Živimo i radimo u društvu gdje se uloga žene i dalje percipira kroz rodno ukorijenjene stereotipe, gdje se i cijeni šta jeste i nije posao za ženu, da li žena treba da započne svoj biznis i kako će to uticati na njene obaveze koje ima na drugim poljima, primarno, u kući i porodici - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je govorio na otvaranju konferencije koja se organizuje povodom dvije inicijative: drugoj fazi projekta „Women on Boards Montenegro“ i inicijative Women Entrepreneurs (WE) Finance Code, koje Centralna banka Crne Gore realizuje u saradnji s Evropskom bankom za obnovu i razvoj. Tu priliku je iskoristio da poruči da je potrebno omogućiti snažniju uključenost žena u procese donošenja odluka.
- Naši kulturološki i običajni obrasci stavljaju žene u poziciju da se, kroz generacije, odriču prava na nasledstvo u korist muških članova porodice. Sve ovo dovodi do toga da žene, nemajući nekretninu koju bi založile kao obezbjeđenje, postaju neadekvatni kandidati za dobijanje kredita ili otpočinjanje sopstvenog biznisa - kazao je Milatović.
On je istakao da ove inicijative ne samo da podstiču rodnu ravnotežu u upravljačkim strukturama i jačaju poslovni ambijent u našoj zemlji, već i pokazuju da je Crna Gora dio globalne incijative snaženja ženskog biznisa sa ciljem povećanja konkurentnosti čitave ekonomije.
Naglasio je da upravo u ovoj sferi svoje mjesto nalazi inicijativa Women Entrepreneurs (WE) Finance Code koja ima cilj da unaprijedi finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća koja vode žene ili su u vlasništvu žena.
- Smatram izuzetno važnim da se putem raspoloživih podataka, klasifikovanih po rodnoj strukturi, prikaže tekuće stanje rodne neravnoteže, a zatim utiče na pružaoce finansijskih usluga da poboljšaju dostupnost i kreiraju nove proizvode. Zato me posebno raduje što je kompletan ekonomski ekosistem u zemlji, brojne institucije na čelu sa Centralnom bankom Crne Gore, zatim komercijalne banke, kao i poslovna udruženja, prihvatio ovu incijativu i što će učestvovati u njenoj implementaciji - rekao je Milatović.
Siguran je, kaže, da će ovo unijeti novi duh u segment mikro, malih i srednjih preduzeća naše privrede i da ćemo na taj način dati zamajac našoj ekonomiji.
Ukazao je da kada pogledamo drugi aspekt učešća žena u biznisu – takođe svjedočimo poraznoj statistici.
- Paradoksi statistike pokazuju da, uprkos tome što žene čine polovinu populacije i značajan dio visoko obrazovane radne snage, one i dalje rjeđe zauzimaju mjesta u upravnim odborima, na direktorskim pozicijama i u ključnim procesima odlučivanja - naveo je Milatović.
Ukazao je da neki podaci pokazuju da žene čine samo 14 odsto izvršnih direktora i zauzimaju 18 odsto mjesta u odborima direktora velikih javnih preduzeća.
