Nijedan pojedinačni test ne može biti mjerilo devetogodišnjeg rada učenika, pa tako ni eksterna provjera znanja, već se uspjeh vrednuje na osnovu rezultata postignutih tokom svih devet godina osnovnog obrazovanja, uz eksterni ispit koji obuhvata gradivo predviđeno nastavnim planom i programom, kazala je gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji S, kazala direktorica OŠ „Radojica Perović“ Dijana Kuzmanović-Laković.
Nova Vladina uredba uvodi dodatni uslov za dobijanje diplome „Luča“ – odličan uspjeh na eksternoj provjeri znanja, sa ciljem jačanja i zaštite izvrsnosti u obrazovanju.
Prema riječima Kuzmanović-Laković, krajnje je vrijeme da se sistem dodjele ove diplome promijeni, jer su primjeri iz prethodnih godina pokazali da su izmjene neophodne.
- Mislim da će uredba uvesti niz drugih koraka koji će dovesti do promjena u obrazovnom sistemu, nadamo se do unapređenja kvaliteta nastave, ocjenjivanja i uopšte obrazovno-vaspitnog procesa - kazala je Kuzmanović-Laković.
Ona podsjeća da je prethodnih godina broj dobitnika diplome „Luča“ bio toliko veliki da je, kako kaže, njena vrijednost dovedena u pitanje, te da dio odgovornosti za takvo stanje snose i odrasli.
- Djeca se samo prilagođavaju nekim našim mjerilima, uputama i slično, onda su i oni za nama trčali za Lučom. Stvorio se ambijent da nekako svi odlični učenici većinski treba da dobiju Luču, a Luča zapravo ne treba da bude masovna diploma, treba da bude neki pokazatelj izvrsnosti, za onu djecu koja se u svim predmetima izdvajaju - istakla je ona.
Kuzmanović-Laković smatra da zadaci na eksternoj provjeri znanja ne obuhvataju dodatno ili posebno gradivo, već ono koje učenici treba da usvoje tokom redovne nastave.
- Pitanja i zadaci na eksternoj provjeri znanju ne obuhvataju neko posebno, dodano gradivo, odvojeno od nastave, već je to gradivo koje učenik treba da ponese iz osnovne škole nakon devet godina školovanja - rekla je ona.
Govoreći o pritisku koji ispiti mogu izazvati kod učenika, naglasila je ulogu roditelja i nastavnika u smanjenju stresa.
- Svi ispiti su stresni i tu veliku ulogu treba da odigramo mi, roditelji i nastavnici, da im kažemo da to nije sudbonosni ispit, da je to jedan od ispita gdje oni treba da budu skoncentrisani, opušteni i da pokažu sve što znaju. Mi sad govorimo o učenicima koji svih devet godina imaju odličan uspjeh i koji pretenduju da bude Luče, a zapravo to je testiranje, eksterna polumatura, jedan ispit za sve učenike tako da su jednako svi pod nekim pritiskom - zaključila je Kuzmanović-Laković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Kuzmanović-Laković: Izmjenama pravila za dodjelu „Luče“ jačamo izvrsnost u obrazovanju

