Upravni odbor Univerziteta Crne Gore imenovao je danas prof. dr Vladimira Savkovića za dekana Pravnog fakulteta na Univerzitetu Crne Gore, a Igor Lakić je reizabran za dekana Filološkog fakulteta.
Lakiću počinje drugi mandat.
Na sjednici UO UCG kojom je predsjedavao prof. dr Milivoje Radović, dekani su izabrani na prijedlog vijeća fakulteta, uz pozitivno mišljenje rektora UCG, prof. dr Vladimira Božovića.
- Pored redovnih obaveza u nastavi, profesor Savković član je Senata UCG i nosilac Jean Monnet katedre iz prava unutrašnjeg tržišta Evropske unije, koja je nedavno ustanovljena na Pravnom fakultetu, uz podršku Evropske komisije - kazali su na UCG.
On je dugogodišnji predavač u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, a u periodu od 2012. do 2018. bio je član Pregovaračke grupe, glavnog ekspertskog tijela Crne Gore za pristupne pregovore s Evropskom unijom, zadužen za vođenje pregovora u više pregovaračkih poglavlja koja se odnose na unutrašnje tržište EU.
- Na brojnim projektima usmjerenim na unapređenje crnogorskog i regionalnog zakonodavstva bio je angažovan u svojstvu nacionalnog ili međunarodnog eksperta Svjetske banke, UNDP-a, Svjetske organizacije za zaštitu intelektualne svojine, GIZ-a i drugih međunarodnih organizacija - dodali su na UCG.
Profesor Savković je, ističu, samostalni autor šest naučnih knjiga, od kojih se ističu „Komentar Zakona o privrednim društvima“, „Pravo unutrašnjeg tržišta Evropske unije“, prvi udžbenik iz prava EU objavljen na UCG, kao i dvije naučne monografije na engleskom jeziku, u izdanju Kluwer Law International.
Autor je i preko 50 naučnih radova u izdanju renomiranih međunarodnih i regionalnih izdavača, kao što su Kluwer, Brill, Wiley, Zagrebačko sveučilište i Univerzitet u Beogradu. Tokom karijere, usavršavao se na Univerzitetu Nebraska u SAD-u, Univerzitetu Sophia Antipolis u Nici, Evropa institutu u Sarbrikenu, Univerzitetu Nova u Lisabonu, Regent’s Univerzitetu u Londonu, Centralno-evropskom univerzitetu u Budimpešti i sjedištu UNCITRAL-a u Beču.
Profesor Lakić je redovni profesor i dosadašnji dekan na Filološkom fakultetu. Bio je na poziciji prodekana za nastavu (1995-2004) i dekana (2004-2012) Instituta za strane jezike.
Predsjednik je Društva za primijenjenu lingvistiku Crne Gore, Udruženja konferencijskih prevodilaca Crne Gore i član Komiteta eksperata za regionalne i manjinske jezike u Savjetu Evrope u Strazburu. Autor je monografija, udžbenika, kao i brojnih radova objavljenih u međunarodnim i domaćim monografijama i časopisima, uključujući i časopise na SCI, A&amp;HCI i Scopus listama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vladimir Savković novi dekan Pravnog fakulteta

