru - naveo je Rakočević.
<h2>Nedović: Istorijska investicija</h2>
Poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović kazala da je pred Crnom Gorom istorijska investicija.&nbsp;
- Radi se možda o milijardama koje će možda biti uložene. Govorimo o sjeveru i jugu Crne Gore. Ako Ulcinjani ne žele da se ulaže u njihov grad, Alabar je dobdodošao u Bijelo Polje - istakla je Nedović, tvrdeći da je od velikog broja građana Ulcinja dobila poruke podrške.
<h2>Konatar: Velike plaže sa Solanom nema niđe, a onakvih rizorta ima 50 u svijetu</h2>
Poslanik GP URA Miloš Konatar pitao je članove Odbora da li bi dali svoju imovinu nekome koga su "100 puta uhvatili da laže".&nbsp;
- Ako mu ne biste dali svoju imovinu nemojte da dajete ni imovinu građana Crne Gore - kazao je Konatar.&nbsp;
Nakon 99 godina, kako kaže, Crnoj Gori će ostati samo staze između zgrada u zaleđu Velike plaže.
- Što ćemo da radimo sa tim? Samo nemojmo da se pravimo da ne možemo da saberemo jedan i jedan - istakao je Konatar.
Legitimno je pitanje, napominje on, hoćemo li nešto jedinstveno u svijetu pokloniti nekome kako bi dobili nešto što već postoji na 50 ili 100 lokacija u svijetu.
- Mi imamo nešto što je jedinstvemo u svijetu. Velika plaža, Crno jezero, Boka, Skadarsko jezero... Mislim da Velike plaže sa Solanom iza nema niđe... Onih rizorta koje je pokazao premijer ima 50 u svijetu - kategoričan je Konatar.
On je ukazao na neozbiljnost ove procedure, ističući da je premijer ni sa čim nije dao za pravo da mu se može vjerovati.
- Ne ulazim u to što je prvo rekao da će investicija na Velikoj plaži biti 20 milijardi, pa 30, pa je došao do 35 milijardi. Da se odužila skupštinska rasprava možda bi došli do 50 milijardi. Ali premijer kaže da će biti investicija 35 milijardi, a na pianje novinara zašto se ne ide u tendersku proceduru, on odgovara: "Nema puno investitora koji mogu da iznesu ulaganje od 35 milijardi eura". Onda imamo ministarku Majdu Adžović koja je rekla: "Ne, cifra od 30-35 milijardi eura nije konkretno investicija, nego ono što će izazvati na tržištu". Premijer kaže da je to investicija, ministarka da nije, nego multiplikativni efekat... A onda Alabar kaže: "Ja ne namjeravam da uložim 35 milijardi". Vidite ovu papazjaniju - naglasio je Konatar.
<h2>Ćalović-Marković: Beograd na vodi neuporediv sa onim što ovdje planirate</h2>
Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković kazala je da smo došli u situaciju da nam sada s punim pravom DPS priča o tranparentnosti i da imamo goru praksu nego u slučaju Beograda na vodi.
- Ovaj točak koji izmišljaju o preduzeću u koje će država da uloži zemljište, a Alabar će doći da gradi stanove - taj točak je već izmišljen u Beogradu. Ne samo da je na isti način urađen Beograd na vodi, nego čak i ovih 99 godina, a koji po našem zakonu ne postoje, su isto naučene lekcije iz Beograda. Jer je Beograd na vodi dat na 99 godina. Srbija od tog projekta u okviru koga je za četiri godine prodato stanova za preko 800 miliona eura - ima manje od 10 miliona. Je li to to što nam obećava premijer? Kroz tu stanogradnju se pere novac. Nepuna četiri stana je dobila Srbija za četiri godine po onom aranžmanu koji nam predlaže premijer. Sigurna sam ako pitate bilo koga zvaničnika Srbije neće biti zadovoljan onim što je dobila država. Reći ću vam da je Beograd na vodi neuporediv sa onim što ovdje planirate - poručila je Ćalović-Marković.
<h2>Nimanbegu: Ministarka čita što joj odgovara</h2>
Ministarka javnih radova Majda Adžović rekla je da je Opština Ulcinj ranije zvaničnim dopisima predlagala određene lokalitete za investitore iz UAE, između ostalih, Veliku plažu i Adu Bojanu.&nbsp;
Sa druge strane, predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu kaže da ministarka čita ono što joj odgovara.
