Brčeljani i ostali Crmničani u subotu, 20. septembra u podne, organizuju protestni skup kod Donjeg manastira Sveti Nikola kako bi se usprotivili političkom djelovanju Srpske pravoslavne crkve (SPC) i nezakonitih upisa imovine države Crne Gore.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FWdXiE8Ix67g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Oni su poziv na protest objavili na društvenim mrežama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Crmničani 20. septembra organizuju protestni skup zbog političkog djelovanja SPC i nezakonitih upisa državne imovine

Crnogorski sportski forum biće održan 21. novembra u Podgorici, u organizaciji Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) i Sportske komisije, a uz podršku Olimpijske solidarnosti i Evropskog olimpijskog komiteta (EOK), saopšteno je iz te asocijacije.
Navodi se da će forum, u vremenu kada sport sve više prerasta granice terena i postaje pokretač društvenih promjena, biti ključna nacionalna platforma za dijalog o budućnosti sporta u Crnoj Gori.
- Kroz panele, prezentacije i radionice, Forum će obraditi šest ključnih oblasti za sistemski razvoj 
sporta. To su Prava sportista i uloga u odlučivanju, Mentalno zdravlje i psihološka priprema, Borba za integritet sporta i antidoping, &nbsp;Dualne karijere: obrazovanje i tranzicija nakon karijere, Sportske performanse i vještačka inteligencija i Dugoročni razvoj: kvalitetan sport za cijeli život -stoji u najavi manifestacije.
Forum će okupiti sportiste i sportistkinje, nacionalne saveze, institucije, profesore, trenere, 
sponzore, međunarodne organizacije i predstavnike civilnog sektora, s ciljem da se definišu 
konkretne preporuke i dokumenti, uključujući i Deklaraciju o pravima sportista.
Dan uoči Foruma, 20. novembra, biće organizovane i dvije radionice - Antidoping, u saradnji sa Komisijom za antidoping i Zaštita sportista i sportistkinja, u organizaciji COK-a
Forum će svečano otvoriti predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović, a najavljeno je da će se prisutnima obratiti i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić, predsjednica Kluba crnogorskih olimpijaca Ljiljana Vučević i predsjednik Sportske komisije COK-a Milivoj Dukić.

Crnogorski sportski forum 21. novembra u Podgorici

Od ukupno devet pregovaračkih poglavlja koja će, prema planu, biti zatvorena do kraja ove godine, čak pet su bila pod direktnim rukovodstvom ministara iz Albanskog foruma, saopšteno je iz te političke organizacije.
Kako navode, ministar Nik Đeljošaj i njegov tim vodili su proces zatvaranja četiri poglavlja, dok je ministar Maraš Dukaj rukovodio jednim.
- Ovi rezultati predstavljaju jasan dokaz profesionalnosti, odgovornosti i kompetentnosti naših kadrova u Vladi Crne Gore, ali i njihovog ogromnog doprinosa evropskom putu države. Iza svakog uspjeha stoje timovi koji su predano radili da Crna Gora ostvari napredak ka članstvu u Evropskoj uniji - poručili su iz Albanskog foruma.
Iz Foruma su istakli da će ova politička grupacija nastaviti da djeluje odgovorno i odlučno, sa punim fokusom na evropske integracije i sprovođenje reformi koje doprinose jačanju institucija, vladavine prava i ekonomskog razvoja.
- Naš cilj ostaje jasan – da Crna Gora postane dio Evropske unije kao moderna, stabilna i demokratska država, u kojoj svi građani imaju jednake mogućnosti i prava - navodi se u saopštenju.
Albanski forum poručuje da će način i fokus njihovog djelovanja u narednom periodu biti „apsolutno drugačiji“, u skladu sa novim okolnostima, ali uz istu odlučnost i viziju da doprinos njihovih kadrova bude vidljiv, mjerljiv i prepoznat u evropskim procesima.

