Stav ministarstava prosvjete, nauke i inovacija i finansija jeste da ne prihvataju prijedlog da se nastavnicima od januara uvećaju plate za deset odsto, jer kažu da budžet ne može da isprati uvećanje koeficijenata u javnom sektoru, rekao je juče Pobjedi potpredsjednik Sindikata prosvjete Jovan Drašković.
Radnička organizacija od septembra pregovara sa resornim ministarstvima o izmjenama Granskog kolektivnog ugovora, a nakon što je kroz centralizovani obračun zarada nastavnicima od jula umanjena plata i do 50 eura, a nekima, kako su poručivali, i više. Iz Sindikata su kazali da je cilj pregovora da se povećaju određeni dodaci kako nastavnici ne bi osjetili umanjenja koja su nastala kroz novi obračun zarada. Međutim, jedan od zahtjeva sindikalaca jeste i uvećanje zarada od januara sljedeće godine.
- Njihov je stav da budžet to ne može da isprati. Nijesu spremni da pregovaraju. Sada je takav stav, vidjećemo kako će se dalje razvijati situacija, ali nijesu raspoloženi da se priča o tome. Očekujemo da se u završnicu pregovora konkretno uključi i ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović i ministar finansija Novica Vuković. Ponovićemo da tražimo da se povećaju koeficijenti od januara, pa ćemo da vidimo kakvo bude obrazloženje - rekao je Drašković.
Drašković kaže da su juče, takođe, pregovarali o izmjenama raznih članova GKU, te da se čeka izjašnjenje Ministarstva finansija za tražena određena uvećanja. Prethodno im je ponuđeno da se uvećaju određeni dodaci - za razredno starješinstvo, viša zvanja, ali je radnička organizacija zatražila još neke stavke, poput uvećanja dodatka za rad u kombinovanim odjeljenjima, za naučna zvanja...
- Nastavljamo pregovore. O svemu će se na kraju izjasniti Glavni odbor, pa ćemo da vidimo kakav bude ishod - rekao je Drašković.
Resorna ministarstva su nedavno predočila nacrt GKU, ali su nastavnici na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete zatražili da se još konkretizuju određena rješenja. Pojedini nastavnici su tada kazali Pobjedi da taj nacrt, da je ponuđen kao konačni, ne bi dobio odobrenje Glavnog odbora.
Ukoliko na kraju GO ne usvoji konačni nacrt izmjena GKU, kako su ranije najavljivali, mogu da donesu odluku o radikalizaciji – protestima, štrajku ili nešto treće.
Proteklih sedmica je, pak, iz radničke organizacije poručivano da očekuju dogovor sa donosiocima odluka, te da ne bi trebalo da dođe do štrajka.
Nastavnicima u osnovnim školama smanjena je zarada od 1. jula, a takav obračun čeka i njihove kolege u srednjim školama i vrtićima. Sindikalci su poručivali da očekuju kompromis, odnosno da se dogovore do obračuna njihovih zarada, koji slijedi od 15. do 20. novembra, kako njihove plate ne bi bile manje.
Dok socijalni partneri pregovaraju o izmjenama GKU, pred Ustavnim sudom je Vladina inicijativa kojom se traži ispitivanje ustavnosti i zakonitosti odredbi GKU kojim se uređuju dodaci koje primaju nastavnici. S druge strane, kako je Pobjedi nedavno rečeno iz Sindikata prosvjete, više od hiljadu nastavnika zatražilo je od Agencije za mirno rješavanje radnih sporova da preispita pravni osnov rješenja kojim su im od 1. jula smanjene zarade kroz sporni centralizovani obračun plata. Ako ne budu zadovoljni ishodom, nastavnici mogu da pokrenu tužbe.
Resorna ministarstva poručuju da se kroz novi obračun zarada uvodi poštovanje zakona, jer pojedine škole nijesu obračunavale plate kako treba, a sindikalci su odgovarali da se propisi poštuju, te da je sporno što novi obračun ne prepoznaje određene dodatke zbog čega se javljaju umanjenja na zarade prosvjetara.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Nema dozvole da se nastavnicima uvećaju plate za deset odsto

