Čileanski predsjednik Gabrijel Borić proglasio je vanredno stanje u dvije regije na jugu zemlje, dok su razorni šumski požari prisilili najmanje 20 hiljada ljudi na evakuaciju i odnijeli najmanje 18 života.
Prema podacima čileanske šumarske agencije CONAF, vatrogasci su se u nedjelju ujutro borili sa 24 aktivna požara širom zemlje, pri čemu su najveći bili u regionima Nubl i Bio Bio, gdje je vlada proglasila vanredno stanje. Te regije nalaze se oko 500 kilometara južno od glavnog grada Santijaga.
- S obzirom na ozbiljne šumske požare koji su u toku, odlučio sam da proglasim stanje katastrofe u regijama Nubl i Bio Bio. Svi resursi su na raspolaganju - naveo je Borić u objavi na mreži Iks (X), prenosi Rojters.
Požari su do sada zahvatili gotovo 8,5 hiljada hektara u te dvije regije, ugrožavajući više zajednica u tom području, zbog čega su vlasti izdale naredbe za evakuaciju.
Čileanska agencija za katastrofe saopštila je da je gotovo 20 hiljada ljudi evakuisano, a najmanje 250 domova uništeno.
Vlasti kažu da su nepovoljni uslovi, poput jakih vjetrova i visokih temperatura, pomogli širenju šumskih požara i otežali vatrogascima kontrolu nad njima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U požarima u Čileu stradalo najmanje 18 osoba

Predsjednik Čilea Gabriel Borić proglasio je stanje katastrofe u dva regiona na jugu zemlje, zbog velikih požara usljed kojih je više desetina hiljada ljudi evakuisano.
Zvaničnici su saopštili da postoje 24 aktivna požara širom Čilea, a da su najveći požari u regionima Nubl i Bio Bio, gdje je proglašeno vanredno stanje, piše agencija Rojters.
Vatra je opustošila oko 8.500 hektara zemlje i ugrozila više zajednica, zbog čega je u južnim regionima naređena evakuacija.
Trenutno je oko 20.000 osoba evakuisano, a požar je uništio najmanje 250 kuća.

500x500

1084x550

Predsjednik Čilea proglasio vanredno stanje zbog požara u nekim djelovima zemlje

Jug Australije pogođen je toplotnim talasom, sa temperaturom koja je u nekim gradovima prešla 40 stepeni Celzijusovih, zbog čega su nadležne službe izdale zdravstvena upozorenja i izazvale opterećenje elektroenergetskih mreža i rasplamsavanje šumskih požara.
Meteorolozi navode da su u pitanju najteži uslovi u posljednjih šest godina, podsjećajući na takozvano "Crno ljeto", kada su u požarima poginule 33 osobe, prenio je Rojters.
Nacionalni meteorološki zavod izdao je upozorenja za države Novi Južni Vels, Viktoriju, Južnu Australiju i Tasmaniju, sa posebno visokim rizikom od požara u Viktoriji i Južnoj Australiji.
Temperatura je dostigla 44 stepena u Viktoriji, 41 stepen u Melburnu, 43 stepena u Adelejdu, 32 stepena u Pertu i 31 stepen u Sidneju.
Vlasti su savjetovale stanovnicima da ostanu u zatvorenom i hidriraju se, dok se vatrogasci bore sa brojnim požarima.
Neki javni prostori produžili su radno vrijeme, kako bi građanima omogućili rashlađivanje, dok su drugi privremeno zatvoreni.
U Adelejdu je više od 2.000 domova ostalo bez struje.
I dok je u Australiji danas zabilježena najviša dnevna temperatura od 48,2 stepena, prema podacima Ogimeta - stranice koja prikuplja informacije o vremenu iz čitavog svijeta, kao najhladnije mjesto na svijetu navodi se Suhana u oblasti Jakutije u Rusiji sa minus 53,5 stepeni. Najviše kiše danas je palo u oblasti grada Ternate na ostrvu Maluku u Indoneziji - 229,2 mm, a potom u Albaniji, u Đirokastri i Korči, 149 mm.

