Vlada Hrvatske osnovala je komisiju za povrat školskog broda Jadran i druge vojne imovine od Crne Gore, što je jedan od razloga zbog kojih joj Hrvatska u pregovorima o pristupanju uskraćuje saglasnost za zatvaranje poglavlja o spoljnoj politici, piše Index.
Tamošnja Vlada u današnjoj odluci navodi da je obostrano dogovoreno razmatranje ovog pitanja na nivou stručnih komisija, jer je pitanje sukcesije vojne imovine bivše JNA, naročito povrat školskog broda Jadran, jedno od otvorenih pitanja između dvije države.
Za predsjednika komisije, čiji je zadatak da aktivno vodi pregovore sa Crnom Gorom, imenovan je ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman, a u njenom sastavu su još Andreja Metelko Zgombić i Vanda Babić Galić iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova, kao i Tomislav Galić, Nikolina Volf i Želimir Latković iz Ministarstva odbrane.
- Hrvatska podstiče aktivan i otvoren dijalog sa Crnom Gorom radi rješavanja otvorenih pitanja u duhu međusobnog uvažavanja, dobrosusjedskih odnosa i na osnovu važećeg međunarodnog prava - rekao je na današnjoj sjednici Vlade državni sekretar Ministarstva vanjskih poslova Frano Matušić.
Školski brod Jadran Hrvatska smatra svojom imovinom, njegova matična luka je Split, ali se početkom Domovinskog rata našao na remontu u Crnoj Gori i od tada tamošnje vlasti odbijaju da ga vrate, piše Index.
Zagreb uskraćuje saglasnost za zatvaranje poglavlja 31, koje se odnosi na spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, navodeći da ne blokira Crnu Goru, ali da postoje „otvorena pitanja“ koja treba riješiti, među kojima su brod Jadran, razgraničenje, nestala lica i procesuiranje ratnih zločina

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Hrvatska Vlada osnovala komisiju za povrat broda Jadran od Crne Gore

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti priređuje reprezentativnu izložbu savremenog stvaralaštva mladih crnogorskih umjetnika pod nazivom Ad Iuventas, koja će biti otvorena večeras, u 19 sati u Galeriji CANU. 
Ovaj izložbeni projekat fokusiran je na nove umjetničke prakse i kreativne impulse generacije koja oblikuje savremenu crnogorsku likovnu scenu. O izložbi razgovaramo sa današnjim gostima emisije E-uživo - proslavljenim vajarom i akademikom Pavlom Pejovićem i PR izložbe Veskom Ninkovićem.
Studenti Fakulteta za informacione tehnologije, na nedavnom održanom hakatonu, pokazali su inovativnost, ali i dokazali da napredak u tehnologiji može biti put do rješavanja nekih problema sa kojima se godinama suočavamo. 
Njihova aplikacija olakšava reciklažu i promoviše odgovoran odnos prema tehnologiji. Tim povodom gosti emisije E-uživo biće studentkinja Anja Orlandić i student Balša Rakočević. 
Pratite E-uživo, na TV E od 16 do 18 sati.

E-uživo: O izložbi savremenog stvaralaštva mladih umjetnika, aplikaciji za lakšu reciklažu