Neprihvatljivo je da nema novca u budžetu za povećanja zarada administraciji u pravosuđu jer javnost svakodnevno ima priliku da vidi kako javni funkcioneri rasipaju državni novac na putovanja, zarade i partijska zapošljavanja - ocijenio je advokat Veselin Radulović gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Nakon tri sedmice štrajka upozorenja i neuspjelih pregovora sa Ministarstvom finansija zaposleni u sudstvu 3. novembra stupaju u generalni štrajk, a kako navode u Sindikatu pravosuđa prinuđeni su na generalni štrajk zbog nezadovoljstva sudske administracije. Prema njihovim riječima, osnovica zarade je 558 eura, dok radnik sa više od 10 godina radnog staža ima platu od 600 eura.
Zahtjevi zaposlenih u pravosuđu, kaže Radulović, su opravdani, jer su plate tih ljudi koji rade veoma ozbiljan i odgovoran posao ispod svakog nivoa.
- Ovom veoma ozbiljnom problemu Vlada je pristupala do sada veoma neozbiljno i veoma neodgovorno. Mislim da ni u izvršnoj vlasti ne shvataju o kakvom se problemu radi i kakve sve posljedice ovaj štrajk zaposlenih u sudstvu može da izazove po pravosudni sistem, po ostvarivanje svih ljudskih prava svih građana Crne Gore i po eventualno usporavanje pravosuđa, i onako sporog i neažurnog kakvo je sada - rekao je Radulović.
Dodaje da će većina zakazanih suđenja biti otkazana i odložena, a svako odlaganje uzrokuje, kako kaže, novo prolongiranje od najmanje mjesec.
- Sudovi su spori, neažurni, u ozbiljnom su zaostatku sa predmetima, u ozbiljnom su deficitu i sa kadrovima, u ozbiljnom su problemu sa kadrovskim uslovima u kojima rade, prostornim i svim drugim kapacitetima, ako tome pridodamo još ovaj problem, a izvjesno je čini mi se da će se to i desiti, imaćemo ozbiljne posljedice - naveo je on.
Plaši se, kako je rekao, da Ministarstvo finansija i Vlada ne shvataju ozbiljno ovaj problem.
- Meni je lično neprihvatljivo kada čujem određene poruke da za to ne postoji dovoljno novca u budžetu, ako sa druge strane vidimo kako se Vlada i kako se javni funkcioneri rasipaju sa državnim novcem. Mi svakodnevno dobijamo informacije kako oni troše državni novac, koliko troše na putovanja, koliko troše na zarade sebi, na partijska zapošljavanja, na sve ono što nije potrebno državi Crnoj Gori. S druge strane ovako jedan jako ozbiljan i odgovoran posao zanemaruju i vrednuju ga na jedan krajnje neprimjeren način - zaključio je Radulović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

500x500

Radulović: Posljedice štrajka zaposlenih u sudstvu mogu biti jako ozbiljne, Vlada do sada pristupila veoma neodgovorno

Većina poslaničkih klubova u crnogorskom parlamentu najavila je da će podržati dopune seta zakona kojima je predviđeno povećanje zarada sudijama i državnim tužiocima za 30 odsto. 
 
Poslanici su danas, na sjednici koja je kasnila skoro tri sata, raspravljali o predlozima dopuna zakona o Sudskom savjetu i sudijama, o Državnom tužilaštvu i o Ustavnom sudu, a izjasniće se naknadno. 
 
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da je dopunama ta tri zakona predviđeno da sudije, predsjednici sudova, državni tužioci i rukovodioci tužilaštava, kao i sudije Ustavnog suda, imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade. 
 
On je istakao da su uslovi za rad u pravosuđu na neadekvatnom nivou, da godinama, osim specijalnih dodataka, nije bilo intervencija na zarade i da je to bila jedna od tema pregovora sa predstavnicima pravosuđa tokom prošle godine. 
 
Tada je, kako je pojasnio Božović, dogovoreno da kroz izmjene i dopune Zakona o zaradama u javnom sektoru sudije i tužioci dobiju dodatak na funkciju od 30 odsto, ali kako taj zakon još nije u proceduri, Ministarstvo pravde je predložilo izmjene i dopune postojećih zakona. 
 
- Ova odredba bi se odnosila do kraja ove godine i uporedo sa tim smo već radili na pripremi novog sveobuhvatnog zakona koji će se odnositi na zarade i druga prava nosilaca pravosudnih funkcija u Crnoj Gori - dodao je Božović. 
 
On je kazao da su trenutno u komunikaciji sa Ministarstvom finansija u cilju oblikovanja tog zakonskog teksta i da će, kada završe, biti proslijeđen Evropskoj komisiji. 
 
Božović je na sjednici parlamenta predstavio i bilans rezultata rada sudova od početka godine do 23. jula. 
 
- Imamo najvišu stopu efikasnosti rada Vrhovnog suda, od 118 odsto, što znači da je riješeno više predmeta nego što je u istom periodu pristiglo. Takođe, Vrhovni sud je ostvario dvostruko bolji rezultat kada je riječ o ukupnom broju predmeta. Primio je 2.208 novih predmeta, 4.093 je imao ukupno u radu, od čega je riješeno 2.493 - naveo je Božović. 
 