Evropska unija (EU) je objavila da će odgođeni novi sistem graničnih provjera za državljane zemalja izvan EU, koji će ukinuti pečate u pasošima, konačno biti pokrenut u oktobru.
Takozvani Sistem ulaska/izlaska (EES) prvobitno je trebao početi s radom prošlog novembra, ali je odgođen u posljednji trenutak jer nekoliko zemalja nije bilo spremno, prenosi RSE.
Komisija je odredila 12. oktobar 2025. kao datum početka rada EES-a. Od 12. oktobra nadalje, EES će se postepeno uvoditi na vanjskim granicama 29 evropskih zemalja, tokom perioda od šest mjeseci. Ovo postepeno uvođenje će dati graničnim vlastima, putnicima i transportnoj industriji više vremena da se prilagode novim procedurama, saopšteno je.
Sistem je ustanovljen u novembru 2017. godine a njegova primjena više puta odlagana. Primjena sistema bi trebala da se odnosi na državljane oko 60 država, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana, za njihov ulazak u EU, te Švajcarsku, Norvešku, Island i Lihtenštajn koje su članice Šengenskog prostora.
Pasoši u svim zemljama Zapadnog Balkana su biometrijski, u čipovima se nalaze otisci prstiju i fotografija, te su u potpunosti usklađeni s uslovima koje je tražila EU kako bi zemlje Zapadnog Balkana dobile bezvizni režim.EES je napredni IT sistem koji će digitalno bilježiti ulaske i izlaske državljana zemalja izvan EU koji putuju u 29 evropskih zemalja, za kraće boravke. Registrovaće biometrijske podatke, kao što su otisci prstiju, slike lica i druge informacije o putovanju.
EES će modernizovati i poboljšati upravljanje vanjskim granicama. Preciznim praćenjem podataka, pomoći će u sprječavanju ilegalne imigracije, identifikaciji osoba koje prekoračuju dozvoljeni boravak i smanjenju prevare identiteta. Unutrašnja sigurnost će biti poboljšana pristupom pouzdanim informacijama u stvarnom vremenu, omogućavajući relevantnim nacionalnim vlastima da brzo identifikuju osobe koje predstavljaju sigurnosnu prijetnju.
Osim toga, kako navode iz Evropske komisije, uz povećanu upotrebu automatizovanih graničnih provjera, putovanje će postati lakše i sigurnije za sve.
EES ispunjava najviše standarde zaštite podataka i privatnosti, osiguravajući da lični podaci putnika ostanu zaštićeni i sigurni, kaže se u saopštenju.
Od 12. oktobra nadalje, evropske zemlje koje koriste EES će početi postepeno uvoditi EES tokom perioda od šest mjeseci, naveli su iz Evropske komisije.
Granične vlasti će postepeno registrovati podatke državljana trećih zemalja koji prelaze vanjske šengenske granice. Na kraju progresivnog perioda, EES će biti u potpunosti raspoređen na svim graničnim prelazima.
U narednim mjesecima, Komisija će, zajedno s Agencijom Evropske unije za operativno upravljanje velikim IT sistemima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA), nastaviti blisku saradnju s evropskim zemljama koje koriste EES kako bi se osiguralo nesmetano uvođenje sistema.
Kako se približava datum pokretanja sistema, putnici mogu očekivati informativne kampanje i aktivnosti podizanja svijesti na graničnim prelazima, uključujući aerodrome širom evropskih zemalja koje koriste EESU, kao i u konzulatima u trećim zemljama, napominju u saopštenju iz Evropske komisije.