Evropski savez održao je danas konferenciju za medije sa koje je poslata jasna poruka Ministarstvu unutrašnjih poslova pod komandom Alekse Bečića i Danila Šaranovića da tema 35 procesuiranih građana koji su 8. jula ove godine protestovali ispred Vile Gorica, neće pasti u zaborav, te da je protest bio legitiman, građanski i nužan.
Predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan kazao je da neće lako preći preko pokušaja da nadležni organi zastraše slobodnomisleće ljude i one koji su bez obzira na sve moguće posljedice spremni da se bore protiv promocije fašizma, šovinizma i protiv najdrskijih prevara i manipulacija, čiji su pokrovitelji Vlada i Skupština Crne Gore i aktuelna parlamentarna većina.
- Među 35 procesuiranih lica su i naših pet kolega iz Evropskog saveza. Procesuirani su potpredsjednik LP Aleksandar Ljumović, međunarodni sekretar SD Miloš Đuričković i generalni sekretar LP Esad Šainović, kao i dvojica kolega iz lokalnih odbora u Podgorici i sa Cetinja. Stojimo uz njih i uz sve procesuirane građanke i građane, jer oni na protestu nisu bili revoltirani zbog neke svoje neispunjene lične ili uskopartijske stvari ili hira, već su se borili za univerzalne vrijednosti na kojima mora počivati svako društvo i savremena, građanska i evropska Crna Gora - vrijednosti antifašizma, građanskog društva, pravde i etike - istakao je Belan.
Belan je postavio pitanje ko je u navedenom slučaju omalovažio državu, protestanti ili oni koji su dodijelili nagradu Bećiru Vukoviću.
- Odgovor je jasan, ali pošto je sasvim očekivano da Bečić i Šaranović neće pokrenuti prekršajne postupke, kamoli krivične, protiv Andrije Mandića, Bećira Vukovića i žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, onda je bila obaveza nas građana da branimo i antifašističku Crnu Goru i vrijednosti na kojima počivaju civilizovana demokratska društva - dodao je Belan.
Belan je upitao koju poruku mladim generacijama šaljemo kada najznačajniju državnu nagradu dodjeljujemo čovjeku koji iskazuje šovinističke stavove prema jednoj naciji i državi, čak sopstvenoj državi, i to za djelo koje nije napisano i koji otvoreno i pervezno, i da ne trepne vara, obmanjuje, cijelu naciju da je njegovo „djelo“ negdje i nekad katalogizovano, a jasno je da nije bilo ni u Crnoj Gori, ni čak u Srbiji.
- Želimo mladim ljudima poslati poruku da Bećir Vuković i svi oni koji su ga nagradili nisu i ne smiju biti primjer na koje je potrebno da se ugledaju. Da je ova dodjela samo sramni ekces kojim se pokušavaju ukaljati i ruglu izvrnuti vrijednosti Trinaestog jula i da ćemo u ovom društvu na kraju pobjediti mi koji se borimo da se budućnost Crne Gore temelji na osnovnim i univerzalnim ljudskim vrijednostima - rekao je Belan.
Potpredsjednica SDP-a i predstavnica Evropskog saveza Amina Cikotić je obraćajući se javnosti izrazila zabrinutost za pravac kojim ide Crna Gora i za kakve vrijednosti država danas štiti, a kakve kažnjava.
Prema njenim riječima &nbsp;“prekršaj” procesuiranih građana bio je to što su mirno, javno i odgovorno izrazili neslaganje sa jednom duboko spornom odlukom države- dodjelom Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću.
- Bećir Vuković je ogledalo današnje vlasti i on je njihova vrijednosna poruka. Poruka relativizacije antifašizma, negiranja crnogorske državnosti i pokušaja da se istorijski revizionizam uvede u institucije kroz najveća državna priznanja. Zato je protest ispred Vile Gorica bio legitiman, građanski i nužan. Bio je izraz savjesti i odgovornosti prema državi koja je nastala na antifašističkim temeljima. I onda, umjesto da vlast koja nam svakodnevno priča o eu vrijednostima stane u zaštitu baš tih vrijednosti, ona vrši represiju nad građanima koji te vrijednosti čuvaju za sve nas - kazala je Cikotić.
Cikotić smatra da država umjesto da sankcioniše fašizam, sankcioniše antifašizam. Umjesto da štiti građane, ona štiti i nagrađuje one koji negiraju Crnu Goru i relativizuju vrijednosti na kojima je Crna Gora nastala.
- U takvoj državi, represija nad građanima koji protestuju postaje redovna procedura, a poštovanje zakona i odbrana vrijednosti proglašavaju se problemom. I dozvolite mi ovdje i jednu ličnu notu. Kao neko ko dolazi iz Evropskog saveza, ali prije svega kao građanka ove zemlje, ne mogu i neću da prihvatim da se Crna Gora navikava na nepravdu. Ne mogu da prihvatim da se antifašizam kažnjava, a fašizam relativizuje. Ne mogu da prihvatim da se zakon gazi, a da se od građana traži poslušnost i ćutanje - istakla je Cikotić.
Ona je naglasila da Evropski savez neće pristati na takvu Crnu Goru.
- Nećemo ćutati pred zastrašivanjem građana, niti ćemo se povući pred pokušajem kriminalizacije slobodnog mišljenja. Ako je Bećir Vuković lice koje ova vlast nagrađuje, onda su ovi građani lice Crne Gore kakvu mi branimo i kakvu želimo - zaključila je Cikotić.
Belan i Cikotić su pozvali sve one koji ne prihvataju nenormalnosti na koje Vlada hoće da nas navikne, koji ne žele da se naše društvo gradi na antivrijednostima čiji je reprezent Bećir Vuković i njegov politički mentor Andrija Mandić, da dođu na demokratski i civilizovan protest 19. decembra na Gorici.

