Vladina Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda primila je iz Podgorice 151 zahtjev od fizičkih lica, a dva od pravnih za naknadu štete nastale usljed požara koji su Crnu Goru zadesili u avgustu. Šteta pričinjena fizičkim licima procijenjena je na 867.718 eura, a pravnim („Vapor VK“ i „Podgorička pivara“) na 679.614 eura – navedeno je u informaciji o radu Komisije koju je usvojila Vlada.
Dodaje se da je Komisija Glavnog grada najavila da će sukcesivno dostavljati pojedinačne procjene štete, te da se očekuje i određeni broj zahtjeva iz ostalih opština.
Komisija ima sedam članova, predsjednik je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković. Ove godine to tijelo je održalo 12 sjednica. Razmatrani su zahtjevi i rađena procjena opravdanosti (uzrok štete, validnost dokumentacije). Za predmete gdje je dokazano da su podnosioci zahtjeva nedvosmisleno pretrpjeli štetu od elementarnih nepogoda (grad, poplava, požar) ili drugih nepogoda većih razmjera (uginuće stoke, stradanje pčelinjih društava, bolesti stoke) odobrena su sredstva za djelimičnu sanaciju – deset odsto procijenjene štete, koliko je predviđeno Odlukom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve.
– Broj pristiglih zahtjeva, obim i složenost dokumentacije, kao i činjenica da je za veliki broj fizičkih lica Komisija zaprimila zahtjeve i po nekoliko puta, neposredno ili preko opštinskih komisija, zahtijevalo je detaljnu analizu i uparivanje kako ne bi došlo do dvostruke naknade po istom osnovu. Riješila je 319 slučajeva, za čiju realizaciju je utrošeno 186.704 eura, tako da je prosječan iznos naknade 585,30 eura. Veliki broj zahtjeva je odbijen zbog činjenice da uzrok štete nije bila elementarna nepogoda, a određeni broj zbog nepotpune dokumentacije, što, iako usložnjava rad, Komisija uzima u obzir i ponovo odlučuje – navedeno je u izvještaju.
Pored razmatranih, odnosno riješenih zahtjeva, Komisija je krajem 2024. i u toku 2025. godine zaprimila značajan broj zahtjeva koji nijesu realizovani zbog nedostatka sredstava. Pristiglo je od fizičkih lica ukupno 529 zahtjeva iz 11 opština, a ukupna šteta procijenjena je na 2,11 miliona eura. Iz Andrijevice su primljena dva zahtjeva (procijenjena šteta 44.000 eura), Bijelog Polja 114 (513.801 eura), Berana tri (5.396 eura), Zete 12 (43.510 eura), Mojkovca četiri (14.800 eura), Nikšića 78 (105.700 eura), Pljevalja 35 (133.433 eura), Plužina 110 (292.129 eura), Podgorice 28 (221.063 eura), Rožaja 78 (374.860 eura) i Tuzi 65 (365.786 eura).
Od pravnih lica, kompanija „Naše voće“ iz Nikšića (avgust 2024) uputila je zahtjev za naknadu štete na zasadu jabuka – 700.000 eura, „Stožer-F“ iz Bijelog Polja (decembar 2024) za štetu nastalu od požara – 445.000 eura i „Agris“ iz Ulcinja (jul 2025) za štetu na zasadu jabuka – 877.469 eura.
– Na osnovu detaljnih analiza potrebno je obezbijediti 200.000 eura iz sredstava tekuće budžetske rezerve za rješavanje pojedinačnih zahtjeva fizičkih lica, a 101.123 eura za isplatu naknade štete pravnim licima u iznosu od pet odsto ukupne procijenjene štete. Potrebno je obezbijediti sredstva za rješavanje zahtjeva za naknadu štete nastale usljed požara koji su zadesili Crnu Goru u avgustu. Pri tome treba razmotriti mogućnost da maksimalni iznos bude veći od deset odsto koliko je propisano odlukom – kazali su iz Komisije.
Prethodne godine fizičkim licima po osnovu naknade štete nastale usljed elementarnih nepogoda isplaćeno je 347.829 eura (1.051 korisnik), a pravnim 30.952 eura (šest korisnika).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Za naknadu štete od požara 153 zahtjeva ukupne vrijednosti 1,54 miliona eura

Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda je u periodu od januara do oktobra ove godine riješila 319 zahtjeva, za šta je građanima i firmama isplaćeno 186.704,86 eura. Prosječna naknada po predmetu iznosila je 585,30 eura. U izvještaju Komisije, koji je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici, navodi se da je dio zahtjeva odbijen jer uzrok štete nije bio elementarna nepogoda, a drugi zbog nepotpune dokumentacije.&nbsp; Komisija je krajem 2024. i 2025. godine zaprimila i veliki broj zahtjeva koji su na čekanju zbog nedostatka sredstava. Tu spadaju 529 neriješenih zahtjeva građana iz 11 opština, sa procijenjenom štetom od 2.114.479,40 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120201140_52553bbe20495b4099116adefdd4f9c2aa5d71ed992544ed8af2347813fdca03.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120201140_52553bbe20495b4099116adefdd4f9c2aa5d71ed992544ed8af2347813fdca03" data-rendition-name="original" width="698" height="277" loading="lazy" alt="neriješeni zahtjevi"> <figcaption>Neriješeni zahtjevi opština(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Na listi neriješenih nalaze se i zahtjevi firmi Naše Voće d.o.o. Nikšić (šteta od mraza na zasadu jabuke 700.000), &nbsp;„STOŽER – F“ d.o.o. Bijelo Polje (šteta od požara 445.000) i Agris d.o.o. Ulcinj (šteta na zasadu jabuke 877.469,72), kao i zahtjevi vezani za požare iz avgusta ove godine u Podgorici. <h2>Požari u Podgorici: 151 zahtjev građana, šteta preko 1,5 miliona</h2> Požari koji su u avgustu ove godine zahvatili područje Podgorice izazvali su veliki talas zahtjeva za nadoknadu štete. Građani su do sada predali 151 zahtjev, a procijenjena vrijednost štete iznosi 867.718 eura. Paralelno s tim, Komisija je zaprimila i dva zahtjeva pravnih lica – “Vapor VK” d.o.o. Podgorica i “Podgorička pivara” d.o.o. Ove kompanije prijavile su ukupnu štetu od 679.614 eura, nastalu takođe usljed požara.&nbsp; I ovi zahtjevi nijesu ralizovani zbog nedostajućih sredstava. Opštinska komisija Podgorice najavila je sukcesivno dostavljanje pojedinačnih procjena, a očekuju se i dodatni zahtjevi iz drugih opština. Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda je utvrdila da je za nastavak rješavanja predmeta neophodno obezbijediti 301.123 eura – od čega 200.000 za zahtjeve građana i 101.123 eura za zahtjeve firmi.

Tamara Klikovac

Građanima za štetu od elementarnih nepogoda isplaćeno skoro 187 hiljada eura, stotine predmeta na čekanju

Izviđački odred “24. novembar” iz Bara ove godine slavi pola vijeka postojanja, a u godini jubileja realizovali su brojne projekte. O najnovijima Barinfo je razgovarao sa članom Odreda Ivanom Martinovićem.
Sagovornik Barinfo ističe da su nedavno, u okviru prekogranične saradnje gradova Skadar i Bar, uz pomoć Opštine Bar, &nbsp;započeli projekat “od vrata do vrata”, u okviru kojeg su na području Ostrosa i Crmnice dijelili flajere i edukovali stanovništvo kako da se minimalizuje rizik od požara i kako postupati kad do njega ipak dođe.
Takođe, sa učenicima osmog i devetog razreda OŠ “Jovan Tomašević” održali su radionice o požarima, kao i o važnosti skautskog pokreta.
Ivan Martinović i Emir Laković su bili su i na smotri Saveza izviđača Crne Gore.
- Nas, četiri-pet momaka smo mjesec ranije, sa starješinama, pripremali teren za smotru. Naporan rad se isplatio, na smotri je bilo preko hiljadu izviđača iz regiona, a bili stu tu i izviđači sa Novog Zelanda, Hong Konga, Sjedinjenih američkih država, Egipta… - rekao je on.
Ivan je potom uspješno pohađao i kurs za instruktore, a njegova obuka biće u potpunosti priznata tek nakon što, uz pomoć mentora iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine realizuje svoj projekat.
- Moj projekat se zove ‘Desant na Bigovicu’. Riječ je o višegodišnjoj tradiciji odreda, koja je vremenom zamrla. Planiram da je obnovim i da radim na omasovljenju odreda - ističe on.
Ovog vikenda, biće održan i Međunarodni skup skauta u Ulcinju, namijenjen zbližavanju mladih lidera regiona.
- Nakon obilaska Solane, planirano je da obiđu Bar. Vodićemo ih da obiđu Staru maslinu i Stari Bar. Zahvaljujem Kući Maslina i JU Kulturni centar Bar koje podržavaju naše aktivnosti - ističe Martinović.
Izviđači se spremaju i za akciju Boranka. Podršku Opštine i Saveza izviđača već imaju, pripreme su u toku, a akcija bi trebalo da počne krajem oktobra ili početkom novembra.