- Još kao ministar ekonomskog razvoja, zadužen za kreiranje politika konkurentnosti i ženskog preduzetništva, snažno sam se zalagao za različite podsticajne mjere i programe prilagođene ranjivim kategorijama u biznisu, među kojima su bili biznisi u vlasništvu žena. Zajedno sa EBRD-om sam tada pokrenuo priču o Kreditno - garantnom fondu koji bi predstavljao sistemsko rešenje za mnoge od ovih barijera i problema, zbog čega se apelujem na kreatore ekonomske politike da u što kraćem roku stave u proceduru kreirano zakonsko rješenje i postave na noge ovu instituciju, kako bi naša privreda dobila važan oslonac i podršku - rekao je Milatović.
Poručio je i da se u prethodnom periodu čvrsto zalagao za snažniju involviranost žena u procese donošenja odluka, bilo da se radilo o institucijama sistema, državnim preduzećima ili biznis sektoru.
- Još tada smo govorili u obavezi da se zakonom reguliše procenat učešća manje zastupljenog pola u odborima direktora državnih preduzeća i propiše da bude 40 odsto, što bi omogućilo implementaciju evropskog standarda u ovoj oblasti. Tada, ali i u godinama posle svakodnevno smo slušali argumente kako se time kreiraju dodatne biznis barijere, kako nemamo dovoljan broj žena koje su edukovane i kadre da budu na takvim pozicijama - rekao je Milatović.
Najbolji odgovor na to su upravo, cijeni on, inicijative kao što je Woman on boards.
- Koja svake godine iznjedri nove liderke koje razumiju biznis i spremne su da, rame uz rame sa muškarcima, uspješno donose poslovne odluke i razvijaju našu ekonomiju. Stoga mi je posebno zadovoljstvo što sam, kako prošle, tako i ove godine, podržao ovu inicijativu i što ćemo, nakon završene ovogodišnje obuke imati već preko 40 liderki spremnih da nastave dalje karijerno usavršavanje na pozicijama donosilaca odluka - poručio je Milatović.
On je zahvalio inicijatorima ovih važnih koraka, Centralnoj banci i EBRD, što kontinuirano rade na poboljšanju konkurentnosti naše privrede i što joj omogućavaju da se uskladi sa principima održivog poslovanja koji postaju sve važniji za ekonomije širom svijeta.
- Snažna i uspješna Crna Gora može biti samo ona koja koristi puni &nbsp;potencijal svih svojih građana i privrede. Nijedna ekonomija ne može sebi priuštiti da zanemari veliki dio svoje populacije kada je riječ o liderstvu, inovacijama i donošenju ključnih odluka. Zbog toga je ulaganje u programe poput ovih, ulaganje u budućnost - u društvo u kojem su meritokratija, stručnost i jednakost osnova napretka. Na kraju, poželio bih uspješan rad svim učesnicama druge generacije programa „Women on Boards Montenegro“ - istakao je Milatović.
Siguran je, zaključuje, da će njihovo znanje, liderstvo i odlučnost donijeti značajne promjene u crnogorskom poslovnom okruženju i doprinijeti još snažnijem ekonomskom razvoju naše zemlje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Omogućiti snažniju uključenost žena u procese donošenja odluka