Podrškom koju je dao studentskim protestima, Pravni fakultet UCG zaslužio je da ga poslanik Demokrata Duško Stjepović označi kao „crni i omrčeni“. Za visoke standarde što su ih Demokrate postavile u obračunima sa neistomišljenicima, ovo je samo postizanje radne temperature, pa je Stjepović u nastavku objave Pravni fakultet proglasio za ispostavu DPS i procijenio da bi se neki bivši profesori, kad bi ustali iz groba, trkom vratili pod zemlju samo da ne gledaju šta im se sa fakultetom dešava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214140248_2454013de302e4f821f0572358af360cd35db38907634b1361243976ec8bc17e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250214140248_2454013de302e4f821f0572358af360cd35db38907634b1361243976ec8bc17e" data-rendition-name="original" width="556" height="357" loading="lazy" alt="Stijepović objava"></figure>  Ono što Stjepović nije otkrio u svojoj objavi je da je trogodišnje studije na baš PF UCG završio za punih šest godina, sa prosječnom ocjenom 7,31. U svakom slučaju, Stjepović je zadužio indeks 2005, a osnovne studije okončao je 7. februara 2011. Drugi istaknuti poslanik Demokrata, Momčilo Leković, baveći se istom temom, pohvalio je Fakultet političkih nauka UCG - zbog toga što nije podržao studentske proteste, a onda je i on udario po Pravnom fakultetu jednako biranim riječima kao kolega mu Stjepović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214140248_3f757825a3fd20fc45ada11eb04f2ca501c80a07e4184faa66e9feb8a0b59105.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250214140248_3f757825a3fd20fc45ada11eb04f2ca501c80a07e4184faa66e9feb8a0b59105" data-rendition-name="original" width="575" height="494" loading="lazy" alt="Leković objava"></figure>  Istraživanje Antene M dalo je visoko zanimljive rezultate. Stijepovićev ritam studiranja "dvije godine za jednu" pravi je sprint ka diplomi bačelor u odnosu na spori ritam Momčila Lekovića. Toliko spor da se jedino notorni Boris Raonić može podičiti sporijim. Momčile je pošao na fakultet davne 2009. a trogodišnji studij završi je 23. septembra 2022. Pravilno računate - 13 ljetah! Iliti, četiri godine i jedno godišnje doba pride po godini fakulteta! Iz ugla navedenih brojeva sasvim moguće da poslanik Stjepović ima pravo - da ustanu iz groba, profesorima bi se život smučio kad bi viđeli kakvim je studentima država dopala u ruke.

1250x600

1084x550

Stjepović i Leković potrošili 19 godina da bi se domogli diplome „bečelor“ na „crnom i omrčenom“ Pravnom