On je rekao da su crnogorski sudovi prvi u regionu donijeli pravosnažnu presudu zasnovanu na Sky aplikaciji i dodao da se nada da će još brže i efikasnije raditi u budućem periodu. 
 
Božović je naveo da se kroz predlog dopuna zakona vidi namjera da pomognu i podrže nabolje u sistemu. 
 
- Onaj ko radi nečasno i neprofesionalno, njemu ovih 30 odsto ne znači ništa, ali znači profesionalcima, onima najboljim u sistemu, pogotovo sudijama osnovnih sudova. Kroz ovakve i slične poteze moramo ohrabiti mladi kadar da bude dio sistema, da ostanu i da budu najbolji - rekao je Božović. 
 
On je kazao da očekuje širu podršku poslanika ovom predlogu, navodeći da na taj način šalju dobru poruku da se zakonodavna, izvršna i sudska vlast moraju uvažavati i zajedno raditi. 
 
Poslanik i predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević rekao da je da danas treba da glasa za povećanje naknada sudijama i tužiocima “herojima Sky prepiski”. 
 
- Treba da glasam za povećanje plate 30 odsto Suzani Mugoši koja je sa Vesnom Medenicom dogovarala kako da eliminiše dokaze i mjere tajnog nadzora u postupku poznatom kao “državni udar”, sudiji Borisu Saviću koji je saopštio da Nebojša Medojević i ja nemamo poslanički imunitet, Lidiji Vukčević, Tanji Božović, tužiocu Vukasu Radonjiću… E neću da glasam za njih - naveo je Knežević. 
 
On je rekao da će glasati za “ženu iz Višeg suda što je otkrila tunel ispod očiju Borisa Savića i svih sudija”. 
 
Knežević je kazao da pojedine sudije imaju platu više od tri hiljade EUR, a neki preko četiri hiljade. 
 
- Sada će sa ovim povećanjem da se izjednače kao da su igrali fudbal u Juventusu ili Real Madridu. A rezultati nula. Bukti nam rat između kavačkog i škaljarskog klana, bukte nam sukobi u pravosuđu i bezbjednosnom sektoru. Mi sada treba da ih nagradimo sa 30 odsto - naveo je Knežević. 
 
Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić kazao je Božoviću da hoće da poveća plate sudijama i tužiocima, a da im istovremeno prijeti vetingom. 
 
- Danas ste došli u Skupštinu da nam hvalite određene rezultate sudova i govorite o sudijama, a dok sjedite u Vijeću za nacionalnu bezbjednost tražite im veting. Je li ovo neprimjereno miješanje izvršne grane vlasti u sudsku - upitao je Nikolić. 
 
On je ocijenio da tužilaštvo postupa selektivno i da su čelnici tužilačke organizacije “pristali da budu oruđe u rukama parlamentarne većine u obračunu sa DPS-om”. 
 
- Iako iskazujemo očigledno nezadovoljstvo zbog brojnih primjera selektivnog postupanja, prije svega čelnika tužilačke organizacije, nećemo biti prepreka da sudije i tužioci koji pošteno rade svoj posao i žive od tog rada, a takvih je većina u sistemu, dobiju veće plate - rekao je Nikolić. 
 
On je proručio da će DPS podržati povećanje plata sudijama i tužiocima, uz insistiranje na odgovornosti i na mjerljivim rezultatima. 
 
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je da direktor Uprave policije optužuje sudove za opstrukcije u pojedinim istragama, da vrhovni državni tužilac prima platu od tri do šest hiljada EUR, ali ne dolazi na sjednice skupštinskih odbora, a da na činjenicu da je bezbjednosna situacija u državi nikad gora vlast najavljuje veting u pravosuđu. 
 
- Kada sve posložim, ni u ludilu ne bih glasao za povećanje zarada sudijama i tužiocima. Ali ovaj sistem, i sudski i tužilački, čine časni i pošteni ljudi koji rade samo za platu, zbog toga će poslanici SD podržati ovo zakonsko rješenje - rekao je Zirojević. 
 
Poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović kazao je da u toj partiji nemaju ništa protiv da se u svim institucijama povećaju plate, da se tužioci i sudije nagrađuju i da im se na taj način da određeni podstrek i motiv za rad. 
 
On je kazao da su vjerovatno plate sudijama i tužiocima male shodno težini i obimu posla, te da u koaliciji Za budućnost Crne Gore ne vide da se u sudstvu stvari pomjeraju na bolje. 
 
