Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković je na sastanku sa ambasadorom Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimirom Jukićem istakao da Bosna i Hercegovina može računati na Crnu Goru kao iskrenog partnera u svim integracionim procesima, te da će Crna Gora nastaviti da pruža podršku Bosni i Hercegovini u njenim evropskim i evroatlantskim aspiracijama.
Nurković je primio danas ambasadora Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, Branimira Jukića.&nbsp;
Tom prilikom Nurković je poželio dobrodošlicu ambasadoru Jukiću i zahvalio mu se na posjeti, ističući da ovaj susret, kao i učestali susreti državnih lidera, predstavljaju nastavak kontinuirane saradnje između dvije iskrene i prijateljske države.
Sagovornici su se usaglasili kako je jutrošnje saopštenje potpredsjednika Vlade Crne Gore i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića razjasnilo određene nedoumice koje su se pojavile u posljednje vrijeme i složili su se sa njegovom izjavom kako dobrosusjedski odnosi mogu postojati samo ukoliko su institucionalni i počivaju na međusobnom uvažavanju, poštovanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta što podrazumijeva i puno međusobno poštovanje Ustava i zakona kao i odluka državnih organa i sudova.
Takođe, potpredsjednik Skupštine je istakao da Crna Gora ostaje posvećena produbljivanju odnosa sa Bosnom i Hercegovinom na svim nivoima, naročito u oblasti međudržavne i parlamentarne saradnje.
Jukić zahvalio se na srdačnom prijemu i izrazio zadovoljstvo ovim susretom.&nbsp;
On je naglasio iskrenu podršku Bosne i Hercegovine Crnoj Gori na njenom evropskom putu, te istakao važnost što skorijeg ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, čime bi i Bosna i Hercegovina imala dodatni podstrek ka evropskim integracijama.&nbsp;
Takođe, Jukić je naglasio značaj članstva Crne Gore u NATO savezu, što donosi dodatnu stabilnost regionu i predstavlja benefit i za Bosnu i Hercegovinu, koja takođe teži priključenju ovom savezu.
Tokom sastanka poseban fokus stavljen je na dodatnu saradnju parlamenata dvije države, jačanje međusobnih odnosa i unapređenje razmjene studenata, s ciljem njihovog usavršavanja na prestižnim univerzitetima u obje zemlje.
Na kraju sastanka, sagovornici su razmijenili informacije o planiranim budućim uzajamnim posjetama i naglasili značaj međusobne podrške u očuvanju stabilnosti i jačanju dobrosusjedskih odnosa između Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nurković sa Jukićem: Crna Gora će nastaviti da pruža podršku BiH u njenim evropskim i evroatlantskim aspiracijama

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore, Nikola Camaj, tokom drugog dana boravka u Albaniji posjetio je Tiranu i Valonu, gdje je tokom sastanaka sa visokim zvaničnicima govorio o mogućnostima ekonomske saradnje, ali i uspostavljanju brodske linije Bar-Valona, saopšteno je iz kabineta potpredsjednika Skupštine.
Camaj se sreo sa zamjenicom gradonačelnika Tirane, Anuelom Ristani, i tom prilikom se zahvalio gradu Tirani na investicijama u Crnoj Gori, s posebnim naglaskom na projekte realizovane u opštini Tuzi, kao i o mogućnostima jačanja saradnje Tirane i crnogorskih opština, posebno na nivou glavnih gradova, s ciljem podsticanja ekonomskog razvoja i infrastrukturnih ulaganja, saopšteno je iz kabineta potpredsjednika, a kako ističu, poseban akcenat stavljen je na unaprjeđenje kulturne i turističke povezanosti, kao i na razmjenu iskustava u oblasti urbanog razvoja.