Toplotni talas zahvatio jug Australije, šumski požari u porastu

Tamara Klikovac

Godina iskoraka u operativnoj izvrsnosti i solidarnosti: Crnogorski vatrogasci predvodnici borbe za život i prirodu

Vladina Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda primila je iz Podgorice 151 zahtjev od fizičkih lica, a dva od pravnih za naknadu štete nastale usljed požara koji su Crnu Goru zadesili u avgustu. Šteta pričinjena fizičkim licima procijenjena je na 867.718 eura, a pravnim („Vapor VK“ i „Podgorička pivara“) na 679.614 eura – navedeno je u informaciji o radu Komisije koju je usvojila Vlada.
Dodaje se da je Komisija Glavnog grada najavila da će sukcesivno dostavljati pojedinačne procjene štete, te da se očekuje i određeni broj zahtjeva iz ostalih opština.
Komisija ima sedam članova, predsjednik je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković. Ove godine to tijelo je održalo 12 sjednica. Razmatrani su zahtjevi i rađena procjena opravdanosti (uzrok štete, validnost dokumentacije). Za predmete gdje je dokazano da su podnosioci zahtjeva nedvosmisleno pretrpjeli štetu od elementarnih nepogoda (grad, poplava, požar) ili drugih nepogoda većih razmjera (uginuće stoke, stradanje pčelinjih društava, bolesti stoke) odobrena su sredstva za djelimičnu sanaciju – deset odsto procijenjene štete, koliko je predviđeno Odlukom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve.
– Broj pristiglih zahtjeva, obim i složenost dokumentacije, kao i činjenica da je za veliki broj fizičkih lica Komisija zaprimila zahtjeve i po nekoliko puta, neposredno ili preko opštinskih komisija, zahtijevalo je detaljnu analizu i uparivanje kako ne bi došlo do dvostruke naknade po istom osnovu. Riješila je 319 slučajeva, za čiju realizaciju je utrošeno 186.704 eura, tako da je prosječan iznos naknade 585,30 eura. Veliki broj zahtjeva je odbijen zbog činjenice da uzrok štete nije bila elementarna nepogoda, a određeni broj zbog nepotpune dokumentacije, što, iako usložnjava rad, Komisija uzima u obzir i ponovo odlučuje – navedeno je u izvještaju.
Pored razmatranih, odnosno riješenih zahtjeva, Komisija je krajem 2024. i u toku 2025. godine zaprimila značajan broj zahtjeva koji nijesu realizovani zbog nedostatka sredstava. Pristiglo je od fizičkih lica ukupno 529 zahtjeva iz 11 opština, a ukupna šteta procijenjena je na 2,11 miliona eura. Iz Andrijevice su primljena dva zahtjeva (procijenjena šteta 44.000 eura), Bijelog Polja 114 (513.801 eura), Berana tri (5.396 eura), Zete 12 (43.510 eura), Mojkovca četiri (14.800 eura), Nikšića 78 (105.700 eura), Pljevalja 35 (133.433 eura), Plužina 110 (292.129 eura), Podgorice 28 (221.063 eura), Rožaja 78 (374.860 eura) i Tuzi 65 (365.786 eura).
Od pravnih lica, kompanija „Naše voće“ iz Nikšića (avgust 2024) uputila je zahtjev za naknadu štete na zasadu jabuka – 700.000 eura, „Stožer-F“ iz Bijelog Polja (decembar 2024) za štetu nastalu od požara – 445.000 eura i „Agris“ iz Ulcinja (jul 2025) za štetu na zasadu jabuka – 877.469 eura.
– Na osnovu detaljnih analiza potrebno je obezbijediti 200.000 eura iz sredstava tekuće budžetske rezerve za rješavanje pojedinačnih zahtjeva fizičkih lica, a 101.123 eura za isplatu naknade štete pravnim licima u iznosu od pet odsto ukupne procijenjene štete. Potrebno je obezbijediti sredstva za rješavanje zahtjeva za naknadu štete nastale usljed požara koji su zadesili Crnu Goru u avgustu. Pri tome treba razmotriti mogućnost da maksimalni iznos bude veći od deset odsto koliko je propisano odlukom – kazali su iz Komisije.
Prethodne godine fizičkim licima po osnovu naknade štete nastale usljed elementarnih nepogoda isplaćeno je 347.829 eura (1.051 korisnik), a pravnim 30.952 eura (šest korisnika).