Evropski parlamentarac Tomislav Sokol je, gostujući u emisiji "24 sata" na TV E, kazao da je više poslanika u Evropskom parlamentu izrazilo zabrinutost zbog situacije u kojoj su mediji meta jer se kritički odnose prema vlasti.
- Razgovarao sam sa više kolega u Evropskom parlamentu i svi su zabrinuti zbog situacije. Nije dobro da se stvara percepcija da su mediji koji su kritični prema vlasti meta. Svi treba da imamo slobodu i pravo kritikovati vlast, pisati i objavljivati stvari koje možda nekome nisu po volji – to je temelj medijskog pluralizma - kazao je Sokol.
Bez slobodnih medija, kako je rekao, nema evropskog puta za bilo koju državu.
- Sloboda medija znači pluralizam. Treba da postoje i mediji koji su kritični prema vlasti i oni koji su manje kritični. Bilo kakvo targetiranje medija samo zato što pišu kritički o vlasti ili o jednoj vjerskoj organizaciji nije pozitivno - rekao je Sokol.
On je dodao da Crna Gora ima „vrlo pluralnu medijsku scenu“, ali da EU pažljivo prati sve pokušaje pritisaka na medije.
<h2>Određen napredak ka EU</h2>
Sokol je kazao da je Crna Gora napravila određeni napredak i da je trenutno najbliža Evropskoj uniji iz više geopolitičkih razloga.
- Činjenica da je nakon početka rata u Ukrajini proširenje postalo puno važnija tema za EU, jer se ne želi ostaviti "crna rupa" u jugoistočnoj Evropi na koju će uticaj imati druge sile poput Rusije, Turske, arapskih zemalja, Irana i slično. Tu se otvorio jedan prozor, jedna mogućnost da i te zemlje uđu u EU na ipak lakši način nego što je to bilo prije, kada nije bilo podrške i volje u EU za proširenje - kazao je Sokol.
On je ocijenio da je sada atmosfera povoljnija nego što je bila prije 2022. godine, ali da to ne znači da zemlje kandidati ne treba da ispune uslove.
- Svaka zemlja se treba gledati individualno i isključivo temeljeno na njenim zaslugama. Dakle, nema ulaska preko reda. Vjerujem da će izvještajem biti konstatovano da je Crna Gora ostvarila određeni napredak, ali da je još jako puno toga što treba napraviti. Ima puno problema – od pitanja vladavine prava, do bilateralnih odnosa sa Hrvatskom i rješavanja problema vezanih za agresiju na Hrvatsku i Domovinski rat. Tu je i pitanje odnosa sa Srbijom kao glavnim generatorom nestabilnosti u jugoistočnoj Evropi - rekao je on.
<h2>SPC glavni generator problema</h2>
Sokol smatra da glavni generator političkih procesa u Crnoj Gori nije vlast, već Srpska pravoslavna crkva povezana sa Beogradom, što, kako kaže, predstavlja najveći problem za evropsku budućnost zemlje.
- Mi nismo slijepi, vidimo kakva je situacija, vidimo koliki je uticaj SPC na pojedine stranke vladajuće koalicije i koliko se oni trude da, upravo kroz provokacije prema Hrvatskoj, naprave problem i izazovu percepciju da je Hrvatska ta koja blokira ulazak Crne Gore u EU – što apsolutno nije tako - poručio je on.
Sokol je dodao da Hrvatska vodi izbalansiranu politiku i da joj je u interesu ulazak nezavisne, proevropske i suverenističke Crne Gore u EU, kada ona ispuni sve uslove.
- Naravno, tu se moraju riješiti neka pitanja koja nisu samo bilateralna. Ako govorimo o komemoraciji ratnih žrtava i odšteti porodicama, to je pitanje temeljnih civilizacijskih vrijednosti i vladavine prava, a to je dio pravne stečevine EU koje Crna Gora mora ispuniti - istakao je Sokol.
On je ocijenio da je djelovanje SPC trenutno izuzetno problematično i da ona stvara ozbiljne prepreke za napredak Crne Gore ka EU.
- Političke opcije vezane uz SPC opstruiraju evropski put Crne Gore - naglasio je.
<h2>Uticaj Beograda i SPC na izbore u Crnoj Gori očigledan</h2>
Sokol je podsjetio i na snažan politički uticaj koji, prema njegovim riječima, dolazi iz Srbije.
- Sjetimo se lokalnih izbora u Nikšiću, koji su se u Srbiji predstavljali kao "bitka za Nikšić". Taj strani uticaj apsolutno postoji. Puno je indicija da je SPC igrala veliku ulogu u političkim procesima – od formiranja prve Vlade 2020. godine, pa nadalje. Isto tako i kod zadnjih lokalnih izbora u Nikšiću. To jeste problematično - rekao je Sokol.
On je istakao da su strani i hibridni uticaji povezani s Rusijom izuzetno štetni za evropski put Crne Gore.
- Interes tim prosrpskim krugovima koji su dirigovani iz Beograda jeste da stvore provokacije i sukob između Hrvatske i Crne Gore kako bi se zaustavio evropski put Crne Gore, jer Beograd ne želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije. A Srbija je, realno, vrlo daleko od ispunjavanja evropskih kriterijuma - poručio je Sokol.
<h2>Suverenističke snage treba da budu budućnost Crne Gore</h2>
Sokol je, na kraju, poručio da Crna Gora mora ostati na zapadnom kursu.
- Oni koji gledaju prema Beogradu i Moskvi ne mogu biti dio evropske priče. Hrvatska će nastaviti podržavati Crnu Goru koja je suverenistička, prozapadna i proevropska. Vjerujem da će se u vladajućoj koaliciji naći snage koje će omogućiti da se prepreke otklone. Suverenističke, procrnogorske snage su budućnost Crne Gore – ne samo zbog EU, već i zbog njenog dugoročnog opstanka kao nezavisne države, a ne nečijeg drugog oka u glavi - zaključio je Sokol.