- Nakon Tirane, potpredsjednik Camaj nastavio je službenu posjetu sastankom u Valoni sa gradonačelnikom ovog grada, Ermalom Drelom. Sastanak je protekao u prijateljskom i konstruktivnom duhu, uz obostrano izraženu spremnost za jačanje saradnje Crne Gore i Albanije, posebno na lokalnom nivou. Tokom razgovora, posebna pažnja posvećena je mogućnostima ekonomske saradnje, s fokusom na razvoj infrastrukturnih projekata i unaprjeđenje poslovnog ambijenta koji bi podstakao investicije s obje strane granice- navodi se u saopštenju.
Kako iz Camajevog kabineta poručuju, razmatrane su i inicijative za jačanje turističke povezanosti crnogorske i albanske obale, s ciljem kreiranja zajedničkih turističkih ponuda koje bi doprinijele privlačenju većeg broja posjetilaca i produženju turističke sezone.
- Potpredsjednik Camaj je naglasio značaj uspostavljanja brodske linije Bar–Valona, ističući da bi takva inicijativa doprinijela unaprjeđenju regionalne povezanosti, razvoju turizma i jačanju ekonomske saradnje dvije države- dodaje se u saopštenju.
Sagovornici su se saglasili da bliska saradnja gradova i regija može značajno doprinijeti boljem povezivanju privrednih subjekata, ali i jačanju kulturnih i društvenih veza.
Službenu posjetu potpredsjednik Camaj završio je susretom u Valoni sa potpredsjednikom Parlamenta Republike Albanije, Bledarom Čučijem.
- Tokom sastanka razgovaralo se o izbornim sistemima i izbornom zakonodavstvu u obje države, uz razmjenu iskustava i dobrih praksi s ciljem unaprjeđenja demokratskih procesa. Poseban akcenat stavljen je na transparentnost izbornih procedura i jačanje povjerenja građana u izborni proces. Sagovornici su istakli važnost regionalne saradnje i međuinstitucionalnog dijaloga, koji doprinosi stabilnosti i evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana- kazali su iz Camajevog kabineta.
Iz kabineta potpredsjednika Camaja ističu da je ova posjeta još jednom &nbsp;potvrdila posvećenost Crne Gore i Albanije jačanju bilateralnih odnosa, razvijanju saradnje na različitim nivoima i produbljivanju veza između institucija i lokalnih zajednica u obje države.
Istakli su i da je u okviru posjete, potpredsjednik Camaj organizovao &nbsp;kratak susret I sa nekoliko naših studenata koji studiraju u Tirani.
Na sastancima potpredsjednika Camaja tokom službene posjete Republici Albaniji prisustvovala je i ambasadorka Albanije u Crnoj Gori, Nj.E. Žaklina Peto.

Camaj u Albaniji: Podsticati regionalnu saradnju, uspostavljanje brodske linije Bar-Valona pomoglo bi turizam i ekonomiju obije države

Režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni za 11. i 12. maj 2025. godine na lokalnom putu Ostrog – Ždrebaonik biće izmijenjen iz pravca Manastira Ostrog ka Manastiru Ždrebaonik, počev od sjutra od 9 sati do nedjelje do 19.00 sati.
Rješenje je juče donio Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj Opštine Danilovgrad.
