<p>Studenti treće godine Pravnog fakulteta u Podgorici danas su posjetili Apelacioni sud Crne Gore.</p>
<p>To je kako su kazali u Apelacionom sudu učinjeno u cilju realizacije aktivnosti predviđenih Memorandumom o saradnji, a koji je 2024. godine zaključen sa Pravnim fakultetom u Podgorici.</p>
<p>- Tokom posjete, studentima je objašnjena nadležnost, način rada i aktivnosti Apelacionog suda, a studenti su obišli prostorije ovog suda i sudnicu Apelacionog suda - kazali su u sudu.</p>
<p>Dogovorena je, dodaju oni, i buduća saradnja, jer su studenti iskazali veliko interesovanje da prisustvuju javnim sjednicama vijeća, glavnim pretresima i raspravama u postupcima koji se vode pred ovim sudom.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dan otvorenih vrata u Apelacionom sudu: Studentima objašnjena nadležnost, način rada i aktivnosti

<p>Rukovodstvo Pravnog fakulteta održalo je danas sastanak sa predstavnicima Udruženja pravnika Crne Gore u čijem su fokusu bile mogućnosti zajedničkog djelovanja u narednom periodu.</p>
<p>Predstavljene su, kako je saopšteno sa UCG, &nbsp;konkretne ideje za saradnju, a kao prioritetne oblasti identifikovani su: organizovanje javnih tribina i stručnih debata, intenziviranje aktivnosti usmjerenih ka pripremi pravničke struke za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, kao i zajednički angažman u oblasti naučno-izdavačke djelatnosti i drugim temama od značaja za pravnu zajednicu.</p>
<p>- Posebno je istaknuta ideja o saradnji na obilježavanju 120. godišnjice donošenja prvog crnogorskog ustava - događaja od izuzetnog značaja za pravnu istoriju Crne Gore - istakli su u UCG.</p>
<p>Sastanak je, kažu, otvoren razmjenom čestitki povodom stupanja na dužnost nove uprave Pravnog fakulteta, kao i obilježavanja 92 godina postojanja i kontinuiranog djelovanja Udruženja pravnika Crne Gore.</p>
<p>- U prijateljskoj i konstruktivnoj atmosferi, sagovornici su istakli dugogodišnju ulogu koju obje institucije imaju u razvoju pravne svijesti, kulture i struke u Crnoj Gori - zaključili su u saopštenju.</p>
<p>Delegaciju Udruženja pravnika činili su: prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja; akademik prof. dr Zoran Rašović, i potpredsjednice Udruženja, prof. dr Maja Kostić-Mandić i Ana Stanković-Mugoša.</p>
<p>U ime Pravnog fakulteta, Udruženje pravnika su ugostili: dekan Fakulteta, prof. dr Vladimir Savković; prodekanica za međunarodnu i međuinstitucionalnu saradnju, doc. dr Marina Jovićević; prodekan za nauku i razvoj, prof. dr Petar Šturanović i prodekan za nastavu, doc. dr Nikola Dožić.</p>

Sastanak rukovodstva Pravnog fakulteta i Udruženja pravnika Crne Gore: Organizovanje javnih tribina i stručnih debata...

<p>Upravni odbor Univerziteta Crne Gore imenovao je danas prof. dr <b>Vladimira Savkovića</b> za dekana Pravnog fakulteta na Univerzitetu Crne Gore, a Igor Lakić je reizabran za dekana Filološkog fakulteta.</p>
<p>Lakiću počinje drugi mandat.</p>
<p>Na sjednici UO UCG kojom je predsjedavao prof. dr <b>Milivoje Radović</b>, dekani su izabrani na prijedlog vijeća fakulteta, uz pozitivno mišljenje rektora UCG, prof. dr<b> Vladimira Božovića</b>.</p>
<p>- Pored redovnih obaveza u nastavi, profesor Savković član je Senata UCG i nosilac Jean Monnet katedre iz prava unutrašnjeg tržišta Evropske unije, koja je nedavno ustanovljena na Pravnom fakultetu, uz podršku Evropske komisije - kazali su na UCG.</p>
<p>On je dugogodišnji predavač u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, a u periodu od 2012. do 2018. bio je član Pregovaračke grupe, glavnog ekspertskog tijela Crne Gore za pristupne pregovore s Evropskom unijom, zadužen za vođenje pregovora u više pregovaračkih poglavlja koja se odnose na unutrašnje tržište EU.</p>
<p>- Na brojnim projektima usmjerenim na unapređenje crnogorskog i regionalnog zakonodavstva bio je angažovan u svojstvu nacionalnog ili međunarodnog eksperta Svjetske banke, UNDP-a, Svjetske organizacije za zaštitu intelektualne svojine, GIZ-a i drugih međunarodnih organizacija - dodali su na UCG.</p>
<p>Profesor Savković je, ističu, samostalni autor šest naučnih knjiga, od kojih se ističu „Komentar Zakona o privrednim društvima“, „Pravo unutrašnjeg tržišta Evropske unije“, prvi udžbenik iz prava EU objavljen na UCG, kao i dvije naučne monografije na engleskom jeziku, u izdanju Kluwer Law International.</p>
<p>Autor je i preko 50 naučnih radova u izdanju renomiranih međunarodnih i regionalnih izdavača, kao što su Kluwer, Brill, Wiley, Zagrebačko sveučilište i Univerzitet u Beogradu. Tokom karijere, usavršavao se na Univerzitetu Nebraska u SAD-u, Univerzitetu Sophia Antipolis u Nici, Evropa institutu u Sarbrikenu, Univerzitetu Nova u Lisabonu, Regent’s Univerzitetu u Londonu, Centralno-evropskom univerzitetu u Budimpešti i sjedištu UNCITRAL-a u Beču.</p>
<p>Profesor Lakić je redovni profesor i dosadašnji dekan na Filološkom fakultetu. Bio je na poziciji prodekana za nastavu (1995-2004) i dekana (2004-2012) Instituta za strane jezike.</p>
<p>Predsjednik je Društva za primijenjenu lingvistiku Crne Gore, Udruženja konferencijskih prevodilaca Crne Gore i član Komiteta eksperata za regionalne i manjinske jezike u Savjetu Evrope u Strazburu. Autor je monografija, udžbenika, kao i brojnih radova objavljenih u međunarodnim i domaćim monografijama i časopisima, uključujući i časopise na SCI, A&amp;HCI i Scopus listama.</p>

