Vlada je za samo dvije godine mandata opredijelila značajan iznos sredstava za namirenje potraživanja bivših radnika, saopštila je ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić i dodala da taj resor sistematično pristupa rješavanju te problematike.
Ona je u odgovoru na poslaničko pitanje, podsjetila na rezultate trenutne Vlade, u pravcu rješavanja pitanja zaostalih potraživanja bivših radnika.
Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar pitao je Nišić da li podržava donošenje zakona kojim će se finansijski obeštetiti svi bivši zaposleni državnih preduzeća koja su pošla u stečaj i da li je sada red da se poslije bivših zaposlenih u metalskoj, rudarskoj, drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji, ispravi nepravda i prema svim drugim bivšim radnicima, bez izuzetka.
- Svjesni da svi podnosioci zahtjeva traze isključivo ono što su svojim radom zaslužili, opravdano se nameće pitanje - kako je moguće da ovakav pravedan odnos prema bivšim zaposlenima nijesu pokazali i oni koji su bili ključni činioci prethodnih vlada - pitala je Nišić.
Ona smatra da je važno ukazati na odgovornost prema održivosti javnih finansija i poštovanju principa pravedne raspodjele sredstava, te da to mora predstavijati osnovni princip i kodeks političkog djelovanja svih donosilaca odluka u svim granama vlasti.&nbsp;
- Polazeći od jasnih smjernica o nužnosti očuvanja održivosti javnih finansija i pažljivog planiranja budućih koraka ka realnim i mogućim isplatama osnovanih potraživanja, ovo Ministarstvo je sistematično pristupilo rješavanju predmetne problematike - navela je Nišić.&nbsp;
Ona je ocijenila da su u tom procesu poštovani principi vlade i kolektivnog odlučivanja, ali i iskazano duboko uvažavanje prema građanima.
Nišić je podsjetila da je u cilju povezivanja beneficiranog radnog staža Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, sa predstavnicom sindikata Kombinata aluminijuma (KAP) i Fondom rada zaključilo sporazum kako bi radnici ostvarili pravo na starosnu penziju. Navedeno pravo do sad je ostvarilo 29 bivših radnika.&nbsp;
- Izvršena je isplata priznatih, a neisplaćenih potraživanja u cjelosti za 88 penzionera KAP-a, u iznosu od 1,15 miliona EUR, u skladu sa presudama suda po osnovu naknade štete na ime manje uplaćenih doprinosa za PIO - navela je Nišić.&nbsp;
Ona je podsjetila da su zaključeni sporazumi kako bi bivši radnici metalsko rudarskog sektora mogli da ostvare pravo na penziju. To se odnosi na bivše radnike Tosčelika, Radventa, Minel Promonfa iz Nikšića i Bumech-a Crna Gora, a u pitanju je oko 30-ak radnika.&nbsp;
- Riješeno je pitanje bivših radnika IMO Košuta Cetinje koji se odnose na isplate zaostalih zarada za 699 radnika, preko Fonda rada. Nakon gotovo 30 godina od otvaranja stečaja, bivsi zaposleni su decembra prošle godine ostvarili svoja zaostala potraživanja, prilikom čega su isplaćena sredstva u iznosu od 2,52 miliona eura. Do danas je isplaćeno gotovo 2,6 miliona eura za 720 radnika Košute, a u toku je postupak za još 48 zahtjeva - precizirala je Nišić.&nbsp;
Bivšim zaposlenima firme „Radoje Dakić", tokom prošle godine isplaćeno je ukupno 15,73 miliona eura.&nbsp;
- Od februara Fondu rada podnijeto je 320 zahtjeva za isplatu zarada bivših zaposlenih Rudnika boksita, po osnovu prestanka radnog odnosa usljed stečaja. Do sada je isplaćeno 115 bivših zaposlenih, za čije namirenje je bilo neophodno 306,8 hiljada eura - dodala je Nišić.
Pred Fondom rada trenutno je, kako je zaključila, u toku prikupljanje dokumentacije i zahtjeva za bivše radnike bjelopoljskog preduzeća „Prva Petoljetka“ u cilju isplate neizmirenih potraživanja.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Nišić: Sistematično rješavamo pitanje zaostalih potraživanja bivših radnika