- Niko nema ništa protiv da se tim ljudima povećaju plate, još samo da nas obraduju rezultatima. Kada dobiju naknade, možda će borba protiv korupcije biti vidljivija i efikasnija - rekao je Vučurović, navodeći da se neefikasnost sudova u borbi protiv kriminala direktno održava na bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori. 
 
On je kao da "treba da dobijaju nagrade, jer je bolje da ih plaća država, nego mafija, kao što je bilo u periodu prije 2020. godine”. 
 
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović rekao je da će poslanici te stranke glasati za predložene izmjene i dopune seta zakona koji omogućavaju naknadu na zaradu sudijama i tužiocima. 
 
On je pozdravio namjeru Ministarstva pravde da se pravo na zaradu nosiocima pravosudnih funkcija reguliše posebnim propisom, navodeći da pravosudni sistem može da bude nezavisan i samostalan u radu samo ako je finansijski nezavistan. 
 
Poslanica Građanskog pokreta URA Milena Vuković kazala je da će taj partija podržati predložene zakone kojima se povećavaju zarade u sudstvu i tužilaštvu. 
 
- Podrška ovom zakonu pokazuje naš odnos prema jednom od ključnih temelja svakog demokratskog društva. Ako želimo da gradimo društvo vladavine prava, da borba protiv organizovanog kriminala i korupcije dobije puni smisao, da imamo državu u kojoj su svi jednaki pred zakonom, onda moramo početi da adekvatno vrednujemo rad onih koji su najpozvaniji da štite pravdu u državi - rekla je Vuković. 
 
Ona je istakla da visina zarade ne garantuje nezavisnost i integritet, ali da jeste preduslov da se dođe do integriteta i povjerenja. 
 
- Ako želimo da zaštitimo pravosuđe od spoljašnjih uticaja moramo ga jačati iznutra - materijalno, kadrovski i profesionalno. Danas pravimo samo jedan korak ka materijalnom boljitku, ali moramo uvoditi veting u pravosuđu - rekla je Vuković. 
 
Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da zakonska rješenja kojima je previđeno povećanje zarada sudijama i tužiocima treba podržati bez dileme. 
 
- Međutim, moramo sagledati kontekst u kojem razmatramo ove izmjene. Pravosuđe godinama ne ispunjava očekivanja građana Crne Gore i naših evropskih partnera - naveo je Smailović. 
 
Kako je rekao, povećanje zarada je korak naprijed kad obezbjeđivanju boljih uslova rada za sudije i tužioce, ali, sa druge strane, ne treba to doživljavati i predstavljati kao nagradu ljudima u tom sistemu, zbog određenog nerada. 
 
- Ovaj dodatak ne treba posmatrati kao nagradu za dosadašnji rad sudija, već kao zalog za budućnost i ulaganje u mlade kadrove koji treba da rade bolje i efikasnije u odnosu na njihove dosadašnje kolege - kazao je Smailović.