Belan i Cikotić stali uz procesuirane građane, pozvali na protest na Gorici 19. decembra

Zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja na Međuvladinoj konferenciji u Briselu snažna je potvrda da se reforme isplate i da je realna i ostvariva ambicija Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja naredne godine - kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je, zajedno sa predsjednikom Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta (EESK) Seamusom Bolandom, otvorila sastanak Zajedničkog konsultativnog odbora Evropska unija (EU) - Crna Gora.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), sastankom u Briselu kopredsjedavali su Danko Relić sa evropske i Gordana Đurović sa crnogorske strane, a učestvovali su predstavnici Evropske komisije (EK), kao i crnogorskih nevladinih organizacija, sindikata i poslodavaca.
- U okviru sastanka razmatrani su ključni aspekti odnosa EU i Crne Gore, sa posebnim fokusom na ocjene iz Izvještaja EK za ovu godinu, sprovođenje Reformske agende za EU Plan rasta za Zapadni Balkan, crnogorsku mapu puta za ispunjavanje kriterijuma za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, kao i stanje civilnog društva i socijalnog dijaloga u Crnoj Gori - navodi se u saopštenju.
Gorčević je rekla da je evropska budućnost Crne Gore na dohvat ruke.&nbsp;
- Zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja na Međuvladinoj konferenciji u Briselu snažna je potvrda da se reforme isplate i da je naša ambicija – da zatvorimo sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine – realna i ostvariva - istakla je Gorčević.&nbsp;
Ona je kazala da uz odgovorno upravljanje, kredibilne institucije i jedinstvo svih grana vlasti, mogu ispuniti očekivanja građana i pokazati da EU ispunjava svoja obećanja.
Kako je navela Gorčević, Crna Gora je danas jedina država kandidat koja je otvorila 33 pregovaračka poglavlja, a zatvaranje dodatnih pet na Međuvladinoj konferenciji u Briselu predstavlja najveći uspjeh države u dosadašnjem toku pregovora.
Prema njenim riječima, to je napor cijelog društva - Vlade, institucija, civilnog sektora i građana Crne Gore, koji stabilno podržavaju članstvo u EU sa oko 70 procenata.&nbsp;
- Taj snažan društveni konsenzus naš je najveći politički kapital i dodatna motivacija da ubrzamo reforme i do kraja naredne godine ispunimo sve uslove za zatvaranje pregovaračkog procesa - naglasila je Gorčević.
Boland je naglasio da je istinsko uključivanje organizovanog civilnog društva od presudnog značaja za uspjeh reformi.
- Kako Crna Gora postepeno i sigurno napreduje ka članstvu u EU, aktivno učešće civilnog društva mora ostati u samom srcu procesa proširenja, kako bi reforme bile utemeljene na demokratskim vrijednostima i imale široku podršku građana - poručio je Boland.&nbsp;
Đurović je kazala da je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja snažan signal institucijama EU i državama članicama da je Crna Gora čvrsto posvećena svom strateškom cilju.
- S ovog sastanka šaljemo jasnu poruku da je Crna Gora čvrsto posvećena tome da do 2028. godine postane 28. članica EU. Taj cilj zahtijeva mobilizaciju svih resursa - u Vladi, parlamentu i pravosuđu, kao i snažan i kontinuiran dijalog sa civilnim društvom, kako bi završetak pregovora bio uspješan i održiv - poručila je Đurović.
Relić je istakao da je Crna Gora pokazala da napredak ka EU zavisi od konkretnih rezultata.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je pokazala da napredak prema članstvu u EU nije pitanje političkih slogana, već rezultata, reformi i odgovornog vođstva.&nbsp;
- Proširenje EU temelji se na individualnim postignućima svake zemlje, uz snažan socijalni i civilni dijalog kao ključ uspješnog i održivog pristupnog procesa - kazao je Relić.
Državna sekretarka u MEP-u, Bojana Bošković, predstavila je rezultate i aktuelne aktivnosti Crne Gore u okviru sprovođenja Plana rasta za Zapadni Balkan, ističući da taj instrument ima centralnu ulogu u ubrzavanju socio-ekonomske konvergencije Crne Gore sa EU i pripremi zemlje za buduće članstvo.
Predstavnici civilnog sektora poručili su da je aktivno, pravovremeno i suštinsko učešće organizacija civilnog društva ključno u procesu donošenja odluka koje direktno utiču na građane, posebno u okviru evropskih integracija.&nbsp;
- Naglašena je važnost uključivanja civilnog sektora u zakonodavni proces od najranijih faza izrade propisa, kako bi reformska rješenja bila kvalitetnija, transparentnija i zasnovana na stvarnim potrebama društva - navodi se u saopštenju.
Sa sastanka je poručeno da su snažan politički konsenzus, inkluzivan dijalog sa civilnim društvom i dosljedno sprovođenje reformi ključni preduslovi za uspješan završetak pregovora i punopravno članstvo Crne Gore u EU.
Iz MEP-a su kazali da je na sastanku, konsenzusom svih učesnika, usvojena i Zajednička deklaracija Zajedničkog konsultativnog odbora EU–Crna Gora.
Zajednički konsultativni odbor civilnog društva EU - Crna Gora osnovan je u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između, s ciljem da omogući dijalog između civilnog društva, socijalnih partnera i institucija, kao i da prati napredak države u procesu pristupanja EU.