Barski izviđači tokom ljeta učestvovali u brojnim akcijama i projektima: Edukovali stanovništvo kako se minimalizuje rizik od požara

Kongres Socijalističke narodne partije, na kojem će se birati njen predsjednik, biće održan u subotu. Sudeći po rezultatima glasanja u opštinskim odborima, gubitnik je Dragoslav Šćekić - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i aktuelni predsjednik SNP-a Vladimir Joković.
<h2>Učinak </h2>
Izvještaj o realizaciji Programa rada Vlade, za prvu polovinu godine, pokazao je da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ispunilo 38 odsto predviđenog posla, odnosno, od planiranih 26 ispunilo je 10 aktivnosti. No, Joković kaže da statistika ne oslikava realno stanje u resoru na čijem je čelu.
- Donijeli smo sedam, osam zakona, ispunili sve obaveze u procesu pristupanja EU i pripremili zatvaranje poglavlja za jesen. Napravili smo sjajan posao - vjeruje Joković.
Za, kako kaže, određena kašnjenja, opravdanje ima u procedurama.
- Kad smo donosili zakone, slali smo ih Evropskoj komisiji na usaglašavanje. Evropska komisija nam ih je, posle dugog čekanja i kontrole, poslala. Tek kad su ti zakoni usvojeni u Skupštini, mogli su da se usvajaju podzakonski akti. Nikako ih nijesmo mogli usvojiti ranije. Sad smo na 65 odsto ostvarenog plana. Što je trebalo da usvojimo i uradimo u ovoj godini, uradićemo - tvrdi Joković.
Uvjeren je da je 44. Vlada više napravila u evropskim integracijama nego ona koju je vodio DPS-a sa koalicionim partnerima 30 godina. Poručuje i da će Crna Gora 2028. godine biti nova članica Evropske unije.
<h2>Spomenik</h2>
Komentarišući postavljanje spomenika četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u berasnkom selu Gornje Zaostro, njegovo premiještanje u crkvu, pa u manastir Đurđevi Stupovi, Joković smatra da je spomenik, zapravo, blagovremeno uklonjen.
- Rečeno im je i odmah su, isti dan, krenuli iz Opštine Berane, doneseno je rješenje, spomenik je uklonjen - istakao je Joković.
<h2>Kongres</h2>
Kongres SNP-a, na kojem će se birati predsjednik partije, biće održan u subotu. Period uoči Kongresa obilježavaju sukobi aktulenog predsjednika i potpredsjednika SNP-a, a Dragoslav Šćekić najavio je da će osnovati novu partiju. Joković poručuje da je to pravo svakog pojedinca.
- On je još davnih dana najavio da će biti kandidat na Kongresu. Mnogo je bio prisutan u medijima... priča o podršci, pobjedi, komentariše sve moguće što se može komentarisati. Prije pet, šest dana postavljao je novo rukovodstvo, predsjednika partije - podsjeća Joković.
Ipak, Joković tvrdi da je, na osnovu rezultata opštinskih odbora SNP-a, jasno da upravo on ima veliku podršku. Smatra da je to bio razlog zbog kojeg je Šćekić krenuo sa kampanjom da u SNP-u ništa ne valja.
- Gospodin Šćekić je trebalo da se suoči sa sudom SNP-a, sa onim ljudima koji najbolje znaju ko je kakav u partiji. Ti ljudi na Kongresu treba da kažu što o kome misle. Poštovaću odluku Kongresa… Uvjeren sam da će SNP biti ozbiljan faktor na političkoj sceni Crne Gore - kaže Joković.
Podsjetio je Joković i na to da je prilikom formiranja 44. Vlade stav tadašnjeg premijera bio da Šćekić ne može biti dio izvršne vlasti.
- Ja sam organizovao sastanke, razgovarao, opuštao tu atmosferu, učinio sve da Šćekić bude ne samo dio Vlade, nego da dobije i mjesto potpredsjednika Vlade… Naravno, elementarno korektno bi bilo da, ako ništa ne valja u SNP-u, da smo, kao što sam čuo u nekim izjavama, iznevjerili 27 godina rada, da ostavi (Šćekić) sve ono što je uzeo od SNP-a. Ako odlaziš, ostavi funkciju koja pripada SNP-u i formiraj bilo koju partiju - poručuje Joković Šćekiću.
<h2>Šteta od požara</h2>
Govoreći o šteti koja je nastala nakon požara, kaže da se, obilazeći Kuče i Pipere, uvjerio da je ogromna.
- Požari su napravili ozbiljnu štetu. Na lokalnim samoupravama je da procijene štetu. Kad dobijemo procjenu, zajedno ćemo sa Ministarstvom finansija, Komisijom za procjenu štete od elementarnih nepogoda, na Vladi razgovarati. Pomoći ćemo koliko budemo mogli da odvojimo sredstava – zaključio je Joković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeG-4EjPWYyE&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Joković: Bilo bi elementarno korektno da Šćekić ostavi sve što je uzeo od SNP-a