1250x600

Za naknadu štete od požara 153 zahtjeva ukupne vrijednosti 1,54 miliona eura

Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda je u periodu od januara do oktobra ove godine riješila 319 zahtjeva, za šta je građanima i firmama isplaćeno 186.704,86 eura. Prosječna naknada po predmetu iznosila je 585,30 eura. U izvještaju Komisije, koji je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici, navodi se da je dio zahtjeva odbijen jer uzrok štete nije bio elementarna nepogoda, a drugi zbog nepotpune dokumentacije.&nbsp; Komisija je krajem 2024. i 2025. godine zaprimila i veliki broj zahtjeva koji su na čekanju zbog nedostatka sredstava. Tu spadaju 529 neriješenih zahtjeva građana iz 11 opština, sa procijenjenom štetom od 2.114.479,40 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120201140_52553bbe20495b4099116adefdd4f9c2aa5d71ed992544ed8af2347813fdca03.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120201140_52553bbe20495b4099116adefdd4f9c2aa5d71ed992544ed8af2347813fdca03" data-rendition-name="original" width="698" height="277" loading="lazy" alt="neriješeni zahtjevi"> <figcaption>Neriješeni zahtjevi opština(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Na listi neriješenih nalaze se i zahtjevi firmi Naše Voće d.o.o. Nikšić (šteta od mraza na zasadu jabuke 700.000), &nbsp;„STOŽER – F“ d.o.o. Bijelo Polje (šteta od požara 445.000) i Agris d.o.o. Ulcinj (šteta na zasadu jabuke 877.469,72), kao i zahtjevi vezani za požare iz avgusta ove godine u Podgorici. <h2>Požari u Podgorici: 151 zahtjev građana, šteta preko 1,5 miliona</h2> Požari koji su u avgustu ove godine zahvatili područje Podgorice izazvali su veliki talas zahtjeva za nadoknadu štete. Građani su do sada predali 151 zahtjev, a procijenjena vrijednost štete iznosi 867.718 eura. Paralelno s tim, Komisija je zaprimila i dva zahtjeva pravnih lica – “Vapor VK” d.o.o. Podgorica i “Podgorička pivara” d.o.o. Ove kompanije prijavile su ukupnu štetu od 679.614 eura, nastalu takođe usljed požara.&nbsp; I ovi zahtjevi nijesu ralizovani zbog nedostajućih sredstava. Opštinska komisija Podgorice najavila je sukcesivno dostavljanje pojedinačnih procjena, a očekuju se i dodatni zahtjevi iz drugih opština. Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda je utvrdila da je za nastavak rješavanja predmeta neophodno obezbijediti 301.123 eura – od čega 200.000 za zahtjeve građana i 101.123 eura za zahtjeve firmi.

Građanima za štetu od elementarnih nepogoda isplaćeno skoro 187 hiljada eura, stotine predmeta na čekanju

Izviđački odred “24. novembar” iz Bara ove godine slavi pola vijeka postojanja, a u godini jubileja realizovali su brojne projekte. O najnovijima Barinfo je razgovarao sa članom Odreda Ivanom Martinovićem.
Sagovornik Barinfo ističe da su nedavno, u okviru prekogranične saradnje gradova Skadar i Bar, uz pomoć Opštine Bar, &nbsp;započeli projekat “od vrata do vrata”, u okviru kojeg su na području Ostrosa i Crmnice dijelili flajere i edukovali stanovništvo kako da se minimalizuje rizik od požara i kako postupati kad do njega ipak dođe.
Takođe, sa učenicima osmog i devetog razreda OŠ “Jovan Tomašević” održali su radionice o požarima, kao i o važnosti skautskog pokreta.
Ivan Martinović i Emir Laković su bili su i na smotri Saveza izviđača Crne Gore.
- Nas, četiri-pet momaka smo mjesec ranije, sa starješinama, pripremali teren za smotru. Naporan rad se isplatio, na smotri je bilo preko hiljadu izviđača iz regiona, a bili stu tu i izviđači sa Novog Zelanda, Hong Konga, Sjedinjenih američkih država, Egipta… - rekao je on.
Ivan je potom uspješno pohađao i kurs za instruktore, a njegova obuka biće u potpunosti priznata tek nakon što, uz pomoć mentora iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine realizuje svoj projekat.
- Moj projekat se zove ‘Desant na Bigovicu’. Riječ je o višegodišnjoj tradiciji odreda, koja je vremenom zamrla. Planiram da je obnovim i da radim na omasovljenju odreda - ističe on.
Ovog vikenda, biće održan i Međunarodni skup skauta u Ulcinju, namijenjen zbližavanju mladih lidera regiona.
- Nakon obilaska Solane, planirano je da obiđu Bar. Vodićemo ih da obiđu Staru maslinu i Stari Bar. Zahvaljujem Kući Maslina i JU Kulturni centar Bar koje podržavaju naše aktivnosti - ističe Martinović.
Izviđači se spremaju i za akciju Boranka. Podršku Opštine i Saveza izviđača već imaju, pripreme su u toku, a akcija bi trebalo da počne krajem oktobra ili početkom novembra.