Albanski forum: Naši ministri nosioci ključnih rezultata u evropskim integracijama

Izraelska vojska je danas saopštila da je prošle noći na okupiranoj Zapadnoj obali ubila dva tinejdžera koji su za bacili "Molotovljev koktel" na put u jednom selu i još jednog - "teroristu" koji je bacio bombu na vojnike.
Izraelska vojska je objavila snimak nadzorne kamere na kojem se vide dve osobe kako bacaju zapaljeni predmet preko zida kraj puta kojim prolaze Izraelci koji koriste zemljište na Zapadnoj obali koju je Izrael okupirao još 1967. godine.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja je objavilo da su u selu Džudeira ubijeni 16-godišnjaci.
Nasilje na Zapadnoj obali se zaoštrilo od početka rata Izreaela protiv palestinskog pokreta Hamas u Pojasu Gaze oktobra 2023. godine. Od tada su izraelska vojska i doseljenici na Zapadnoj obali ubili 1.001 Palestinca, a u palestinskim napadima ili tokom izraelskih vojnih operacija su tamo poginula 43 Izraelca - civila i vojnika.

Izraelska vojska ubila tinejdžere na Zapadnoj obali

Muškarac koji je ubio šestoro ljudi, uključujući majku i četvoro djece, u kanadskoj prijestonici Otavi, osuđen je na doživotnu kaznu zatvora.
Febrio de Zojsa, dvadesetogodišnji student, živio je sa porodicom u martu 2024. godine kada je nasmrt izbo tridesetpetogodišnju Daršani Ekanajake i njeno četvoro djece — sedmogodišnju Inuku, četvorogodišnju Ašvini, trogodišnju Ranaju i dvomjesečnu bebu Keli.
Porodični prijatelj, četrdesetogodišnji Gamini Amarakun, takođe je ubijen, dok je otac, Danuška Vikramasinge, ranjen.
Izričući presudu u četvrtak, sudija Kevin Filips osudio je De Zojsine „zapanjujuće, monstruozne“ postupke.
- Vi ste materijal noćnih mora... Prouzrokovali ste toliko gubitka i tuge - rekao je sudija.
De Zojsa neće moći da traži uslovni otpust narednih 25 godina.
Šrilankanski student živio je u podrumu iznajmljene gradske kuće porodice Vikramasinge u vrijeme masovnog uboda nožem, koji je gradonačelnik Otave kasnije nazvao „jednim od najšokantnijih incidenata nasilja u istoriji našeg grada“.
Na sudu u četvrtak, De Zojsa je ponovio ono što je ranije rekao tokom istrage: da je porodica bila „dobra i ljubazna“ prema njemu, ali da se tada „nije osjećao dobro“.
Advokat odbrane, Evan Litl, priznao je da je De Zojsa počinio „nezamislive“ zločine, napominjući da se u trenutku incidenta borio sa mentalnim poremećajem.
De Zojsa je, prema navodima kanadskih medija, sjedio mirno i nije pokazivao emocije tokom većeg dijela suđenja. Kada ga je sudija Filips pitao ima li još nešto da kaže, on se izvinio.
- Ostatak života provešću priznajući istinu o onome što sam učinio - rekao je.
Žrtve, osim bebe koja je rođena u Kanadi, bile su državljani Šri Lanke koji su u Otavu stigli tokom prethodnih nekoliko godina.
De Zojsa je istražiteljima rekao da je ubistva počinio 6. marta 2024. godine jer mu je ponestalo novca, ali nije želio da se vrati u Šri Lanku nakon što mu je istekla studentska viza.
Njegovo oružje bio je lovački nož dužine 38 centimetara, koji je kupio više od mjesec dana ranije, navodno sa namjerom da oduzme sebi život, navodi se u sudskim spisima.
De Zojsina prva žrtva bio je Amarakun, kojeg je ubio u roku od nekoliko minuta nakon što ga je pozvao u svoju sobu u podrumu da zajedno gledaju film.
Ekanajake je čula Amarakunove krike i pozvala supruga, koji tada još nije bio kod kuće. Vikramasinge je zatim nazvao De Zojsu, koji je slagao da su vriskovi poticali iz filma koji su gledali, prenijela je kanadska televizija CBC.
De Zojsa se zatim popeo na sprat i ubio Ekanajake i četvoro djece. Kada se Vikramasinge vratio kući nekoliko sati kasnije, De Zojsa ga je napao, ali ga je on na kraju savladao.
Komšije su pozvale policiju nakon što su čule Vikramasingea kako viče da je neko ubio njegovu porodicu. Policija je stigla i pronašla De Zojsu kako sjedi na prednjim stepenicama kuće.
- Biću deportovan. Nisam imao izbora. Sve sam ih pobio - navodno je rekao policajcu koji ga je uhapsio.
Udovica ubijenog Amarakuna, Dišani Asangika Fernando, pojavila se na suđenju putem video-linka iz Šri Lanke, rekavši da joj je pokojni suprug „dao sve – svoje vrijeme, energiju i snove“.
Njihova trogodišnja kćerka „stalno ga traži“, čulo se na sudu, dok je njihova tinejdžerka, Ašeri Hijansa Amarakun, rekla da se „ništa više ne čini normalnim“.
Vikramasinge, koji je posljednji govorio, kazao je da je tragedija „uništila cijeli moj svijet“ i da se od toga nikada neće oporaviti.
On je podsjetio da je svoju porodicu doveo u Kanadu u potrazi za boljim životom.
- Molim vas, nemojte uništavati mir i tišinu ove zemlje. Zaštitimo je i poštujmo - rekao je, prema izvještaju CBC-a.

