Pismo šestorice vladika Crkve Srbije/SPC u kojem kritikuju episkopa Šumadijskog Davida Perovića nije motivisano željom da se odbrane studenti koje je, navodno, Perović nazvao "srpskim ustašama", već odgovor na njegove prozivke epsikopa Diseldorfskog Grigorija (Durića), kaže u "Drugačijoj radio vezi" na Anteni M Vladimir Jovanović.
Jovanović, ponajbolji poznavalac crkvenih prilika na ovom prostoru, smatra da nijedan od potpsinika, uključujući i drugopotpisanog Joanikija (Mićovića), neće snositi nikakve posljedice zbog objavljenog pisma, dokle god ne izlaze iz okvira unutarcrkvenih obračuna i ne pominju predsjednika Srbije, a kamo li da traže njegovu ostavku.
- Nikakve oni posljedice neće imati. S tim što će gospodinu Mićoviću malo zatvoriti finansijske slavine. Ali, on se nama nakačio na grbaču, na opštinske i državni budžet Crne Gore... Mislim da nikakvih posljedica neće biti dok ne pomenu V od Vučića - rekao je Jovanović.
Na pitanje da objasni činjenicu da je Joanikije odavno smanjio svoje prisustvo u javnosti, da je čak i njegova retorika manje radikalna nego odmah nakon dolaska na mjesto mitropolita Amfilohija, a da je sve prisutniji i sve radikalniji u nastupima episkop budimljansko-nikšićki, te da li se može zaključiti kako Metodije (Ostojić) postaje ključni čovjek Crkve Srbije /SPC u Crnoj Gori, Jovanović odgovara: "On je ključni čovjek obavještajno-bezbjednosnog sektora susjedne Srbije. On je taj njihov direktno regrutovani i programirani kadar".&nbsp;
Slučaj pisma šestorice vladika je samo "bura u čaši vode", smatra Jovanović i ukazuje na još jedan zanimljiv momenat u prilog tom zaključku. Ne samo da pismo kritike Davida Perovića nije potpisao Metodije Ostojić, nego ni Joanikijev vikarni epsikop.
- &nbsp;Đe je potpis još jednoga epsikopa iz Crne Gore? Pomoćnika gospodina Mićovića, mislim da se preziva Đerković. To je neki momak, '92. godište, koji je studirao malo po inostranstvu, pisao neke anticrnogorske izmišljotine po nekim grčkim portalima... Dakle, ni vikar, pomoćnik Joanikijev to nije potpisao! Hoću da kažem - to je manjina (u Crkvi) - kaže Jovanović.
Prije više od četiri godine, Vladimir Jovanović je u DRV, ipostavilo se do u detalj tačno, predvidio kako će se Crkva Srbije/SPC obračunati sa nasljeđem mitropolita Amfilohija nakon njegove smrti. Ukinut je Episkopski savjet, Joanikije nema titulu arhiepiskopa ni status egzarha Pećkoga trona, a nedavnim izmjenama Crkva Srbije, umjesto trojice, Crkva Srbije/SPC ima 28 mitropolita i skoro 60 episkopa, pa je titula "mitropolita crnogorskog" potpuno devalvirana.
- Gospodin Joanikije Mićović nije ni blijeda sjenka mitropolita Amfilohija. On nema nti njegovu iskustvenost, niti njegovu harizmu... Koliko god sam ja protiv svega što je predstavljao Amfilohije, mislim da je za Crnu Goru odlična stvar što su godpodina Mićovića postavili da bude mitropolit, jedan od 28, ako uključimo i gospodina Perića. Zato te eparhije u Crnoj Gori stagniraju u posljednje tri-četiri godine - naveo je Jovanović.
Takav odnos beogradske centrale Crkve Srbije/SPC prema Mitropoliji crnogorsko-primorskoj ohladio je brojne ovdašnje pristalice te vjerske organizacije od euforije u kojoj su bili prije samo nekoliko godina, ocjenjuje Jovanović.&nbsp;
Nedavnu litiju u Podgorici, međutim, ističe kao primjer i dalje snažne manipulacije vjernicima i to uz pomoć aktuelne vlasti. O tome ko je zaista bio Stefan Nemanja, podsjeća gost DRV, svjedoče zapisi njegovih sinova, uključujući i nepobitnu istorijsku činjenicu da je teritoriju današnje Crne Gore, tadašnju Duklju, osvojio u krvavom pohodu, uništivši sve gradove osim Kotora. Danas se on u Glavnom gradu Crne Gore slavi kao svetac iako "Simeona Mirotočivog" niđe nema u popisu svetih Vaseljenske patrijaršije.
- Jedan okupator ne može poželjeti ništa bolje nego da slavite to što ste rob! Da slavite negaciju sebe, svoga porijekla, svoje istorije. I onda dovedete gradonačelnika Podgorice da tome prisustvuje! Naravno, uz prisustvo ambasadora Srbije. Sa zastavama druge države, Republike Srbije, na čelu te povorke... - kaže Jovanović.
Za Jovanovića "to su bezobrazne, drske laži, to nije samo vrijeđanje inteligencije, to je sramota". Podsjeća da su i posljednja arheološka ispitivanja, prije nekoliko godina, potvrdila da je tzv. "Nemanjin grad" zapravo ostatak srednjevjekovne turske tvrđave.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Jovanović: Joanikije je blijeda sjenka Amfilohija, Metodije je ključni čovjek BIA u Crnoj Gori