1250x600

1084x550

Poslanici najavili podršku povećanju zarada sudijama i tužiocima

Više od 400 državnih službenika i namještenika zapošljenih u pravosudnim institucijama Crne Gore iskazalo je ozbiljno i rastuće nezadovoljstvo svojim materijalnim položajem najavljujući da će obustaviti rad ako im se ne povećaju zarade.
Riječ je o, kako su naglasili u Sindikatu uprave i pravosuđa, najmasovnijem kadru u pravosuđu - državnim službenicima i namještenicima bez kojeg funkcionisanje sudova i tužilaštava nije moguće - i koji, uprkos svojoj ulozi, imaju najniže zarade u čitavom javnom sektoru, 
Zaposleni se, cijeni u Sindikatu, s pravom osjećaju zanemareno i sistemski nevidljivo.
- Dok su u drugim sektorima javne uprave - poput prosvjete, zdravstva i centara za socijalni rad - već obezbijeđena sredstva za uvećanje zarada, državni službenici i namještenici u pravosuđu ostali su potpuno izostavljeni iz svih procesa unapređenja materijalnog položaja. Takav odnos stvara osjećaj duboke nepravde, urušava profesionalno dostojanstvo i ugrožava efikasnost pravosudnog sistema - naveli su oni dodajući da su zbog toga odlučni da preduzmu konkretne korake, uključujući i pokretanje obustave rada, kao posljednje sredstvo da privuku pažnju nadležnih i ukažu na ozbiljnost situacije.
U cilju sprečavanja dalje eskalacije već su, naglašavaju oni, upućeni zahtjevi za održavanje hitnih sastanaka predsjedniku Vlade Crne Gore, ministru pravde i ministru finansija, s ciljem da se pronađe brzo, pravedno i održivo rješenje koje će doprinijeti stabilizaciji stanja.
- Takođe, zahtjevi su upućeni i Sudskom savjetu i Tužilačkom savjetu, kao institucijama koje imaju najveće ingerencije u pravosudnom sistemu, kako bi se njihovim članovima direktno predstavilo stanje i opravdano nezadovoljstvo zaposlenih, te zatražila njihova podrška i angažman u pronalaženju rješenja - dodali su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Poručuju da državni službenici i namještenici u pravosuđu ne traže privilegije, već elementarnu jednakost, dostojanstvo i uvažavanje.
- Vjerujemo da je u interesu pravde, građana i države Crne Gore da se ovo pitanje riješi bez odlaganja, kako bi se spriječile posljedice koje bi mogle ozbiljno ugroziti stabilnost i funkcionisanje pravosudnog sistema - zaključili u saopštenju Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore.
Oni su ranije tražili da se plate zaposlenih u pravosuđu povećaju 30 odsto.
Ovo saopštenje Sindikata uprave i pravosuđa potpisuju:
Sindikalna organizacija državnih tužilaštava Crne Gore (15 tužilaštava), predsjednik Nemanja Bulatović;
Sindikalna organizacija Višeg suda u Bijelom Polju, predsjednica Marijana Ristić;
Sindikalna organizacija Višeg suda u Podgorici 2, predsjednica Valentina Smolović;
Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Podgorici, predsjednik Miomir Drakić;
Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Bijelom Polju, predsjednik Batrić Bošković;
Sindikalna organizacija Ustavnog suda Crne Gore, predsjednica Vera Živković;
Sindikalna organizacija zaposlenih Osnovnog suda u Rožajama, predsjednica Ilda Dacić;
Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Danilovgradu, predsjednica Maja Marković;
Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Žabljaku, predsjednik Igor Džaković;
Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Beranama, predsjednica Anita Mihajlović;
Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Kolašinu, predsjednica Svetlana Jovanović;
Sindikalna organizacija Sudova za prekršaje Crne Gore (4 suda), predsjednik Miloš Jovović;
Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Plavu, predsjednik Ismet Čelić;
Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Baru, predsjednica Julija Šoškić

Više od 400 zapošljenih u pravosuđu spremno i da obustavi rad ako im se ne povećaju zarade

Vlada je na današnjoj sjednici &nbsp;utvrdila Predlog zakona o dopunama Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, kojim je predviđeno da sudije i predsjednik Ustavnog suda imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade, čime se izjednačavaju u pravima sa ostalim nosiocima sudijskih funkcija.
- Donošenje zakona proizilazi iz načela da sudija ima pravo na zaradu u skladu sa dostojanstvom sudijske funkcije i odgovornošću sudije. U diskusiji je naglašeno da zarade sudija garantuju njihovu nezavisnost i materijalnu sigurnost, pa je kao jedino moguće prelazno rješenje nađeno da se propiše dodatak na funkciju organizacionim zakonima kako bi došlo do uvećanja zarada sudija, dok se ne usvoji Zakon o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije- navodi se u obrazloženju.
Kako su iz Vlade podsjetilii, strategijom reforme pravosuđa 2024-2027. godina i pratećim Akcionim planom za sprovođenje Strategije za period 2024-2025. godina predviđena je mjera 1.1.2. utvrditi Predlog zakona kojim se uređuje finansijski položaj nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija, a Programom rada Vlade utvrđivanje predloga posebnog zakona o zaradama za IV kvartal 2025. godine.
- Kako je procedura izrade ovog posebnog zakona složena, na Radnoj grupi je zaključeno da bi najbolje bilo kao prelazno rješenje da se u organizacionim zakonima propiše uvođenje dodatka na funkciju za sudije i državne tužioce u iznosu od 30 odsto osnovne zarade- zaključuje se u saopštenju Vlade.