Vladimir Savković novi dekan Pravnog fakulteta

<p>Podrškom koju je dao studentskim protestima, Pravni fakultet UCG zaslužio je da ga poslanik Demokrata Duško Stjepović označi kao „crni i omrčeni“.</p> <p>Za visoke standarde što su ih Demokrate postavile u obračunima sa neistomišljenicima, ovo je samo postizanje radne temperature, pa je Stjepović u nastavku objave Pravni fakultet proglasio za ispostavu DPS i procijenio da bi se neki bivši profesori, kad bi ustali iz groba, trkom vratili pod zemlju samo da ne gledaju šta im se sa fakultetom dešava.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214140248_2454013de302e4f821f0572358af360cd35db38907634b1361243976ec8bc17e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250214140248_2454013de302e4f821f0572358af360cd35db38907634b1361243976ec8bc17e" data-rendition-name="original" width="556" height="357" loading="lazy" alt="Stijepović objava"></figure>  <p>Ono što Stjepović nije otkrio u svojoj objavi je da je trogodišnje studije na baš PF UCG završio za punih šest godina, sa prosječnom ocjenom 7,31. U svakom slučaju, Stjepović je zadužio indeks 2005, a osnovne studije okončao je 7. februara 2011.</p> <p>Drugi istaknuti poslanik Demokrata, Momčilo Leković, baveći se istom temom, pohvalio je Fakultet političkih nauka UCG - zbog toga što nije podržao studentske proteste, a onda je i on udario po Pravnom fakultetu jednako biranim riječima kao kolega mu Stjepović.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214140248_3f757825a3fd20fc45ada11eb04f2ca501c80a07e4184faa66e9feb8a0b59105.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250214140248_3f757825a3fd20fc45ada11eb04f2ca501c80a07e4184faa66e9feb8a0b59105" data-rendition-name="original" width="575" height="494" loading="lazy" alt="Leković objava"></figure>  <p>Istraživanje Antene M dalo je visoko zanimljive rezultate. </p> <p>Stijepovićev ritam studiranja "dvije godine za jednu" pravi je sprint ka diplomi bačelor u odnosu na spori ritam Momčila Lekovića. Toliko spor da se jedino notorni Boris Raonić može podičiti sporijim. Momčile je pošao na fakultet davne 2009. a trogodišnji studij završi je 23. septembra 2022. Pravilno računate - 13 ljetah! Iliti, četiri godine i jedno godišnje doba pride po godini fakulteta! </p> <p>Iz ugla navedenih brojeva sasvim moguće da poslanik Stjepović ima pravo - da ustanu iz groba, profesorima bi se život smučio kad bi viđeli kakvim je studentima država dopala u ruke.</p>

Stjepović i Leković potrošili 19 godina da bi se domogli diplome „bečelor“ na „crnom i omrčenom“ Pravnom

<p>To što su određena vijeća fakulteta i preko 160 profesora sa različitih univerziteta dali podršku neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ nije ništa drugo do potvrda da su to suštinski zahtjevi koji bi trebalo da riješe jedno sistemsko pitanje svih nas - kolektivne bezbjednosti i odgovornosti - ocijenio je Jovan Bojović iz Juventasa u emisiji E uživo na Televiziji E.</p>
<p>Pružiti podršku mladim ljudima za potpuno legitimne zahtjeve je, kaže Bojović, nešto što je obaveza svakog društveno odgovornog lica u Crnoj Gori kao i društveno odgovorne organizacije.</p>
<p>- Obaveza nevladinih organizacija koje rade sa mladima je veća, iz razloga što mi zagovaramo i veći stepen demokratskog učeća građana, učešća mladih, pa je bilo za očekivati da preko 200 građanskih aktivista, nevladinih organizacija, pruži podršku ovoj neformalnoj grupi studenata Kamo śuta. Ta podrška, čini mi se, raste iz dana u dan, i to je nešto što sve nas ohrabruje, koji dajemo podršku studentima, da zapravo možda treba i malo više prostora i vremena i drugima da shvate šta su sve zapravo zahtjevi studenata, da su to zahtjevi koji idu u interesu svih nas. Potpuno jedna očekivana reakcije nevladinog sektora kao podrška ovoj neformalnoj grupi - rekao je Bojović.</p>
<p>Osim nevladinog sektora, podršku studentima su pružile i obrazovne institucije, Pravni fakultet, Fakultet dramskih umjetnosti, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, i još mnogi drugi.</p>
<p>Kad se desi situacija da akademska zajednica reaguje koja se vrlo rijetko inače oglašava - to znači, kaže Bojović, da je dešavanje koje ih je iziritiralo od opšteg interesa.</p>
<p>- To što su određena vijeća fakulteta dala podršku, i što je preko 160 profesora sa različitih univerziteta dalo podršku ovim studentima, nije ništa drugo do potvrda da su zahtjevi studenata &nbsp;suštinski zahtjevi koji treba da riješe jedno sistemsko pitanje svih nas, pitanje kolektivne bezbjednosti, pitanje kolektivne odgovornosti. Zapravo akademska zajednica nije &nbsp;poručila ništa drugo do &nbsp;da ovo nijesu zahtjevi koji su upućeni u interesu različitih političkih partija. Ovo su zahtjevi koji će dati interes svima nama, odnosno dati bolje rezultate, trebalo bi da daju ukoliko ih vlast ispuni - naveo je on.</p>
<p>Raduje ga, kaže, to što imamo značajan broj članova akademske zajednice, univerzitetskih profesora, koji daju podršku ovoj neformalnoj grupi studenata.</p>
<p>- Raduje me što je to uradilo vijeće Pravnog fakulteta, jer na Pravnom fakultetu se izučava legitimitet i legalitet, govorimo o pravu, govorimo o odgovornosti, i bilo je za očekivano da će oni dati podršku, a kada oni daju podršku to je potvrda da je nešto što se čini ispravno - poručio je Bojović.</p>
<h2>FPN bi trebalo prvi da ima jasan stav</h2>
<p>Izostanak konačnog odgovora Fakulteta političkih nauka, cijeni Bojović, je nešto što obeshrabruje. On smatra da bi FPN trebalo da bude prvi koji će dati stav o ovim pitanjima - bio pozvan ili nepozvan.</p>
<p>- Ovo je zaista oblast koju uređuje ono što je polje izučavanja Fakulteta političkih nauka. Zaista mi je žao što je takva situacija, ali moram reći da na ovom fakultetu imamo značajan broj profesora koji daju podršku studentskoj grupi Kamo śutra, međutim, ono što treba ozbiljno da nas zabrine jeste što uprava fakulteta nije dala svoj jasan stav, ali i studenti koji su u samom vijeću Fakulteta političkih nauka - zaključio je Bojović.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>