Student iz Šri Lanke u Kanadi ubio šest članova porodice koja ga je primila, osuđen je na doživotni zatvor

Goran Jokić nije više načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“.
To je informacija koju su porodice žrtava dva masakra na Cetinju, koje skoro deset mjeseci organizuju blokade na Kruševom ždrijelu, dobili iz kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića i Uprave policije.
Iako je Jokićeva smjena bila jedan od njihovih zahtjeva nijesu, kažu, zadovoljni, jer im nije rečeno što će biti s njim.
Vesna Pejović, majka i baka ubijenih u masakru na Medovini podvukla je da nijesu zadovoljni jer su imali više zahtjeva.
- Rekli su mi da je Zakon o oružju još u Briselu na razmatranju i da će doći u Skupštinu. Međutim, vidim kako u u Skupštinu ulijeću zakoni, to je strašno. Evo brzo će Zakon za emigrante, ali Markov i Mašanov Zakon stoji na jednom mjestu. Najvjerovatnije da ne odgovara. Nisam zadovoljna, jer smo deset mjeseci ovdje bitisali po najvećem nevremenu da dobijemo polovičan odgovor - jasna je Pejović.
Ona je pozvala novinare da traže odgovor jer oni precizan nijesu dobili.
- Gdje je, što je, samo da je Jokić smijenjen. Ne vjerujem nikome. Nikome. Kažem vam što mi je v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović rekao da je on (Jokić) smijenjen, da je predao za penziju, ali gdje je i kako je… Rekao mi je (Šćepanović) da se neće javno oglašavati. Zašto? Ne znam. Ne znam što je ta misterija da se taj Jokić ne pomene. Vjerujte mi, ništa mi nije jasno - poručila je Pejović.
Građani Cetinja i večeras su blokirali put na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu za žrtve dva masakra u kojima je ubijeno 23 ljudi. Da li će nakon Jokićeve smjene nastaviti s blokadama odlučiće naknadno i o tome obavijestiti javnost.