Primjena novih pravila ulaska i izlaska iz Šengen zone od 12. oktobra

Publika će moći vijoriti palestinskim zastavama tokom Evrovizije nakon što je Evropska radiodifuzna unija (EBU) izmijenila svoje propise kako bi dopustila sve zakonski dozvoljene zastave na događaju.
Izmijenjena pravila, otkrivena kroz dokumente koje je dobila danska nacionalna televizija, omogućavaju gledaocima da vijore bilo kojom "zakonski dopuštenom" zastavom tokom takmičenja u Švajcarskoj.
U međuvremenu, izvođači se suočavaju s oštrijim pravilima dok EBU nastoji da očuva političku neutralnost, a pjevačima je sada zabranjeno isticanje bilo koje zastave osim svoje nacionalne tokom nastupa ili zvaničnih događaja.
Ova zabrana uključuje LGBTQ+ zastave ponosa, palestinske zastave i zastave EU, što je izazvalo kritike aktivističkih grupa, a promjene su uslijedile nakon kontroverzi na prethodnim takmičenjima gdje je isticanje zastava poprimilo politički karakter.
Nova politika omogućiće ljudima u publici da istaknu bilo koju zastavu na finalu Evrovizije 2025. u dvorani „Saint Jakobshalle“ u Švajcarskoj, u subotu, 17. maja, pod uslovom da je u skladu sa zakonskim ograničenjima.
Zastave koje promovišu mržnju ili nasilje, uvredljivi ili klevetnički transparenti i simboli zabranjenih terorističkih grupa ostaju zabranjeni.
Odluka dolazi u trenutku kada se Evrovizija suočava s kontinuiranim napetostima zbog svog nepolitičkog stava, a neki pozivaju na isključenje Izraela iz takmičenja zbog rata u Gazi.
Zabrana nošenja zastava koju je propisala EBU za izvođače primjenjivaće se na bini, u zoni za navijače, green roomu i zvaničnim prostorima gdje takmičari čekaju rezultate.
Grupe za zastupanje LGBTQ+ prava već su kritikovale ovu odluku, tvrdeći da zastava duginih boja predstavlja lični identitet, a ne političku izjavu.

Nova pravila na Evroviziji: U publici dozvoljene palestinske zastave, izvođačima zabranjene dugine boje

Nastavak školske godine OŠ „Štampar Makarije” obilježen je novim pravilom - učenici moraju ostaviti mobilni telefon kada uđu u učionice u posebnim kutijama.
Kako navodi Novica Gačević, direktor škole, cilj im je da unaprijede kvalitet nastave i stvore koncentrisaniju i podsticajniju atmosfere za rad učenika tokom nastave.
– Razumijemo da mobilni telefoni imaju značajnu ulogu u svakodnevnom životu, ali je njihova upotreba tokom nastave nepotrebna i može negativno uticati na pažnju, produktivnost i međusobnu interakciju učenika. Uz podršku Savjeta roditelja, odlučili da ovaj korak napravimo u interesu obrazovanja i dibrobiti naših učenika – kaže Gačević.
On dodaje da će učenici, u slučaju da ne budu poštovali ovu odluku biti i adekvatno kažnjeni.

Novo pravilo u OŠ "Štampar Makarije": Bez telefona u učionicama

Savjet Evropske unije u ponedjeljak je usvojio direktivu kojom se uvode novi standardi kvaliteta vazduha i stroža ograničenja za najveće zagađivače, čime se približava smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Nova pravila treba da doprinesu ostvarenju cilja Evropske unije o nultom zagađenju do 2050. godine i da pomognu da se spriječe prevremene smrti uslijed zagađenja vazduha.
Procjenjuje se da u Evropi od posljedica zagađenja vazduha svake godine umre oko 300.000 ljudi.
Izmjenjena direktiva predviđa i da građani mogu da traže nadoknadu u slučajevima da nepoštovanje pravila EU o kvalitetu vazduha izazove štetu po njihovo zdravlje.
- Nova direktiva obezbjeđuje pravičan i jednak pristup pravdi za one koji su pogođeni ili će vjerovatno biti pogođeni primenom direktive. Države članice treba da osiguraju da građani imaju pravo da traže i dobiju odštetu kada im je zdravlje narušeno zbog kršenja pravila o kvalitetu vazduha utvrđenih u direktivi - navodi se u saopštenju Savjeta Evropske unije.
Novi standardi, koji treba da budu postignuti do 2030, obuhvataju zagađivače kao što su čestice PM10 i PM2,5, azot-dioksid i sumpor-dioksid, koji izazivaju respiratorne probleme.
Standardi će biti usklađeniji sa smjernicama SZO pa će tako, na primjer, za fine čestice PM2,5, koje su odgovorne za najveći broj preranih smrti u Evropi, godišnja granična vrijednost biti smanjena sa 25 µg/m³ na 10 µg/m³, dok SZO preporučuje 5 µg/m³.
Direktiva predviđa poboljšanja praćenja i modeliranja kvaliteta vazduha i redovnu reviziju standarda kvaliteta vazduha u skladu s najnovijim naučnim dokazima.
Savjet Evropske unije je saopštio da države članice mogu da traže da se rok do 2030. odloži ako se ispune specifični uslovi.
Članice imaju rok od dvije godine da direktivu prenesu u nacionalno zakonodavstvo.