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) i Investiciono-razvojni fond (IRF) potpisali su Ugovor za finansiranje projekta Solari 5000+ 70MW, vrijedan deset miliona eura.
Ugovor su potpisali predsjednik Odbora direktora i izvršni direktor EPCG, Milutin Đukanović i Ivan Bulatović, i izvršni direktor IRF-a, Nikola Tripković.
Iz EPCG je saopšteno da je projekat Solari 5000+ 70MW počeo i da je već instalisana snaga od 18,627 MW, odnosno 21,366 MWp.
- Podrazumijeva posredovanje u finansiranju, nabavci i puštanju u rad fotonaponskih sistema domaćinstvima i poslovnim subjektima u Crnoj Gori. Projektom je obuhvaćeno preko 5000 individualnih i 500 pravnih lica, a njegova vrijednost maksimalno može iznositi 82 miliona eura - navodi se u saopštenju.
Đukanović je rekao da je zadovoljan što partner u projektu nastavlja da bude IRF i da se nada da će i u budućnosti zajedno razvijati i brojne druge projekte zelene energije.
- Pobjednik u zelenoj tranziciji će biti onaj koji će moći da sam proizvodi električnu energiju, a svijetla budućnost leži u solarnoj energiji i razvoju obnovljivih izbora energije - smatra Đukanović.
Iz EPCG su rekli da podaci pokazuju da je preko 19 hiljada domaćinstava i pravnih lica iskazalo interesovanje za ovaj projekat.
- EPCG će budućim vlasnicima fotonaponskih sistema obezbijediti popust od deset odsto od ugovorene vrijednosti investicije, što uz dest odsto koji obezbjeđuje Eko-fond, predstavlja čak 20 odsto popusta - naveli su iz kompanije.
Bulatović je istakao da projekat Solari 5000+ 70MW predstavlja značajan iskorak ka energetskoj tranziciji u Crnoj Gori i da je jedna je od najznačajnijih investicija u energetskom sektoru posljednjih četrdeset godina.
On je podsjetio da je prije nekoliko mjeseci sa Eko fondom potpisan sporazum o zajedničkom finansiranju i realizaciji projekta „Solari 5000+ 70MW i istakao da se nada da će udruženim snagama uspješno biti realizovan i ovaj projekat.
- Interesovanje je veliko, a plan je da se počne gradnja sistema kako za domaćinstva, tako i za privredu, pri čemu će biti sve izvedeno u skladu sa tehničkim mogućnostima i zahtjevima budućih korisnika - kazao je Bulatović.
Tripković je kazao da je IRF, kao vodeća institucija u zelenom finansiranju, prepoznao značaj finansijske podrške projektu Solari 5000+70MW u okviru strategije prelaska na zelenu ekonomiju i efikasno korišćenje obnovljivih izvora energije.
- Na ovaj način obezbjeđujemo kontinuitet projekta koji je već ostvario izuzetne rezultate i doprinosimo povećanju korišćenja obnovljivih izvora energije, uvođenju energetski efikasnih mjera i smanjenju troškova za mnoga domaćinstva i mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori - rekao je Tripković.
On je istakao da raduje činjenica da je do sada kroz ove projekte podržano preko tri hiljade domaćinstava i pravnih lica, a da će kreditiranjem projekta ta brojka biti znatno veća.
Predsjednik Odbora direktora IRF-a, Predrag Drecun, koji je prisustvovao potpisivanju Ugovora, naveo je da IRF prepoznaje zeleno finansiranje kao ključnu razvojnu šansu za crnogorsku privredu, ali i pomoć stanovništvu.
- U tom pravcu, kao buduća Razvojna banka, oslanjamo se na institucionalne mehanizme i međunarodno finansiranje kako bi primijenili najbolje prakse državnih razvojnih banaka u podršci održivom razvoju Crne Gore - kazao je Drecun.
Iz EPCG su rekli da su potrošači električene energije u Crnoj Gori, koji ispune uslove neophodne za korišćenje energije sunca, učešćem u projektu, u prilici da od potrošača i kupaca postanu proizvođači električne energije, da proizvode električnu energiju za sopstvene potrebe, a eventualno ostvarene viškove prodaju nacionalnoj elektroenergetskoj kompaniji.
- Potpisivanje ovog ugovora je potvrda da je i prethodni aranžman, vrijedan 30 miliona eura, u potpunosti opravdao visoka očekivanja - navodi se u saopštenju.