Barski izviđači tokom ljeta učestvovali u brojnim akcijama i projektima: Edukovali stanovništvo kako se minimalizuje rizik od požara

Kongres Socijalističke narodne partije, na kojem će se birati njen predsjednik, biće održan u subotu. Sudeći po rezultatima glasanja u opštinskim odborima, gubitnik je Dragoslav Šćekić - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i aktuelni predsjednik SNP-a Vladimir Joković.
<h2>Učinak </h2>
Izvještaj o realizaciji Programa rada Vlade, za prvu polovinu godine, pokazao je da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ispunilo 38 odsto predviđenog posla, odnosno, od planiranih 26 ispunilo je 10 aktivnosti. No, Joković kaže da statistika ne oslikava realno stanje u resoru na čijem je čelu.
- Donijeli smo sedam, osam zakona, ispunili sve obaveze u procesu pristupanja EU i pripremili zatvaranje poglavlja za jesen. Napravili smo sjajan posao - vjeruje Joković.
Za, kako kaže, određena kašnjenja, opravdanje ima u procedurama.
- Kad smo donosili zakone, slali smo ih Evropskoj komisiji na usaglašavanje. Evropska komisija nam ih je, posle dugog čekanja i kontrole, poslala. Tek kad su ti zakoni usvojeni u Skupštini, mogli su da se usvajaju podzakonski akti. Nikako ih nijesmo mogli usvojiti ranije. Sad smo na 65 odsto ostvarenog plana. Što je trebalo da usvojimo i uradimo u ovoj godini, uradićemo - tvrdi Joković.
Uvjeren je da je 44. Vlada više napravila u evropskim integracijama nego ona koju je vodio DPS-a sa koalicionim partnerima 30 godina. Poručuje i da će Crna Gora 2028. godine biti nova članica Evropske unije.
<h2>Spomenik</h2>
Komentarišući postavljanje spomenika četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u berasnkom selu Gornje Zaostro, njegovo premiještanje u crkvu, pa u manastir Đurđevi Stupovi, Joković smatra da je spomenik, zapravo, blagovremeno uklonjen.
- Rečeno im je i odmah su, isti dan, krenuli iz Opštine Berane, doneseno je rješenje, spomenik je uklonjen - istakao je Joković.
<h2>Kongres</h2>
Kongres SNP-a, na kojem će se birati predsjednik partije, biće održan u subotu. Period uoči Kongresa obilježavaju sukobi aktulenog predsjednika i potpredsjednika SNP-a, a Dragoslav Šćekić najavio je da će osnovati novu partiju. Joković poručuje da je to pravo svakog pojedinca.
- On je još davnih dana najavio da će biti kandidat na Kongresu. Mnogo je bio prisutan u medijima... priča o podršci, pobjedi, komentariše sve moguće što se može komentarisati. Prije pet, šest dana postavljao je novo rukovodstvo, predsjednika partije - podsjeća Joković.
Ipak, Joković tvrdi da je, na osnovu rezultata opštinskih odbora SNP-a, jasno da upravo on ima veliku podršku. Smatra da je to bio razlog zbog kojeg je Šćekić krenuo sa kampanjom da u SNP-u ništa ne valja.
- Gospodin Šćekić je trebalo da se suoči sa sudom SNP-a, sa onim ljudima koji najbolje znaju ko je kakav u partiji. Ti ljudi na Kongresu treba da kažu što o kome misle. Poštovaću odluku Kongresa… Uvjeren sam da će SNP biti ozbiljan faktor na političkoj sceni Crne Gore - kaže Joković.
Podsjetio je Joković i na to da je prilikom formiranja 44. Vlade stav tadašnjeg premijera bio da Šćekić ne može biti dio izvršne vlasti.
- Ja sam organizovao sastanke, razgovarao, opuštao tu atmosferu, učinio sve da Šćekić bude ne samo dio Vlade, nego da dobije i mjesto potpredsjednika Vlade… Naravno, elementarno korektno bi bilo da, ako ništa ne valja u SNP-u, da smo, kao što sam čuo u nekim izjavama, iznevjerili 27 godina rada, da ostavi (Šćekić) sve ono što je uzeo od SNP-a. Ako odlaziš, ostavi funkciju koja pripada SNP-u i formiraj bilo koju partiju - poručuje Joković Šćekiću.
<h2>Šteta od požara</h2>
Govoreći o šteti koja je nastala nakon požara, kaže da se, obilazeći Kuče i Pipere, uvjerio da je ogromna.
- Požari su napravili ozbiljnu štetu. Na lokalnim samoupravama je da procijene štetu. Kad dobijemo procjenu, zajedno ćemo sa Ministarstvom finansija, Komisijom za procjenu štete od elementarnih nepogoda, na Vladi razgovarati. Pomoći ćemo koliko budemo mogli da odvojimo sredstava – zaključio je Joković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeG-4EjPWYyE&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Joković: Bilo bi elementarno korektno da Šćekić ostavi sve što je uzeo od SNP-a