U toku 2024. godine isplaćeno je 15.728.429,71 potraživanja bivšim radnicima Radoje Dakić AD Podgorica, saopšteno je iz Ministarstva finansija (MF).
Od toga je po osnovu presuda, koje je dostavila Kancelarija Zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, sa sjedištem u Strazburu, do kraja trećeg kvartala tekuće godine isplaćeno 6.385.301,62 eura.&nbsp;
- Ministarstvo finansija je do sada isplatilo 1.556.000 eura po izvršenju odluka Ustavnog suda, dok je na račun Privrednog suda, za isplatu preostalih radnika, uplaćeno 7.787.128,09 eura - navedeno je u saopštenju tog resora.

MF: Bivšim radnicima Radoja Dakića isplaćeno 15,7 miliona eura potraživanja

Vlada Crne Gore je usvojila informaciju o potrebi namirenja potraživanja iz rada i po osnovu rada za sve preostale radnike privrednog društva “Radoje Dakić” AD-u stečaju, a iz Privrednog suda su pozvali bivše radnike te kompanije ili njihove nasljednike da se jave radi isplate potraživanja.
- U tom pravcu, Ministarstvo pravde i Ministarstvo finansija su se, u skladu sa informacijama dobijenim od strane Kancelarije zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava i Privrednog suda Crne Gore, odredili prema pitanju neisplaćenih potraživanja za sve preostale radnike privrednog društva “Radoje Dakić” AD-u stečaju, na način da se izmire potraživanja 1.500 bivših radnika navedenog privrednog društva, isplatom njihovih priznatih potraživanja u iznosu od 7.787.128,09 eura - saopštili su iz Privrednog suda Crne Gore.
Da ne bi došlo do dvostrukih isplata po istom osnovu od strane Vlade Crne Gore i stečajne uprave, navedena novčana sredstva će, dodaju, biti uplaćena na depozitni račun Privrednog suda Crne Gore, koji će, nakon pribavljanja brojeva tekućih računa povjerilaca, odnosno ovjerenih specijalnih punomoćja izdatih punomoćnicima povjerilaca, vršiti uplate na dostavljene tekuće račune povjerilaca i njihovih punomoćnika.
- S tim u vezi, pozivamo povjerioce - bivše radnike, čija potraživanja su Zaključkom Privrednog suda Crne Gore St.br. 490/16 od 09.01.2018. godine utvrđena kao osnovana, a koja u dosadašnjem toku postupka nisu u cjelosti namirena, odnosno bivše radnike koji su obuhvaćeni Ažuriranim izvještajem od 25.11.2024. godine, koji su sačinili stečajni sudija Nemanja Popović i stečajni upravnik Miloš Popović, da dostave Privrednom sudu Crne Gore ovjerenu Izjavu u kojoj će navesti broj tekućeg računa, sa potvrdom banke o broju tekućeg računa, na koji će novčana sredstva biti uplaćena - istakli su u Privrednom sudu.
Ukoliko je povjerilac čije je potraživanje priznato preminuo, naglasili su da posebne izjave dostavljaju svi nasljednici - uz dostavljanje dokaza o pravu nasljeđivanja potraživanja - pravosnažno ostavinsko rješenje suda ili notara.