Sokol: Više EU poslanika zabranito zbog situacije, mediji ne smiju biti meta zato što kritikuju vlast

Poslanici Skupštine Crne Gore juče nijesu izabrali nijednog od troje kandidata za sudije Ustavnog suda. Nekadašnji profesor na Pravnom fakultetu i bivši sudija Ustavnog suda Blagota Mitrić ocjenjuje da je izbor sudija Ustavnog suda rak rana crnogorskog pravnog i političkog sistema.
I dok iz vlasti, izuzev Bošnjačke stranke tvrde kako su predloženi kandidati sa najboljim referencama, iz opozicije poručuju da je Ustavom propisana kvalifikovana većina obesmišljena nedostatkom dijaloga, te da je po srijedi politička trgovina.&nbsp;
Mitrić pojašnjava da najmanje u posljednjih 15 godina, nijedan izabrani sudija nije legitiman.
- Zbog toga što ne ispunjava osnovni ustavni uslov za izbor sudije Ustavnog suda, a da ne govorimo o predsjednicima, a to je da se radi o istaknutim i uglednim stručnjacima – pravnicima u svojoj struci. Ja ne pamtim, a pratim to dobro, naročito na mjestu predsjednika, a zatim i sudija. To je prosto nevjerovatno ko se bira – kao da se biraju neki obični činovnici u upravi - &nbsp;izričit je Mitrić.
Kao najsvježiji primjer navodi slučaj predsjednice Ustavnog suda, koja je, kako kaže, na tu funkciju došla sa mjesta predsjednice Osnovnog suda.
Za tu činjenicu, ističe Mitrić, ne treba ni laički, a kamoli pravnički komentar.
- Ti stručnjaci pod znacima navoda koji se nalaze u Skupštini Crne Gore, nemaju pojma ni o pravu, ili neće da imaju pojma ni o pravu, ni o politici. Evo zašto – oni biraju po političkoj pripadnosti, a to je smrt za ustavno sudstvo uopšte - podvlači Mitrić.
Ukazuje da se Ustavni sud bavi tumačenjem, a ne primjenom prava.
- A za tumačenje prava, kao jednu najsloženiju pravničku operaciju, potrebno je izvjesno pravničko, odnosno naučno znanje, a oni to nemaju - kategoričan je Istaknuti pravnik.
Napominje i da su predsjednici Ustavnog suda u posljednja dva ili tri sastava bili diplomirani pravnici, bez položenog pravosudnog ispita.
Podsjećajući na sastav prvog Ustavnog suda nakon uvođenja višeparlamentarizma, Mitrić naglašava kako je neuporediv sa sastavom US, čiji je predsjednik, na primjer bio Budimir Šćepanović.
- A da ne govorim o njihovom međusobnom odnosu i o toj trgovini. Pokušao sam da dam jednu metaforu na te njihove diskusije – da to liči kao da su na pijaci - podvlači Mitrić.
Upitan kakve bi bile posljedice ukoliko sudije US ne budu izabrani ni u drugom krugu glasanja, Mitrić upozorava da bi to bila konačna tragedija.
- Iako ostajem pri tome da niko od njih ne ispunjava osnovni ustavni uslov. Neka ih izaberu, ali ko su od njih istaknuti pravni stručnjaci. Ja nikad čuo za njih nijesam, a profesor sam prava 36 godina. A inače, evo samo na državnom Pravnom fakultetu, mogao sam iz rukava da im istresem imena četiri ili pet mojih bivših studenata, kao što su bili i Milan Marković, Mladen Vukčević i ostali, koji su takođe bili predsjednici, ali poslije mene, jer sam ja bio prvi predsjednik devet godina. Ali neće, jer im politički ne odgovaraju, nego biraju svoje, pa kakvi su da su. Svoje biraju, po političkoj orijentaciji - zaključuje Mitrić.
Podsjetimo, osim dvoje kandidata koje je predložio Ustavni odbor, Jovana Jovanovića i Mirjane Radović, podršku nije dobila ni Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik države.
Predsjednik parlamenta Andrija Mandić najavio je da će sjednica na kojoj će se obaviti drugi krug glasanja biti održana u roku od 30 dana. Za izbor sudija u drugom krugu potrebna je tropetinska većina, odnosno glasovi 49 poslanika.