Vlada utvrdila dodatak od 30% zarade za sudije i predsjednika Ustavnog suda

Pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima očekuju od Ministarstva finansija (MiF) da u što kraćem roku zakaže sastanak koji su zvaničnim dopisom <a href="https://etv.me/drustvo/pripravnici-u-sudovima-i-tuzilastvima-nasi-buduci-koraci-zavisice-od-daljih-poteza-vlade">inicirali prošle sedmice</a>.
- Kako se bliži isplata zarada, ukazujemo da je ostalo malo vremena u sklopu kojeg očekujemo da će Ministarstvo finansija efikasno postupiti i to na jedini zakonit način, kroz primjenu Zakona o radu u dijelu minimalne zarade za zaposlene sa VI i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja koja iznosi 800 eura, a koja pripravnicima u sudovima i državnim tužilaštvima legitimno pripada - naglasili su oni u saopštenju.
Nadaju se, kažu, da se pasivnost nadležnih po ovom pitanju neće nastaviti.
- Ipak, ukoliko to bude slučaj, jasno ćemo se odrediti u pogledu takvog (ne)postupanja - podvukli su pripravnici u sudovima i tužilaštvima.
Udruženje pravnika ukazalo je juče da je pogrešno poistovjećivanje pripravnika u sudstvu i tužilaštvu sa licima sa koja obavljaju stručno osposobljavanje u skladu sa Vladinim programom stručnog osposobljavanja visokoškolaca, jer oni, iako se u laičkoj javnosti nazivaju „pripravnicima“, nijesu u radnom odnosu, pa samim tim ne ostvaruju pravo na zaradu – već novčanu naknadu, koju im ne isplaćuje poslodavac kod kojeg su angažovani nego Vlada.
Pripravnici su im u današnjem saopštenju zahvalili što su prepoznali &nbsp;važnost pitanja koje se tiče budućnosti pravosuđa, kao i na aktivnom uključivanju u rješavanju tog pitanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fudruzenje-pravnika-podrzalo-pripravnike-u-sudovima-i-tuzilastvima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Jučerašnjim saopštenjem i zvanično je potvrđeno sve ono o čemu smo u ranijem periodu obaviještavali javnost, kao i Vladu Crne Gore - dodali su u saopštenju.

Pripravnici u sudovima i tužilaštvima: Očekujemo da MiF u što kraćem roku zakaže sastanak koji smo inicirali

Iz Strukovnog odbor pravosuđa Sindikata uprave i pravosuđa su saopštili da će se pridružiti štrajku sindikalne organizacije državnih tužilaštava koji su najavili za slučaj da im zarade ostanu na istom nivou - bez uvećanja koeficijenata.
Oni su u saopštenju medijima naglasili da strukovni odbor pravosuđa Sindikata uprave i pravosuđa, koji čine Sindikalne organizacije sudova i državnih tužilaštava, pružaju punu podršku zaposlenima u tužilaštvu, koji se, kao i oni, već duži vremenski period suočavaju sa problemom niskih zarada u svim zvanjima, kako službeničkim tako i funkcionerskim, kao i lošim uslovima rada.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzaposleni-u-u-drzavnim-tuzilastvima-nezadovoljni-platama-razmisljaju-i-o-strajku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Smatramo da je postavljeni zahtjev zaposlenih u tužilaštvu potpuno opravdan i zaposleni u našim sindikalnim organizacijama će, ukoliko se ne preduzme ništa povodom rješevanja gorućeg problema u pravosuđu, koji se tiče zarada, odnosno ukoliko u najkraćem periodu ne dođe do uvećanja koeficijenata, tj. do poboljšanja materijalnog i socijalnog statusa, u saradnji sa ostalim pravosudnim organima, podržati inicijativu vezano za organizovanje obustave rada, kao očigledno jedinog preostalog načina za rješavanje ovog problema - poručili su oni.
Zaposleni u sudovima su, kažu, već duži vremenski period ukazivali da se položaj sudija i državnih službenika koji rade u sudovima mora podići na jedan pristojan nivo, što do danas, podvlače, nije učinjeno.
- Mi se svakako nadamo da do obustave rada neče doći, te da če izvršna i zakonodavna vlast, kao i Sudski i Tužilački savjet, Vrhovni sud i Vrhovno državno tužilaštvo pronaći mehanizme za rješevanje ove situacije, te da će imati sluha za zahtjeve zaposlenih, da se zarade zaposlenih u sudstvu i državnom tužilaštvu podignu na jedan pristojan nivo - naveli su oni.
Ukoliko se pak ništa ne promijeni po ovom pitanju, ove sindikalne organizacije će, ističu, imajući u vidu odredbe Zakona o štrajku, kojim se dijelom ograničava štrajk u pravosuđu, zajedno sa Sindikatom tužilaštva pronaći modalitet da se obustavi rad na način da to ne bude klasičan štrajk - ali da to svakako bude obustava rada.
- Što za posljedicu neće imati kršenje propisa i radnih obaveza, ali će zaposleni svakako privremeno stati sa obavljenjem redovnih radnih zadataka - dodali su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Strukovni odbor pravosuđa čine:
&nbsp;- Sindikalna organizacija Višeg suda u Bijelom Polju;
- Sindikalna organizacija Višeg suda u Podgorici 2;
- Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Podgorici;
- Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Bijelom Polju;
- Sindikalna organizacija Ustavnog suda Crne Gore;
- Sindikalna organizacija zaposlenih Osnovnog suda u Rožajama;
- Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Danilovgradu;
- Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Žabljaku;
- Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Beranama;
- Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Kolašinu;
- Sindikalna organizacija Sudova za prekršaje Crne Gore - četiri suda;
- Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Plavu;
- Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Baru;
- Sindikalna organizacija državnih tužilaštava - 18 tužilaštava.