Goran Jokić više nije načelnik RCB „Centar“

"Ovaj Čađenović je lud kad se nakači, ali padaće i njemu optužnice. Meni ovaj Čađenović poklopio sve ove moje. Bolesnik. Od Čađa me ništa ne može iznenaditi, kad vidim kako sastavlja optužnice i što piše". Ma, tamo niko ne može uticati kad Čađo upre. Ludak. On nam sve pakuje. Katnića i Čađa neka zapale, a ostalo sve treba da bude kao do sada... Ovo je samo dio poruka koje su razmjenjivali visokorangirani članovi kavačkog klana i njihove vođe Radoj Zvicer i Slobodan Kašćelan za čiji interes sam, prema stavu kreatora optužnice, navodno radio - kazao je danas u Višem sudu suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega je Tužilaštvo označilo da je svoj službeni položaj podredio kavačkom mafijaškom klanu a osim njega na optužnici je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i nekadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je završio iznošenje odbrane i predočio sudskom vijeću skaj poruke koje se nijesu našle u optužnici,a koje najbolje svjedoče kako su njega i njegovog pretpostavljenog doživljavale osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Niti sam pakovao kome, niti sam pomagao. Samo sam radio svoj posao u skladu sa zakonom. U skaj porukama ne pominju me samo osobe iz kavačkog klana nego i škaljarci. I jednoj i drugoj grupi je zajedničko da na mene ne mogu uticati, niti direktno, ni indirektno - istakao je Čađenović.
On je podvukao da upravo ove skrivene poruke razotkrivaju " koliki su uticaj imale kod njega osobe iz kavačkog klana".
Smatra da neko ima problem sa logikom jer ako je on član kavačke kriminalne grupe, a kako to tvrde kreatori optužnice onda bi trebalo da postupa po njihovim nalozima.
- Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kad kažu da nas treba zapaliti. Ove poruke jasno govore o mom odnosu prema kavčanima, ali i njihovom odnosu prema meni. Nijesmo drugovi, prijatelji ako kažu da će nekog da zapale. Mislim da se to govori za najveće neprijatelje, tako je uvijek bilo - naglasio je Čađenović.
Sve ove poruke koje je predočim sudskom vijeću su iz perioda kada je on, prema stavu tužioca Miloša Šoškić, radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
- Iz svih komunikacija se vidi da me ti ljudi mrze, vrijeđaju i pokušavaju da me prevare. Ja sam jedini tužilac kojeg su se plašili i koji im je pravio najviše problema. To su činjenice – rekao je Čađenović.
On je predočio sudu da mu je Specijalno tužilaštvo spajanjem i razdvajanjem optužnica povrijedilo njegovo pravo na odbranu.
- Izgleda mi kao da sam rezervni igrač. Spojen sam sa predmetom protiv (Slobodana) Kašćelana a nakon toga sam prebačen u ovu optužnicu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića. Nije mi jasno da li se meni ovom optužnicom nešto stavlja na teret ili ne – naveo je Čađenović.
On je dodao da je optužnicu na kojoj je sa Katnićem i Lazoviće prvi put vidio prije početka suđenja.
- Nikada se nijesam izjasnio o navodima. Nijesam imao priliku da se branim. Kod krivičnih djela sa zaprijećenom kaznom većom od pet godina, optuženi mora da se izjasni. Pitam sud: Da li je moje pravo na odbranu ugroženo kada me Specijalno državno tužilaštvo iz jedne kriminalne organizacije prebacuje u drugu? – upitao je &nbsp;Čađenović.
Nakon njegovog pitanja sudija Veljko Radovanović &nbsp;je kazao da „ne može postavljati pitanja sudu".
Čađenović je rekao da sa Zoranom Lazovićem nije imao ni privatnu niti poslovnu komunikaciju.
- Sreo sam ga svega dva-tri puta. Prvi put kada je osnovan Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala, drugi put na konferenciji za štampu u Medija centru, i treći put u hodniku SPBOK-a u City Molu. Nikada sa njim nisam razgovarao ni o jednom predmetu. Sve predmete organizovanog kriminala radio sam sa Miloradom Žižićem. Sastancima na kojima sam radio konsultacije, Lazović nikada nije prisustvovao – kazao je Čađenović.
On je dodao i da sa Petrom Lazovićem nije radio nikada nijedan predmet, niti mu je davao upustva.
On se u odbrani osvrnuo i da je tadašnji glavnim specijalnim tužiocem Katnićem imao svakodnevnu komunikaciju.
- Donosili smo odluke &nbsp;u skladu sa zakonom i praksom. Rezultati su bili izuzetno dobri, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala - kazao je Čađenović.
Ocijenio je apsurdnim tvrdnje Tužilaštva da su bilo kome pomogli.
Suđenje se nastavlja 25. novembra saslušanjem svjedoka.

Čađenović: Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kada kavčani govore da nas treba zapaliti

Skupština Crne Gore danas je trajala nepunih sedam minuta, koliko je bilo potrebno da se usvoji dnevni red sa prihvaćenim dopunama.
U to kratko vrijeme predsjednik parlamenta Andrija Mandić stigao je da "potkači" prethodnika Ranka Krivokapića, aludirajući na njegovu upotrebu crnogorskog jezika.
- &nbsp;Stavljan na glasanje prijedlog dnevnog reda u cjelini, što bi rekao moj prethodnik, gospodin Krivokapić "u ćelini" - kazao je Mandić.
Ovo je izazvalo negodovanje kod pojedinih poslanika opozicije, na šta je Mandić kazao: "Nisam ništa ružno rekao, samo sam citirao".
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša mu je odgovorio da izraz nije bio dobar.
Mandićev saborac iz Koalicije "Za budućnost Crne Gore" Milan Knežević stao mu je u odbranu.
- Pa valjda treba pričati istinu - kazao je Knežević.
Nakon što je usvojen dnevni red, Mandić je prekinuo današnje zasijedanje, dodajući da će o nastavku javnost biti obaviještena u skladu sa dogovorom na Kolegijumu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVLLLXjKpxt4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić „citirao“ Krivokapića: „U ćelini“ izazvalo reakcije u Skupštini