Mitrić: Odluka Skupštine o penzionisanju Đuranović protivpravna

Radovi na putu Vrulja - Mijakovići teku planiranom dinamikom. Plan je, kako su najavili iz kompanije "Bemax", da se naredne sedmice krene sa izolaterskim radovima na oba mosta na toj dionici. "Na gradilištu Vrulja - Mijakovići trenutno se izvode radovi na ivičnim gredama i parapetnim zidovima oporaca za ugradnju dilatacija na mostu broj 1 na kome je završena kompletna rasponska konstrukcija u dužini 126 metara, saopštio je koordinator Bemax-a za inženjerske konstrukcije, Nikola Zejak. Na mostu broj 2, koji dužine 156 metara, završene su tri cjeline. "Na mostu broj 2 trenutno se vrše armirački radovi, priprema za betoniranje četvrtog rasponskog polja. Tri cjeline su završene i plan je da se do ponedjeljka, 20. oktobra, završe svi betoni na &nbsp;rasponskoj, odnosno nosećoj konstrukciji mosta broj 2", istakao je Zejak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015191020_3956a5126152c3115fb4ddd3f1ebc4fded22e5659fe5bb04b0e27d8c85d45e4e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251015191020_3956a5126152c3115fb4ddd3f1ebc4fded22e5659fe5bb04b0e27d8c85d45e4e" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Vrulja - Mijakovići"> <figcaption>Vrulja - Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Najavio je da je od naredne sedmice u planu da se krene sa izolaterskim radovima na oba mosta. "Paralelno sa tim završavaju se cjevasti propusti na otvorenoj trasi. Nastavljeno je i tamponiranje, odnosno priprema za nastavak asfalterskih radova", poručio je Zejak. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FhCC8AED85nA%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjetimo, dionica Vrulja – Mijakovići duga je sedam i po kilometara i povezuje regionalni put Slijepač most – Trlica sa magistralom Pljevlja – Đurđevića Tara. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F8Ed2zA9FLng&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Nakon završetka radova, očekuje se značajno poboljšanje saobraćajne povezanosti Pljevalja sa gradovima na sjeveru.

FOTO I VIDEO - Put Vrulja - Mijakovići: Naredne sedmice izolaterski radovi na oba mosta

Sve što je rađeno u procesu biranja kandidata za sudije Ustavnog suda, a onda i neizglasavanje poslanika na sjednici Skupštine Crne Gore, pokazuje da aktuelna vlast po ko zna koji put u prvi plan stavlja potpuno nepoznavanje elementarnih demokratskih procesa, poručio je za RTNK predsjednik Socijaldemokratske partije i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
Kako kaže, parlamentarna većina je mogla da podrži kandidata kojeg je predložio predsjednik države Jakov Milatović, kao što je to učinila opozicija.
- Ova vlast po ko zna koji put pokazuje diletantizam. Sve što je rađeno u ovom procesu je rađeno potpuno naopako. Da li će biti izbora za mjesec dana, vidjećemo. Sada treba tro-petinska većina, manji broj poslanika, vidjećemo da li će se parlamentarna većina u tom smislu dozvati pameti. Ali je prosto zabrinjavajuće, da oni na ovaj način, po ko zna koji put, sprovode postupke koji bi trebalo da budu demokratičniji, inkluzivniji, da bi na kraju bili uspješni. Ali da li je nekome cilj da to bude tako, sasvim sam siguran da jednom dijelu poslanika jeste, jedan dio ipak pokazuje da oni ne umiju da vode zemlju ka Evropskoj uniji, koliko god nam ona bila otvorena i naklonjena i koliko god nam otvorila vrata za ulazak - istakao je Vujović.
Podsjetio je na preporuke Venecijanske komisije u dijelu izglasavanja sudija Ustavnog suda, te dodao da u procesu nije bilo parlamentarnog dijaloga sa opozicijom.
- Mi imamo mišljenje Venecijanske komisije pola godine, mi nijesmo slova od tog mišljenja implementirali. Dogovor smo imali, i predstavnici DPS-a, Evropskog saveza, HGI, u prisustvu gdina Satlera-šefa delegacije EU sa potpisom premijera Milojka Spajića, da će se povodom mišljenja VK, država postupiti na određeni način, u smislu njegove implementacije. Da ne pominjem zašto smo došli do mišljenja VK, zato što je vlast brutalno pogazila Ustav, što je VK potvrdila u svom mišljenju. Mi smo godinu dana izgubili zbog antiustavne operacije parlamentarne većine, potpuno nepotrebne - kazao je Vujović.
Osvrnuo se i na poruke predsjednice Evropske komisije Ursule Fon der Lajen koja je poručila da crnogorske vlasti treba hitno da se odrede po pitanju nekompletiranog Ustavnog suda.
- Ne biramo mi sudije Ustavnog suda zbog Ursule Fon der Lajen. Pa da sad moramo to baš na dan njenog dolaska da radimo. Ali hoću da kažem sa kakvim političkim, mogu slobodno reći diletantima, ili jednog dijela većine koja po mom uvjerenju ima i lošu namjeru prema evropskom putu Crne Gore, mi imamo posla - kazao je Vujović.
Osvrnuo se i na nedavna hapšenja i akcije Specijalnog državnog tužilaštva, a kako kaže, ugrožena je sloboda medija, a pominjanje određenih urednika u spisima tužilaštva, je prema njegovom mišljenju, najdestruktivniji dio akcije.