Vlada je odobrila slanje pripadnika službi zaštite i spašavanja na rehabilitaciju u lnstitut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju ,,Dr Simo Milošević" u lgalu, a svi troškovi, kako je i ranije najavljeno, biće pokriveni iz državnog budžeta.
Ova informacija usvojena je juče, 26. avgusta, bez održavanja sjednice na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade.
- Tokom avgusta Crnu Goru su zahvatili požari širokih razmjera, koji su u istim vremenskim intervalima izbijali u više regiona. lntenzitet požara i obuhvaćene površine zahtijevale su danonoćne intervencije svih raspoloživih službi zaštite i spašavanja - kako na centralnom nivou kroz djelovanje pripadnika Direktorata za vanredne situacije u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova, tako i službi organizovanih u okviru jedinica lokalne samouprave. &nbsp;Nezapamćeni obim požara i dužina njihovog trajanja zahtijevala je enormne napore svih pripadnika službi zaštite i spašavanja koji su tokom trajanja požara bili izloženi opasnostima po život i zdravlje - istaknuto je u informaciji. &nbsp;
Sa ciljem obezbjeđivanja specijalističkih pregleda i, shodno tome rehabilitacionog programa u trajanju od sedam dana, Kabinet premijera Milojka Spajića predložio je, kako se navodi, da Vlada donese odluku o upućivanju pripadnika službi zaštite i spašavanja koji su učestvovali u gašenju požara na rehabilitaciju u lnstitut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju ,,Dr Simo Milošević" u lgalu.&nbsp;
- Svi troškovi rehabilitacionog programa, u skladu sa cjenovnikom lnstituta, padaju na teret budžeta Crne Gore. Upućivanje pripadnika službi zaštite i spašavanja vršiće se po spiskovima koje Ministarstvu zdravlja dostavi Ministarstvo unutrašnjih poslova (uključujući i lokalne službe zaštite i spašavanja, u koordinaciji sa lokalnim samoupravama) - precizirano je u saopštenju.
<h2>Kadrovska pitanja</h2>
U okviru kadrovskih pitanja, Vlada je donijela rješenje o razrješenju državnog sekretara u Ministarstvu sporta i mladih Vladimira Obradovića.

Vlada odobrila slanje pripadnika službi zaštite i spašavanja na rehabilitaciju u Igalo, svi troškovi pokriveni iz budžeta

Zajedništvo, upornost i hrabrost pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) još jednom su pokazali da su sigurnost crnogorskih građana najveća misija VCG - poručili su iz Ministarstva odbrane (MOD). 
 
Iz tog Vladinog resora su rekli da je VCG, zajedno sa kolegama iz drugih službi, vodila borbu sa velikim požarima koji su prijetili ljudima, njihovim kućama i prirodi. 
 
- Iz vazduha, naši piloti i posade su izbacili gotovo hiljadu tona vode na vatrene linije, dok su na zemlji pripadnici Vojske neumorno, danju i noću, gasili plamen, krčili teren i pomagali stanovništvu - istakli su u saopštenju. 
 
Navodi se da je u toj borbi život izgubio pripadnik VCG, mlađi vodnik Dejan Božović, čije će ime ostati trajno upisano u sjećanje Vojske. 
 
- Hrabrost, upornost i zajedništvo još jednom su pokazali da su snaga i sigurnost naših građana najveća misija VCG - zaključili su u saopštenju.

MOD: Sigurnost građana najveća je misija Vojske Crne Gore

Pokret penzionera Crne Gore saopštio je da će danas u 12 sati u Podgorici predsjedniku i članovima Vlade Crne Gore uručiti pomoć sakupljenu od posljednjeg povećanja penzija od 1.70 eura.&nbsp;
- Penzioneri sa sjevera prikupili su pomoć od posljednjeg povećanja penzija kroz humanitarnu akciju koje su organizovane u Bijelom Polju i Rožajama od strane Pokreta penzionera Crne Gore - naveli su u saopštenju.
„Veliki humanitarni događaj“, kako su naveli, zakazan je za podne.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpenzioneri-porucili-ispred-skupstine-povecanje-od-1-70-eura-je-ponizenje-a-ne-pomoc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pokret penzionera danas Vladi uručuje „pomoć“ sakupljenu od posljednjeg povećanja penzija