Bojović: Podrška Pravnog fakulteta „Kamo śutra“ očekivana, to je potvrda da se čini nešto ispravno

<p>Vijeće Pravnog fakulteta pruža podršku neformalnoj studentskoj grupi "Kamo śutra" i njihovim dosadašnjim aktivnostima, koje vidimo kao izraz iskrene želje da se doprinese ozdravljenju crnogorskog društva, saopšteno je iz Pravnog fakulteta.</p>
<p>Sa te univerzutetske jedinice potvrdili su pisanje Portala ETV da je nihovo Vijeće na elektronskoj sjednici održanoj 10. i 11. februara većinom glasova svih članova pružilo podršku neformalnoj studentskoj grupi "Kamo śutra" i njihovim dosadašnjim aktivnostima.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpravni-fakultet-stao-uz-grupu-kamo-sutra-izostala-podrska-vijeca-fpn-a-studenti-ostali-nijemi-na-inicijativu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Vijeće Pravnog fakulteta čine redovni profesori: prof. dr<b> Zoran Rašović</b>, prof. dr <b>Gordana Paović Jeknić</b>, prof. dr <b>Maja Kostić Mandić</b>, prof.dr<b> Velimir Rakočević</b>, prof. dr<b> Dražen Cerović</b>, prof. dr <b>Vladimir Savković</b>, prof. dr <b>Aneta Spaić</b>, prof. dr <b>Marko Dokić</b>, vanredni profesori: prof. dr<b> Darko Radulović</b>, prof. dr <b>Draginja Vuksanović Stanković</b>, prof. dr <b>Petar Šturanović</b>, prof. dr <b>Bojana Lakićević Đuranović</b>, docenti: doc.dr<b> Nikola Dožić</b>, doc. dr<b> Velibor Korać</b>, doc. dr <b>Marina Jovićević</b>, doc. dr <b>Rajka Đoković</b>, predstavnica saradnica mr <b>Nikolina Tomović</b>, predstavnici studenata: <b>Ognjen Kovačević, Dušan Ražnatović, Ivana Popović, Ana Novović, Ana Krivokapić</b>.</p>
<p>Vijeće čvrsto vjeruje da su studentski zahtjevi dobronamjerni i proistekli iz potrebe za izgradnjom odgovornijeg i sigurnijeg društva. </p>
<p>- Akademska zajednica nosi veliku odgovornost na tom putu i sigurni smo da studenti, kao njen važan dio, svojim prethodnim aktivnostima demonstriraju istrajnost i empatiju koja nam je potrebna. Naša je odgovornost i najveća dužnost da ih podržimo i zaštitimo u takvom naumu. Očekujemo i vjerujemo da će nadležne institucije imati sluha za ovaj i druge oblike društveno angažovanog djelovanja svih crnogorskih studenata - poručeno je iz Pravnog fakulteta.</p>

Pravni fakultet: Zahtjevi "Kamo śutra" su iskrena želja za ozdravljenje društva, nadležni da imaju sluha za djelovanje studenata