- Mi ne možemo da nudimo ništo. Mi smo predlagali. Nuditi i predlagati nije isto. Mi ne možemo da nudimo. Mi se pozivamo na čuvanje resursa, na zakone i konvencije u skladu sa planskom dokumentacijom - poručio je Nimanbegu.&nbsp;
Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić pitao je Nimanbegua da li će izaći iz Vlade ako se u Skupštini usvoje sporazumi sa UAE.
Premijeru Milojku Spajiću je kazao da je trebalo pravovremeno organizovati ovu raspravu.
<h2>Spajić: 35 milijardi je konzervativna brojka, može biti i veća</h2>
Spajić je ponovio da su ogromni benefiti najavljenih projekata, te da sporazumi omogućavaju da privučemo investicije od preko 35 milijardi eura.
- 35 milijardi je konzervativna brojka i uvjeren sam da može biti i veća. Razumijem da se mnogi plaše procesa saradnje sa UAE jer bi mogle da isplivaju neke bezbjednosno interesantne informacije koje ne bi bile poželjene, onima koji su u politici sada ili su bili prije - naglasio je on.
On je istakao da u potpunosti stoji iza sporazuma sa UAE, tvrdeći da je sve transparentno. Očekuje, kako kaže, da će se naredne sedmice obrađivati nove teme koje Vlada priprema.
- Svi treba da se naviknemo na drugačiju dinamiku, brži tempo. Dokument je javan od kada je usvojen, ja volim konstruktivnu kritiku, danas sam tražio jedan savjet koji bi mogao da uvažim, ali ga nisam našao - kazao je Spajić.
<h2>Milović: Posrijedi politički dogovor</h2>
Poslanik DPS-a Nikola Milović je rekao da ne bi imao problem da podrži sporazum da je bilo rasprave i da je stručna javnost mogla da vidi efekte koje će predstaviti Spajić i da je sa tim bila saglasna lokalna samouprava.
- Da su građani dobili sve detalje koji ne bi bacali sjenku i stavljali hipoteku na investiciju koja može potencijalno biti značajna za državu - naveo je Milović.
On je rekao da Spajić kreće od kraja, a ne početka. Posrijedi je, kako ističe, politička platforma i dogovor koji je uspostavio prethodna dva dana.
- Razumijem da želite brza rješenja za nagomilane ekonomske probleme, ali ne možemo suspendovati sve što su Ustav, zakoni, procedure, institucije i moramo da znamo na koji način će sporazumi štititi interese Crne Gore. Brzina je nekad dobra, ali nekada i ne. Kada uđete u pogrešan voz svaka stanica na tom putu je pogrešna - poručio je Milović.
<h2>Nurković: Greška sve što bi se realizovalo bez saglasja Ulcinjana</h2>
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Mirsad Nurković da nije spreman da da ni svoju, ni bilo čiju imovinu, a ponajmanje državnu.
- Možda bih prije bio spreman da dam svoju, nego državnu imovinu. Ne možda, nego sigurno. Osnovno je pitanje da li hoćemo da se išta radi u Crnoj Gori, ili smo za to da se ništa ne radi. Čini mi se da smo se ovdje manje-više svi izjasnili da se nešto radi u Crnoj Gori, ne na način da se donose odluke mimo Skupštine ili da se bilo što dešava na bilo kojoj teritoriji ukoliko nema saglasnosti lokalne zajednice i institucija - rekao je Nurković.
Duboko vjeruje, kako je kazao, da će od Ulcinjana zavisiti hoće li se tamo realizovati projekat.&nbsp;
- Sve što ne bi bilo u saglasju sa vama, bila bi greška. Mislim da i investitor ne bi radio ništa ako nema saglasnosti lokalne zajednice - stava je Nurković.
Prema njegovim riječima, neusvajanjem sporazuma sa UAE sječe se mogućnost ponude gotovih projekata za razvoj sjevera.
- Ja se nadam da možemo ubijediti investitora da oni mogu biti jednako, ili prilično profitabilni kao projekti na jugu - kazao je Nurković.
<h2>Nimanbegu: Pogrešna procjena da manjine moraju biti u vlasti</h2>
Nimanbegu je rekao da je pogrešna procjena manjina da moraju biti u vlasti.&nbsp;
- Mislim da je to pogrešno, to je moje odgovorno mišljenje kao predsjednika Force. Jer nema dobrog koalicionog dogovora, jer sve ide na paf-paf sistem koji ne prihvatam - istakao je Nimanbegu.