610x380

Privredni sud: Bivši radnici Radoja Dakića ili njihovi nasljednici da se jave radi isplate potraživanja

Sveukupna crnogorska javnost mora da zna, da se ključ rješenja blokade na Kruševom ždrijelu nalazi u rukama predsjednika države Jakova Milatovića, predsjednika Vlade Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, direktora policije Lazara Šćepanovića i svih onih koji rukovode institucijama čija je osnovna dužnost da građanima ove male države obezbijede bezbjednost, odnosno pravo na život, saopštila je grupa građana Cetinja koja ulazi u jedanaesti mjesec blokada na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
Saopštenje prenosimo integralno:&nbsp;
Po ko zna koji put obraćamo se crnogorskoj javnosti povodom trosatne blokade na Kruševom Ždrijelu, koja već ulazi u jedanaesti mjesec.
Prije skoro godinu dana, dvije tragedije koje su nas zadesile okupile su nas oko iste ideje: da zajedno sa vama, i uz podršku institucija, pokušamo pronaći rješenja koja bi dugoročno obezbijedila sigurniji život naših sugrađana kako na lokalnom, tako i na državnom nivou. U isto vrijeme, željeli smo da ukažemo na ozbiljne nepravilnosti u radu institucija i shodno činjenicama koje jasno pokazuju da su tragedije mogle biti blaže, vjerovatno druga i izbjegnuta, zatražimo odgovornost onih čiji je loše obavljen posao doveo do trajnih posljedica.
A najteža posljedica je 23 ugašena života, među kojima četvoro djece. Samo pet zahtjeva za dvadesettri života, za početak normalizacije stanja u našem društvu i kakav takav nastavak života na Cetinje.&nbsp;
Gospodo odgovorni, za proteklih 11 mjeseci pokazali ste da ili nemate moći, ili što je možda tačnije nemate volje da se blokade na Cetinju završe. Pitanje je čiji partijski ,,radnici,, na društvenim mrežama sve češće pozivaju na to da se Cetinje ogradi bodljikavom žicom, totalno uništi ili iseli? Možda im takve smjernice dolaze upravo iz vaših redova? Možda je zato vaša reakcija ovako anemična… možda? A ako ne dolaze,kako dopuštate i što ste preduzeli da se spriječi dalja medijska satanizacija grada poput Cetinja ,nakon svih zlodjela koja su ga zadesila? Da li je to pomoć na prevazilaženju situacije kojom se trenutno živi na Cetinju ili lakmus nečije ideologije,obzirom da ni jedan sudski postupak protiv tih ljudi nije završen,a ima ih na desetine? Kakav je to pristup ćutnjom građanima koji su izgubili najbliže, gradu koji nikada skoro u svojoj istoriji nije bio ugroženiji, gradu koji je nemoćan da spriječi haotično raseljavanje, gradu u kome se ništa ne pomijera ili kreće minimalnom linijom progresa? Kakav je to odgovor i đe su tu istina i pravda prema četvoro đece koje danas nijesu sa nama?
Zbog svega navedenog, dužni smo da kažemo: radikalizacija će se desiti. Nijesmo umorni i zdravlje nam nije narušeno, iako je vaš odnos prema nama umnogome doprinio suprotnome. Obavještavamo vas, da neće biti radikalizacije koju vi možda prizivate ili priželjkujete. Želimo da Cetinje, ovako ranjeno, makar počne da diše. Nećemo vam više pružati mogućnost da pasivnošću i ćutanjem držite naš grad zatvorenim, jer vidimo da vam takvo stanje odgovara.
Pobrinućemo se da vam naredna radikalizacija ( i neće biti prva ) bude dovoljno blizu da nas čujete mnogo bolje i da se naš glas čuje mnogo dalje. Možda ćete tada shvatiti da nećemo odustati i da je krajnje vrijeme da počnete raditi u interesu građana zbog čega ste uostalom tu i na tim funkcijama. Zar ne?
Do skorog viđenja i srdačan pozdrav.