Gorčević: Evropska budućnost Crne Gore na dohvat ruke

Brisel ubrzava politiku proširenja Evropske unije pod pritiskom geopolitičkih kriza. Crna Gora i Albanija koriste momentum, a Srbije nema za stolom.
Lideri Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana sastaju se ove srijede (17. decembar) u Briselu, u trenutku kada se, pod pritiskom novih geopolitičkih okolnosti, ponovo preispituje budući odnos EU prema regionu.
Više od decenije nakon ulaska Hrvatske, proširenje Evropske unije djeluje bliže stvarnosti nego što je bilo godinama unazad. Pitanje više nije da li, već koje su zemlje Zapadnog Balkana spremne da krenu naprijed, a koje će ostati po strani.
Prema riječima komesarke EU za proširenje Marte Kos, Crna Gora bi tehnički mogla da završi pristupne pregovore do kraja 2026. godine, a Albanija godinu dana kasnije.
- Zatim nam je potrebno godinu do godinu i po dana da prođemo kroz proces ratifikacije. Tako da sam realno optimistična da bi čak i tokom mog mandata, koji se završava krajem 2029. godine, Evropska unija mogla da dobije najmanje dvije nove članice - rekla je Kos za Dojče vele.
Istovremeno, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je da Srbija „prvi put u 13, 14 godina“ neće učestvovati na Samitu.
- Ja sam donio takvu odluku, da ne bude neko drugi kriv. Neću da Vlada trpi bilo kakve pritiske. Ja mislim da time štitim Srbiju, njene interese, zato što mi moramo da pokažemo prvo šta je to što smo uradili, a mnogo toga smo uradili i oni su to priznali i govorili - kazao je Vučić.
<h2>Crna Gora kao uzor</h2>
Najviše razloga za optimizam uoči Samita svakako ima Crna Gora koja je u utorak 16. decembra na međuvladinoj konferenciji u Briselu zatvorila još pet pregovaračkih poglavlja.
Ipak, iz Evropske unije i dalje poručuju da je neophodno uložiti još više napora u borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, i obezbjeđivanje nezavisnosti pravosudnog sistema.
Nakon godina zastoja, Crna Gora je prije dvije godine progurala ključne reforme i postigla široki politički konsenzus o članstvu u Uniji. I Podgorica i Brisel sada teže da pristupni proces završe što je prije moguće.
Ipak, lokalni kritičari tvrde da su reforme ubrzane, pa da im zato može nedostajati suština.
- Niko ozbiljan ne tvrdi da se sistem može promijeniti iz korena za nekoliko godina. Kritike su legitimne kada služe da dodatno ubrzaju reforme, ali je važno reći da se danas reforme ne mjere političkim utiskom, već jasnim evropskim indikatorima, i da je napredak Crne Gore objektivno potvrđen od strane institucija EU - kaže za Dojče vele ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
<h2>Napredak Albanije</h2>
Crnu Goru u stopu prati i Albanija. Dok Evropska komisija ukazuje na pomake u pravosudnim reformama, istovremeno upozorava da su potrebni dodatni napori u borbi protiv korupcije i jačanju vladavine prava.
Ipak, kako za Dojče vele, ističe politički analitičar Florijan Biber, ishod je daleko od izvjesnog i potrebne su održive reforme.
- Albanija sprovodi mnogo, bar formalnih reformi, ali u kontekstu u kojem imate vrlo snažnog lidera, Edija Ramu, ona svakako ima i vrlo ozbiljne demokratske manjkavosti. Dakle, postoje određene rezerve i nije jasno da li će Albanija moći da premosti taj jaz i zaista bude spremna u isto vrijeme kao Crna Gora - ocjenjuje Biber za Dojče vele.
<h2>Zašto EU želi da se proširi?</h2>