<p>Vijeće Fakulteta političkih nauka u Podgorici nije podržalo neformalnu studentsku grupu "Kamo śutra" i njihove zahtjeve koji se odnose na preuzimanje odgovornosti povodom tragedije na Cetinju u kojoj je 1. januara život izgubilo 13 osoba, saznaje Portal ETV.</p>
<p>Istovremeno, uprava i Vijeće Pravnog fakulteta, prema našim saznanjima, dalo je podršku ovom pokretu i njihovim zahtjevima.&nbsp;</p>
<p>Od 12 članova Vijeća Pravnog fakulteta 10 je dalo podršku "Kamo śutra", a dva su bila uzdržana. Prema našim informacijama, u pitanju su predstavnici studenata koji se nijesu izjašnjavali ovim povodom.</p>
<p>Sa druge strane, pravo glasa na FPN-u imali su prof. dr <b>Boris Vukićević</b> (dekan), prof. dr <b>Milan Marković</b>, prof. dr <b>Sonja Tomović Šundić</b>, prof. dr <b>Saša Knežević</b>, prof. dr <b>Srđan Darmanović,</b> prof. dr <b>Olivera Komar</b>, prof. dr <b>Vesna Simović Zvicer</b>, prof. dr <b>Nataša Ružić</b>, prof. dr <b>Danijela Vuković Ćalasan</b>, doc. dr <b>Uglješa Janković</b>, prof. dr <b>Ivan Vuković</b>, doc. dr Zlatko Vujović, doc. dr <b>Mehmed Đečević</b>, doc. dr <b>Jovana Davidović</b> i doc. dr <b>Ena Grbović</b>. Saradnike u Vijeću predstavlja mr <b>Todor Lakić</b>, dok su predstavnici studenata s pravom glasa <b>Vedran Vujisić</b>, <b>Amanda Ujkić</b>, <b>Maša Jovanović</b> i <b>Selma Taljanović.</b></p>
<p>Za podršku studentima glasali su doc. dr Uglješa Janković, prof. dr Olivera Komar, prof. dr Ivan Vuković, doc. dr Mehmed Đečević i prof. dr Srđan Darmanović.</p>
<p>Prema saznanjima portala ETV, studentsku grupu i njihove zahtjeve je podržalo šest profesora, dok se drugi nijesu izjašnjavali na inicijativu koja je potekla od doc. dr Zlatka Vujovića nakon što je Vijeće Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU) stalo uz "Kamo śutra".</p>
<p>Kako i u slučaju Pravnog fakulteta, studenti članovi Vijeća FPN-a ostali su uzdržani. Njihovo ćutanje ispostaviće se ključnim za izostanak podrške Vijeća kolegama koji protestuju od početka godine tražiće odgovornost za maskr na Cetinju.</p>
<p>Interesantno je da su, prema našim informacijama, "nijeme" na inicijativu ostale profesorice Jovana Davidović i Vesna Simović Zvicer koje su javno podržale studentsku grupu "Kamo śutra" i njihove zahtjeve.</p>
<p>"Kamo śutra", koje je podržalo stotine profesora i saradnika u nastavi, umjetnika i kulturnih radnika, inženjera, sportista, zdravstvenih radnika, organizovali su tri protesta i više blokada ulica na kojima traže smjenu ministra unutrašnjih poslova<b> Danila Šaranovića </b>i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu <b>Alekse Bečića </b>i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja.<br/>
<br/>
Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.<br/>
<br/>
Premijer <b>Milojko Spajić</b> je, u odgovoru na zahtjeve grupe "Kamo śutra", rekao da su svi članovi Vlade podložni promjeni, nakon evaulacije rada i detaljne analize učinaka.<br/>
<br/>
Nakon toga predstavnici studenata kazali su da njihov zahtjev više nijesu ostavke Šaranovića i Bečića, već njihove smjene.<br/>
<br/>
Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 osoba, među kojima dvoje djece, i ranio četiri, od kojih je jedna preminula 9. januara u Kliničkom centru.</p>
<p>U znak podrške studentima koji traže utvrđivanje odgovornosti za tešku tragediju koja je pogodila Cetinje i Crnu Goru, bunt se proširio i na druge gradove - Nikšić, Kotor, Budvu, Bar i Herceg Novi...</p>

Tamara Klikovac

Pravni fakultet stao uz grupu "Kamo śutra", izostala podrška Vijeća FPN-a: Studenti ostali "nijemi" na inicijativu

<p>Sedmoro studenata, koji blokiraju Pravni fakultet u Beogradu, povrijeđeno je tokom noći između 13. i 14. januara u tri incidenta koja su izazvale nepoznate osobe, saopšteno je na Instagram nalogu Studenti u blokadi.</p>
<p>Kako su naveli, napadači su studente gađali staklenim i plastičnim flašama.</p>
<p>- Jedna studentkinja je gurnuta niz stepenice i pala je na glavu, a zatim je, zajedno sa još pet studenata Pravnog fakulteta, prevezena kolima hitne pomoći do Urgentnog centra, kako bi im bila pružena prva pomoć - napisali su studenti.</p>
<div class="embed-block"><blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DEyiB9bCWMP/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DEyiB9bCWMP/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DEyiB9bCWMP/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Правни у блокади (@blokada_pravni)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script></div>
<p>Studenti u blokadi navode i da su po završetku incidenta nepoznate osobe došle kolima, "kako bi uklonile dokaze sa platoa" Pravnog fakulteta.</p>
<p>Zahtijevaju da se osobe koje su napale njihove kolege pronađu, identifikuju i procesuiraju.</p>
<p>Radio Slobodna Evropa (RSE) se ovim povodom obratio i Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije, ali do objavljivanja vijesti nije stigao odgovor.</p>
<p>U Srbiji je u proteklih mjesec i po blokirano više od 60 fakulteta na četiri državna univerziteta.</p>
<p>Studenti u blokadi pred vlast postavljaju nekoliko zahtjeva.</p>
<p>Među njima je objava kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice u Novom Sadu i padu nadstrešnice, kako bi se utvrdila odgovornost za nesreću 1. novembra u kojoj je poginulo 15, a teško povrijeđeno dvoje ljudi.</p>
<p>Takođe, traže da se identifikuju i krivično odgovaraju napadači na demonstrante i studente, na protestima koji su nakon nesreće uslijedili širom Srbije.</p>
<p>Zahtjev je i oslobađanje uhapšenih aktivista na protestima i zaustavljanje krivičnih postupaka protiv njih.</p>
<p>Predstavnici vlasti tvrde da su svi zahtjevi ispunjeni i pozivaju studente da otvore fakultete.</p>
<p>Akademci, s druge strane, poručuju da su zahtjevi djelimično ispunjeni i da ne odustaju od blokada koje su nastavljene i tokom praznika.</p>

Studenti u blokadi saopštili da je njih sedmoro napadnuto na Pravnom fakultetu u Beogradu

<p>Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore <b>Valentina Pavličić</b> prisustvovala je svečanoj proslavi povodom 52 godine od osnivanja Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore.</p>
<p>Pavličić je uručila nagrade najuspješnijim studentima <b>Jani Đurović</b> <b>i Aleksi Raičeviću.</b></p>
<p>Tom prilikom Pavličić je poručila da Vrhovni sud Crne Gore odaje priznanje i podršku najboljim studentima, koji predstavljaju bazu budućih novih generacija, a da ova ugledna profesija čini pokretačku snagu našeg društva, odakle će se iznjedriti najbolji budući kadrovi crnogorskog sudstva.</p>