Vlada je odobrila slanje pripadnika službi zaštite i spašavanja na rehabilitaciju u lnstitut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju ,,Dr Simo Milošević" u lgalu, a svi troškovi, kako je i ranije najavljeno, biće pokriveni iz državnog budžeta.
Ova informacija usvojena je juče, 26. avgusta, bez održavanja sjednice na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade.
- Tokom avgusta Crnu Goru su zahvatili požari širokih razmjera, koji su u istim vremenskim intervalima izbijali u više regiona. lntenzitet požara i obuhvaćene površine zahtijevale su danonoćne intervencije svih raspoloživih službi zaštite i spašavanja - kako na centralnom nivou kroz djelovanje pripadnika Direktorata za vanredne situacije u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova, tako i službi organizovanih u okviru jedinica lokalne samouprave. &nbsp;Nezapamćeni obim požara i dužina njihovog trajanja zahtijevala je enormne napore svih pripadnika službi zaštite i spašavanja koji su tokom trajanja požara bili izloženi opasnostima po život i zdravlje - istaknuto je u informaciji. &nbsp;
Sa ciljem obezbjeđivanja specijalističkih pregleda i, shodno tome rehabilitacionog programa u trajanju od sedam dana, Kabinet premijera Milojka Spajića predložio je, kako se navodi, da Vlada donese odluku o upućivanju pripadnika službi zaštite i spašavanja koji su učestvovali u gašenju požara na rehabilitaciju u lnstitut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju ,,Dr Simo Milošević" u lgalu.&nbsp;
- Svi troškovi rehabilitacionog programa, u skladu sa cjenovnikom lnstituta, padaju na teret budžeta Crne Gore. Upućivanje pripadnika službi zaštite i spašavanja vršiće se po spiskovima koje Ministarstvu zdravlja dostavi Ministarstvo unutrašnjih poslova (uključujući i lokalne službe zaštite i spašavanja, u koordinaciji sa lokalnim samoupravama) - precizirano je u saopštenju.
<h2>Kadrovska pitanja</h2>
U okviru kadrovskih pitanja, Vlada je donijela rješenje o razrješenju državnog sekretara u Ministarstvu sporta i mladih Vladimira Obradovića.

Vlada odobrila slanje pripadnika službi zaštite i spašavanja na rehabilitaciju u Igalo, svi troškovi pokriveni iz budžeta

Zajedništvo, upornost i hrabrost pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) još jednom su pokazali da su sigurnost crnogorskih građana najveća misija VCG - poručili su iz Ministarstva odbrane (MOD). 
 
Iz tog Vladinog resora su rekli da je VCG, zajedno sa kolegama iz drugih službi, vodila borbu sa velikim požarima koji su prijetili ljudima, njihovim kućama i prirodi. 
 