Za Evropsku uniju je proširenje strateško pitanje, ali i pitanje kredibiliteta. Pridruživanje Crne Gore bilo bi niskorizičan potez s velikim efektom, koji bi pokazao da Unija može da ispuni svoja obećanja i ojača povjerenje u svoje liderstvo u neizvjesnim geopolitičkim vremenima, navodi se u analizi Evropskog centra za politike (EPC).
Proširenje je takođe povezano s bezbjednošću Evrope i njenim geostrateškim interesima.
- Plaćamo cijenu za to što ove zemlje nismo integrisali onda kada su prvi put željele da se pridruže, ostavljajući region nestabilnim - rekla je komesarka Kos za Dojče vele.
Pritisnuti novim geopolitičkim okolnostima sada tu grešku pokušavaju da isprave.
- Ako se Unija ne proširi na ove zemlje, druge sile bi mogle da uđu i iskoriste region, koristeći ga kao polugu protiv Evropske unije, uključujući Rusiju i Kinu - kaže za Dojče vele Tinatin Akhvledijani, istraživačica u odjeljenju za spoljnu politiku Evropske unije pri Centru za evropske studije politike (CEPS).
<h2>Šta je s predlogom iz Srbije?</h2>
Ako je tempo napretka ka članstvu u EU toliko različit širom regiona, gdje to ostavlja Aleksandra Vučića i njegov raniji predlog da sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno uđu u Uniju?
Mnogi analitičari Vučićev predlog tumače kao pokušaj usporavanja cjelokupnog procesa integracije, jer Srbija trenutno ne stoji dobro.
Iako je predsjednik Srbije rekao da su ga evropski lideri saslušali “kao pristojni ljudi”, čini se da unutar Evropske komisije za njegovu ideju nema mnogo interesovanja.
- Pristupanje je proces zasnovan na zaslugama. Svaki kandidat treba da se pridruži kada je spreman i kada ispuni uslove i kriterijume utvrđene u Ugovorima EU, uključujući kopenhaške kriterijume. Ne postoje unaprijed određeni rokovi. Proces je vođen sprovođenjem reformi i dokazivanjem održivih rezultata - rekao je portparol Evropske komisije za Dojče vele.
<h2>Svaka zemlja svojim putem</h2>
I Tinatin Akhvledijani i Florian Biber naglašavaju da se proces proširenja oduvijek vodio po “principu regate”, što znači da države kandidati idu svojim putem, a integracija zavisi od njihovih sopstvenih zasluga, reformi i ispunjavanja tehničkih kriterijuma.
Biber, međutim, primjećuje da ideja istovremenog pristupanja ima i neke prednosti.
- Time bi se izbjeglo stvaranje spoljnih granica EU između zemalja Zapadnog Balkana i spriječio uvoz bilateralnih problema u Evropsku uniju. S druge strane, postoje ozbiljni nedostaci, jer bi tempo najsporijeg kandidata diktirao tempo ostalima. Tako bi Crna Gora, i ako bi bila spremna da uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, mogla da bude zadržana zbog zemalja poput Bosne i Hercegovine ili Kosova, kojima bi moglo biti potrebno još deset godina - dodaje Biber.
<h2>Crna Gora ne želi da čeka</h2>
Kabinet albanskog premijera nije imao komentar na Vučićev predlog u trenutku objavljivanja teksta.
Crna Gora je, međutim, brzo reagovala, jasno stavljajući do znanja da želi da ide naprijed.
- Crna Gora ne želi nikoga da čeka, niti da neko čeka nju. Mi smo predvodnici u procesu i želimo da pristupimo Evropskoj uniji onda kada svojim rezultatima pokažemo da smo za to spremni i da članstvo zaslužujemo - rekla je Gorčević.
Dok ostali susjedi pokušavaju da sustignu tempo, Podgorica im poručuje da je spremna da podijeli svoja znanja i iskustva, vjerujući da „ uspjeh jedne zemlje doprinosi stabilnosti, sigurnosti i ukupnom napretku Zapadnog Balkana, ali i cijele Unije“.