To što su određena vijeća fakulteta i preko 160 profesora sa različitih univerziteta dali podršku neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ nije ništa drugo do potvrda da su to suštinski zahtjevi koji bi trebalo da riješe jedno sistemsko pitanje svih nas - kolektivne bezbjednosti i odgovornosti - ocijenio je Jovan Bojović iz Juventasa u emisiji E uživo na Televiziji E.
Pružiti podršku mladim ljudima za potpuno legitimne zahtjeve je, kaže Bojović, nešto što je obaveza svakog društveno odgovornog lica u Crnoj Gori kao i društveno odgovorne organizacije.
- Obaveza nevladinih organizacija koje rade sa mladima je veća, iz razloga što mi zagovaramo i veći stepen demokratskog učeća građana, učešća mladih, pa je bilo za očekivati da preko 200 građanskih aktivista, nevladinih organizacija, pruži podršku ovoj neformalnoj grupi studenata Kamo śuta. Ta podrška, čini mi se, raste iz dana u dan, i to je nešto što sve nas ohrabruje, koji dajemo podršku studentima, da zapravo možda treba i malo više prostora i vremena i drugima da shvate šta su sve zapravo zahtjevi studenata, da su to zahtjevi koji idu u interesu svih nas. Potpuno jedna očekivana reakcije nevladinog sektora kao podrška ovoj neformalnoj grupi - rekao je Bojović.
Osim nevladinog sektora, podršku studentima su pružile i obrazovne institucije, Pravni fakultet, Fakultet dramskih umjetnosti, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, i još mnogi drugi.
Kad se desi situacija da akademska zajednica reaguje koja se vrlo rijetko inače oglašava - to znači, kaže Bojović, da je dešavanje koje ih je iziritiralo od opšteg interesa.
- To što su određena vijeća fakulteta dala podršku, i što je preko 160 profesora sa različitih univerziteta dalo podršku ovim studentima, nije ništa drugo do potvrda da su zahtjevi studenata &nbsp;suštinski zahtjevi koji treba da riješe jedno sistemsko pitanje svih nas, pitanje kolektivne bezbjednosti, pitanje kolektivne odgovornosti. Zapravo akademska zajednica nije &nbsp;poručila ništa drugo do &nbsp;da ovo nijesu zahtjevi koji su upućeni u interesu različitih političkih partija. Ovo su zahtjevi koji će dati interes svima nama, odnosno dati bolje rezultate, trebalo bi da daju ukoliko ih vlast ispuni - naveo je on.
Raduje ga, kaže, to što imamo značajan broj članova akademske zajednice, univerzitetskih profesora, koji daju podršku ovoj neformalnoj grupi studenata.
- Raduje me što je to uradilo vijeće Pravnog fakulteta, jer na Pravnom fakultetu se izučava legitimitet i legalitet, govorimo o pravu, govorimo o odgovornosti, i bilo je za očekivano da će oni dati podršku, a kada oni daju podršku to je potvrda da je nešto što se čini ispravno - poručio je Bojović.
<h2>FPN bi trebalo prvi da ima jasan stav</h2>
Izostanak konačnog odgovora Fakulteta političkih nauka, cijeni Bojović, je nešto što obeshrabruje. On smatra da bi FPN trebalo da bude prvi koji će dati stav o ovim pitanjima - bio pozvan ili nepozvan.
- Ovo je zaista oblast koju uređuje ono što je polje izučavanja Fakulteta političkih nauka. Zaista mi je žao što je takva situacija, ali moram reći da na ovom fakultetu imamo značajan broj profesora koji daju podršku studentskoj grupi Kamo śutra, međutim, ono što treba ozbiljno da nas zabrine jeste što uprava fakulteta nije dala svoj jasan stav, ali i studenti koji su u samom vijeću Fakulteta političkih nauka - zaključio je Bojović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Bojović: Podrška Pravnog fakulteta „Kamo śutra“ očekivana, to je potvrda da se čini nešto ispravno

Vijeće Pravnog fakulteta pruža podršku neformalnoj studentskoj grupi "Kamo śutra" i njihovim dosadašnjim aktivnostima, koje vidimo kao izraz iskrene želje da se doprinese ozdravljenju crnogorskog društva, saopšteno je iz Pravnog fakulteta.
Sa te univerzutetske jedinice potvrdili su pisanje Portala ETV da je nihovo Vijeće na elektronskoj sjednici održanoj 10. i 11. februara većinom glasova svih članova pružilo podršku neformalnoj studentskoj grupi "Kamo śutra" i njihovim dosadašnjim aktivnostima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpravni-fakultet-stao-uz-grupu-kamo-sutra-izostala-podrska-vijeca-fpn-a-studenti-ostali-nijemi-na-inicijativu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Vijeće Pravnog fakulteta čine redovni profesori: prof. dr Zoran Rašović, prof. dr Gordana Paović Jeknić, prof. dr Maja Kostić Mandić, prof.dr Velimir Rakočević, prof. dr Dražen Cerović, prof. dr Vladimir Savković, prof. dr Aneta Spaić, prof. dr Marko Dokić, vanredni profesori: prof. dr Darko Radulović, prof. dr Draginja Vuksanović Stanković, prof. dr Petar Šturanović, prof. dr Bojana Lakićević Đuranović, docenti: doc.dr Nikola Dožić, doc. dr Velibor Korać, doc. dr Marina Jovićević, doc. dr Rajka Đoković, predstavnica saradnica mr Nikolina Tomović, predstavnici studenata: Ognjen Kovačević, Dušan Ražnatović, Ivana Popović, Ana Novović, Ana Krivokapić.
Vijeće čvrsto vjeruje da su studentski zahtjevi dobronamjerni i proistekli iz potrebe za izgradnjom odgovornijeg i sigurnijeg društva. 
- Akademska zajednica nosi veliku odgovornost na tom putu i sigurni smo da studenti, kao njen važan dio, svojim prethodnim aktivnostima demonstriraju istrajnost i empatiju koja nam je potrebna. Naša je odgovornost i najveća dužnost da ih podržimo i zaštitimo u takvom naumu. Očekujemo i vjerujemo da će nadležne institucije imati sluha za ovaj i druge oblike društveno angažovanog djelovanja svih crnogorskih studenata - poručeno je iz Pravnog fakulteta.