Strukovni odbor pravosuđa će se pridružiti najavljenom štrajku tužilaštava ako ne bude povećanja koeficijenata

Pokret Evropa sad je na jučerašnjoj sjednici Skupštine još jednom ogolio sopstvenu politiku, u kojoj ima mnogo obećanja, a nimalo odgovornosti, saopštili su iz Građanskog pokreta URA.
- Iako su više puta javno tvrdili da će upravo oni predložiti umanjenje izdvajanja za političke partije, kao prvi korak ka otvaranju rasprave o povećanju dječijih dodataka, taj predlog se juče nije našao pred poslanicima. PES je svjesno obmanuo javnost i još jednom pokazao da im data riječ ne znači apsolutno ništa. URA će nastaviti borbu da sva djeca u Crnoj Gori dobiju veći dječiji dodatak - naveli su iz URE.
Iz ove partije poručuju da PES i parlamentarna većina nemaju stvarnu ni iskrenu namjeru da se bave pitanjem dječijih dodataka.
- Jučerašnje ponašanje PES-a, Demokrata i koalicije Za budućnost Crne Gore najbolji je dokaz da ovu temu koriste isključivo za jeftin i kratkotrajan politički marketing. Kada dođe trenutak da se odreknu makar dijela partijskog novca i privilegija, nastupa ćutanje i izbjegavanje odgovornosti. Njihova navodna briga za djecu završava se tamo gdje počinju partijski interesi i budžetske beneficije. URA će nastaviti da drži ovu temu živom u Skupštini i pred građanima, jer je krajnje vrijeme da, nakon inflacije i konstantnog rasta cijena, djeca budu na prvom mjestu i dobiju uvećani dječiji dodatak - zaključuju iz URE.

URA: PES povukao odluku da se smanje naknade za partije, pa pogazio obećanje za dječije dodatke

Isplata novembarskih penzija počinje danas, saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja.
Prosječna penzija, bez obračunate razlike, za novembar iznosi 542,96 eura, a sa obračunatim razlikama 554,15 eura. 
Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za novernbar iznose 67,98 miliona eura.

Danas isplata penzija

Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela je rješenje kojim je Upravna zgrada Jugooceanije dobila status kulturnog dobra od nacionalnog značaja.
Jugooceanija je bila jedna od najvećih kompanija u bivšoj Jugoslaviji i svjedok je obnove bokeljskog pomorstva sredinom 20. vijeka. Preduzeće je 1988. godine raspolagalo sa čak 26 brodova.
Projekat za izgradnju zgrade izrađen je 1960. godine, a projektanti su bili poznati jugoslovenski arhitekti, Đorđe Petrović, Mateja Nenadović, Đorđe Zloković.
- Jedinstvenost ovog objekta ogleda se u značaju koji ona posjeduje kao jedno od prvih zdanja moderne arhitekture nastalih u Kotoru, odnosno u Crnoj Gori i Jugoslaviji, u periodu od 1960-1967. godine. U arhitekturi ove građevine ukrštaju se arhitektonsko - estetski, inženjersko - tehnički, kulturno - istorijski i društveni aspekti, koji su karakterisali najsavremenije tendencije u razvoju savremene arhitekture tog vremena - saopšteno je iz UZKD.
Treba pomenuti i učešće poznatih slikara Predraga - Peđe Miliosavljevića i Dušana Ljubojevića u rješavanju partera zgrade, kao i vajara Pavla Pejovića koji je izradio bistu Sava Starovića, osnivača preduzeća.
Naime, parterno uređenje zgrade „Jugooceanije“ sa skulptoralno riješenom „ružom vjetrova“ na dvorišnoj strani zgrade (prema moru), ukrasnim bazenom u atrijumu i bistom osnivača preduzeća, je umjetnički doprinos arhitektonskom rješenju zgrade u cjelini (osnova, volumen, fasade), ocjenio je, između ostalog, stručni tim Uprave za zaštitu kulturnih dobara u Elaboratu o utvrđivanju kulturne vrijednosti zgrade Jugooceanije.

Upravna zgrada Jugooceanije dobila status kulturnog dobra

Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje u ponedjeljak će razmatrati inicijativu za održavanje zajedničke sjednice sa Odborom za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje i Odborom za ekonomiju, finansije i budžet povodom alarmantne zagađenosti vazduha u Pljevljima.
Inicijativu je podnio predsjednik ovog skupštinskog tijela, poslanik Pokreta Evropa sad Dražen Petrić.
Sjednica je zakazana u 11:30 sati, u Crvenom salonu.