U efikasnost crnogorske policije vjeruju još samo – Demokrate. Realno gledano bilo bi i glupo da nije tako, jer su partijski vojnici Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića zaduženi za kontrolu policije. Pa da ne vjeruju u policiju, ispalo bi da ne znaju da je kontrolišu. Mada i Šaranović i Šćepanović, kao čelnici, dobro znaju koliko su efikasni, samo se prave da ne vide probleme u svom dvorištu.
Mada, ako ćemo iskreno – uprkos tiradama malog Berije Bogdanovića i zaklinjanjima njegovog predsjednika Alekse Bečića - u efikasnost policije iskreno vjeruje još jedino nesrećni Momčilo Leković, koji se prije neki dan oglasio “svojim” saopštenjem kojim je samo prepričao saopštenje Uprave policije koje je, opet, bilo neuspjelo opravdanje vlastitih pogrešaka.
Tako je Momo, od milošte zvani Barski neđeljnik, svojim neđeljnim saopštenjem samo srozao jedno, samo po sebi, nebulozno štivo. Za razliku od Lekovića, neke druge Demokrate, promoteri Šaranovićevih šarenih dostignuća, negdje u najdubljoj intimi, dobro znaju da policijski šefovi baš ne znaju šta rade. Ali lični, odnosno politički interesi obraza nemaju: zato su pokušali i da opravdaju ono što je nemoguće opravdati - hapšenje pogrešnih ljudi zbog tuče na Zabjelu i izazivanja haosa antiturske histerije i fašističkih divljanja i uništavanja lokala koje drže turski državljani.
Elem, samo ovlaš napravljena analiza poteza sektora kojim rukovode Šaranović i Šćepanović govori da je rasulo blaga riječ za situaciju u kojoj se nalazi crnogorska bezbjednost.
Recimo: nakon brutalnog napada na srpsku državljanku u Beranama, toj „efikasnoj“ Šaranović-Šćepanović policiji trebalo je, pazite sad, punih osam dana da identifikuje i privede počinioca. I to nakon što je žrtva u dva navrata, kako je sama ispričala, locirala i prijavila napadača. I koji je dolazio na njena vrata. I to nakon što je snimak napada poslao viralan. Pa je tek onda reagovala Šaranovićeva policija, pardon, beranski oficirski kadar ali poslije intervencije Sigurne ženske kuće.
Da se preduprijedi potencijalna politička šteta, zli jezici kažu da se Zdenka Petrol uključila kvalifikujući sa skupštinske govornice događaj kao pokušaj ubistva jer tada još nije znala da je počinilac „brat Srbin“. No, da ne ulazimo u sferu licemjerja - dakle, policija je za osam dana riješila slučaj u kome je sve jasno bilo u nekih osam minuta od kada se desio.
Ajmo dalje. Zabjelo. O tome je ono zborio mučenik Momčilo, ono kad su efikasnom akcijom efikasno uhapšeni - pogrešni ljudi. I to vele: na osnovu prepoznavanja i na osnovu svjedočenja policijskog sina kome, kako reče direktor policije Šćepanović, treba vjerovati.
Toliko je policija vjerovala - da nijesu ni htjeli da gledaju snimke koji ukazuju da dvojica uhapšenih nijesu ni izlazili iz kolektivnog smještaja. I toliko su bili ubijeđeni u istinitost prepoznavanja policijskog sina koji je učestvovao u tuči da su Šaranovićevi policajci djelo kvalifikovali - kao pokušaj ubistva. Teško da policijska doktrina poznaje slično postupanje.
I, šta se ispostavilo? Prije nego što je vuk pojeo magarca, što-šta što je trebalo nije se desilo. Recimo – nijesu identifikovani svi akteri tuče ispred Komanke, što je policija bila dužna da uradi. Nijesu analizirani video zapisi, pa je čim su postali dostupni, sve palo u vodu.
Nijesu saslušani ljekari koji su zbrinuli povrijeđenog Podgoričanina i prema pravilima službe odmah prijavili povrede nastale u tuči. I da se reagovalo tada, efikasno i brzo, sve bi bilo drugačije. Da ne govorimo da je od pet ili šest paljevina imovine turskih državljana riješena samo jedna.