Pravni fakultet: Zahtjevi "Kamo śutra" su iskrena želja za ozdravljenje društva, nadležni da imaju sluha za djelovanje studenata

Vijeće Fakulteta političkih nauka u Podgorici nije podržalo neformalnu studentsku grupu "Kamo śutra" i njihove zahtjeve koji se odnose na preuzimanje odgovornosti povodom tragedije na Cetinju u kojoj je 1. januara život izgubilo 13 osoba, saznaje Portal ETV.
Istovremeno, uprava i Vijeće Pravnog fakulteta, prema našim saznanjima, dalo je podršku ovom pokretu i njihovim zahtjevima.&nbsp;
Od 12 članova Vijeća Pravnog fakulteta 10 je dalo podršku "Kamo śutra", a dva su bila uzdržana. Prema našim informacijama, u pitanju su predstavnici studenata koji se nijesu izjašnjavali ovim povodom.
Sa druge strane, pravo glasa na FPN-u imali su prof. dr Boris Vukićević (dekan), prof. dr Milan Marković, prof. dr Sonja Tomović Šundić, prof. dr Saša Knežević, prof. dr Srđan Darmanović, prof. dr Olivera Komar, prof. dr Vesna Simović Zvicer, prof. dr Nataša Ružić, prof. dr Danijela Vuković Ćalasan, doc. dr Uglješa Janković, prof. dr Ivan Vuković, doc. dr Zlatko Vujović, doc. dr Mehmed Đečević, doc. dr Jovana Davidović i doc. dr Ena Grbović. Saradnike u Vijeću predstavlja mr Todor Lakić, dok su predstavnici studenata s pravom glasa Vedran Vujisić, Amanda Ujkić, Maša Jovanović i Selma Taljanović.
Za podršku studentima glasali su doc. dr Uglješa Janković, prof. dr Olivera Komar, prof. dr Ivan Vuković, doc. dr Mehmed Đečević i prof. dr Srđan Darmanović.
Prema saznanjima portala ETV, studentsku grupu i njihove zahtjeve je podržalo šest profesora, dok se drugi nijesu izjašnjavali na inicijativu koja je potekla od doc. dr Zlatka Vujovića nakon što je Vijeće Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU) stalo uz "Kamo śutra".
Kako i u slučaju Pravnog fakulteta, studenti članovi Vijeća FPN-a ostali su uzdržani. Njihovo ćutanje ispostaviće se ključnim za izostanak podrške Vijeća kolegama koji protestuju od početka godine tražiće odgovornost za maskr na Cetinju.
Interesantno je da su, prema našim informacijama, "nijeme" na inicijativu ostale profesorice Jovana Davidović i Vesna Simović Zvicer koje su javno podržale studentsku grupu "Kamo śutra" i njihove zahtjeve.
"Kamo śutra", koje je podržalo stotine profesora i saradnika u nastavi, umjetnika i kulturnih radnika, inženjera, sportista, zdravstvenih radnika, organizovali su tri protesta i više blokada ulica na kojima traže smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja. 
 
Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju. 
 
Premijer Milojko Spajić je, u odgovoru na zahtjeve grupe "Kamo śutra", rekao da su svi članovi Vlade podložni promjeni, nakon evaulacije rada i detaljne analize učinaka. 
 
Nakon toga predstavnici studenata kazali su da njihov zahtjev više nijesu ostavke Šaranovića i Bečića, već njihove smjene. 
 
Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 osoba, među kojima dvoje djece, i ranio četiri, od kojih je jedna preminula 9. januara u Kliničkom centru.
U znak podrške studentima koji traže utvrđivanje odgovornosti za tešku tragediju koja je pogodila Cetinje i Crnu Goru, bunt se proširio i na druge gradove - Nikšić, Kotor, Budvu, Bar i Herceg Novi...

Tamara Klikovac

Pravni fakultet stao uz grupu "Kamo śutra", izostala podrška Vijeća FPN-a: Studenti ostali "nijemi" na inicijativu

Sedmoro studenata, koji blokiraju Pravni fakultet u Beogradu, povrijeđeno je tokom noći između 13. i 14. januara u tri incidenta koja su izazvale nepoznate osobe, saopšteno je na Instagram nalogu Studenti u blokadi.
Kako su naveli, napadači su studente gađali staklenim i plastičnim flašama.
- Jedna studentkinja je gurnuta niz stepenice i pala je na glavu, a zatim je, zajedno sa još pet studenata Pravnog fakulteta, prevezena kolima hitne pomoći do Urgentnog centra, kako bi im bila pružena prva pomoć - napisali su studenti.
<div class="embed-block"><blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DEyiB9bCWMP/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DEyiB9bCWMP/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DEyiB9bCWMP/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Правни у блокади (@blokada_pravni)</a></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script></div>
Studenti u blokadi navode i da su po završetku incidenta nepoznate osobe došle kolima, "kako bi uklonile dokaze sa platoa" Pravnog fakulteta.
Zahtijevaju da se osobe koje su napale njihove kolege pronađu, identifikuju i procesuiraju.
Radio Slobodna Evropa (RSE) se ovim povodom obratio i Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije, ali do objavljivanja vijesti nije stigao odgovor.
U Srbiji je u proteklih mjesec i po blokirano više od 60 fakulteta na četiri državna univerziteta.
Studenti u blokadi pred vlast postavljaju nekoliko zahtjeva.
Među njima je objava kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice u Novom Sadu i padu nadstrešnice, kako bi se utvrdila odgovornost za nesreću 1. novembra u kojoj je poginulo 15, a teško povrijeđeno dvoje ljudi.
Takođe, traže da se identifikuju i krivično odgovaraju napadači na demonstrante i studente, na protestima koji su nakon nesreće uslijedili širom Srbije.
Zahtjev je i oslobađanje uhapšenih aktivista na protestima i zaustavljanje krivičnih postupaka protiv njih.
Predstavnici vlasti tvrde da su svi zahtjevi ispunjeni i pozivaju studente da otvore fakultete.
Akademci, s druge strane, poručuju da su zahtjevi djelimično ispunjeni i da ne odustaju od blokada koje su nastavljene i tokom praznika.

Studenti u blokadi saopštili da je njih sedmoro napadnuto na Pravnom fakultetu u Beogradu

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić prisustvovala je svečanoj proslavi povodom 52 godine od osnivanja Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore.
Pavličić je uručila nagrade najuspješnijim studentima Jani Đurović i Aleksi Raičeviću.
Tom prilikom Pavličić je poručila da Vrhovni sud Crne Gore odaje priznanje i podršku najboljim studentima, koji predstavljaju bazu budućih novih generacija, a da ova ugledna profesija čini pokretačku snagu našeg društva, odakle će se iznjedriti najbolji budući kadrovi crnogorskog sudstva.