On je objasnio da je danas u Skupštini jer je neko iz Vlade dao Alabaru njegov broj telefona.&nbsp;
- Zašto mislite da je to neko uradio? Mi smo odgovorni ljudi, poznajete me svi kao političara koji teško izgovara teške riječi. Uvijek sam tolerantan za protivnika, u ovom slučaju netransparentnost je tolika da zaslužuje da smo svi na nogama - istakao je Nimanbegu.
Prema njegovim riječima, Spajićeve greške su kolosalne i ugroziće sve. Smatra da ćemo doći u situaciju da će neki entiteti država uzimati zemlju građanima opštine bilo gdje.
- Da li je to dozvoljeno? Pokušavao sam dogovor sa premijerom, ali toga nema - konstatuje Nimanbegu.
<h2>Mugoša: Ovo što se nama dešava je jedan vid ponižavanja</h2>
Predsjedavajući Odbora Boris Mugoša iz Socijaldemokrata (SD) kazao je da se od 28. marta, otkad je Spajić potpisao sporazum, jedan zarez ne može promijeniti.
- Jedno slovo se ne može promijeniti. Ne znam kako Vi tumačite transparentnost? Transparentnost je da razgovaramo prije nego se nešto potpiše. Ovo što se nama dešava je jedan vid ponižavanja - parlamenta, građana i građanski Ulcinja. Treba da smo srećni što razgovaramo o nečemu što ne možemo da promijenimo - saopštio je Mugoša.
On je pitao Spajića da objasni zašto je ovo prvi sporazum o ekonomskoj saradnji koji sadrži kao predmet razvoj nekretnina.
- Objasnite mi kako je razvoj nekretnina ekonomska saradnja. Ja Vam pitam zašto su vam predmet ekonomske saradnje stanovi - naveo je Mugoša.
<h2>Pejović: Da li će ovaj projekat u bilo kom obliku targetirati Luku Bar?</h2>
Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović je pitala da li će ovaj projekat u bilo kom obliku targetirati Luku Bar.
- Luku Bar i te kako moramo da čuvamo. Ne znam da li su kolege svjesne u kakvom trenutku se nalazi svijet... To je jedna tema koja je možda i najvažnija u ovom trenutku - rekla je Pejović.
<h2>Zenka: Svašta slušamo, pa i da NATO helikopteri slijeću iza Solane</h2>
Poslanik Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmed Zenka je osvrnuo se na objašnjenje premijera da iznad Ulcinja kruže helikopteri u kojima se obučavaju mladi pilota.
- Premijer govori o NATO helikopterima... Pa NATO helikopteri slijeću na livadu iza Solane? Moramo svašta da slušamo sa ove pozicije - kazao je Zenka.&nbsp;
Prema njegovim riječima, sve će se svoditi na Ulcinj, navodeći da je i sam Alabar rekao da mu je nuđena Velika plaža.
- Znate li kako je rekao gospodin investitor na privatnom ručku: "Dobio sam tako bezobrazno dobru ponudu da je ne mogu odbiti". Za njih je nezamislivo da se jedna teritorija, u tom obimu da. On još ne može da vjeruje što mu mi nudimo - naglasio je Zenka, poručujući da se u Ulcinju brani građanska Crna Gora.
<h2>Vuković: Nastavak perfidne igre da se Ulcinj napravi gorim nego što jeste</h2>
Izvršni direktor konsultantske kompanije Fidelity consulting Miloš Vuković poručio je predstavnicima Opštine Ulcinj da nisu sami da će ih braniti.
- Branićemo vas kao što smo branili sebe. Ovo je jedan od najvećih udara na jednu opštinu. Ujedinili ste se kao zajednica i jasno rekli da ne želite da se investicija sprovodi na ovaj način - istakao je Vuković.
On je istakao da je posrijedi perfidna igra koja se zove "puštanje PDV-a".
- Izvadio sam podatke iz Poreske uprave. Oporezivi promet u 2024. je 327 miliona eura u Ulcinju, prihod je u 2023. preko 200 miliona eura, dobit firmi preko 16 miliona eura... Jasno je zašto su pustili informaciju da je domaći PDV sedam miliona eura, a nisu stavili da postoji PDV pri uvozu koji je najmanje duplo veći od PDV u zemlji. Nemojte sumnjati da je ovo nastavak perfidne igre da se Ulcinj napravi gorim nego što jeste - ocijenio je Vuković.