1250x600

Savjet EU odobrio strože standarde kvaliteta vazduha

Dok su demonstranti prošle sedmice bacali molotovljeve koktele na zgradu vlade Albanije u centru Tirane, a policija odgovarala suzavcem i vodenim topovima, jedan povik se posebno izdvajao: „Rama, idi kući! Ova korumpirana vlada treba da podnese ostavku!“
Napetosti su rasle otkako je specijalno tužilaštvo, poznato kao SPAK, u decembru podiglo optužnicu protiv zamjenice premijera Edija Rame, Belinde Baljuku, zbog sumnje da je uticala na dodjelu dvaju građevinskih ugovora 2021. godine, vrijednih više od 200 miliona eura.
Baljuku, zvijezda u usponu koju Rama, kako se čini, vidi kao potencijalnu nasljednicu, negira bilo kakvu krivicu, a on joj je cijelo vrijeme pružao podršku.
Međutim, posljedice ovog slučaja, uz niz korupcionaških skandala tokom protekle godine, dodatno su zakomplikovale situaciju.
Uporni protesti i činjenica da kriza uključuje jednu od njegovih najbližih saveznica predstavljaju ozbiljan izazov za Ramu, koji vodi balkansku državu od 2013. godine, prošle godine je ubjedljivo osvojio četvrti mandat i ima dobre odnose sa liderima od Brisela do Vašingtona.
To bi takođe moglo da zakomplikuje njegov plan da zemlja postane članica EU do 2030. godine.
„Albanija mora da shvati da je poštovanje vladavine prava preduslov za članstvo u EU“, rekao je Andi Hodžaj, stručnjak za Balkan sa Kraljevskog koledža u Londonu. „To mora da se shvati ozbiljno, u suprotnom neće izgledati dobro pred EU.“
Odgovarajući na pitanja Reutersa, portparolka Rame branila je njegov dosadašnji rad.
„Albanija zaslužuje da se pridruži (EU) iz mnogo razloga, a odlučna borba protiv korupcije je jedan od njih“, rekla je Manđola Hasa.
Albanija je gotovo 50 godina bila izolovana od svijeta pod komunističkim režimom koji je pao početkom devedesetih godina. Kao i u mnogim djelovima istočne Evrope, kraj komunizma donio je period raširene korupcije.
Ipak, pravosudne reforme iz 2016. godine, osnivanje SPAK-a 2019. i stabilan ekonomski rast ojačali su njen put ka članstvu u EU.
Pregovori sa EU počeli su 2022. godine, a 17. novembra prošle godine Albanija je otvorila završnu rundu pregovaračkih poglavlja kao jedna od vodećih zemalja u projektu proširenja EU na Balkan.
Tri dana kasnije, u saopštenju SPAK-a objavljeno je da je protiv Baljuku podignuta optužnica.