- Privremena izmjena režima saobraćaja za ova dva dana donesena je Rješenjem, na osnovu zahtjeva Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad, a zbog očekivane pojačane frekvencije saobraćaja na navedenom lokalnom putu tokom obilježavanja vjerskog praznika - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Sjutra i prekosjutra izmjena saobraćaja na lokalnom putu Ostrog – Ždrebaonik

Akcija čišćenja nepodobnih, koju su u policiji započeli funkcioneri Demokrata Alekse Bečića, prenijela se i na Službu zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorica. I sve se izvodi po istom modelu i sa istim političkim motivima kao što to izvode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. &nbsp; Operacija je jednostavna a vrlo – mimo zakona odstranjuju se ili degradiraju iz službe politički nepodobni, da bi se postavili partijski poslušnici. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509140548_413a54361ee8c78ac45f610db4bfa4a9eb67f22f387c5d66a6916edf19bf18ba.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250509140548_413a54361ee8c78ac45f610db4bfa4a9eb67f22f387c5d66a6916edf19bf18ba" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="NA POLITIČKOM ZADATKU:: V.d. načelnika Službe spašavanja Zdravko Blečić"> <figcaption>NA POLITIČKOM ZADATKU:: V.d. načelnika Službe spašavanja Zdravko Blečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  KAD NAČELNIK ,,NACILJA” VATROGASCA U odnosu na policiju, razlika je samo u ljudima koji sprovode čistke. Ključni čovjek koji sprovodi diskriminaciju i mobing u Službi zaštite i spašavanja Podgorice je vršilac dužnosti načelnika Službe zaštite i spašavanja - Zdravko Blečić. &nbsp; Na udaru su svi oni koji misle svojom glavom. Ipak, specijalne mjere se preduzimaju prema ljudima koji se izjašnjavaju kao Crnogorci i kadrovi za koje Blečić smatra da su u službi zahvaljujući bivšem komandiru Goranu Jankoviću. Upravo zbog političkog obračuna sa Jankovićem, pokrenuo više postupaka protivzakonite degradacije više vatrogasaca. &nbsp; Na Blečićevoj meti našao se, kažu izvori Televizije E, i Blagoje Janjušević jedan je od iskusnijih vatrogasaca koji je obavljao poslove vatrogasca-spasioca nakon &nbsp;specijalističke obuke. Blečić je - bez obzira na stečeno radno pravo, završenu obuku za vatrogasca i iskustvo, Janjuševiću &nbsp;uručio rješenje - referenta. Po sistematizaciji, referent obavlja administrativne poslove na dostavi službene pošte. &nbsp; I tako na početku protivpožarne sezone, kad nedostaje obučenih vatrogasaca, Blečić politički nepodbne raspoređuje na mjesta referenata, kako bi progonio ljude smanjujući im plate samo zato sto poštuju državu u kojoj žive i izjašnjavaju se kao Crnogorci. Dokaz protivzakonitog djelovanja Blečića jeste i nedavna odluka Vladine komisije za žalbe. Odlučujući po žalbi Janjuševićevog advokata, Komisija je poništila je rješenje vršioca dužnosti Blečića. &nbsp; Ali, to neće zaustaviti Blečića: od kako ga je bivša gradonačelnica progonio je više obučenih i iskusnih vatrogasaca koji su, osim složenih poslova u Podgorici, ali i širom Crne Gore, učestvovali u humanitarnim akcijama u inostranstvu, poslednji put za vrijeme razornog zemljotresa u Turskoj. Osim žalbi na nezakonita rješenja, progonjeni spremaju preko advokata i tužbe za mobing i diskriminaciju Osnovnom sudu u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509150512_268b8f32250774c8068946ff5fd738d80a968a6a8a2bc6419b903aaa01f4bbf7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250509150512_268b8f32250774c8068946ff5fd738d80a968a6a8a2bc6419b903aaa01f4bbf7" data-rendition-name="original" width="821" height="730" loading="lazy" alt="UZALUDNA UPOZORENJA: Vladina komisija poništila je drugu odluku o razrješenju Gorana Jankovića"> <figcaption>UZALUDNA UPOZORENJA: Vladina komisija poništila je drugu odluku o razrješenju Gorana Jankovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  KOMISIJA UTVRDILA NEZAKONITOSTI &nbsp; I odmah se može znati ishod – svi će dobiti sporove na sudu. Prije svega zato što se Zdravko Blečić nezakonito nalazi na čelu Službe spašavanja i zaštite.