Pavličić uručila nagrade najboljim studentima Pravnog fakulteta

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prisustvovao je svečanosti povodom Dana Pravnog fakulteta – Univerziteta Crne Gore i tom prilikomistakao da ovaj dan simbolizuje ne samo dugu tradiciju pravne istorije, već i snagu, odgovornost i viziju budućnosti pravničke profesije u Crnoj Gori.
- Prošlo je 52 godine od rađanja Pravnog fakulteta, jedne od matičnih institucija našeg obrazovnog sistema. Te davne 1972. godine, zajedno sa osnivanjem Univerziteta Crne Gore, učvršćeni su temelji našeg znanja i državnog pregalaštva, oslonjeni na razvoj nauke i obrazovanja kao jedine osnove uspjeha. Kroz istoriju, pravo je bilo suštinska nit koja je povezivala naše društvo i, pored ratništva i borbe za slobodu, učvršćivala njegov identitet. Još krajem XVIII vijeka, za vrijeme Petra I, Zakonik opšti crnogorski i brdski označio je prve korake ka stvaranju modernih pravnih institucija. On je bio osnova na kojoj su crnogorske vlasti gradile državnopravni okvir. Zatim, Danilov zakonik, usvojen na Skupštini svih zemaljskih glavara na Cetinju 1855. godine, predstavljao je snažan podstrek ka modernom crnogorskom društvu - kazao je predsjednik Milatović.
Naglasio je da se naprednost Danilovog zakonika vidi već u prvom pravilu: “Svaki Crnogorac i Brđanin jednak je pred sudom.”, te da je ova proklamacija jednakosti svih građana pred zakonom pokazala da je Crna Gora još tada ušla u krug prosvećenih evropskih država.
- Još i prije svog međunarodnog priznanja, Crna Gora je pokazala da je društvo koje se uređuje i utvrđuje pravdom i zakonima. Već krajem XIX vijeka, Crna Gora je načinila još jedan ogroman korak u civilizacijskom razvoju usvajanjem Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru 1888. godine. Ovo je bio trenutak kada je Crna Gora, kao međunarodno priznata država sa proširenim teritorijama pokazala zrelost u prepoznavanju potreba novog vremena. Napuštajući oslonac na običaje i ranije zakone, knjaz Nikola je mudro prepoznao da modernizacija Crne Gore zavisi od modernizacije pravnog sistema i vizionarski je dao pravni sistem u ruke Valtazaru Bogišiću da sačini zakonik koji će biti dostojan te epohe - naveo je predsjednik Milatović.
Istakao je da Bogišićeva genijalnost leži u njegovoj sposobnosti da spoji tradicionalne crnogorske vrijednosti sa savremenim društvenim uređenjem, a njegov doprinos ocijenio ključnim ne samo za našu državu već i za razvoj pravne misli u regionu.
Uputio je i čestitke, kako je kazao, njegovom nasljedniku, dobitniku nagrade koja nosi ime Valtazara Bogišića, akademiku Zoranu Rašoviću.
- Crna Gora se kroz ove značajne dokumente predstavila kao zemlja koja, iako mala, baštini veliku pravnu tradiciju. Ta tradicija je oblikovana kroz slovensko običajno pravo i rimsko-vizantijsko nasljeđe, ali je svoj puni izraz dobila kroz dalekovidost Zakonika opšteg crnogorskog i brdskog, Danilovog zakonika i Opšteg imovinskog zakonika. Na ovom mjestu želim da posebno iskažem zahvalnost osnivačima Pravnog fakulteta, koji su tada prepoznali važnost stvaranja domaće pravne misli i škole. Njihova predanost, zajedno sa pionirskim radom prvih profesora ove obrazovne ustanove, položila je ove temelje na kojima danas stojimo i koje i danas proslavljamo. Aristotel nas je učio da je pravo „razum bez strasti“. Upravo taj princip mora biti osnova svakog vašeg djelovanja u pravnoj profesiji – vođeni razumom, ali i sviješću o odgovornosti prema društvu - kazao je predsjednik Milatović.
Obraćajući se studentima, on je poručio da su pravnici ne samo čuvari zakona već i graditelji boljeg društva, čija odgovornost leži u činjenici da će buduće generacije zavisiti od njihove stručnosti, posvećenosti i hrabrosti.
- Profesor Radomir Lukić se u jednom razgovoru studentima obratio na sljedeći način: Država je monopol nasilja i vlada strahom preko vojske, policije, tužilaštva a često i sudova. Zbog toga ćete kao pravnici morati cijelog života da budete u sukobu sa državom braneći narod od naopake vlasti, jer je svaka vlast naopaka i bahata. Samo tako oslobađaćete narod tog straha i zavrijediti ugled vaše pravničke profesije” - rekao je Milatović.
On je kazao da je ovaj svečani dan prilika da se prisjetimo svih rezultata zajedničkog rada, da ukažemo na značaj današnjeg pravničkog obrazovanja i da ostavimo generacijama koje dolaze nasljeđe kojim će se ponositi.
- Zato danas, svi složno moramo biti u odbrani demokratizacije i evropeizacije crnogorskog društva. Studenti su uvijek bili najprogresivniji dio našeg društva, pokretačka snaga i motor izgradnje građanskog društva, zato nam je danas prijeko potrebna vaša snaga, iskrenost, hrabrost i mladost da skupa trasiramo put Crnoj Gori ka zajedničkoj evropskoj kući. Ovu priliku ne smijemo propustiti, uz vašu pomoć i podršku učinimo Crnu Goru boljim mjestom za sve nas. Srećan Dan Pravnog fakulteta i neka nam pravda i pravo budu vodilje, a vjernost našoj državi temelj njenog postojanja - zaključio je Milatović.