Nakon velikih požara koji su prošle godine zahvatili Crnu Goru, vatrogascima su obećane reforme, bolja oprema i jačanje sistema zaštite i spašavanja, ali ključni problemi uglavnom su ostali neriješeni. &nbsp;Nedostatak kadra, neujednačeno finansiranje, nedovoljno jasni pravilnici i oslanjanje na ad-hoc rješenja i dalje su problemi sa kijima se suočavaju vatrogasci.&nbsp;
Kada su prošle godine požari buktali širom Crne Gore, donosioci odluka su vatrogascima obećavali mnogo toga. Kako za <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/tripkovic-iz-sezone-u-sezonu-vatrogasci-dobijaju-samo-obecanja-placamo-cijenu-nepostojanja-pravilnika-i-dugorocne-strategije">Analitiku</a> kaže predsjednik Strukovnog sindikata vatrogasaca, Goran Tripković, uglavnom je sve i ostalo na tome.
- Iz godine u godinu, iz sezone u sezonu, dobijamo obećanja da će se sistem u Crnoj Gori konačno kreirati po stručnim uputstvima na način kako je to urađeno u većini zemlja Evrope. Svi prethodni ministri i premijeri davali su zajedničko obaćenje: da je došlo vrijeme da se uočeni nedostaci što hitnije moraju rješavati. Sva ta obećanja izgleda završiše u korpi, a za njihovu realizaciju, po nama, je dovoljna samo dobra volja - smatra Tripković.
<h2>Novca manje, očekivanja veća</h2>
Uprkos brojnim obećanjima, sredstva za Direktorat za zaštitu i spasavanje i Avio-helikoptersku jedinicu za ovu godinu su smanjena. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova ranije su kazali da u 2026. ulaze spremniji kada je riječ o zaštiti i spašavanju. Tripoković ukazuje da rješavanje problema vatrogasaca donosiocima odluka nije prioritet.&nbsp;
- Treba objasniti da Direktorat u našem sistemu ima samo zakondavnu i kontrolnu funkciju i da kao takav nema puno uticaja na same vatrogasce- spasioce, ali bi morao da napravi pravilnike kako bi uredili naš sistem. To im očigledno nije prioritet iz njima znanih razloga, što je za nas neprihvatljivo - poručuje on.&nbsp;
Nakon što su se požari razbuktali i vatrena stihija gutala sve pred sobom širom Crne Gore, javnost je saznala da dva aviona MUP-a čekaju servisiranje i da nijesu mogla da se koriste za gašenje. Operativni su bili helikopteri. Ove godine novca je manje, pa je pitanje da li će svi vazduhoplovi biti operativni.
- Direktorat, što se tiče vatrogasaca, ima spojnicu preko avio-helikopterske jedinice. Pošto je dio sredstava smanjen i samoj jedinici, postavlja se logično pitanje - ako proteklih godina, sa većim sredstvima u budžetu nijesu uspijevali da organizuju rad jedinice u punom kapacitetu kako će to biti sprovedeno ove. Ostaje da se nadamo da će konačno Avio-helikopterska jedinica biti jedinica koja će u punom kapacitetu ispunjavati obaveze - kaže sagovornik Analitike.
<h2>Prepušteni lokalnim upravama</h2>
U protekloj godini ni neke opštine nijesu isplatile bonuse vatrogascima. Iako posao vatrogasaca podrazumijeva visok nivo odgovornosti, rizika i posvećenosti zajednici, praksa nagrađivanja i dodatne motivacije nije ujednačena među opštinama.
- Istina je da nekoliko opština u Crnoj Gori nije isplatilo nagrade svojim vatrogascima. Napominjem da to i nije obaveza, i da svaki vatrogasac posao ne radi zbog bonusa, ali sam gest puno znači. Razlog zašto opštine koje nijesu isplatile bonuse i pored obećanja da će to biti urađeno, nama nije poznat. Odgovor na to pitanje treba da daju gradonačelnici i predsjednici opština - smatra Tripković.
Oslanjanje isključivo na lokalne uprave i njihovu ekonomsku snagu dovelo je do situacije u kojoj pojedine opštine raspolažu zadovoljavajućom finansijskim sredstvima, dok druge funkcionišu u otežanim uslovima.
- Sistem finansiranja vatrogastva u Crnoj Gori je pao samo na lokalne uprave i na njihovu ekonomsku jačinu. Tako pojedine opštine imaju pristojnu opremu, kako kolektivnu, tako i ličnu, dok ostale, naročito na sjeveru kubure sa opremom, neredovnom nabavkom i servisiranjem iste. Pa i jedan od naših zahtjeva u svim razgovorima sa resornim ministrima i premijerima u proteklom periodu se odnosi na uređenje, odnosno donošenje zakonskih rješenja kako bi se ovaj sistem uredio makar kao u našem okruženju - pojašnjava Tripković.&nbsp;
<h2>Jaz između crnogorskih kapaciteta i evropskih standarda</h2>
Prošlog ljeta, kada su stigle ekipe iz EU, vidjeli smo drastičnu razliku u opremi i resursima u odnosu na naše vatrogasce. Sagovornik Analitike ukazuje da je dolazak ekipa iz EU pokazao sve manjkavosti našeg sistema zaštite i spašavanja.
- Zahvalan sam svim našim kolegama koji su došli iz raznih država na pokazanoj požrtvovanosti da u danima velikih požara, vatrena stihija bude stavljena pod kontrolu. Ali njihov dolazak je ogolio u potpunosti stanje u našoj profesiji kako u pogledu opreme, tako i pogledu obuke, organizacije kao i onog, po nama najporaznijeg, način kako je sistem reagovao - ističe Tripković.
Ukazuje i da je u narednom periodu neophodno uložiti mnogo više kako u opremu, tako i u ljudstvo i stručnost kadra.&nbsp;