Porodice stradalih u masakrima na Cetinju: Ključ rješenja blokade na Kruševom ždrijelu u rukama vrha vlasti i bezbjednosnog sektora

Besmisleno me je dovoditi u vezu sa kavčkim klanom i Radojem Zvicerom, a iz te grupe neke osobe su povezane sa ubistvima mojih bliskih prijatelja - poslanika Saše Markovića, Gorana Đuričkovića i Đorđa Borete. Povezivanje mene sa navodnih ubicama mojih prijatelja u najmanju ruku je maliciozno - kazao je u višesatnoj odbrani bivši predsjednik opštine Budva Milo Božović.
Njega Tužilaštvo tereti da je bio član kriminalne grupe koju je formirao bivši policajac Mileta Ojdanić i suspendovani službenik policije koji je u bjekstvu Ljubo Milović.
Božović je bio decidan da su besmislene tvrdnje tužioca Jovana Vukotića i u prilog toj tvrdnji naveo da je u istoj kriminalnoj organizaciji sa Zvicerom koji kaže za njega " da je izdajnik, da ga treba odrati, išipkati i da je kreten".
- Mislim da sa tužiocem nešto nije u redu. Sa optužnicom nešto nije u redu. Jasno je da je skaj materijal tužilac zloupotrebljavao, konstrukcijama pravio optužnicu, zanemarujući skaj...Optužbe protiv mene su neistinite - kazao je Božović.
On je dodao da Vukotić spaja u istu optužnicu ljude koje ne poznaje sa kojima je čak i na "suprotstavljenim političkim stranama".
Osim Ojdanića, Milovića i Božovića na optužnici je 18 osoba i terete se za šverc 4,3 tone kokaina, a neki optuženi se povezuju i sa pranjem novca zloupotrebu položaja.
Na optužnici su i vođa kavačkog klana Radoje Zvicer, zatim suspendovani službenik policije Petar Lazović, Ivan Stamatović, Dejan Knežević, Miloš Mišurović, Milan Popović, Nebojša Bugarin, Dražen Milović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksanda Keković, Vladimir Bajčeta, Tihomir Adžić, Filip Zindović, Darko Knežević i Ivan Mijatović.

Božović: Povezivanje mene sa kavačkim klanom koji se dovodi u vezu sa ubistvima mojih bliskih prijatelja je u najmanju ruku maliciozno