&nbsp; ,,Razlozi za uručivanje Rješenja o razrješenju su nejasni i ne upućuju na odluku u dispozitivu. Prvostepeni organ prekid postupka razrješenja opravdava vođenjem disciplinskog postupka protiv imenovanog, a po nalaženju Komisije, rješenje je valjalo poništiti i predmet vratiti na ponovni postupak i odlučivanje. Ovo je citat iz odluke Komisije za žalbe Vlade Crne koja je 26. decembra prošle godine poništila rješenje bivše gradonačelnice Podgorice Olivere Injac o smjeni Gorana Jankovića. Od oktobra 2023. godine, kada je Injac prvi put smijenila čelnika Službe spašavanja, čak tri puta je Komisija Vlade Crne Gore poništavala smjenu Jankovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509150512_e04514f5534043d1ca72981a4724e7b3a9f17d42c9d53b02bd1e716a4c8364b9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250509150512_e04514f5534043d1ca72981a4724e7b3a9f17d42c9d53b02bd1e716a4c8364b9" data-rendition-name="original" width="959" height="576" loading="lazy" alt="NA METI OD OKTOBRA 2023: Goran Janković, tri puta nezakonito smijenjeni načelnik"> <figcaption>NA METI OD OKTOBRA 2023: Goran Janković, tri puta nezakonito smijenjeni načelnik(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Olivera Injac se svakako neće mnogo sjekirati zbog svega: nedavno je premijer Spajić predložio za ambasadorku u Belgiji i već je mislima u Briselu. Ali i dok nije raspoređena u diplomatiju, Injac je, još kao ministarka odbrane, bila pod zaštitom. Svojevremeno je čak u televizijskom intervjuu priznala da je, citiramo, ,,malo kršila Ustav”, ali Specijalno tužilaštvo je ostalo bez reakcije. &nbsp; Hoće li i Zdravko Blečić imati zaštitu ,,postavgustovske vlasti”? Gradonačelnik Saša Mujović je najavio njegovu smjenu jer je, kako je rekao, Blečić, dok je bio rukovodilac, ,,velike podjele unutar Službe”. &nbsp; To, međutim, ne znači da će Blečić tako lako otići sa sadašnje pozicije. Administracija Službe spašavanja i zaštite kao da nije čula, ili nije željela da čuje, riječi gradonačelnika Mujovića. Uprava za zaštitu imovinsko-pravnih interesa Glavnog grada 28. marta je tražila od Gorana Janković u predmetu – razrješenja komandira Službe zaštite i spašavanja. – sve sa namjerom da mu se opet uruči Rješenje o razrješenju. &nbsp; Da li je u pitanju igra gluvih telefona ili je adminstracija Glavnog grada, koju kontroliše parlamentarne većina Andrije Mandića, riješila da ponovo instalira, ponovo nezakonito, Zdravka Blečića na čelnu poziciju Službe spašavanja – nije poznato. &nbsp; Ali da sve dobija tragikomične obrise, to je sigurno. Zaštitnici pravnih interesa Glavnog grada sprovode proceduru razrješenja iako je čovjeku istekao načelnički mandat istekao &nbsp;– 28. februara ove godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509150524_088456545e07516e71ec9510609163eb448fbaa310983675cf045133bdacc33b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250509150524_088456545e07516e71ec9510609163eb448fbaa310983675cf045133bdacc33b" data-rendition-name="original" width="1488" height="1081" loading="lazy" alt="RUGANJE ZAKONU: Dokaz da je Goranu jankoviću 28. februara ove godine istekao četvorogodišnji mandat"> <figcaption>RUGANJE ZAKONU: Dokaz da je Goranu jankoviću 28. februara ove godine istekao četvorogodišnji mandat(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  PRAVNI PARADOKSI Obavještavam ovlašćeno lice da sam pozvan da se izjasnim u ispitnom postupku za ponovno razrješenje a pri tom niko nije vodio računa o Rješenju broj 01-018/20 od 27.02.2020. godine, kojim se reguliše moj radnopravni status i koje je nakon svih odluka Komisije za žalbe bilo na pravnoj snazi tokom čitavog ovog perioda. &nbsp; Goran Janković je imenovan za komandira Službe spašavanja i zaštite 27. februara 2020. godine, što znači da mu je četvorogodišnji mandat zaista istekao iako ej od odktobra 2023. godine stalno smjenjivan. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509150516_df28a3b001d9552b2dbb7b31be437894ff261c46eaa5e77da0b44f611fec13b7.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250509150516_df28a3b001d9552b2dbb7b31be437894ff261c46eaa5e77da0b44f611fec13b7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="PATENTIRALI OBRAZAC ZA ČISTKE: Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović"> <figcaption>PATENTIRALI OBRAZAC ZA ČISTKE: Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ipak, samozvani stručnjaci iz Glavnog grada namjerili su da ga razriješe četvrti put, po svaku cijenu. Čak i kad Janković više nije načelnik, što je zasita pravni novitet. Ali i potpuno ruganje principu pravne države. &nbsp;&nbsp; Ali, nije novitet u praksi ,,avgustovske većine”. Opisane nezakonite akcije obračuna sa političkim neistomišljenicima zaista su ponavljanje matrice političkih čistki koje Demokrate - preko Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića - mjesecima sprovode u policiji.&nbsp; Sad vidimo da se akcija ,,Značka” iz policije prenijela, poput neke zarazne bolesti, i na institucije Glavnog grada. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Ima li spasa za politički nepodobne u Službi spašavanja i zaštite?