- Dolazak naših kolega iz EU pokazao je i da se u narednom periodu moraju planirati mnogo veća sredstva za ulaganje u opremu i obuku, ali prije svega da se sistem reorganizuje tako da se struka konačno pita. Treba prestati sa eksperimentisanjem i postavljanjem na odgovorna mjesta osoba koje su jedine dodirne tačke sa vatrogasno spasilačkim poslom imale gledajući filmove na televiziji - podvlači Tripković.&nbsp;
<h2>Manjak kadra</h2>
Sagovornik Analitike ukazuje i da problem predstavlja manjak kadra, što dodatno opterećuje sistem zaštite i spašavanja u kriznim trenucima.&nbsp;
- U Crnoj Gori ima oko 600 profesionalnih vatrogasaca spasilaca. Da li postoji potreba za povećanjem broja, svakako postoji, ali bi se u tom pravcu moralo naći najkorisnije rješenje. Vidjeli smo protekle požarne sezone da je veliki, od 600 koliko ih ima u Crnoj Gori, dio vatrogasaca bio angažovan samo na teritoriji opštine Podgorice. Kod nas ne postoji nikakav rezervni sastav odnosno rezervne snage na čijem se formiranju u narednom period mora poraditi - kaže Tripoković.&nbsp;
Ukazuje i da problem prestavlja nepostojanje jedinstvene, dugoročne strategije ili plana modernizacije vatrogasno-spasilačkih službi i da se sve radi ad-hoc.
- Na našu veliku žalost rijetke su jedinice koje imaju razrađene planove razvoja, opremanja i obuke svoga sastava, i u većini slučajeva se u zavisnosti od snalažljivosti domaćina i podrške njihove uprave u realizuju iste. Nažalost, plaćamo cijenu nepostojanja pravilnika za osnivanje Službi zaštite i spašavanja u Crnoj Gori gdje bi postojao zakonski propisan način opremanja, broja pripadnika i njihovog obučavanja, te ne bi bilo mogućnosti osnivanja službi ukoliko se propisana pravila ne bi ispoštovala - kaže Tripković.&nbsp;
<h2>Vatrogasci u Crnoj Gori u lošijem položaju od kolega u EU</h2>
Naš sagovornik ukazuje i da vatrogasci, imajući u vidu rizike kojima su izloženi prilikom obavljanja radnih zadataka, nijesu dovoljno zaštićeni u pravnom i materijalnom smislu.
- To je tema koja je otvorena onog dana kada je vatrogasac postao profesionalan. Kako kod nas, tako i u inostranstvu, postoji borba za poboljšanjem uslova rada, materijalnih uslova i pravnog statusa, a mi smo u debelom zaostatku za zemljama Evrope - kaže Tripković.
Iako vatrogasci obavljaju izuzetno zahtjevan i rizičan posao, često u ekstremnim uslovima, od gašenja požara tokom vrelih ljetnjih mjeseci, preko intervencija u poplavama, pa sve do spasilačkih akcija iz smetova, sistem im ne pruža dovoljnu zaštitu.
- Podatak da u Crnoj Gori ne postoji institut za profesionalne bolesti, tako da crnogorske vatrogasce ne muče samo nadolazeće vrućine, kakve smo sretali prethodnih godina, jer pored vatre, svaki ljekarski pregled za nas je poseban izazov koji nas može izbaciti iz stroja čak iposlati na biro rada, bez prava na zaštitu, kakve postoje u zemljama gdje postoje ovakve ustanove - ukazuje Triković.&nbsp;
Nedavno je javnost saznala i da je jedna vatrogasna stanica isključena sa mreže kao nelegalni potrošač struje i to nakon što nije uplaćena rata od 1.700 eura. Iako je problem riješen, to je samo jedan od primjera sa kakvim preprekama se suočavaju u svakodnevnom radu.
- Taj problem je u međuvremenu riješen, uz nadu, da takvih dešavanja u budućnosti neće biti. Sam podatak da je prošla četvrtina 21. vijeka a da se u Crnoj Gori suočavamo sa ovakvim problemima mora da bude alarm da se nešto mora mijenjati - kategoričan je Tripković.&nbsp;
<h2>Nova sezona, stari problemi</h2>
Ukoliko nadležni ne preduzmu neke mjere po pitanju rješavanja položaja vatrogasaca, iz Sindikata poručuju da će oni reagovati.&nbsp;
- Mi i dalje vjerujemo da će nadležni do požarne sezone ispuniti obećanja jer ne bismo voljeli da je dočekamo sa istim problemima. Sindikat će se truditi i stalno podsjećati nadležne na njihove obaveze. Ukoliko ipak do pomaka ne dođe svi vatrogasci će donijeti odluku kakav će odgovor biti, na koji način i u koje vrijeme saopšten, naravno vodeći računa na potrebe naših građana - kaže Tripković.&nbsp;
Predsjednik Strukovnog sindikata vatrogasaca ukazuje i koje međunarodne prakse ili standarde bi Crna Gora mogla da primijeni kako bi unaprijedila rad vatrogasno-spasilačkih službi i smanjila zavisnost od pomoći iz inostranstva.
- Suština naše obuke je učenje na osnovu iskustava naših kolega širom svijeta inajlakše bi bilo prekopirati standard iz visoko razvijenih sredsina. Svjesni smo da država sada nema snage da ispoštuje sve te standarde koji su tamo na snazi, ali bi za početak valjalo da preuzmemo rješenja, iskustva i znanja koji su iz našeg okruženja, konkretno iz Hrvatske, Slovenije ili Srbije. Po našem mišljenju te su zemlje na najefikasniji način uspjele da naprave most između standarda u visoko razvijenim zemljama i potreba u njihovim zemljama koji se puno ne razlikuju od potreba kod nas - kaže Trikpković.&nbsp;
Poručuje i da se nada da će 2026. godina konačno predstavljati prekretnicu u rješavanju nagomilanih problema svih vatrogasaca u Crnoj Gori.