Ovo je, ističe on, nastavak brutalnog kršenja crnogorskih zakona. Pitao je zašto se ide u hitnu proceduru kad projekta nema u fiskalnoj strategi gdje nisu predviđene pare za njega.
- Ako nema fiskalne procjene, kako je premijer rekao da će Ulcinj godišnje imati 50 miliona prihoda. Rekao je još goru stvar - da će zemlja imati 500 do 700 miliona eura godišnje od dividendi... To se neće desiti - naveo je Vuković.
<h2>Lika: Sporazum razara prirodne resurse</h2>
Ekološka aktivistkinja iz Ulcinja Zenepa Lika kazala je da je Sporazum Vlade i Ujedinjenih Arapskih Emirata razara prirodne resurse.
Lika je na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet kazala da je ponosna na svaki milimetar države i želi, kako kaže, da je odbrani.
- Kao arhitektica i neko ko se zalaže za zaštitu prostora smatra da ovaj sporazum razara prirodne resurse - ocijenila je ona.
Lika pita zbog čega se žuri.
- Niko mi nije odgovorio na to pitanje. To što premijer ide u Ameriku to ne znači da moramo hitno da odlučimo o budućnosti teritoriji Crne Gore. Ovim sporazumom i pričom da nema ničeg spornog obmanjuje se narod - istakla je ona.
Ona podsjeća da je Velika plaža jedinstveno područje, zaštićeno i prepoznato na međunarodnom nivou.
- To govori da moramo da budemo jako pažljivi kada planiramo bilo kakve kapacitete, pa i hotele - poručila je ona.
Prema njenim riječima, Ulcinjani se osjećaju ugroženim.
- Ulcinjani su sačuvali Veliku plažu, koliko god se trudili da pokažete deponije i devastaciju. Nisu Ulcinjani doveli tu devastaciju, nego je omogućio sistem koji godinama zanemaruje zadatke - stava je Lika.
Ona je rekla da su je savladale emocije i da se plaši vlasti. Potom se obratila poslanici Pokreta Evrope sad Jeleni Nedović, poručujući joj da joj se ne smije.
- Plašim se što ste Vi kao žena poslušni. Ne treba da ste poslušni, već da budete u korist cijele države - poručila je Lika.
Poručila je da neće odustati do vlast ne čuje glas građana.
- Ne damo ni milimetar... Ovo je tek početak naše borbe - zaključila je Lika.
<h2>Dragićević: Za Veliku plažu neće biti problema, ali se bojim za Crnu Goru generalno</h2>
Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević uvjeren je da se na Velikoj plaži neće ništa raditi.
- Stav lokalne zajednice je jako jasan da se ništa ne može raditi bez njihove saglasnosti. Mislim da za Veliku plažu neće biti problema, ali se bojim za Crnu Goru generalno - kazao je Dragićević.
Prema njegovim riječima, danas je uvedena parlamentarna diktatura.
- Tako će sjutra poslanici dići ruku za bilo što, jer se ne glasa po savjesti i logici, nego kako kaže premijer koji je ponizio građane, poslanike, pa i parlamentarnu većinu jer samo on zna kako je došao do investitora i zbog čega se radi ovaj sporazum. A ovaj sporazum se ne radi samo zbog Velike plaže, već najvjerovatnije i zbog Luke Bar, Buljarice, Jaza, Durmitora, jednog dijela Bjelasice, pa će uzeti kome šta bude odgovaralo, a mi ćemo poslije platiti stotine miliona eura da njima dovedemo infrastukturu - ocijenio je Dragićević.
<h2>Nimanbegu: Poslaću Spajića u penziju</h2>
Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu kazao je da je poslato dosta poruka.
- Poruke su bile jasne, nisu bile populističke, nisu bile bajke. Mi smo ovdje da odbranimo jedan napad na našu zajednicu i cijelu Crnu Goru od strane izvršne vlasti, a sada se to prebacuje na zakonodavnu vlast. Taj napad smatram kao diktaaturu države nad zajednicom koja se može desiti svakom. Ovakvim zakonima, gdje se ruši princip podjele vlasti, ugrožava pravo svojine, šteti našem evropskom putu i svima nama - istakao je Nimanbegu.