Proširenje EU izvjesnije nego ikad: Crna Gora i Albanija koriste momentum, Srbije nema za stolom

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

Ne znam čemu i odakle stiže iznenađenje što predsjednik Skupštine i lider Andrije Mandić nosi kravatu u bojama trobojke na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.
To nije modni detalj, već poruka – jasna, namjerna i politički precizna simbolika. 
 
Priča o promjeni Ustava kako bi srpski jezik postao službeni samo je dio iste agende. Poruka ide mnogo dalje. Mandić je više puta, bez ikakvog ustručavanja, kazao da Crna Gora treba da ima trobojku. Trobojku je držao i u svom kabinetu. Njemu nije prihvatljiva ni himna Crne Gore, pa je bezbroj puta ponovio da nam treba nova himna – “prihvatljiva svima”. A ko su ti “svi”, nije teško naslutiti. 
 
Ukratko: Mandić ne želi crnogorsku zastavu, ne pjeva i ne priznaje crnogorsku himnu, ne priznaje crnogorski jezik i želi srpski kao službeni. Ništa od crnogorskih državnih simbola ne prihvata. 
 
Ali mu je, gle čuda, sasvim prihvatljivo da bude predsjednik crnogorske Skupštine. Ne smeta mu plata iz crnogorskog budžeta, ni privilegije koje mu daje crnogorska država. Ne smetaju mu benefiti, funkcija ni moć. Smeta mu, izgleda, samo Crna Gora – njen identitet i njeni simboli. 
 
E, to je taj paradoks. Ili, tačnije, licemjerje. 
 
Da je vječna!

Mandićeva kravata kao poruka: Simboli na udaru, fotelja netaknuta

Politika je javni moral. U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.
16.12.
18:18h
Dana 15.12. na ročištu po tužbi Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, Dritan Abazović je pred sudijom ulcinjskog suda saslušan u dokaznom postupku, kao stranka.
To je vrsta dokaza normirana Zakonom o parničnom postupku kada sud upozorava stranku da je dužna da govori istinu, uz posledice ako to ne uradi.
Nakon što je upozoren na posljedice laži - bivši premijer je slagao.
Masno.
 
I treba da uradi ono što bi uradili svi političari u Evropi - da se povuče iz politike - dobrovoljno ili pod pritiskom javnosti.
Što neće važiti za ovu besudnu zemlju.
Zato će svi i prećutati.
 
Da pođem redom.
Na moje pitanje da li prijavio javno iznešenu tvrdnju da hoće da ga likvidiraju, odgovorio je potvrdno. Da bi na moje insistiranje da sud unese u zapisnik kako je potvrdio moje pitanje i kazao da je prijavio SDT-u, ANB, UP, reagovao govoreći "Ne, ne, ne unosite u zapisnik, oni su meni kazali da mi prijeti likvidacija".
 