Vujović: Većina neizglasavanjem sudija Ustavnog suda poslala lošu poruku evropskim partnerima

Ko je kriv odgovaraće, niko ne može pobjeći od odgovornosti. Ako budemo došli do toga da se ono što je dio postupka nađe u medijima i da to bude predmet javne poruge i diskreditacije - svako je onda predmet: i ko je u ovoj sali i ko nije - poručio je lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković tokom sjednice Skupštine a govoreći u posljednjoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Toga, podvlači on, ima na pretek.
- Kada bismo mi počeli da objavljujemo što misle predstavnici parlamentarne većine jedni o drugima - vjerujte mi da ne bi bilo prijatno. Kada bismo govorili o određenoj aferi u Beranama, mislite li da bi bilo prijatno da to izađe u javnost? Što se dešavalo u Češkoj u određenim motelima? Mislite li da takvi snimci treba da ugledaju svjetlo dana i da ne treba imati moralni kompas ili kod đe treba kazati ovo je granica ili linija preko koje ne treba otići? Mislite li da ne znamo što se dešava po hotelima u Beogradu? Mislite li da ne znamo ko se na tim adresama sastaje i raspravlja o Crnoj Gori? Mislite li da ne znamo ko je predmet ucjena različite prirode i da to ne treba da ugleda svjetlost dana? Mislite li da ne znamo što se priča po bazenima u Zeti đe prisustvuju određeni tužioci? Mislite li da ne znamo kako su određeni tužioci umiješani u određene kriminalne radnje koje se tiču šverca cigareta? - pitao je Živković.
Pošto je, kako je rekao, brana pukla sad ćemo, poručuje Živković, gledati sve.
- Treba sve o nama da izađe to kraja i nije nikakav problem - jer neka mi neko u ovoj prostoriji ljudski kaže da nema neku poruku sa nekim biračem koju nije razmijenio kao što se navodi u naredbi za istragu. Ovo ne govorim kao političar nego kao čovjek. Ako smo došli do toga: onda će 90 odsto političke scene završiti u zatvoru. Ovdje je neko sebi u tužilaštvu ispisao novu optužnicu đe se tajne informacije saopštavaju medijima koji treba da služe za diskreditaciju političkih subjekata i na taj način preuređuje politička scena - naglasio je Živković.
Izdržaće, poručuje, udar što se tiče politike.
- Oni koji danas u tužilaštvu misle da ne postoji nešto iznad zakona - postoji - u Crnoj Gori su to običaj i tradicija. Za nas običaj i tradicija imaju mnogo veću vrijednost nego zakon. Mi smo spremni u ovoj bici da idemo do kraja. Što god bila posljedica naše borbe: bila to smrt ili zatvor. Ko udari jednom na čast ovih ljudi, budite sigurni da ćemo odgovoriti mnogo žešće nego što iko misli - zaključio je Živković.

Živković: Mislite li da bi bilo prijatno da u javnost izađe što se dešavalo u motelima u Češkoj, da su određeni tužioci umiješani u radnje koje se tiču šverca cigareta, ko je predmet različitih ucjena?