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je na 28. Evroazijskom ekonomskom forumu poručio da treba uputiti alarmantan poziv na odgovoran politički dijalog, jer, kako je rekao, sa tog nivoa politike deriviraju se ili rješenja ili impulsi novog haosa. Evrovizijski ekonomski forum održan je 7. i 8. maja u Istanbulu, a Đukanović mu je prisustvovao na poziv Akana Suvera, predsjednika Marmara fondacije koja je obilježila 40-togodišnjicu osnivanja. Đukanović je učestvovao na završnom panelu „Dijalog globalnih lidera“ čija je tema bila „Mirna rješenja, obnova mira“, zajedno sa bivšim predsjednicima Turske Abdulahom Gulom, Albanije Bamirom Topijem, Slovenije Borutom Pahorom, Rumunije Emilom Konstantinesku, Sjeverne Makedonije Đorđom Ivanovim, Tunisa Moncefom Marzouki, Hrvatske Ivom Josipovićem i Stjepanom Mesićem, Moldavije Petrom Lučinskim i Češke Vaclavom Klausom. Na panelu je govorio i američko-turski nobelovac Aziz Sandžar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509150520_3393c5cfd942b972c764ea5ea0676c43c0a6f7b6c78d99763dc0caae6a68c6a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250509150520_3393c5cfd942b972c764ea5ea0676c43c0a6f7b6c78d99763dc0caae6a68c6a5" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Milo Đukanović u Istanbulu"> <figcaption>Milo Đukanović u Istanbulu(Photo: Milo Đukanović office)</figcaption> </figure>  On je na početku izlaganja istakao značaj pobjede nad fašizmom čiju 80-togodišnjicu obilježavamo, kao i Dan Evrope 75 godina nakon usvajanja Šumanove deklaracije, i u tom kontekstu podsjetio da je crnogorski narod 13. jula 1941. godine prvi podigao opštenarodni oružani ustanak u Evropi.&nbsp; Govoreći o aktuelnim dešavanjima, apostrofirao je najveći ratni sukob u Evropi, i to između Rusije u Ukrajine, čiji su se narodi zajedno herojski borili protiv fašizma i presudno doprinijeli toj velikoj svjetskoj pobjedi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509150520_774b577dbfa9bea8c6acdec747e3c80366ee0c532d96957313f84d23f886cf93.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250509150520_774b577dbfa9bea8c6acdec747e3c80366ee0c532d96957313f84d23f886cf93" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Milo Đukanović u Istanbulu"> <figcaption>Milo Đukanović u Istanbulu(Photo: Milo Đukanović office)</figcaption> </figure>  - Nažalost, tom sukobu koji traje već četvrtu godinu ne nazire se kraj. Istovremeno, imamo rat u Gazi i grozimo se kako vojska države čiji je narod najviše stradao u Drugom svjetskom ratu, već drugu godinu, u neizbježnoj borbi protiv terorističke organizacije Hamas, ubija na hiljade palestinskih civila, pretežno djece i žena - podsjetio je Đukanović. Ističući da je politici kao djelatnosti potrebna ozbiljnost, odgovornost i dostojanstvo, i da je svijetu potrebna politička normalnost, Đukanović je naglasio da je i sa ovog foruma potrebno uputiti alarmantan poziv na odgovoran politički dijalog, jer sa tog nivoa politike deriviraju se ili rješenja ili impulsi novog haosa. Đukanović je u Istanbulu imao i brojne bilateralne susrete sa učesnicima Foruma, a posjetio je i udruženje Bošnjaka u Istanbulu „Bosna-Sandžak“ na poziv predsjednika Refika Akova Sijarića.