- Iz vazduha, naši piloti i posade su izbacili gotovo hiljadu tona vode na vatrene linije, dok su na zemlji pripadnici Vojske neumorno, danju i noću, gasili plamen, krčili teren i pomagali stanovništvu - istakli su u saopštenju. 
 
Navodi se da je u toj borbi život izgubio pripadnik VCG, mlađi vodnik Dejan Božović, čije će ime ostati trajno upisano u sjećanje Vojske. 
 
- Hrabrost, upornost i zajedništvo još jednom su pokazali da su snaga i sigurnost naših građana najveća misija VCG - zaključili su u saopštenju.

MOD: Sigurnost građana najveća je misija Vojske Crne Gore

Vatrogasci iz Austrije i Švajcarske, koji su prethodnih sedmica nesebično pomagali crnogorskim kolegama u gašenju požara, danas se vraćaju svojim domovima.
Tim povodom gradonačelnik Podgorice Saša Mujović sa predstavnicima Ministarstva unutrašnjih poslova danas se pozdravio sa vatrogascima u krugu Policijske akademije u Danilovgradu, odakle su Austrijanci krenuli na put.
Mujović im je zahvalio na hrabrosti, profesionalnosti i solidarnosti koju su pokazali tokom borbe sa vatrenom stihijom, naglašavajući da je njihova podrška bila od ogromnog značaja za građane Podgorice i Crne Gore.
- Vaša pomoć je pokazala šta znači pravo prijateljstvo i saradnja u teškim trenucima. Uvijek ste dobrodošli u Crnu Goru i nadam se da ćemo se ponovo sresti, ali u ljepšim okolnostima - poručio je Mujović, dodajući da ovaj primjer saradnje i humanosti potvrđuje značaj međunarodne solidarnosti i zajedničke borbe za sigurnost ljudi i očuvanje prirode.
Osim toga, kako je saopšteno iz Glavnog grada, Mujović je vođama timova Austrije i Švajcarske Robertu Gruberu i Martinu Jagiju uručio zahvalnice za veliki doprinos i pruženu ruku u nevolji, koji su uzvratili zahvalnost kolegama iz Podgorice na gostoprimstvu, saradnji, profesionalnosti i zajedničkom duhu borbe u proteklim sedmicama.

Vatrogasci iz Austrije i Švajcarske danas se vraćaju kući

Intervenisalo se na više lokacija u Bijelom Polju gdje su buknuli požari, kazao je komandir Službe zaštite i spašavanja Bijelo Polje Edin Kolić.
Šumski požar izbio je na Žuberu, gdje je intervenisalo pet vatrogasaca.
Kazao je da je gorio katun vlasnika Milije Nišavića na Bjelasici. 
- Intervenisalo se i u Konatarima gdje je gorjelo nisko rastinje i nepokošena livada gdje su bili ugroženi objekti ali se požar brzo stavio pod kontrolu, a intervenisalo se sa dva specijalna vozila i pet vatrogasaca spasilaca - istakao je Kolić. 
U Bijedići je, kako je kazao, zapaljeno smeće i požar se oteo kontroli i brzo se širio prema kuci i objektima, međutim, brzo lokalizovan i nije bilo materijalne štete.
U naselju Obrov gorjelo je sijeno, a požar je zahvatio i šumu, kaže Kolić. 
Naglasio je da su svi požari izazvani ljudskim nemarom.
- Pored požara vršena je dostava vode na više lokacija mještanima Galica, Barice, Kisele vode nadomak Bijelog Polja, Obrov, Brestovik, Laholo, Potrk. Pružila se pomoć u obijanju vrata jednog ugostiteljskog objekta gdje se gost zaglavio - poručio je Kolić.