Pavličić uručila nagrade najboljim studentima Pravnog fakulteta

<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović </b>prisustvovao je svečanosti povodom Dana Pravnog fakulteta – Univerziteta Crne Gore i tom prilikomistakao da ovaj dan simbolizuje ne samo dugu tradiciju pravne istorije, već i snagu, odgovornost i viziju budućnosti pravničke profesije u Crnoj Gori.</p>
<p>- Prošlo je 52 godine od rađanja Pravnog fakulteta, jedne od matičnih institucija našeg obrazovnog sistema. Te davne 1972. godine, zajedno sa osnivanjem Univerziteta Crne Gore, učvršćeni su temelji našeg znanja i državnog pregalaštva, oslonjeni na razvoj nauke i obrazovanja kao jedine osnove uspjeha. Kroz istoriju, pravo je bilo suštinska nit koja je povezivala naše društvo i, pored ratništva i borbe za slobodu, učvršćivala njegov identitet. Još krajem XVIII vijeka, za vrijeme Petra I, Zakonik opšti crnogorski i brdski označio je prve korake ka stvaranju modernih pravnih institucija. On je bio osnova na kojoj su crnogorske vlasti gradile državnopravni okvir. Zatim, Danilov zakonik, usvojen na Skupštini svih zemaljskih glavara na Cetinju 1855. godine, predstavljao je snažan podstrek ka modernom crnogorskom društvu - kazao je predsjednik Milatović.</p>
<p>Naglasio je da se naprednost Danilovog zakonika vidi već u prvom pravilu: “Svaki Crnogorac i Brđanin jednak je pred sudom.”, te da je ova proklamacija jednakosti svih građana pred zakonom pokazala da je Crna Gora još tada ušla u krug prosvećenih evropskih država.</p>
<p>- Još i prije svog međunarodnog priznanja, Crna Gora je pokazala da je društvo koje se uređuje i utvrđuje pravdom i zakonima. Već krajem XIX vijeka, Crna Gora je načinila još jedan ogroman korak u civilizacijskom razvoju usvajanjem Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru 1888. godine. Ovo je bio trenutak kada je Crna Gora, kao međunarodno priznata država sa proširenim teritorijama pokazala zrelost u prepoznavanju potreba novog vremena. Napuštajući oslonac na običaje i ranije zakone, knjaz Nikola je mudro prepoznao da modernizacija Crne Gore zavisi od modernizacije pravnog sistema i vizionarski je dao pravni sistem u ruke Valtazaru Bogišiću da sačini zakonik koji će biti dostojan te epohe - naveo je predsjednik Milatović.</p>
<p>Istakao je da Bogišićeva genijalnost leži u njegovoj sposobnosti da spoji tradicionalne crnogorske vrijednosti sa savremenim društvenim uređenjem, a njegov doprinos ocijenio ključnim ne samo za našu državu već i za razvoj pravne misli u regionu.</p>
<p>Uputio je i čestitke, kako je kazao, njegovom nasljedniku, dobitniku nagrade koja nosi ime Valtazara Bogišića, akademiku Zoranu Rašoviću.</p>
<p>- Crna Gora se kroz ove značajne dokumente predstavila kao zemlja koja, iako mala, baštini veliku pravnu tradiciju. Ta tradicija je oblikovana kroz slovensko običajno pravo i rimsko-vizantijsko nasljeđe, ali je svoj puni izraz dobila kroz dalekovidost Zakonika opšteg crnogorskog i brdskog, Danilovog zakonika i Opšteg imovinskog zakonika. Na ovom mjestu želim da posebno iskažem zahvalnost osnivačima Pravnog fakulteta, koji su tada prepoznali važnost stvaranja domaće pravne misli i škole. Njihova predanost, zajedno sa pionirskim radom prvih profesora ove obrazovne ustanove, položila je ove temelje na kojima danas stojimo i koje i danas proslavljamo. Aristotel nas je učio da je pravo „razum bez strasti“. Upravo taj princip mora biti osnova svakog vašeg djelovanja u pravnoj profesiji – vođeni razumom, ali i sviješću o odgovornosti prema društvu - kazao je predsjednik Milatović.</p>
<p>Obraćajući se studentima, on je poručio da su pravnici ne samo čuvari zakona već i graditelji boljeg društva, čija odgovornost leži u činjenici da će buduće generacije zavisiti od njihove stručnosti, posvećenosti i hrabrosti.</p>
<p>- Profesor<b> Radomir Lukić</b> se u jednom razgovoru studentima obratio na sljedeći način: Država je monopol nasilja i vlada strahom preko vojske, policije, tužilaštva a često i sudova. Zbog toga ćete kao pravnici morati cijelog života da budete u sukobu sa državom braneći narod od naopake vlasti, jer je svaka vlast naopaka i bahata. Samo tako oslobađaćete narod tog straha i zavrijediti ugled vaše pravničke profesije” - rekao je Milatović.</p>
<p>On je kazao da je ovaj svečani dan prilika da se prisjetimo svih rezultata zajedničkog rada, da ukažemo na značaj današnjeg pravničkog obrazovanja i da ostavimo generacijama koje dolaze nasljeđe kojim će se ponositi.</p>
<p>- Zato danas, svi složno moramo biti u odbrani demokratizacije i evropeizacije crnogorskog društva. Studenti su uvijek bili najprogresivniji dio našeg društva, pokretačka snaga i motor izgradnje građanskog društva, zato nam je danas prijeko potrebna vaša snaga, iskrenost, hrabrost i mladost da skupa trasiramo put Crnoj Gori ka zajedničkoj evropskoj kući. Ovu priliku ne smijemo propustiti, uz vašu pomoć i podršku učinimo Crnu Goru boljim mjestom za sve nas. Srećan Dan Pravnog fakulteta i neka nam pravda i pravo budu vodilje, a vjernost našoj državi temelj njenog postojanja - zaključio je Milatović.</p>

Milatović: Svi moramo biti u odbrani demokratizacije i evropeizacije crnogorskog društva