Milatović: Svi moramo biti u odbrani demokratizacije i evropeizacije crnogorskog društva

Više nevladinih organizacija, koje su podržale kandidaturu Dragoljuba Vukovića za člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge uputile su danas inicijative predsjedniku Skupštine, Andriji Mandiću, i ministarki kulture i medija Tamari Vujović, trežeći od njih da, shodno svojim nadležnostima, doprinesu zakonitoj primjeni medijskih zakona i zaštite proces imenovanja članova Savjeta Agencije za AVM usluge od političkih i pravnih manipulacija
- Podsjećamo da je posljednja odluka Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore, kojom se dokumentacija NVO i CANU proglašava nepotpunom, pravno neutemeljena i predstavlja opasan presedan. Svi akti su uredno potpisani od strane ovlašćenih lica, a ni Zakon ni javni poziv ne traže dodatne interne odluke upravljačkih tijela- poručuju iz nekoliko NVO.&nbsp;
Ukazuju da se ista zakonska procedura primijenila prilikom izbora članova Savjeta Gradske RTV Podgorica, bez ikakvih osporavanja validnosti, iako su, kako ističu, u oba slučaja korišćeni identični obrasci i dokumentacija.
- Ovakav selektivan pristup otvara prostor za pravnu nesigurnost i politički voluntarizam, ali i prijeti da ugroz primjenu evropskih standarda u ovoj oblasti. Pozivamo predsjednika Skupštine i ministarku kulture i medija da bez odlaganja dostave pojašnjenja i mišljenje Administrativnom odboru, te time spriječe dalju zloupotrebu zakonskog procesa i osiguraju primjenu važećih medijskih zakona koje je Skupština usvojila u okviru tzv. IBAR zakona- poručuju iz NVO.&nbsp;
Ovo, poručuju, nije tehničko pitanje već duboko političko i od presudnog značaja za nezavisnost medijskih institucija i vladavinu prava u Crnoj Gori.
- Nastavićemo da informišemo i javnost, kao i relevantne organizacije, uključujući Delegaciju EU u Crnoj Gori, koja je već reagovala na ove netransparentne pokušaje opstrukcije medijskih zakona- navode u saopštenju koje potpisuju: Goran Đurović, Media centar, Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore (IMCG), Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG), Mila Radulović, Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore, Mustafa Canka, NVO „Ul Info“, Zdravko Janjušević, Bjelopoljski demokratski centar, Željko Đukić, NVO Multimedijal Montenegro, Nataša Nelević, NOVA – Centar za feminističku kulturu. Azra Hrapović, NVO Đakomo Adriatic, Boris Nedović, NVU Centar sjevera i Radomir Petrić, NVU Sua Sponte Bar