U ponedjeljak o inicijativi za održavanje sjednice tri odbora o alarmantnoj situaciji u Pljevljima

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Lompar: Nezakonito imenovanje Radulovića je samo kontinuitet rada MKM, skandali koji prate mandat Vujović tužna slika stanja u tom resoru

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru u Spužu, podnio je 17. decembra 2025. godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv „NN službenog lica“ i više osoba, tvrdeći da je organizovano „kriminalno udruženje“ sa ciljem da se otuđi i zloupotrijebi njegovo pismo namijenjeno advokatu.
U prijavi se, između ostalog, navodi da su kao članovi tog navodnog udruženja označeni voditelji emisije „Kontroverza“ na RTV Podgorica, Mladen Stojović i Ana Pešukić, kao i „još za sada nepoznata lica“.
ŠTA KATNIĆ TVRDI DA SE DOGODILO
Katnić u prijavi tvrdi da je „neutvrđenog dana u decembru 2024. godine iz pritvorske ćelije u Spužu 1L otuđeno pismo, privatno vlasništvo optuženog Milivoja Katnića, namijenjeno za njegovog advokata Spasoja Kovačevića“.
Prema prijavi, to pismo je potom dospjelo do Ane Pešukić, a zatim, kako piše, i do javnosti. Pismo je „objavila u emisiji ‘Kontroverza’ dana 22. oktobra 2025. godine“, zajedno sa Mladenom Stojovićem.
U dokumentu se dalje tvrdi da je sadržaj pisma u emisiji tumačen „lažno i netačno“, uz ocjenu da je cilj bio da se Katniću nanese šteta i utiče na odluke o pritvoru.
SPOR OKO „TIMOŠENKA“ I REČENICE „DA NE MIJENJA IZJAVU“
U prijavi je posebno sporno tumačenje pojedinih riječi iz pisma. Katnić tvrdi da je u emisiji iznesena neistina „posebno kroz lažno prikazivanje da je ime Timošenko koje je navedeno u pismu pseudonim optuženog Saše Čađenovića“.
On, međutim, navodi suprotno.
„Istina sasvim druga… a to je da je ime Timošenko iz pismena lično ime svjedoka Timošenka Miladinovića, rođenog 1946. godine na Kosovu“, piše u prijavi.
Takođe osporava i interpretaciju jedne rečenice. U prijavi piše da je u emisiji tumačeno da je sklop riječi „da ne mijenja izjavu“ instrukcija Saši Čađenoviću, dok Katnić tvrdi da se „instrukcija… odnosila na sasvim drugi krivični predmet i saslušanje ovog svjedoka pred sudijom za istragu“.
KATNIĆ: „SVE SE RADI NAMJERNO I SVJESNO“
U obrazloženju prijave Katnić navodi da je u emisiji prikazana kopija pisma „nakon skoro deset mjeseci od otuđenja“ i da je, kako tvrdi, Ana Pešukić govorila „da je original dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
„Sve se radi namjerno i svjesno od strane ovog kriminalnog udruženja, čiji članovi preduzimaju unaprijed određene i dogovorene radnje“, tvrdi Katnić.
On navodi i da se sve dešava „u vrijeme kada se odlučuje o daljem trajanju pritvora protiv njega i Saše Čađenovića“.
KOJA KRIVIČNA DJELA SE SPOMINJU
U prijavi se kao cilj navodnog udruživanja pominju krivična djela – „povreda tajnosti pisma i drugih pošiljki“, „lažno prijavljivanje“ i „zloupotreba službenog položaja“, a u kvalifikaciji i „kriminalno udruživanje“.
Katnić navodi da je pismo, po prijavi, dostavljano i Specijalnom državnom tužilaštvu „lažno prikazujući da je Milivoje Katnić na ovaj način počinio krivično djelo“.
ŠTA KATNIĆ TRAŽI OD TUŽILAŠTVA
Katnić predlaže ODT Podgorica da preduzme više radnji.
„Da ovo tužilaštvo pozove osumnjičene i sasluša ih”, da „pribavi audiovizuelni snimak emisije ‘Kontroverza’ od 22. oktobra 2025. godine“ i da se „uloži original pomenutog pisma za koje Ana Pešukić tvrdi da ga je dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
U prijavi se pominje i mogućnost saslušanja svjedoka pred sudijom za istragu, uz pozivanje na „član 276 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku“.

Tag: povecanje-zarada