<p>Najveći problem crnogorskog društva je razorna ideologija koja je stajala iza pokreta koji je 2020. godine akumulacijom raznih energija uspio da promijeni vlast - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, dekan FCJK <b>Aleksandar Radoman</b>.&nbsp;</p>
<p>U posljednjih pola decenije je, prema njegovim riječima, tolika destrukcija temelja crnogorskog društva i osnovnih postulata crnogorskog Ustava, da je došlo vrijeme da se o tome mora i te kako pričati.&nbsp;</p>
<p>- Smatram da bi bilo nemoralno da mi koji smo naučeni da nešto čitamo i tumačimo o tome ćutimo. U tom nekom ambijentu demokratski uređenog društva bilo bi izlišno i neprimjereno da pričamo o tužilačkim postupcima, sudskim, da prejudiciramo nešto, međutim ovo je toliki tempo, toliko ubrzan nivo ludila koji nam se svakodnevno plasira da i te kako s punim pravom možemo govoriti o farsičnosti ovih procesa (obračuna sa medijima i kritičarima vlasti) i ako posmatrate matricu posljednjih pola decenije mnoge stvari postaju jasne, pa je ovo što se dešava jedan potpuno inkostruisani proces - rekao je Radoman.</p>
<p>Podsjeća da su se prije 2020. godine slične stvari desavale incidentno, ili, prisjeca se, kako su tadašnji opozicionari to krstili sa ,,trule daske sistema”.&nbsp;</p>
<p>- Imali ste redovne reakcije vrlo vitalnog tada civilnog sektora, pa i akademske zajednice, upozorenja i pritiske koji su davali rezultate. Ako je tada to bilo iskliznuće iz sistema danas je ovo što se dešava zapravo sistem i to tako izopačeno unaprijeđen u svim tim modalitetima zloupotrebe vlasti za targetiranje političkih neistomišljenika i kritičara vlasti da je ovo već jedan izuzetno zabrinjavajući stepen ludila koje obuzima ovo društvo - zaključio je Radoman.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHHJMefweJ7k&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radoman: Najveći problem crnogorskog društva razorna ideologija koja je stajala iza pokreta koji je 2020. uspio da promijeni vlast

<p>Svi znamo tu scenu: Čaplinov veliki diktator igra se globusom. Čovjek drži svijet u rukama i misli da s njim može šta hoće. Okreće ga, šutira, baca, on mu se poslušno vrati na dlan.</p>
<p>Eto, tako zamišljam onaj kružok koji sebe naziva Demokratama. Vidim ih, čim se osam, skakuću, plešu sami sa sobom, opijeni snovima o konačno osvojenoj moći i totalnoj kontroli nad svim i svakim. Zahvaljujući funkcije nedoraslom premijeru Spajiću, svi njihovi snovi postali su stvarnost, pa sad lagodno laskaju svojoj narciosiodnoj prirodi sazdanoj od sujete i fantazija, uvjereni da im ovaj naš svijet pripada u potpunosti.</p>
<p>Priznajem, ta slika me zabavlja. Lagodnije se nasmijati nego priznati da je zastrašujuće to što nam državom, a posebno bezbjednošću, upravlja grupa ostrašćenih ljudi oskudnog znanja, upitnih vrijednosti, dvostrukih standarda, koja ne podnosi kritičku misao, a kamoli riječ. Monopol na istinu je,konačno , njihov . Ali, kada vidim kako neke njihove nebuloze završavaju u krivičnim prijavama “oslobođenog” Tužilaštva, prođe me jeza.</p>
<p>Onomad je jedan diplomac Megatrenda, tog omiljenog “univerziteta” Demokrata, na kojem se znanje stiče bez mnogo napora, targetirao novinare kao plaćenike. Juče, ništa manje nego SDT, obavještava da sve nezavisne medije koji ne idu niz dlaku aktuelnoj vlasti, Crkvi Srbije posebno, uređuje biznismen kojem se na teret stavljaju kriminalne radnje. O tom čovjeku ne znam ništa. Šansa da nam se putevi ukrste, čak i u ovoj državi od pedlja, ravna je nuli, ali izgleda mi da je posrijedi čovjek mnogih talenata. Po SDT-u , taj je upravljao paralelno i državom, i kriminalom, i medijima. A sve smo kadrovski oskudni ?!</p>
<p>Ipak, mene od cijele te optužnice jedino zanimaju – mediji. Tačnije, sloboda. Imam utisak da je SDT , razapet između oltara i partijskih saopštenja, napravio neku svoju mapu, svoj globus kojim se poigrava. Targetirajući medije, odnosno slobodu govora, tužilaštvo je pokazalo da mu je draže da izmišlja neprijatelje nego da se bavi stvarnim problemima. Lista onoga o čemu ćute, onoga što se prave da ne vide ili svjesno ignorišu, proteže se unedogled – od govora mržnje do otvorenog ponižavanja države pod maskom svetosti. Izgleda da je SDT odabralo da herojski zaćuti pred moćnima, a zagrmi na slobodne. Kao da time žele da odagnaju svoj strah da nijesu dvoljno dobri glavnom atamanu u ovoj državi, Crkvi Srbije.</p>
<p>I zato, napad na medije. Ne na one koji lažu, huškaju, manipulišu i šire mržnju.</p>
<p>Već na one koji misle. Koji sumnjaju. Koji pitaju. Bez trunke stida, s visine moći bačena je etiketa. Stari recept, kad ne znaš kako da ućutkaš glasove koji smetaju, proglasi ih plaćenicima. Dovedi ih u vezu s kriminalom. I,eto dobro obavljenog posla. Odavno znamo, u Crnoj Gori svako ko digne glas protiv ovakve vlasti, posebno crkve, postaje meta.</p>
<p>Svaki slobodan ton mora biti označen. Jer u zemlji poslušnih, a takvi postajemo, svaka sloboda govora je provokacija.</p>
<p>Ima u tome i nešto groteskno. Čini se da ni u SDT-u ne primjećuju koliko su slični Čaplinovom diktatoru, okreću svoj globus uvjereni da vladaju svijetom. Kao da ne vide da se igraju balonom od kojeg, kad pukne, baš kao i onaj velikog diktatora, neće ostati ništa. Raspršiće se iluzija o moći koja je, uvijek se ispostavi, najprolazija obmana na svijetu. Razlika je samo u tome što je Čaplinov diktator bio komedija. Ovi naši postaju ozbiljna prijetnja najvrednijem civilizacijskom dostignuću. Slobodi.</p>
<p>Zato nestrpljivo čekam najavljenu tužbu Antene M.</p>
<p>Ne zato što vjerujem da ona može ovo SDT vratiti na staze profesionalizma , već zato što svaka institucija koja prekorači granicu mora biti pozvana da sve činjenično potkrijepi i objasni – pred zakonom. Ne pred oltarom.</p>