Kolić: Gorjelo na više lokacija u Bijelom Polju, požari izazvani ljudskim nemarom

Ministarstvo unutrašnjih poslova je 11. avgusta uputilo zvanične zahtjeve za međunarodnu pomoć u gašenju požara putem Evropskog mehanizma civilne zaštite (EU CECIS platforma) i NATO mehanizma - saopšteno je iz tog resora.
Oni su poručili da brz odgovor međunarodnih partnera, kao i njihova spremnost da u najkraćem roku pošalju svoje vatrogasne timove u Crnu Goru, predstavlja još jednu potvrdu kredibiliteta naše države i Ministarstva unutrašnjih poslova u sistemima međunarodne civilne zaštite.
- Kao odgovor na upućene zahtjeve, ponude za pomoć u vidu kopnenih vatrogasnih snaga preko Evropskog mehanizma civilne zaštite (EU CECIS platforma) stigla je od Austrije 12. avgusta u 17:49 sati ponudila pomoć, koja je u 17:55 sati i prihvaćena. Prva dva pripadnika tima stigla su istog dana u večernjim satima, dok je tim od 54 pripadnika sa specijalizovanom tehnikom krenuo 13. avgusta u 13:15 sati i stigla u Crnu Goru rano ujutru 14. avgusta - naveli su u MUP-u.
Švajcarska je, dodaju, 13. avgusta u 09:47 sati ponudila pomoć zvaničnom komunikacijom, koja je u 11:16 potvrđena putem Operativno - komunikacionog centra 112.
- Četiri člana tima stigla su 13. avgusta u 19:30 sati, dok je ostatak od 22 pripadnika sa opremom i vozilima pristigao 14. avgusta u 15 sati. Jasno ustanovljene procedure međunarodne pomoći predviđaju dolazak prethodnice timova radi pripreme logistike i terena, nakon čega slijedi dolazak ostatka snaga sa specijalizovanom opremom i vozilima - kazali su u MUP-u.
Važno je, kažu, da podsjete da je u Operativno-komunikacionom centru Ministarstva unutrašnjih poslova boravio i Leo Martinon, oficir za vezu Mehanizma za civilnu zaštitu Evropske unije, koji je konstatovao da je Crna Gora dala odličan odgovor kada je u pitanju kominikacija preko ovog mehanizma.

MUP: Zvanični zahtjevi za međunarodnu pomoć u gašenju požara upućeni su 11. avgusta

Predsjednik SDP-a i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović upitao je premijera Milojka Spajića ko će snositi odgovornost zbog, kako je naveo, katastrofalne reakcije države na požare koji su prethodnih dana zahvatili Crnu Goru.
- Dvije trećine ionako skromne protivpožarne flote bilo je van funkcije u danima velikih požara. Za rubriku – vjerovali ili ne - objavio je Vujović na društvenoj mreži X.
On je ocijenio da je i samo taj propust nadležnih skandal, a da je stvarnost, prema njegovim riječima, još teža.
- Za dva helikoptera čekali su djelove, a za dva aviona nijesu uradili servis! Citat nadležnih dok je gorjela Crna Gora: ‘radimo na popravci i osposobljavanju dva helikoptera i dva aviona za gašenje požara’. I sad misle da će da se izvuku preko leđa istinskih heroja – vatrogasaca i hrabrih građana koji su rizikovali svoje živote, te strane pomoći koju su, takođe, kasno pozvali - stakao je Vujović.
On je poručio da očekuje konkretne poteze od premijera.
- Đe je odgovornost? Da li će neko podnijeti ostavku, da li ćeš nekoga razriješiti? Ili mislite ti i ‘bespomoćni’ gradonačelnik da ćete se izvući na ovaj način - zaključio je Vujović.

Vujović pita Spajića: Đe je odgovornost za reakciju države na požare?

U saobraćajnoj nesreći koja se desila sinoć na putu ka Tuzima poginula je kćerka crnogorskog putopisca Edina Krnića, piše Portal Standard.
Portalu ETV se iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije nisu javljali na pozive.
Kako piše Standard, djevojka (29) je bila na mjestu suvozača, a mladić koji je vozio je povrijeđen.
Autor i producent dokumentarne putopisne emisije „Oko svijeta sa Edinom Krnićem“, koja se emituje na Televiziji Crne Gore od septembra, oprostio se na društvenim mrežama od svoje kćerke.
- Sa neizmjernom tugom i slomljenim srcem opraštam se od svoje voljene kćerke, Sare, koja je u svojoj 29 godini života tragično nastradala u saobraćajnoj nesreći. Tvoj odlazak je prekinuo sve ono što si tek počinjala da živiš. Tvoja dobrota, tvoje smijehom ispunjene riječi i tvoja tišina koja je uvijek donosila mir - sve to ostaje u meni, kao najdragocjeniji dio moga života. Niko nikada neće moći popuniti prazninu koju si ostavila. Ipak, nastavićeš da živiš u svakom mom koraku, u svakoj misli, u svakom dahu koji udahnem. Hvala ti za svaku radost koju si unijela u naš dom, za svaku nježnu riječ, za svaku brigu koju si nosila u sebi. Hvala ti što si bila baš takva - blaga, iskrena i čista. Počivaj u miru, moje dijete. Zauvijek ćeš ostati moja Sara - svjetlost koja se ne gasi - napisao je Krnić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 88.6263%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fkrnic%2Fposts%2F10233625662755663%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