Dakle, po Šaranoviću, bolje moglo nije. Po nama, teško da je policija mogla gore: uzbunila je strasti i dovela pogrešnim potezima Crnu Goru na korak od vanrednog stanja. Ili, što bi rekao Šaranović – bolje nije moglo?!
Nažalost, nije to sve od naše policije. Sjećate se spektakularnog pronalaska plantaže marihuane u Trnovu krajem ljeta? U zvaničnom saopštenju policije kaže se da je pronalazak konoplje, kanabis-stative, kako je pogrešno imenuje direktor policije Šćepanović, rezultat združene akcije kriminalističke, granične i ine policije.
Nezvanična ali potvrđena informacija govori da je plantaža pronađena slučajno, dok su vatrogasci dronovima posmatrali teren u potrazi za novim žarištima požara koji su bješnjeli tih dana. Epilog – dva uhapšena zalivača marihuane i prije neki dan, stidljivo sapoštenje da je uhapšena još jedna osoba povezana sa tim. Od organizovane i „još malo pa sad će“ razotkrivene i pohapšene međunarodne kriminalne grupe, ni traga ni glasa. Efikasno, nema priče.
Mada, vrhunac policijske – što bi rekao Bečić – efikasnosti je famozno hvatanje odbjeglog spomenika četničkog koljača Pavla Đurišića. Tačnije: efikasna akcija izbjegavanja hapšenja bronzanog kipa. Istovremeno su efikasno i dostojanstveno beranski policajci istrpjeli salve uvreda popa Trpčevskog dok su opservirali manastir u koji je četnički idolopoklonik, mitropolit Metodije, sakrio svoga idola Đurišića. I da se razumijemo, nije sramota na njima, običnim, poštenim policajcima koji teško zarađuju svoje mizerne plate.
Bruka je na njihovim starješinama koji, protivno zakonu, nijesu izdali naređenje da bjelosvjetskom nevaspitaniku u mantiji ne dozvole vrijeđanje časne uniforme i države Crne Gore. A to su isti starješine čije su jedinice iz Zaostra u gluvo doba vraćali popovi i koje je u vršenju službene dužnosti uspio da spriječi neki tamo Dajković.
Treba li komentarisati? Ili je najbolji komentar, nehotice, juče dala ministarka kulture i medija Tamara Vujović kada je konstatovala da je spomenik koljaču Đurišiću - dekomponovan i da njega nema u kulturnom dobru. Da li gospođa ministarka zaista zna iz prve ruke da kip Pavla Đurišića nije u Manastiru Đurđevi stupovi ili možda Vujović ne doživljava Manastir kulturnim dobrom, ostala je misterija.
Nije jedina. Najveća i najgora je ona policijska misterija dva masakra na Cetinju. To da do danas ne znamo ni jedan odgovor koji bi bar djelimično osvijetlio dešavanja u prijestonici prvog januara. Kuda se kretao ubica, odakle mu oružje, sa kim je kontaktirao prije i za vrijeme krvavog pira?
Na sve to je policija trebalo da da odgovore. Jesmo li dobili ijedan? Ne, zvaničnog odgovora nema. Kao što nema ni preuzimanja odgovornosti, one objektivne, one duboko ljudske. Mnogo je pitanja na koje Demokrate, posebno ekipa koja vodi bezbjednosni sektor, nijesu dale odgovore. Niti će ih ikada dati. Jer njihov modus operandi je jasan - pritiješnjeni činjenicama ćute, a kada govore - lažu.

Tag: poziv-na-protest

Crmničani 20. septembra organizuju protestni skup zbog političkog djelovanja SPC i nezakonitih upisa državne imovine

Crnogorski sportski forum 21. novembra u Podgorici

Albanski forum: Naši ministri nosioci ključnih rezultata u evropskim integracijama

Izraelska vojska ubila tinejdžere na Zapadnoj obali

Student iz Šri Lanke u Kanadi ubio šest članova porodice koja ga je primila, osuđen je na doživotni zatvor

PRATITE TVe UŽIVO