500x500

EPCG i IRF potpisali ugovor za projekat Solari 5000+ 70MW vrijedan deset miliona eura

Učenici srednjih škola iz više crnogorskih gradova posjetili su danas kasarnu "Milovan Šaranović" u Danilovgradu.
Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, 130 učenika Gimnazije "Slobodan Škerović" i Srednje ekonomske škole "Mirko Vešović" iz Podgorice, kao i gimnazija iz Nikšića i Danilovgrada, imalo je priliku da se upozna sa radom i karijernim mogućnostima u Vojsci Crne Gore (VCG).
- Domaćini iz Centra za obuku, 1. pješadijskog bataljona i drugih jedinica predstavili su mladima vojnu opremu i naoružanje, kao i svakodnevne zadatke i aktivnosti pripadnika VCG - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je, tokom posjete, demonstrirana akcija helikopterskog spašavanja, prezentovane osnovne prva pomoć, organizovano nadmetanje u orijentiringu – vještini snalaženja u prirodi uz pomoć karte i kompasa.
Iz Ministarstva su rekli da su se učenici oprobali u sportskim aktivnostima,a posjeta je završena zajedničkim ručkom, gdje su srednjoškolci imali priliku da probaju tradicionalni vojnički pasulj.
Učenicima su, kako je saopšteno, predstavljeni i aktuelni konkursi za školovanje na vojnim akademijama u inostranstvu – u Austriji, Italiji, Turskoj i Sjevernoj Makedoniji.
Đacima su prezentovani oglasi i pružene osnovne informacije o uslovima, načinu prijavljivanja i prednostima obrazovanja na ovim prestižnim vojnim institucijama.

Srednjoškolci posjetili kasarnu u Danilovgradu

Fudbaleri Dečića iz Tuzi i barskog Mornara ostvarili su pobjede u prvim utakmicama polufinala fudbalskog Kupa Crne Gore.
Dečić je na stadionu "Mitar Mićo Goliš" savladao Petovac 1:0.
Odlučujući pogodak postigao je Draško Božović u 49. minutu.
Mornar je na Trening kampu Fudbalskog saveza slavio protiv Iskre 3:0, golovima Demira Škrijelja u 8, Jao Jana u 60. i Nikole Vukovića u 64. minutu.
Revanš mečevi na programu su 30. aprila.
Finale Kupa Crne Gore zakazano je za 29. maj.