On je rekao da je zvanično veoma razočaran u Crnu Goru, ali da je ponosan na njene građane.
- Ova poruka se ne šalje samo predsjedniku Opštine Ulcinj, nego svim predsjednicima opštine... Zarekao sam se da ću Spajića poslati u penziju. Njega treba slati u penziju što prije, neka u Singapuru prodaje ono što je zaradio, a ne što moramo ostaviti našoj djeci. On to želi da uradi - poručio je Nimanbegu.

Nimanbegu: Zarekao sam se da ću poslanti Spajića u penziju, neka u Singapuru prodaje ono što je zaradio

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić kazao je da su zaposleni u Skupštini obaviješteni da će raditi do sedam sati ujutro.&nbsp;
- Mislim da je to kršenje njihovih prava. Mislim da je ovo slika i prilika sveokupne situacije da večeras na Veliki petak moramo do sedam ujutro da radimo što radimo. Mislim da ovo nije u redu, kršimo zakon i treba se konsultovati sa predsjednikom Skupštine - rekao je Anđušić na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
Predsjedavajući Odbora Boris Mugoša kazao je da je duboko ubijeđen da će, nakon sjednice tog skupštinskog tijela, rukovodstvo parlamenta odlučiti da nema plenuma.
- Ne postoji niti jedan razlog da mi na neradni dan, na Veliki petak do šest-sedam ujutro donosimo nešto što može sačekati nekoliko dana. Nema nikakvog razloga za hitnost - ocijenio je Mugoša.
T.K.

Anđušić: Zaposlenima u Skupštini rečeno da će raditi do sedam sati, krše im se prava; Mugoša: Ne postoji razlog da usvajamo nešto na neradni dan

Utakmicu za anale i fudbalsku istoriju su večeras odigrali Mančester junajted i Lion u revanšu četvrtfinala Lige Evrope.
Junajted je nakon neviđene drame, produžetaka i dva nevjerovatna preokreta pobijedio na "Old Trafordu" rezultatom 5:4 i plasirao se u polufinale sa ukupnih 7:6.
Lion je gubio 2:0, pa vodio 3:4 do 120. minuta, a onda golovi Kobija Mejnua i Harija Megvajera, za potpunu "ludnicu" na stadionu.
Prvi susret je prije sedam dana završen neriješeno 2:2, a toliko je bilo i večeras poslije regularnih 90 minuta.
Poslije svega Mančester ide na megdan Atletik Bilbau u borbi za finale.
Nakon prvog poluvremena je djelovalo da neće biti dileme oko toga ko ide dalje, ali Junajted je ponovo ispoljio svoje brojne slabosti kada je samo trebalo da mirno "zatvori" meč.
Pitao se samo jedan tim u tom prvom dijelu igre.
Domaćin je silovito krenuo od samog starta i već u 10. minutu je "otključao" francusku ekipu.
Bruno Fernandeš je napravio veliku stvar po desnom boku, prograo Garnaća u kaznenom prostoru, Argentinac se u sjajnom prijemu lopte oslobodio dvojice čuvara i poslao pas u sredinu za usamljenog Ugartea, koji je sa osam metara lako plasirao loptu u mrežu, za 1:0.
U nastavku uvodnog poluvremena kontrola Junajteda i onda još jedan udarac za Lion u prvom minutu nadoknade vremena.
Hari Megvajer je duboko sa svoje polovine poslao dugačku loptu za desnog bočnog Daloa, Portugalac je dobio duel sa Taljafikom i udarcem sa desetak metara, uz pomoć stative, pogodio za 2:0.
Lion se preporodio negde od 65. minuta, stisnuo je domaće i vrlo brzo izjednačio.
Igrao se 71. minut, kada je Almada iz slobodnog udarca ubacio loptu u kazneni prostor Mančestera, uslijedio je pravi "glavomet", a sve se završilo asistencijom prekaljenog rezerviste Lakazeta za Tolisoa, koji je, naravno glavom, sa linije peterca zatresao mrežu, za 2:1.
Samo sedam minuta kasnije "hladan tuš" za veliku većinu navijača na tribinama i gol Taljafika za 2:2, nakon sjajnog prodora Fofane po lijevoj strani i pasa Mejtlanda-Najlsa sa desnog boka.