Naši mali diktatori

<p>Meni je jasno da vas je strah što ćemo mi i dalje raditi kako smo radili. Jer, navikli ste da se u Crnoj Gori sve zaboravi za tri, do četiri dana. Akcija – ide! I mislite: nema više priče o tome što je, recimo tunel koji je prokopan do depoa Višeg suda u srcu Podgorice, gdje se na pedeset metara nalaze zgrada Vlade, Skupštine, &nbsp;Ustavnog suda i Centralne banke, zatrpan, a samim tim i svi dokazi u njemu.&nbsp;</p>
<p>A ko je kriv? Nikada nećemo znati, a ovi kojima je suđeno zbog toga, oslobođeni su. Dokazi, kako bi se pronašao onaj koji zaista jeste kriv za to, pod zemljom su.</p>
<h2>SAKRALNI KOLJAČ I NJEGOVI ČUVARI&nbsp;</h2>
<p>Za to vrijeme bronzani Pavle Đurišić mirno spava u manastiru Đurđevi stupovi. Mirni su i Metodije Ostojić i iguman, koji voli da vrijeđa Berance, kod kojih je inače u gostima, Danilo Trpčevski. Vjeruju da će svi zaboraviti kako su, valjda vjerujući u Boga, u manastir sakrili izliveni kip da ih podsjeća na ratnog zločinca koji je, prema zvaničnim istorijskim dokumentima sa njegovim potpisom, ubio više od osam hiljada Muslimana – žena i djece. Hrišćanski.</p>
<p>Možda je Trpčevski u međuvremenu i dobio državljanstvo, pa više nije gost, mada se on odavno osjeća kao da je kod kuće, više nego mnogi od nas koji sopstvenu zemlju i mržnju u njoj više ne prepoznajemo.&nbsp;</p>
<p>Evo, ministar policije Danilo Šaranović, prije neki dan je potpisao još jedno državljanstvo i to za - vjerovali ili ne - crkvenog fotografa i urednika. Ne znam da li je to deficitarno zanimanje, niti može li fotograf i urednik, ukoliko nije, ono baš, svjetski poznat, a zadužio je Crnu Goru, dobiti počasno državljanstvo. Ali, mogli su nas pitati, sigurno bi našli nekog dobrog za tu poziciju među građanima Crne Gore. Osim ako mora biti podoban i ideološki ostvaren po mjerilima Crkve.</p>
<p>Tajni podatak nije, da se odmah ogradim, jer sve je aminovalo Ministarstvo kulture i medija i javilo, kome, nego predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, koji je na zahtjev Crkve to tražio. E sad, možda stvarno nema ništa loše u tome što Ministarstvo policije i ovo zaduženo za kulturu i medije ažurno rade svoj posao.&nbsp;</p>
<p>Brine, ipak, što to nije uvijek tako, pa kip Pavla Đurišića, recimo, može mirno da spava. Samo ne znamo je li mu soba baš u konaku ili nekom drugom dijelu manastira, jer Metodije Ostojić ne da ključ. Kako smo samo brzo zaboravili da živimo u zemlji u kojoj je moguće da Metodije traži policiju na telefon, oni mu se javljaju, a on im objašnjava šta sud treba da radi. Neprocjeljivo.</p>
<h2>POLITIKA ZABORAVA&nbsp;</h2>
<p>Još brže smo zaboravili da su hrana, režije, renta i usluge za tri godine poskupili 30 do 70 odsto, da je godišnja stopa inflacije u julu iznosila 4,7 odsto, a da je stopa inflacije skoro duplo veća nego u državama Evropske unije.&nbsp;</p>
<p>Po nekim grupama proizvoda i usluga cijene u Crnoj Gori i osam puta imaju veće stope rasta. Samo su Rumunija i Estonija gore od nas. Stvarni je Monstatov podatak, ne tajni.</p>
<p>Otkad, eto nijeste čitali o lažnim i kupljenim diplomama, na primjer. Možda nikom i nije važno što zajedno, sa onim beskonačnim studentima, državu vode i oni koje nije ni sramota da nose falsifikovano „znanje“. &nbsp;Šta će nam znanje, ionako smo planirali da u Glavnom gradu umjesto škola i vrtića napravimo još nekoliko crkvi, pa &nbsp;da možemo da zapošljavamo fotografe i urednike.</p>
<p>Možda, za ta deficitarna zanimanja ima mjesta i u Elektroprivredi Crne Gore, Solaru, CEDIS-u CGES-u. Što da ne, fotograf i urednik trebaju svima. A elektroenergetskom sektoru posla i zapošljavanja uvijek ima. Šta su još dva tri mjesta, na hiljade novozaposlenih u proteklih pet godina? Uostalom, bolje posao, sigurnije je, jer od donacija koje ove državne kompanije daju ne može da se planira život.&nbsp;</p>
<p>Ukoliko nijeste Srpska pravoslavna crkva, jer ipak njima treba minimalno nekoliko stotina hiljada eura, dok su čuvari ,,srpskog sveta“, oni ,,Noćni vukovi“ ili bratstvo ,,Zavetnici Tvrdoš“ mnogo skromniji...</p>
<p>E sad bi jedan ministar rekao kako mi njega ne finansiramo. Ali pošto je bila ova akcija onda bi i o tome trebalo da se prestane govoriti. Kako se krčme naše pare, koje vrijedno zaradimo, pa platimo državi porez, Elektroprivredi i svima ostalim račune a oni široke ruke i za donacije i za sopstvene plate, putovanja i „peglanja“ poslovnih kartica gdje god stignu i kako stignu.</p>
<p>Ali dobro, što bi mi sad o tome pisali, jer sigurna sam da sve više zanima kako je bilo na kolegijuma ovih medija o kojima se raspituju po Specijalnom državnom tužilaštvu i Specijalnom policijskom odjeljenju. A kad se raspitaju, onda advokatima zabrane da pričaju o tome, a sve što su istraživali ispričaju svojim novinarima. Ovo je toliko nestvarno da ću razumjeti, ako ne razumijete što piše. &nbsp;&nbsp;</p>
<p>Mogu samo da govorim kako je bilo na kolegijumu redakcije Informativnog programa Televizije E. Mi smo pričali baš o ovim temama i kako ćemo nastaviti da govorimo o njima, pričali smo i zašto je važno to raditi, jer smo svjesni da bez toga nikada nećemo biiti demokratsko, građansko, osvješteno i samostalno društvo. Nije, baš da nijesmo pominjali kako nije, u namanju ruku, kolegijalno tagetirati kolege i kako je novinarska solidarnost kao i uvijek u blatu. Možda nam je bilo iznenađenje zato što smo se uvijek trudili, pa i kada je bilo rezona da ne pišemo o drugim medijima, osim ako ne zadovoljavaju elementarni kriterijum - da su vijest, poput sudskih presuda, recimo, ali i one su se zaboravile.</p>
<p>Nego, nijesam primjetila da se ministarka kulture oglasila da kaže „ljepo se igrajte“, uzmite da prepisujete te skaj prepiske, jer vam ih je neko dao zarad svog političkog, a možda i materijalnog cilja, i to zovite istraživačkim novinarstvom... Usput: smislite priču o ekstremistima, targetirajte ljude jer vam se može, a oni vam se ne sviđaju ili vam je i to neko rekao da tako treba ili mora.&nbsp;</p>
<p>I to je OK u ovoj današnjoj prelijepoj zemlji, a srušenoj državi.</p>