Istraga o korupciji u vrhu vlade Albanije

Južnokorejski sud osudio je bivšeg predsjednika zemlje Juna Suk Jeola na doživotni zatvor zbog vođenja pobune tokom njegovog neuspjelog pokušaja da uvede ratno stanje u zemlji u decembru 2024. godine.
Policija Južne Koreje pojačala je bila mjere bezbjednosti u blizini suda uoči prve presude Jeolu.
Konvoj sa Junom stigao je u sud oko 00.50 časova, dok je izricanje presude zakazano za 15 časova, prenio je Jonhap.&nbsp;
Specijalni tužioci zatražili su smrtnu kaznu, tereteći ga da je proglašenjem ratnog stanja predvodio pobunu.
Više od 100 njegovih pristalica okupilo se ispred suda, uzvikujući parole podrške i mašući zastavama Južne Koreje i SAD, dok je oko 80 njih održalo cjelonoćni skup tražeći njegovo oslobađanje.&nbsp;
Krajnje desničarske grupe, uključujući Uniju slobode, najavile su miting sa oko 4.300 učesnika u blizini sudskog kompleksa.
Istovremeno, građanske i progresivne organizacije, među njima i grupa "Candlelight Action", planirale su okupljanje oko 5.000 ljudi kod stanice Seočo, pozivajući na Junovu osudu.&nbsp;
Između pristalica i protivnika razmijenjene su uvrede, ali nije bilo fizičkih sukoba zahvaljujući pojačanom policijskom prisustvu.
Policija je mobilisala oko 1.000 pripadnika i postavila autobuse kao barijere oko kompleksa, dok je sud zatvorio sve ulaze osim istočne kapije.&nbsp;
Ulazak je bio dozvoljen samo unaprijed registrovanim vozilima i predstavnicima medija.

Bivši predsjednik Južne Koreje osuđen na doživotni zatvor

Cijena nafte stabilizovala se nakon najvećeg dnevnog rasta od oktobra, nakon izvještaja da bi američka vojna intervencija u Iranu mogla uslijediti ranije nego što se očekivalo.
&nbsp;Brent se zadržao iznad 70 USD po barelu nakon što je u srijedu porastao 4,3 odsto, dok se West Texas Intermediate trgovao iznad 65 USD. Axios je izvijestio da bi svaka američka vojna operacija vjerovatno bila višesedmična kampanja te da izraelska vlada potiče scenario usmjeren na promjenu režima u Islamskoj Republici.
&nbsp;Potencijalni rat ugrozio bi protok nafte iz regije koja crpi oko trećinu svjetske nafte. Međutim, američki predsjednik Donald Trump rizikuje razljutiti birače uoči međuizbora ove godine ako nagli porast cijena sirove nafte poskupi benzin na benzinskim pumpama, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Razgovori između strana do sada nijesu urodili plodom, a Teheran je rekao da je postigao "opšti dogovor" s Vašingtonom o uslovima potencijalnog nuklearnog sporazuma, a američki zvaničnik rekao je da će se iranski pregovarači vratiti u Ženevu s novim predlogom za dvije sedmice. SAD su takođe najavile vizna ograničenja za iranske zvaničnike i rukovoditelje zbog nedavnog gušenja protesta.
&nbsp;Izvan Bliskog istoka, pregovori o okončanju rata u Ukrajini završili su nakon jedva 90 minuta s malo jasnoće. Rusija, članica OPEC+, zabilježila je usporavanje bušenja što bi moglo dovesti do daljeg pada proizvodnje nafte.
&nbsp;Drugdje su zalihe sirove nafte u SAD-u pale 609 hiljada barela prošle sedmice, prema Američkom institutu za naftu.&nbsp;