Đukanović: Uputiti alarmantan poziv na odgovoran politički dijalog jer sa tog nivoa proizilaze rješenja ili impulsi novog haosa

Ljekari Centra za hematologiju Interne klinike Kliničkog centra (KCCG) primijenili su prvi put u Crnoj Gori inovativnu biološku terapiju bispecifičnog monoklonskog antitijela kod dva pacijenta, saopšteno je iz KCCG.
Navodi se da je primjena bispecifičnog monoklonskog antitijela još jedan iskorak u primjeni savremenih medicinskih procedura u liječenju najkompleksnijih pacijenata, posebno onih sa malignim oboljenjima. 
 
- Naši hematolozi su, prvi put u Crnoj Gori, primijenili i inovativnu biološku terapiju kod dva pacijenta - kaže se u saopštenju.
Iz KCCG su kazali da je u pitanju primjena bispecifičnog monoklonskog antitijela koje je pacijentu muškog pola, starom 65 godina, dato kao treća terapijska opcija kod refraktorno/relapsirajućeg (R/R) difuznog B krupnoćelijskog nehočkinskog limfoma.
Kako je saopšteno, u drugom slučaju to antitijelo je primijenjeno kod pacijentkinje sa multiplim mijelomom, a kod koje je prethodno u dva navrata urađena transplantacija matičnih ćelija na 
Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu.
- U oba slučaja primjena bioloških ljekova je protekla bez izraženih neželjenih efekata - kaže se u saopštenju KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove su istakli da transplantacija matičnih ćelija i primjena biološke terapije predstavlja ključni napredak u modernoj medicini, pružajući novu nadu pacijentima s teškim bolestima.
- Centar za hematologiju KCCG-a je na ovaj način značajno unaprijedio svoje metode liječenja a crnogorski zdravstveni sistem svrstao u dio globalnog trenda u primjeni najnovijih tehnologija u borbi protiv raka - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da ta terapija, zahvaljujući prethodnom odobrenju nadležnih komisija Ministarstva zdravlja, donosi nove mogućnosti u liječenju pacijenata sa određenim vrstama malignih oboljenja.
- Bispecifična antitijela predstavljaju revolucionarnu medicinsku inovaciju koja značajno poboljšava efikasnost terapije i potencijalno smanjuje nuspojave u poređenju sa tradicionalnim pristupima - pojasnili su iz KCCG.
Oni su istakli da ta terapija djeluje na način da istovremeno prepoznaje i povezuje dva različita molekula, omogućavajući snažniji imunološki odgovor i precizniji napad imunog sistema na tumorske ćelije.
Kako se navodi u saopštenju, prvu primenu bispecifičnih antitela u Crnoj Gori izveli su samostalno hematolozi Interne klinike.
- Ovaj korak predstavlja značajan pomak u naporima naših stručnih timova da se pacijentima sa malignim bolestima obezbijedi najsavremeniji i najsigurniji tretman - kazali su iz KCCG.
Taj tretman, kako su naglasili, pruža novu nadu, ali i pokazuje da Crna Gora prati globalne medicinske trendove.
- Vjerujemo da će ova terapija imati značajan uticaj na liječenje pacijenata sa specifičnim vrstama raka, uključujući hematološke i solidne tumore, pružajući im bolju šansu za oporavak i duži životni vijek - naveli su iz KCCG.