U 89. minutu je Lion ostao sa desetoricom zbog drugog žutog kartona kapitena Toliosa, ali je izdržao nalete Junajteda u zaustavnom vremenu i odveo ovaj dvomeč u produžetke.
Prvi produžetak je donio jalove napade engleskog velikana, Lion je lako odbijao nalete i onda u 105. minutu kompletirao istorijski preokret.
Lopta je iz zadnje linije Liona išla "kao po loju", a ponovo je agilni Fofana napravio "dar-mar" po desnoj strani. Poslije njegovog trka je lopta stigla do Šerkija i uslijedio je neodbranjiv šut lijevom nogom sa 16 metara, za 2:3.
Nije to bio kraj agonije "crveih đavola". Brutalni Fofana je u 110. minutu još jednom "promiješao" orbambene igrače Junajteda, Luk Šo ga je oborio u kaznenom prostoru, a sudija Šarer pokazao na bijelu tačku.
Iskusni Lakazet nije propustio priliku sa 11 metara i pogodio je za 2:4, i činilo se polufinale Liona.
A onda se desilo nešto neshtatljivo i nešto što može da preokrene modernu istoriju Junajteda...
U 114. minutu faul nad Kazemirom u šesnatercu Liona, penal i gol Bruna Fernandeša, za 3:4.
I to je bio rezultat koji je Lion vodio dalje, krenula je prava opsada njegovog gola, Mančester je sve karte bacio na napad i uspio je da izjednači u 120. minutu.
Kazemiro je "ćušnuo" loptu ka Kobiju Mejnuu, ovaj je napravio lijepu fintu, stvorio sebi idealnu poziciju za šuti dao je gol sa 10 metara, za 4:4.
Svi su se spremali za penale, igračima Liona su se gubili pogledi od šoka, a onda 121. minut i stanje "delirijuma" za domaće fudbalere i navijače.
Iskoristio je Junajted stanje nevjerice kod gostiju i dali im još jedan pogodak.
Ponovo je asistent bio Kazemiro, koji je centrirao sa lijeve strane, Hari Megvajer je u tom ludom finišu glumio centarfora i fantastično ga je odglumio. "Oduvao" je u skoku Nikaitea i glavom iz peterca zatresao mrežu, za 5:4.
Trans je bio na maksimumu, tribine su se zamalo "srušile", a ova noć je postala besmrtna i "zlatnim slovima" upisana u istoriju fudbala.

Utakmica za anale i fudbalsku istoriju: Devet golova i trijumf Junajteda

Ekološka aktivistkinja iz Ulcinja Zenepa Lika kazala je da je Sporazum Vlade i Ujedinjenih Arapskih Emirata razara prirodne resurse.
Lika je na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet kazala da je ponosna na svaki milimetar države i želi, kako kaže, da je odbrani.
- Kao arhitektica i neko ko se zalaže za zaštitu prostora smatra da ovaj sporazum razara prirodne resurse - ocijenila je ona.
Lika pita zbog čega se žuri.
- Niko mi nije odgovorio na to pitanje. To što premijer ide u Ameriku to ne znači da moramo hitno da odlučimo o budućnosti teritoriji Crne Gore. Ovim sporazumom i pričom da nema ničeg spornog obmanjuje se narod - istakla je ona.
Ona podsjeća da je Velika plaža jedinstveno područje, zaštićeno i prepoznato na međunarodnom nivou.
- To govori da moramo da budemo jako pažljivi kada planiramo bilo kakve kapacitete, pa i hotele - poručila je ona.
Prema njenim riječima, Ulcinjani se osjećaju ugroženim.
- Ulcinjani su sačuvali Veliku plažu, koliko god se trudili da pokažete deponije i devastaciju. Nisu Ulcinjani doveli tu devastaciju, nego je omogućio sistem koji godinama zanemaruje zadatke - stava je Lika.
Ona je rekla da su je savladale emocije i da se plaši vlasti. Potom se obratila poslanici Pokreta Evrope sad Jeleni Nedović, poručujući joj da joj se ne smije.
- Plašim se što ste Vi kao žena poslušni. Ne treba da ste poslušni, već da budete u korist cijele države - poručila je Lika.
Poručila je da neće odustati do vlast ne čuje glas građana.
- Ne damo ni milimetar... Ovo je tek početak naše borbe - zaključila je Lika.

Lika: Sporazum razara prirodne resurse, Ulcinjani se osjećaju ugroženim

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.