Vučinić, Radović i Jovanović bez podrške u parlamentu za sudijsku poziciju u Ustavnom sudu

Odbrana suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića je toliko frapantna i ona zaslužuje da se danas ukine pritvor i bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i bivšem policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću. Čađenović je iz svoje tašne izvadio optužnice koje je kao tužilac podigao protiv vođa kavačkog klana upravo u periodu za koji SDT tvrdi da je on postao član tog istog klana, poručio je u izjavi za TV E, advokat Zoran Piperović.
&nbsp;„U periodu kada tužilaštvo Čađenovića tereti da je postao član grupe Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, on pokazuje optužnice koji je u tom periodu njih procesuirao i to za krivična djela za koja se može izreći maksimalna kazna od 40 godina. Kada povežemo taj fakat sa faktom da je u spojenoj optužnici gdje ga nema, a tu je član Lazovićeve grupe, isto pomagao kavačkom klanu i formirana je sa tim narativom kod Lazovića, onda vidite svu apsurdnost danas“, rekao je branjenik Zorana Lazovića.
Ovo je za vjerovali ili ne, smatra Piperović. Pitao se i kakav bi, da su u sudnici bili lider GP URA Dritan Abazović, poslanik Demokrata Boris Bogdanović, bio njihov komentar kada bi čuli odbranu Čađenovića.
„Ne znam kako će iz ovoga časno da se izađe, da se više neko ne bruka. Samo jednu stvar sam pomislio dok sam slušao iznošenje odbrane Čađenovića – zašto nema u sudnici recimo Abazovića, Bogdanovića i još par ovih ljudi da čuju ovo, i da ih čovjek pita – izvinite, poslije ovoga imate li komentar, jeste li dobro, sjećate li se šta ste pričali, koje ste narative uvodili, cijelu ste politiku vodili na ovome predmetu. Ja vam tvrdim da poslije ovoga čovjek ostaje bez teksta“, istakao je advokat.
Prema njegovom mišljenju, nakon iznošenja odbrane suspendovanog tužioca, nikome ne može biti dobro, pa ni sudskom vijeću.
„Mi smo ovo isticali i na potvrđivanju optužnice, nije pomagalo ništa. Evo sad je čovjek rekao javno, vi ste tu mediji – pomognite, da neki čuju ako žele da čuju“, dodao je.
Ponovio je da je Čađenović iz tašne izvadio i rekao – „evo šta sam uradio u periodu za koji me terete“.
„U kojim je bio tužilac protiv ljudi čiji je postao član, zbog čega je suspendovan, bio u pritvoru, zbog čega je kao treći ubačen u grupu Zorana Lazovića, pa taj OKG fiktivni drži i dalje Lazovića u pritvor. Jedna „vesela“ saznanja koja ovu državu čine ne tužnom, nego besudnom“, zaključio je Piperović.

Frapantna odbrana Čađenovića; Piperović: SDT ga tereti da je postao član kavačkog klana u periodu kada je podigao optužnice protiv njih