Tripković: Iz sezone u sezonu vatrogasci dobijaju samo obećanja, plaćamo cijenu nepostojanja pravilnika i dugoročne strategije

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno, sa najvišom dnevnom temperaturom do 17 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ujutru je na sjeveru po kotlinama moguća magla i povećana niska oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura od minus tri do sedam, najviša dnevna od sedam do 17 stepeni.

Danas pretežno sunčano, do 17 stepeni

Crna Gora, kao članica NATO saveza i država kandidatkinja za članstvo u EU, mora ostati jasna i principijelna u podršci Ukrajini i odbrani vrijednosti savremenog demokratskog poretka - poručili su u Centru za građansko obrazovanje (CGO) povodom četvrte godišnjice od početka ruske vojne agresije na Ukrajinu.
Oni su podvukli da najoštrije osuđuju brutalno i kontinuirano kršenje međunarodnog prava, državnog suvereniteta i temeljnih civilizacijskih vrijednosti.
- Odgovor demokratske međunarodne zajednice mora biti još odlučniji, utemeljen na principu nulte tolerancije prema agresiji, kršenju međunarodnog prava i stradanju civila - decidni su u CGO.
Izrazili su solidarnost sa građankama i građanima Ukrajine, koji istrajno i hrabro brane slobodu, dostojanstvo i teritorijalni integritet svoje države, uprkos razaranjima i stradanjima nesagledivih razmjera.
- Vlada Crne Gore se od početka agresije pridružila zajedničkom odgovoru Evropske unije, uključujući restriktivne mjere prema Rusiji, te pružila utočište velikom broju ukrajinskih izbjeglica. Upravo zato brine izostanak predstavnika Vlada na samitu Koalicije voljnih u Parizu u januaru 2026. godine, čime je propuštena važna prilika za potvrđivanje spoljnopolitičke dosljednosti i kredibiliteta Crne Gore - ukazali su u CGO.
Ovo je, ukazuju oni, najteži i najrazorniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, sa katastrofalnim ljudskim i materijalnim gubicima, ali i ozbiljnim posljedicama po međunarodni poredak i globalnu bezbjednost.

Tag: pozari