Prema njihovim riječima, ta terapija je već pokazala obećavajuće rezultate u mnogim zemljama širom svijeta, a njena primjena u Crnoj Gori je veliki korak ka unaprjeđenju zdravstvene zaštite u zemlji.

Hematolozi KCCG prvi put primijenili inovativnu biološku terapiju

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Iako se čelnici demokrata Aleksa Bečić i Boris Bogdanović hvališu preko društvenih mreža da uspješno čiste policiju od kriminalaca u njoj, podaci o postavljenju partijskih uhljeba i preletača razotkrivaju teške, razarajuće posljedice stranačke kadrovske kombinatorike. SPECIJALAC ZA SPECIJALNE NAMJENE Slučaj Miloša Pekovića, imenovanog posljednjeg dana prošle godine za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije, pokazuje kako partijski vojnici skrivaju nepočinstva unutar sektora bezbjednosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689" data-rendition-name="original" width="1600" height="1219" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Početkom 2021. godine Miloš Peković je bio najniži starješina, pomoćnik komandira stanice policije za bezbjednost saobracaja u Centru bezbjednosti Podgorica. Po dolasku na vlast Ure, kasnije i Demokrata, Peković se odmah novim partijskim moćnicima stavio na raspolaganje. Napredovao je ekspresno: preskočio je više nivoa i policijskih zvanja, uvijek ispunjavajući želje lidera partija koje su ga postavljale na rukovodeće pozicije u policije. Aprila 2021. godine Peković je postavljen za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Sektora posebne namjene. Tom sektoru pripadaju Specijalna jedinica, Posebna jedinica policije, kao i jedinica koja se bavi zaštitom štićenih ličnosti i štićenim objektima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića"> <figcaption>RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  MANDIĆEV ZAŠTITNIK&nbsp; Stoga je Peković i po funkciji koju obavlja znao da Danilo Mandić odavno obezbjeđuje - privatno a protivzakonito strica Andriju Mandića - predsjednika Skupštine Crne Gore. Međutim, Peković nije dao da se o tome raspravlja na kolegijumima njegovog sektora i da se oko toga postupa po proceduri. Tako je kršen zakon: bezbjednosno-interesantna osoba i čovjek sa podebljim dosjem Danilo Mandić je – prema informacijama Televizije E – imao ugovor o djelu i na raspolaganju službeno vozilo Skupštine Crne Gore. Ko je kriv za skandalozni bezbjednosni propust? Nema ni traga od istrage. I ne treba očekivati da će bilo ko od policijskih starješina postavljati nezgodna pitanja jer su na bitne pozicije Demokrate postavile sebi lojalne ljude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević"> <figcaption>PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,NAŠI LJUDI”&nbsp; Željko Pavićević je još jedan je od preletača iz DPS-a, prvo u Uru Dritana Abazovića, potom u Demokrate Alekse Bečića. Aktuelni komandant Protivterorističke jedinice policij (PTJ) kadrovski je izbor Duška Stijepovića, poslanika Demokrata.&nbsp; Kad je Lazar Šćepanović postavljen za v.d. direktora Uprave policije, na zahtjev Demokrata došlo je do kadrovskih rotacija: Miloš Peković sa mjesta komandanta PJP ide na poziciju v.d. pomoćnika direktora kojU je pokrivao Miloš Rakonjac. Istovremeno, Rakonjac, čija je uloga ogromna u skandaloznom ponašanju policije septembra 2021. prilikom ustoličenja Joanikija Mićovića, postaje komandant Specijalne jedinice. A Pekovićevo mjesto zauzima – Pavićević. Tako su Demokrate izgradile mrežu lojalnih policijskih službenika.