Kreatori optužnice naveli su skupinu neistina da sam postao član kriminalne organizacije jednog od vođa kavčana Radoja Zvicera, da protiv njega i ostalih visokorangirnah članova iz tog mafijaškog klana nijesam pokretao postupke, podizao optužnice i da sam ih štitio. U periodu kada sam postao navodi član te grupe od 2020. do 2022. godine podigao sam tri optužnice i u tim aktima su Zvicer, Slobodan Kašćelan, Duško Roganović i više osoba koje sam optužio za najteža krivična djela, a za koja je zaprijećena maksimlan kazna- kazao je u Višem sudu u nastavku odbrane suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega Tužilaštvo tereti da je radio u interesu te mafijaške grupe a osim njega na optuženičkoj klupi su i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je na ročištu detaljno analizirao preostale četiri tačke optužnice ističući da su kreatori iznijeli neistine.
- Činjenično stanje ne podržava tezu da sam štitio Zvicera i ostale. Te zaključke ne podržava nijedan dokaz koji je tretiran u optužnici a biće dokaza koje svoje mjesto nijesu našli u optužnici i koji govore suprotno - kazao je Čađenović.
Jasno je, prema njegovim riječima, da nikada nije postao član nijedne kriminalne organizacije, već suprotno da je "gonio, procesuirao sve osobe za koje je postojala osnovana sumnja da su počinile neko krivično djelo iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva.
- Kod mene nije bilo povlašćenih, niti je bilo osoba kojima sam učinio neku uslugu. Odluke sam doniosio na osnovu svog znanja,dokaza i na osnovu ovlašćenja koja su mi data ZKP-om - rekao je Čađenović.
Dok je bio specijalni tužilac, ukazao je sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović, da je podnio više od 40 optužnica i sve su potvrđene.
On je zatražio da sud izvrši uvid u te optužne akte.
U tim optužnicama procesuirao je osobe iz kavačke, škaljarske grupe i osobe koje za koje je postojala sumnja da su počinila krivična djela iz nadležnosti SDT.
- Ponavljam podizao sam i pokretao postupke protiv osoba iz kavačke kriminalne grupe. Ili ja nijesam shvatio ulogu u kriminalnoj organizaciji ili organizator nije obavijestio svoje saradnike da sam im i ja član. Prvi sam tužilac koji je procesuirao osobe iz te grupe i to je predmet još iz 2016. godine - naveo je Čađenović.
Iako taj period nije obuhvaćen optužnicom on je taj podatak naveo da bi, kako je rekao, pokazao kakav je odnos bio prema njegovom navodnom nalogodavcu (Zviceru) od tada pa sve dok je radio.
On je podsjetio kako su u porukama članovi tog klana govorili o njemu, kakve monstruozne prijetnje iznose da će ga ubiti, osakatiti...Čađenović je upitao da li se tako govori o osobi koja ih štiti?!
On je ustvrdui da kad je pristigla skaj komunikacije prioritet su bila teška krivična djela. Smatrao je, kako objašnjava, da osim poruka treba da postoje i materijalni dokazi koji će potkrijepiti to što proizilazi iz tih razgovora.
-Kada su stigle skaj komunikacije naložio sam Odsjeku za organizovani kriminalne da sistematizuju sve podatke o nestalim i ubijenim osobama a što nijesmo riješili. Više od 25 predmeta je navedeno u tim dokumentima i proslijedili smo ih Europolu na pretragu podataka. Na tom spisku ćete naći gdje su potencijalni izvršioci osobe iz kavačkog klana. Eto tako sam ih štitio - naglasio je suspendovani tužilac. Objasnio je da je za te predmete a u razgovoru sa tadašnji direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom formiran istražni tim koji će napraviti taj spisak.
Čađenović je naveo i da za vrijeme koje mu se ootužnicom stavlja na teret realizovao tri predmeta za pokušaj ubistva Milića Šakovića, ubistvo Nikole Stanišića i predmet za ubistvo Hodžića i Spahića.
- Tužilac je kreirao fantaziju koja nema utemeljenje u dokazima. Da sam štitio Zvicera i članove te grupe je prevara kreatora optužnice da sam bilo što radio u njihovom interesu, uklanjao izveštaj Europola, prekrajao ih po svojoj volji i izostavljao određene komunikacije. Ovo je najveća laž kreatora optužnice - kazao je Čađenović.
Kategoričan je bio da se sve komunikacije nalaze u spasima predmeta konstatujući da policija prilikom pretresa njegove kancelarije nije evidentirala predmete koji su bili u radu, dokumentaciju a nijesu ni "vidjei desktop na kojem je radio svakodnevno".
Suđenje se nastavlja 20. oktobra kada će Čađenović nastaviti odbranu.

Tag: pozicija-zena

Milatović: Omogućiti snažniju uključenost žena u procese donošenja odluka

Sokol: Više EU poslanika zabranito zbog situacije, mediji ne smiju biti meta zato što kritikuju vlast

Mitrić: Odluka Skupštine o penzionisanju Đuranović protivpravna

FOTO I VIDEO - Put Vrulja - Mijakovići: Naredne sedmice izolaterski radovi na oba mosta

Vujović: Većina neizglasavanjem sudija Ustavnog suda poslala lošu poruku evropskim partnerima

PRATITE TVe UŽIVO