Najveći skok cijena nafte od oktobra

Crna Gora danas ne živi samo političku krizu vlasti. Ona živi krizu opozicije ili, preciznije – višak opozicija. Tri kolone, tri logike, tri potpuno različita sistema vrijednosti bore se za prostor koji bi trebalo da bude jedinstveno polje borbe protiv urušavanja države.
U tom haosu, srpske službe su izvele još jednu diverziju. Medijska konstrukcija i spin poznat kao „Botun“ pokazali su kako se od jedne doslovno seoske teme može napraviti politički detonator. Nije to bio samo udar na formalnu vlast – bio je to pokušaj preuzimanja i samog opozicionog prostora. Rezultat? Inaugurisanje „novih lidera“ crnogorske opozicije na naslovnicama tabloida kreiranih u kuhinji BIA.
Tako su ulogu opozicionih perjanica dobili Milan Knežević i Dritan Abazović. Prvi u funkciji mobilizacije tvrdog srpskog biračkog tijela, koje se sve više opire „evropejskom“ igrokazu Andrije Mandića, a drugi u još jednoj misiji prepakivanja razočaranih crnogorskih glasova.
Formalna opozicija u parlamentu, u toj zaglušujućoj buci, ostaje nijema. Ili možda čeka. Ili kalkuliše. U svakom slučaju – ne vodi.
<h2>I kolona: Opozicija državi</h2>
Prvu kolonu predvodi čovjek koga Aleksandar Vučić otvoreno promoviše kao lidera Srba u Crnoj Gori – Milan Knežević. Danas je očigledno da mu je partner u toj priči Dritan Abazović, kojeg je Matija Bećković svojedobno opisivao kao nekog koga ce sprska mladež nositi na rukama.
To nije opozicija vlasti. To je opozicija samoj ideji suverene, građanske i evropske Crne Gore.
„Mudro“ ćutanje Andrije Mandića u ovom trenutku ostaje politička enigma. Da li sprema distancu od Beograda ili samo čeka trenutak da Kneževića skloni u stranu, kao što je to već učinio sa Nebojšom Medojevićem? U balkanskoj politici, tišina nikada nije prazna – ona je taktika.
<h2>II kolona: Etablirana opozicija</h2>
Drugu kolonu čini formalna, etablirana opozicija – ona koja je opozicija prije svega zato što nije vlast. Njena strategija je čekanje. Strpljivo, disciplinovano, gotovo administrativno čekanje trenutka kada će se vladajuća struktura urušiti sama od sebe.
A urušava se.
Jer, postojeći establišment je u terminalnoj fazi. Nije pitanje da li će pasti, već kada. Raspisivanje izbora trenutnu koaliciju pretvoriće u rogove u vreći. To osjećaju i njihovi birači, koji su umjesto promjena dobili zamjene, umjesto borbe protiv kriminala – još dublju kompromitaciju, umjesto kraja partijske države – radikalno zapošljavanje „po dubini“; umjesto sekularizma – situaciju u kojoj popovi otvoreno disciplinuju političare.
Ali ni prva ni druga kolona nemaju kapacitet da porode nešto suštinski novo. Trideset pet godina su zajedno na javnoj sceni. Politički su se potrošile, čak i onda kada su bile u pravu.
<h2>III kolona: Emancipatorska opozicija</h2>
Treća kolona tek nastaje. Teško joj je naći jedinstveno ime, ali joj je lako prepoznati duh.
To je reformska i emancipatorska opozicija koja ne ide logikom „prvo partija, pa program“, već obrnutim redosljedom – prvo sistem vrijednosti, pa politički oblik. Ona se artikuliše kroz građanske inicijative, intelektualne krugove, nezavisne medije i organizacije civilnog društva. Umnogome podsjeća na duh nekadašnjeg Građanskog foruma iz 1995. godine.
Njen cilj nije puka smjena vlasti. Njen cilj je punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji i redefinisanje države kao moderne, sekularne, kulturno samosvjesne zajednice.
Crnoj Gori danas ne treba još jedan „treći put“. Ti putevi su se uvijek završavali kompromisima sa nacionalizmom i trgovinom državnim interesima. Potreban joj je opozicioni profil Václava Havela – nadahnut, inspirativan, kulturološki superioran, hrabar da bude manjina dok ne postane većina.
Takva opozicija ne galami – ona oblikuje. Ne manipuliše strahovima – ona proizvodi nadu. Ne kalkuliše identitetima – ona ih oslobađa.
Crna Gora je danas zemlja sa tri opozicije. Jedna je protiv države. Druga je protiv vlasti, ali bez vizije. Treća je protiv sistema vrijednosti koji nas drži zarobljenima.
Samo jedna od te tri ima potencijal da bude budućnost.

Tag: pravila