Pobjede Dečića i Mornara

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavljaju sa postavljanjem dalekovoda u zoni Đurđevića Tare, bez obzira na oštro protivljenje mještana, koje su podržale i lokalne vlasti.
Portalu ETV mještani su dostavili video zapis i fotografije i, kako kažu, ogorčeni su, što ova elektroenergetska kompanija odbija da čuje glas građana i nastavlja da postavlja stubove za viskonaposnki dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja.
Oni su ranije podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj.
Predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka Durmitor Veljko Ostojić nedavno je u izjavi za Televiziju Vijesti pitao - ko je dao dozvolu da se kroz Nacionalni park i zaštićeno područje gradi ovakav dalekovod.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOosf0rC8Ib0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Osim što će ugroziti zaštićeno područje i prirodu, kako biljni, tako i životinjski svijet, mještani su zabrinuti da će dalekovod ozbiljno narušiti i njihovo zdravlje.
Oni su u više navrata blokirali most na Tari u znak protesta, a raniji ministar energetike Saša Mujović obećao im je da će država pokušati da nađe alternativno rješenje i da dalekovod zaobiđe selo.
Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavio je i mogućnost ukopavanja kabla ispod sela, ali umjesto toga, ekipe CGES-a nastavljaju sa postavljanjem stubova.
Javnosti su se nedavno saopštenjem obratili i mladi iz Đurđevića Tare, kako su potpisali reagovanje, s porukom da su odlučni, ne samo da ostanu da žive u selu, već i da se suprotstave gradnji dalekovoda.
Oni su u martu saopštili da su posebno ogorčeni ponašanjem poslovodstva CGES-a.
- Odrasli smo u ovom selu, koje je naš dom, i gdje su naši očevi, đedovi, svojim rukama obrađivali zemlju koju sada nasleđujemo. Naši preci su nam ovu zemlju ostavili u amanet da je čuvamo, poštujemo i štitimo, kao i tradiciju koju su gradili tokom generacija. Zemlja koju obrađujemo nije samo puka imovina, ona je simbol naše prošlosti, identiteta, naše povezanosti sa prirodom i našom istorijom. Svaka njiva, svaki kamen, svaka staza podsjeća nas na živote koji su ovdje vođeni prije nas, i na sve ono što želimo da ostavimo našim budućim generacijama. Uprkos tome, suočavamo se sa prijetnjama koje dolaze od izgradnje 400 kV dalekovoda na postojećoj trasi bespravno izgrađenog 110 kV dalekovoda – saopštili su u martu mladi iz Đurđevića Tare.
Pitali su da li nečiji interes može biti važniji od njihovih života i prava na opstanak u sopstvenoj zemlji, ističući da je dalekovod moguće izgraditi tako što će se zaobići selo.
- Mi nijesmo protiv izgradnje dalekovoda, samo želimo da on ne ide preko naših kuća, voćnjaka, livada, vrtova, izvora vode, pčelinjaka i ostalih pomoćnih objekata, već da se traži rješenje koje neće ugroziti naš život, zdravlje i opstanak u selu, što je i navedeno u predviđenom prostornom planu dalekovoda – saopštili su oni.

(VIDEO) CGES nastavlja sa postavljanjem stubova za dalekovod u zoni Đurđevića Tare, mještani ogorčeni