&nbsp; Sve ove veze funkcionera Demokrata sa policijskim službenicima razotkrivaju motive čistke politički nepodobnih u policiji: bilo je potrebno ukloniti profesionalce, da bi se doveli partijski lojalni ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić"> <figcaption>SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TEST LOJALNOSTI A za održavanje lojalnosti čelnika u policiji, ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović – po uputstvima Alekse Bečića I Borisa Bogdanovića - koriste efikasno sredstvo: najveći dio rukovodioca dobili su rješenja za vršioca dužnosti. Prema zakonu, policijski službenik može biti imenovan na poziciju vršioca dužnosti samo dva puta po šest mjeseci. Što će reći da u tih 12 mjeseci Demokrate koje upravljaju bezbjednosim sektorom očekuju apsolutnu poslušnost. Zato su neka od ključnih imenovanja i bila u formatu – vršioca dužnosti. Kao neka vrsta testa lojalnosti. O tome govore i neki podaci: Lazar Šćepanović imenovan je 16. decembra 2024. godine za vršioca dužnosti direkztora Uprave policije. Sredinom janura ove godine Velimir Furtula je postavljen za v.d., pomoćnika direktora policije Sektora borbe protiv kriminala. Milošu Rakonjcu je 7. septembra 2024. produženo v.d. stanje, baš kao i Milutinu Vasiljeviću, načelniku granične policije i načelniku Draganu Goroviću.&nbsp; Upravo ovi podaci otkrivaju kako Demokrate drže pod kontrolom policijske službenike: oni koji budu poslušni, koji izvršavaju komande čuvenog dvojca Bečić- Bogdanović - na kraju će dobiti trajni raspored.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528" data-rendition-name="original" width="1080" height="545" loading="lazy" alt="LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović"> <figcaption>LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAGRADE ZA LOJALNOST &nbsp; Prvi koji je prošao kvalifikacije i test bespogovorne odanosti je Lazar Šćepanović. Aktuelnom vršiocu dužnosti direktora Uprave policije ističe drugi šestomjesečni mandat 16. juna. Ali za njega nema zime. ,,Nemam dileme da će, saglasno zakonu, ministar Šaranović predložiti da gospodin Šćepanović nastavi ovu misiju - kazao je juče potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ispovijedajući se na Gradskoj televiziji. &nbsp; Tako će Lazar Šćepanović - koji 1. januara ove godine, sa stotinu policajaca, nije mogao na Cetinju da nađe i uhapsi krvoloka Aca Martinovića, koji je komandovao skandalozno neuspješnom akcijom potrage za Alijom Balijagićem – i koji danas komanduje nezakonitim čistkama u policiji - biti nagrađen direktorkom pozicijom u višegodišnjem mandatu.&nbsp; To je poruka i drugim koji su na privremenim pozicijama: poslušnost se isplati, naročito kad slušaju anređenja Demokrata. A da li se tako postiže efikasnost policije? To očito nikoga iz sadašnje vlasti nije briga.

,,V.D. STANJE” – šifra Demokrata za disciplinovanje policijskog kadra

Nakon jučerašnjeg teatralnog nastupa dotičnog (ministara unutrašnjih poslova Danila Šaranovića) ostali smo svi duboko potrešeni. Nema granica u gaženju porodica koje su izgubile najmilije 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025, kazala je sestra ubijenog na Medovini, Maja Ljiljanić-Popović.
Podsjetimo, Šaranović je juče u Skupštini odgovarao na pitanja poslanika, a neka od njih ticala su se i dvije tragedije na Cetinju.
Šaranović je, smatra ona, možda najjadnija osoba koja je sjedjela u jednoj od fotelja, a dodaje „konkurencija je velika“.
- Ne zanima nas konkurencija za foteljama, za nas su svi jednaki, nismo se ostrvili na lično njegovu partiju, vrednujemo ljude onako kako su radili - rekla je Ljiljanić-Popović.&nbsp;
Često se pita, navodi ona, kako te ljude nije sramota.
- Onda shvatim da oni nemaju osjećanja, integritet, ljudskost, oni nemaju osjećaj sramote i odgovornosti - kazala je Ljiljanić-Popović.