Divna zemlja mučnog zaborava

<p>Evropski proizvođač aviona Airbus zvanično je oborio istorijski rekord Boeinga po broju isporučenih aviona, pokazuju objavljeni podaci britanske analitičke kuće Cirium.</p>
<p>Prema tim podacima, Airbus je novom isporukom aviona modela A320 kompaniji Flynas iz Saudijske Arabije dostigao brojku od ukupno 12,26 hiljada isporučenih letjelica ovog tipa počev od 1988. godine, kada je serija A320 ušla u komercijalnu upotrebu.</p>
<p>Time je premašen višedecenijski rekord američkog konkurenta Boeinga i njegove serije 737, prenosi Tanjug.</p>
<p>Airbus se još nije zvanično oglasio povodom rezultata koji je potvrdio vodeći analitičar tržišta letilica <b>Rob Moris</b>.</p>
<p>&nbsp;Evropska kompanija je u prvoj polovini godine zabilježila stabilan rast prihoda i značajne narudžbine novih aviona, a tom prilikom je potvrdila ranije projekcije za cijelu godinu, prilagođenu dobit prije kamata i poreza (EBIT Adjusted) od približno sedam milijardi eura, navodi se na veb stranici Airbusa.</p>
<p>Boeing je početkom mjeseca saopštio da će 29. oktobra objaviti svoje rezultate za treći kvartal.</p>

Airbus oborio istorijski rekord Boeinga po broju isporučenih aviona

<p>Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac <b>Vukas Radonjić</b>, pominju <b>Dritana Abazovića</b>, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", <b>Danica Nikolić</b>, glavna i odgovorna urednica M portala.</p>
<p>Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu <b>Aleksandru Mijajloviću</b> navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;</p>
<p>- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.</p>
<p>A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;</p>
<p>- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.</p>
<p>Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.</p>
<p>Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.</p>
<p>- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.</p>
<p>Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca <b>Milivoja Katnića </b>i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.</p>
<p>- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.</p>
<p>Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva <b>Milom Božovićem</b>. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim <b>Duškom Kneževićem</b>.</p>
<p>- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.</p>
<p>Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.</p>
<p>- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.</p>
<p>Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, <b>Darko Šuković</b>, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

<p>Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi <b>Novica Vuković</b>, biće PES-ov bot <b>Tarik Turković,</b> saznaje Portal ETV.</p>
<p>On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi <b>Bojanu Bošković</b>, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu <b>Maida Gorčević</b>.</p>
<p>Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade <b>Milojka Spajića</b>. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.</p>
<p>Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.</p>

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

<p>Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) <b>&nbsp;Predrag Bošković</b> pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.</p>
<p>Ovu odluku donio je sudija za istragu <b>Goran Šćepanović</b>.</p>
<p>Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Advokat <b>Mihailo Volkov</b> kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.</p>
<p>- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.</p>
<p>Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.</p>
<p>- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.</p>
<p>Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.</p>
<p>U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.</p>

Bošković pušten da se brani sa slobode

<p>Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, <b>Kaćuša Krsmanović </b>u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen <b>Aleksandar Mijajlović </b>navodno uređuje.</p>
<p>- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik<b> Borisa Bogdanovića</b>, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.</p>
<p>Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.</p>
<p>U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke <b>Andrijane Nastić</b>, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;</p>
<p>- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.</p>
<p>Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;</p>
<p>- Gospodin<b> Spajić </b>prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".</p>
<p>Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.</p>
<p>- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji <b>Novovića, Šukovića</b>, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: pravni-fakultet