Zamislite Glavu Zete, poznatu po svojoj raskošnoj prirodi, izvorima i nekadašnjem turističkom sjaju, ponovo živu i pulsirajuću. Zamislite hotel ispunjen gostima, restorane sa lokalnim specijalitetima i šetališta puna ljudi koji uživaju u miru, prije nego što se upute ka Manastiru Ostrog – jednoj od najposećenijih pravoslavnih svetinja Balkana sa oko milion posjetilaca godišnje, piše <a href="https://volimdanilovgrad.me/ostroska-zicara-karta-za-preporod-glave-zete-i-ekonomski-uzlet-danilovgrada/">portal Volim Danilovgrad.</a> Vizija izgradnje žičare Glava Zete – Manastir Ostrog nije samo infrastrukturni projekat; ona je potencijalni katalizator za duboku ekonomsku i turističku transformaciju cijelog Vražegrmačkog kraja i opštine Danilovgrad.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250416180448_a7acead0ad9fed6a550ed15560c0ef782d573fc4ba260c3613c5c31a16dc759d.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250416180448_a7acead0ad9fed6a550ed15560c0ef782d573fc4ba260c3613c5c31a16dc759d" data-rendition-name="original" width="2400" height="1475" loading="lazy" alt="Izvod iz planske dokumentacije"> </figure>  <h2>Glava Zete: Više od polazne stanice</h2> Centralni element ove vizije je revitalizacija Glave Zete kao samostalne turističke destinacije. Ideja nije samo prevesti putnike do Ostroga, već stvoriti razlog da dođu i ostanu na Glavi Zete. Ovo bi podrazumijevalo obnovu ili izgradnju hotela. Nekadašnji hotel i prateći objekti mogli bi doživjeti potpunu rekonstrukciju ili bi se gradili novi, moderni smeštajni kapaciteti. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDRsrkl0Shdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Otvaranje restorana, kafea i barova koji nude autentičnu lokalnu kuhinju i prijatan ambijent, koristeći blagodeti prirode koja okružuje Glavu Zete. Izgradnjom uređenih šetališta, vidikovaca, prostora za rekreaciju, prodavnica suvenira i lokalnih proizvoda Glava Zete bi postala mjesto za odmor, uživanje u tišini, prirodi i čistom vazduhu – idealna baza prije ili poslije posjete manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250416180452_8e658768356d492001e4f4525137abc0f9caa426bb475f5e3512f89c74068006.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250416180452_8e658768356d492001e4f4525137abc0f9caa426bb475f5e3512f89c74068006" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="Glava Zete"> </figure>  Trenutno skromni smeštajni kapaciteti u ovom dijelu opštine postali bi nedovoljni. Projekat bi stimulisao investicije u nove hotele, pansione, apartmane i seoska domaćinstva ne samo na Glavi Zete, već i u okolnim selima Vražegrmačkog kraja, pružajući lokalnom stanovništvu nove izvore prihoda. Bjelopavlićka ravnica, poznata po plodnosti, dobila bi direktno i stabilno tržište na svom pragu. Povećana potražnja restorana i hotela za svježim voćem, povrćem, mesom, mliječnim proizvodima i vinom direktno bi podstakla rast i modernizaciju lokalne poljoprivredne proizvodnje. Prodaja na kućnom pragu i u specijalizovanim prodavnicama na Glavi Zete postala bi svakodnevica. Kombinacija mira i prirode Glave Zete, lakog pristupa svetinji Ostrog i blizina rijeke Zete, stvara jedinstven turistički proizvod. Ovo prevazilazi klasični vjerski turizam i privlači širu publiku: ljubitelje prirode, porodice, one koji traže odmor i relaksaciju, kao i aktivne turiste (planinarenje, biciklizam). Mogu se razviti i ponude koje integrišu posjetu drugim lokalnim znamenitostima. Direktno (žičara, hoteli, restorani) i indirektno (građevina, poljoprivreda, zanatstvo, usluge), projekat bi stvorio značajan broj radnih mjesta za lokalno stanovništvo. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDRsrkl0Shdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>Regionalna iskustva kao putokaz</h2> Pogled na region potvrđuje potencijal. Gold Gondola (Srbija) nije samo prevozno sredstvo do Tornika; revitalizovala je cijelu ponudu Zlatibora, privukla investicije i postala profitabilna. Žičara Kotor-Lovćen otključava ekonomski potencijal manje dostupnog, ali izuzetno atraktivnog područja, integrišući ga u širu turističku ponudu. Slično tome, žičare u Sarajevu (Trebević) ili Tirani (Dajti) pokazale su kako se mogu oživjeti izletišta i kreirati nova ekonomska vrijednost za gradove i okolinu. Projekat žičare Glava Zete – Ostrog definitivno ima moć da bude mnogo više od transportnog rješenja. To je šansa za održivi ekonomski preporod Vražegrmačkog kraja i značajan zamajac za cijelu opštinu Danilovgrad. Ključ leži u pametnom planiranju koje integriše zaštitu prirode, poštovanje duhovnog značaja Ostroga i maksimalno uključivanje lokalne zajednice i privrede. Ako se vizija ostvari na pravi način, mirna Glava Zete mogla bi postati pulsirajuće srce novog, prosperitetnijeg poglavlja za ovaj kraj Crne Gore.

Ostroška žičara: Karta za preporod Glave Zete i ekonomski uzlet Danilovgrada?

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.