Više NVO pisalo Mandiću i Vujović: Selektivan pristup izboru članova Savjeta otvara prostor za pravnu nesigurnost i ugrožava primjenu evropskih standarda

Tijelo Podgoričanke I.Đ, čiji nestanak je prijavljen 11. marta, pronađeno je u blizini Vukovačkog mosta u Zeti.
To je Portalu ETV potvrdio komandir Službe i spašavanja Glavnog grada Zdravko Blečić.
- Pripadnici Zaštite i spašavanja su tokom pretrage prije nepunih sat pronašli tijelo - rekao nam je on.
Danilo Mijajlović iz ronilačkog tima Regionalnog ronilačkog centra je Portalu ETV saopštio da je tijelo pronađeno na dva kilometra od Vukovačkog mosta.
- Tijelo su preuzele nadležne službe na dalje postupanje i identifikaciju - dodao je Mijajlović.
Tijelo četvorogodišnjeg djeteta čija je, kako u policiji pretpostavljaju, majka I.Đ. pronađeno je 22. marta, takođe u blizini Vukovačkog mosta.&nbsp;

Tijelo I.Đ. pronađeno u blizini Vukovačkog mosta

Mjesne zajednice Radanovići i Gornji Grbalj organizuju protestni skup i zbor građana/ki Grblja, u nedjelju, 06. aprila sa početkom u 12 sati u Radanovićima.
Na dnevnom redu je nepostavljanje kanalizacione infrastrukture duž trase budućeg bulevara Tivat-Jaz.
- Pozivaju se mještani/ke Grblja da u što većem broju prisustvuju - poručuju organizatori.

Protest i zbor građana Grblja 6. aprila u Radanovićima

Postoje još dvije lokacije koje su potencijalno pomenute u Crnoj Gori u okviru projekta Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
To je na pres konferenciji za medije saopštio premijer Milojko Spajić govoreći o planiranom projektu kojim bi se investitoru Mohamedu Alabaru Velika plaža izdala na 99 godina.
- Oni su tradicionalni partner i zainiteresovani su za veliki projekat koji bi targetirao zapadno-evropsko tržište i sve lokacije koje su u skladu da stom vizijom su u opticaju - rekao je on dodajući da se radi o još jednoj mediteranskoj i atlanskoj državi.
Ovakav projekat bi, kaže, targetirao turiste iz Velike Britanije, Njemačke, Francuske...
- Država bi zadržala ogromni procenat vlastništva i imala ogroman benefit - dodao je Spajić.
Zakon o javnim nabavkama je izričit, kaže, da je ovo normalna i dozvoljena praksa. Istakao je da je mali broj investitora koji mogu da iznesu ovakav projekat.
- Ovo je konkurentan svijet. Crna Gora se bori za velike investitore - dodao je on.
Naglasio je da će svaki preduzetnik iz Ulcinja biti uključeni u projekat.
- Preduzetnici su jako tražena kategorija i jako ih je malo. Uspjeh svakog velikog turističkog projekta se zasniva na preduzetnicima. Gospodin Alabar je više puta rekao da će insistirati da svi trenutni preduzetnici budu uključeni u sve projekte koji budu rađeni u Crnoj Gori. Svaki preduzetnik iz Ulicnja će biti uključen - ili ako bude neka druga lokacija... Postoje još dvije koje su potencijalno pomenute u Crnoj Gori. Potrebni su ljudi koji su motivisani da rade - naveo je Spajić.
Investitor, kaže, u bilo kojem momentu može da odustane ako se mi pokažemo nezrelima.
Na pitanje kako komentariše potencijalno napuštanje Vlade predstavnika albanskog naroda, Spajić je rekao da će razjasniti sve nedoumice koje potencijalno postoje.

Spajić o projektu UAE: Postoje još dvije lokacije u Crnoj Gori koje se potencijalno pominju

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Tag: pravni-fakultet