U petak i subotu, 5. i 6. decembra, u Bijelom Polju održava se međunarodni naučni simpozijum “Vijek i po Avda Međedovića” povodom velkog jubileja – obilježavanja 150 godina od rođenja znamenitog „Balkanskog Homera“ ili „Homera s Obrova“ Avda Međedovića (1875-1953).
Simpozijum organizuju Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori i Bošnjačko nacionalno vijeće u Republici Srbiji, uz podršku Ministarstva kulture i medija u Vladi Crne Gore i Opštine Bijelo Polje.
- Tridesetih godina 20. stoljeća, američki homerolog i harvardski profesor Milman Parry obilazi prostor Hercegovine i Srednje Bosne u potrazi za „živim Homerom“, da bi 1934. i 1935. godine bio u Sandžaku. Kako predaja kaže, došavši u Bijelo Polje sa svojim asistentom Albertom B. Lordom, ispred hotela se okupilo stotinu guslara, ali će njihovim zahtjevima jedino odgovarati umijeće Avda Međedovića, iz sela Obrov pokraj Bijelog Polja. Jedino će Međedovićeve pjesme zadovoljiti precizne kriterije o dužini epskih pjesama. Tokom jednomjesečnog bilježenja u ljeto 1935. godine ova će dva američka naučnika zabilježiti dvanaest pjesama od blizu 80.000 stihova - navodi se u saopštenju Organizacionog odbora za obilježavanje jubileja “Vijek i po Avda Međedovića”.
Na temelju ove građe razviće se „teorija formule“.
- Na koji način epski pjevač pamti pjesme izuzetnih dužina (Ženidba Smailagić Meha –12.311 stihova), odnosno, da li je antički aed Homer zaista moguć. Na toj će građi Albert B. Lord 1960. godine utemeljiti knjigu The Singer of Tales (Pjevač priča) koja će dati konačni odgovor na ovo pitanje: Homer kao živi interpretator usmenog kazivanja dugih pjesama je zaista moguć – Avdo je glavni dokaz. Istraživanjima Parry-a i Lorda, kao i njihovih nasljednika, prije svih Zlatana Čolakovića, također profesora sa Harvarda, epika zabilježena prvenstveno od Avda Međedovića, ali i drugih guslara postala je poznata širom svijeta i izučava se na svim značajnim univerzitetima. Međutim, u Crnoj Gori i regionu, sticajem raznih okolnosti, Avdovo epsko umijeće i stvaralaštvo nisu dovoljno poznati, niti su na adekvatan način zastupljeni u kuturno-obrazovnim sadržajima, ni u školskim programima, niti na medijskoj sceni. Upravo stoga smatramo da je od izuzetne važnosti organizovanje simpozija posvećenog ovome gorostasu bošnjačke, crnogorske, balkanske i evropske kulture i umjetnosti - nastavak je saopštenja.
Učešće na ovom simpozijumu prijavilo je preko trideset naučnika iz zemalja regiona – kako o samim Međedovićevim epovima, tako i o jeziku ovih epova, te o odnosu epske književnosti prema pisanoj, kao i brojne druge usmenoknjiževne, književnoistorijske i interdiciplinarne teme.
- Za petak uveče (5. decembra) je planirana promocija zbornika radova sa prošlogodišnjeg simpozijuma posvećenog sevdalinci i Hasanaginici (od 17 sati), kao i svečana akademija u čast obljetnici Avda Međedovića (od 18 sati), dok će subota (6.decembra), biti ispunjena izlaganjima na prijavljene teme (od 10 do 16 sati). Na otvaranju naučnog simpozijuma (subota, u 10 sati) obratiće se predsjednici bošnjačkih vijeća u Crnoj Gori i Srbiji- Suljo Mustafić i Fuad Baćićanin, predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović, a simpozijum će otvoriti ministarka kulture i medija u Vladi Crne Gore Tamara Vujović. Svečana akademija će biti upriličena u sali Skupštine opštine Bijelo Polje, a promocija zbornika i naučna izlaganja biće u sali Centra za kulturu Bijelo Polje - zaključuju u saopštenju.

Simpozijum “Vijek i po Avda Međedovića” 5. i 6. decembra u Bijelom Polju

Profesor Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Boban Batrićević sastao se danas u Briselu, u Evropskom parlamentu, s poslanikom EP Tomislavom Sokolom, gdje su razgovarali o značaju evropskih integracija za Crnu Goru te o opasnostima koje prijete od nedemokratskih i antievropskih aktera.&nbsp;
Kako je navedeno u saopštenju FCJK-a, posebnu pažnju posvetili su značaju jačanja saradnje između evropskih, hrvatskih i crnogorskih obrazovnih, naučnih i kulturnih institucija u kontekstu integracije naše države u EU. &nbsp;
- Za FCJK ovaj sastanak ima poseban značaj, budući da gospodin Sokol veoma dobro poznaje prilike u Crnoj Gori i već godinama analizira ključne procese na crnogorskoj sceni, uključujući izazove s kojima se suočava crnogorski kulturni i nacionalni identitet i institucije poput FCJK - ističe se u saopštenju. &nbsp;&nbsp;
Na kraju je, kako se pojašnjava, zaključeno da crnogorske i hrvatske akademske institucije moraju ostvarivati dinamičniju saradnju, pogotovo u perspektivama koje omogućava članstvo u EU.&nbsp;
Profesor Batrićević boravi u radnoj pośeti Briselu i Evropskom parlamentu po pozivu poslanika EP Davora Iva Stiera, koji je domaćin ovogodišnjeg Evropskog Molitvenog doručka.

Batrićević i Sokol: Crnogorske i hrvatske akademske institucije moraju ostvarivati dinamičniju saradnju

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Radonjić na pitanje Piperovića: Ni od stranih službi, niti od ANB nije bio podatak da Lazović i Katnić eventualno rade za Zvicera

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Tag: potrazivanja