U saobraćajnoj nesreći u Tuzima stradala kćerka Edina Krnića

Američka zastupnica Mardžori Tejlor Grin objavila je u petak da podnosi ostavku u Zastupničkom domu nakon dramatičnog razlaza s predsjednikom SAD-a Donaldom Trampom.
Njen odlazak predstavlja zapanjujući preokret događaja koji je malo ko mogao zamisliti prije nekoliko mjeseci.
Grin, republikanka iz Džordžije, nekada je bila jedna od Trampovih najbližih saveznica i glasna zagovornica njegove agende "America First" (Amerika prva), ali jaz između njih se produbio posljednjih mjeseci zbog objave vladinih dokumenata vezanih za seksualnog prestupnika Džefrija Epstina i drugih pitanja.
U desetominutnom videu objavljenom na društvenim mrežama Grin je rekla da ju je na ostavku podstakla mogućnost suočavanja s republikanskim protukandidatom koji bi imao Trampovu podršku, kao i potencijalno preuzimanje Zastupničkog doma od demokrata na izborima sljedeće godine.
Takođe se požalila da je Kongres uglavnom "gurnut u stranu" otkako se Tramp u januaru vratio u Bijelu kuću.
- Imam previše samopoštovanja i dostojanstva, previše volim svoju porodicu i ne želim da moj dragi okrug mora prolaziti kroz bolne i mrzilačke unutarstranačke izbore protiv mene, koje bi podržao predsjednik za kojeg smo se svi borili, samo da bih se borila i pobijedila na izborima, dok će republikanci vjerovatno izgubiti na izborima u sredini mandata - rekla je Grin.
Izrazila je žaljenje zbog stanja američke politike, tvrdeći da ni republikanski ni demokratski zastupnici ne rade na rješavanju problema nacije, uključujući rastuće troškove života.
- Birači se okreću od Vašingtona jer znaju koliki dug na kreditnim karticama imaju, znaju koliko su im računi porasli u posljednjih pet godina, sami kupuju namirnice i znaju da je hrana preskupa, stanarine su sve više, a korporativni menadžeri imovinom su ih previše puta nadmašili kada su pokušali kupiti kuću - rekla je Grin.
Javni spor između Trampa i Grin probudio je zabrinutost kod nekih republikanaca da bi se Trampova baza "Make America Great Again" mogla podijeliti godinu prije izbora u sredini mandata, kada se demokrati nadaju ponovnom preuzimanju kontrole nad Kongresom.
Njena ostavka smanjiće republikansku većinu u Zastupničkom domu na 218 zastupnika naspram 213 demokratskih. Republikanci imaju većinu 53-47 u Senatu.
Grin je sve više pokazivala nezavisnost od Trampa, pridruživši se naporima u Zastupničkom domu da se objave Epstinovi dosjei uprkos Trampovom protivljenju, kritikujući rukovodstvo Zastupničkog doma što nije učinilo dovoljno po pitanju troškova zdravstvene zaštite tokom nedavnog gašenja vlade i nazivajući izraelski napad na Gazu genocidom.
Tramp je, zauzvrat, postao sve kritičniji prema njoj. Prije nego što je Zastupnički dom velikom većinom glasao za objavu Epstinovih dokumenata, nazvao ju je izdajicom i sramotom za Republikansku stranku. Povukao je svoju podršku i nazvao je "razjarenom luđakinjom".
U svom videu, Grin je branila svoj glas o Epstinovim dokumentima.
- Zalaganje za američke žene koje su silovane sa 14 godina, trgovane i iskorištavane od strane bogatih i moćnih muškaraca ne bi trebalo rezultirati time da me predsjednik Sjedinjenih Država, za kojeg sam se borila, nazove izdajicom i prijeti mi - rekla je Grin.
Dodaje da je ponosna na svoj konzervativni glasalački dosje, dodavši, u aluziji na Trampa da "lojalnost treba biti dvosmjerna ulica".
Grin je osvojila svoj okrug u sjeverozapadnoj Džordžiji sa 64 odsto glasova 2024. godine. Stanovnici su ove sedmice rekli da se nadaju da će se njen sukob s Trampom uskoro izliječiti te su izrazili spremnost da podrže oboje. Ali Grin je u petak jasno stavila do znanja da nema interesa za nadmetanje s protivnikom kojeg bi Tramp podržao.
Čak i ako bi pobijedila, rekla je, vjerovatno bi bila u manjini u Zastupničkom domu nakon izbora u sredini mandata i morala bi braniti Trampa u opozicionim postupcima, što je nazvala "apsurdnim" i "potpuno neozbiljnim".
- Ako mene odbaci MAGA i zamijeni neokonzervativcima, lobistima za farmaciju i veliku tehnologiju, ratnim kompleksom vojne industrije, stranim liderima i elitnom donatorskom klasom koja se ne može ni povezati sa stvarnim Amerikancima, onda su mnogi obični Amerikanci takođe odbačeni i zamijenjeni - zaključila je Grin.