Na moj novi upit - da li su mu kazali ko su lica koja hoće da ga ubiju, odgovorio je da nijesu.
Pitao sam ga odmah - kako zna da su to Lazović i Ubović, odgovorio je - NIKADA NIJESAM REKAO DA SU ONI.
 
I sudija se zbunio i pitao me, zašto je sve to važno za ovu vrstu parnice.
 
Rekao sam sudiji da je moj interes da ga sudu predstavim kao lice koje nije prijatelj istine.
 
Pred sobom imam tekst sa portala Vijesti od 13.12.2022 .Naslov je "Abazović: Lazović i Ubović žele moju likvidaciju".
 
I u tekstu riječi "Rekao sam ili će oni doći po mene ili ću ja doći do njih".
 
I tekst sa istog portala od 14.12.2022. godine sa naslovom "Lazović i Ubović žele da me ubiju".
 
Dakle, lagao je sudiju da to nikada nije rekao.
 
Lagao je sud.
 
Živimo u državi u kojoj bivši premijer laže pred sudom.
 
I niko se oglasiti neće.
 
A trebali bi da se oglase iz civilnog sektora, političari, kolumnisti, javnost, ambasade Kvinte u Podgorici.
 
Neka i oni kažu nešto.
 
Ovo je tačka zbog koje Abazović više ne može da obnaša politiku.
 
Bivši premijer laže pred sudom, prethodno upozoren da je dužan da govori istinu.
 
Može li dalje?
 
Benefite ove laži i dalje koristi.
Štićena je ličnost samo zbog ove laži.
I to sam mu rekao juče u sudnici.
 
P.S: Politika je javni moral.
U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.

Bivši premijer lagao pred sudom, iako upozoren

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović u novembru je primio 4.222 eura proizilazi iz javno objavljenih podataka o prihodima državnih funkcionera.
Odmah iza Novovića u Specijalnom državnom tužilaštvu po primanjima u novembru je specijalna tužiteljka Sanja Jovićević i njena neto zarada bila je 4.202 eura, dok je njenog kolege Jovana Vukotića &nbsp;- osnovnog državnog tužioca koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo 3.712 eura, 32 eura manje primila je njegova koleginica Nataša Bošković.
U Specijalnom državnom tužilaštvu osim Novovića, Jovićević, Vukotića i Boškovića je još 14 tužilaca.
Poslije tužiteljke Bošković su specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić sa 3.598 eura, Ljiljana Lakić, predsjednica Upravnog odbora Centra za edukaciju u sudstu i državnom tužilaštvu, koja je zaradila 3.523 i Vukas Radonjić sa 3.486, dok je 30 eura manje - 3.456 primio njegov kolega Miroslav Turković. Poslije tužioca Turkovića slijede tužilac Miloš Šoškić sa neto zaradom od 3.381 euro, tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu upućena u SDT Ivana Petrušić Vukašević primila je 3.373 - euro manje primila je Marija Raspović &nbsp;- 3.372 eura, dok je Zoranu Vučiniću novembarska zarada bila 3.342, nešto manje primili su tužioci - Živko Savović i Ana Perović po 3.247 eura. Prema podacima o prihodima državnih funkcionera - tužilac Ivan Medojević primio je 3.090, a tužiteljka iz osnovnog državnog tužilaštva upućena u SDT Maja Janković 3.030, dok je sa nešto manjom zaradom tužilac Siniša Milić upućen iz ODT u Specijalno tužilaštvo – njegova zarada u novembru je 2.253 eura.
Najmanju platu primo je tužilac Saša Čađenović 1.515 eura.

Tag: povrat

Hrvatska Vlada osnovala komisiju za povrat broda Jadran od Crne Gore

E-uživo: O izložbi savremenog stvaralaštva mladih umjetnika, aplikaciji za lakšu reciklažu

Belan i Cikotić stali uz procesuirane građane, pozvali na protest na Gorici 19. decembra

Gorčević: Evropska budućnost Crne Gore na dohvat ruke

Proširenje EU izvjesnije nego ikad: Crna Gora i Albanija koriste momentum, Srbije nema za stolom

PRATITE TVe UŽIVO