Nekadašnja Trampova saveznica nakon njegovih kritika napušta Kongres

Bankomati širom Bugarske biće privremeno van funkcije u noći između 31. decembra i 1. januara zbog prelaska zemlje na euro, saopštio je generalni sekretar Udruženja banaka Džejms Jolovski.
Prekid rada bankomata trajaće oko dva do tri sata, a u tom periodu plaćanja karticama i podizanje gotovine neće biti dostupno, piše portal Novinite.
Bankomati će tokom tranzicije izdavati novčanice eura, dok će levski depoziti biti prihvaćeni u posebnim kasetama, sistem koji je osmišljen kako bi se izbjegli problemi viđeni u drugim zemljama, poput Hrvatske, prenosi B92.
Građanima se savjetuje da ne paniče i da ne žure sa zamjenskim transakcijama, jer komercijalni objekti i dalje mogu da prihvataju novčanice i kovanice u levima tokom januara naredne godine.&nbsp;
Banke će besplatno da zamjenjuju leve do kraja juna naredne godine, po fiksnom kursu konverzije.
&nbsp;Svi bankovni računi u levima automatski će biti konvertovani u eure bez dodatnih troškova, a postojeće bankovne kartice ostaće važeće.&nbsp;
&nbsp;Jolovski je naglasio da tranzicija ne ugrožava stabilnost finansijskog sistema.&nbsp;
&nbsp;Banke se pripremaju za prelazak od 2020. godine i sprovedene su opsežne provjere kako bi se obezbijedila nesmetana promjena.

Bankomati u Bugarskoj će satima biti van funkcije za Novu godinu

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Plav su podnijeli krivične prijave protiv Dž. M. zbog sumnje da je nelegalno gradio u zoni Nacionalnog parka Prokletije i protiv E. M. zbog sumnje da je počinio šumsku krađu iz ovog nacionalnog parka, saopšteno je iz Uprave policije.
Oni su procesuirani, kako se dodaje, u skladu sa nacionalnim prioritetima Uprave policije u borbi protiv ekološkog kriminala, a terete se za krivična djela na štetu životne sredine u zoni Nacionalnog parka.
Krivična prijava protiv Dž.M. iz Plava podnijeta zbog sumnje da je počinio protivpravno zauzimanje zemljišta i građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, na način što je tokom septembra na državnom zemljištu počeo izgradnju vikendice u zoni Nacionalnog parka „Prokletije“ u mjestu Metjahića katun na teritoriji opštine Gusinje.
Plavska policija je rasvijetlila i krivično djelo šumska krađa i protiv E. M. iz Plava podnijela krivičnu prijavu tužilaštvu zbog sumnje da je izvršio sječu stabala crnog bora u zoni nacionalnog parka „Prokletije”.

Procesuirani Plavljani zbog zauzimanja zemljišta, nelegalne gradnje i šumske krađe u zoni NP Prokletije

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: pozari