Savjet Evropske unije održaće saslušanje o mogućem gubitku prava glasa Mađarske na sastanku 27. maja prema dnevnom redu objavljenom na veb-portalu Savjeta.
Ovo će biti osmo saslušanje o Mađarskoj otkako je Evropski parlament 2018. godine pokrenuo postupak prema članu sedam protiv te zemlje.&nbsp;
Članak sedam Ugovora o EU-u omogućuje suspenziju prava glasa u Vijeću ako država članica sistematski krši temeljna načela Unije.
Saslušanje se održava u trenutku kada EU traži načine kako zaobići Budimpeštu ako Mađarska uloži veto na pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji.&nbsp;
Visoka predstavnica EU-a Kaja Kalas izjavila je 10. maja da Brisel ima alternativne planove u slučaju da Mađarska pokuša blokirati kandidaturu Ukrajine.
- Imamo plan B i plan C. No naš je fokus na planu A, čija je suština dobiti podršku svih - rekla je Kalas novinarima.
Mađarski premijer Viktor Orban više je puta blokirao ili odgađao pakete pomoći EU-a za Ukrajinu, dok se protivi sankcijama protiv Rusije.&nbsp;
Mađarska kontinuirano opstruiranje potpore Ukrajini više je puta izazvalo prijetnje oduzimanjem prava glasa toj zemlji.
Evropski parlament takođe kontinuirano izražava zabrinutost prema članu sedam zbog "erozije vladavine prava" u Mađarskoj.
Pod Orbanovom vladom Mađarska se suočava sa sve većim kritikama međunarodnih organizacija zbog ograničavanja slobode medija i potkopavanja demokratije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mađarska bi sljedeće sedmice mogla da izgubi pravo glasa u EU

Pravo glasa u Herceg Novom ima 25.691 građana, a u Nikšiću 57.717, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Predsjednik države Jakov Milatović nedavno je raspisao izbore u ove dvije opštine za 13. april ove godine.
Tim povodom iz MUP-a su objavili podatke o broju birača u Herceg Novom i Nikšiću.
- Broj birača u biračkom spisku u opštini Herceg Novi po kome su održani prethodni izbori 11. juna 2023. iznosio je 25.508; a na dan 22. januara 2025. bio je 25.691. Broj birača u biračkom spisku u opštini Nikšić po kome su održani prethodni izbori 11. juna 2023. godine je 57.466, dok ih je 22. januara ove godine godine bilo 57.717 - saopšteno je iz MUP-a.
Kako su rekli u tom resoru, uvid u birački spisak, birač može ostvariti lično, na šalterima područnih jedinica za građanska stanja i lične isprave Nikšić i Herceg Novi, svakim radnim danom, od osam do 14 sati, uz važeću ličnu kartu ili putnu ispravu (pasoš).
Prilikom neposrednog uvida, birač može zatražiti promjenu podataka upisanih u birački spisak.
- Birač može izvršiti uvid u birački spisak direktno i preko internet portala www.biraci.me. Na tom portalu, građanin unosom broja lične karte ili putne isprave može provjeriti da li je u biračkom spisku i na kojem biračkom mjestu glasa. Obzirom na to da je tačnost adrese na kojoj građanin živi važna za tačnost biračkog spiska, na portalu je ostavljena mogućnost podnošenja elektronskog zahtjeva za promjenu adrese u okviru opštine u kojoj ima prijavljeno prebivalište. Takođe, građanin zahtjev za promjenu adrese može podnijeti i lično, na šalterima Područne jedinice/ Filijale za građanska stanja i lične isprave Ministarstva unutrašnjih poslova, u opštini u kojoj ima prijavljeno prebivalište - pojasnili su iz MUP-a.
Glasači koji posjeduju elektronsku ličnu kartu izdatu nakon 30. marta 2020. godine, uvid u birački spisak mogu izvršiti direktno i preko internet portala https://e.servis.mup.gov.me, upotrebom certifikata za elektronsku identifikaciju koji je ugrađen u elektronsku ličnu kartu. 
Iz MUP-a napominju da je, kako bi građanin bio u mogućnosti izvršiti uvid u birački spisak upotrebom elektronske lične karte, neophodno prethodno izvršiti aktivaciju certifikata u elektronskoj ličnoj karti. Uputstvo o načinu aktiviranju certifikata nalazi se na internet stranici https://ca.elk.gov.me
- U birački spisak upisuju se državljani Crne Gore koji imaju biračko pravo, a nakon donošenja odluke o raspisivanju izbora i lica koja biračko pravo stiču najkasnije na dan izbora, prema mjestu prebivališta - podsjećaju iz MUP-a.

Pravo glasa u Herceg Novom ima 25.691 građana, u Nikšiću 57.717

U biračkom spisku Glavnog grada do 18. septembra upisano je 145.724 građana, dok je u Kotoru ovaj broj 18.498 - podaci su Ministarstva unutrašnjih poslova. Kako su precizirali u saopštenju, prošle godine do 11. juna u Glavnom gradu bilo je upisano 144.095 građana, a u Kotoru 18.431. U Podgorici je broj novoupisanih birača 3.310, a u Kotoru 372.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920090940_dba21912f186fe3b64092b9282f1a09a54e614aa9ce50eaf9b4faf89ca1e3f0b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240920090940_dba21912f186fe3b64092b9282f1a09a54e614aa9ce50eaf9b4faf89ca1e3f0b" data-rendition-name="original" width="762" height="613" loading="lazy" alt="Podgorica, podaci"> </figure>  Ističu da građani uvid u birački spisak mogu ostvariti lično, na šalterima Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance Kotor svakim radnim danom od 8 do 14 sati, uz važeću ličnu kartu ili putnu ispravu (pasoš), dok se uvid u birački spisak u Područnoj jedinici za upravne poslove, državljanstvo i strance Podgorica može ostvariti u periodu od 8 do 17 sati. Najavljuju i da će filijale u Podgorici i Kotoru na dan izbora, 29. septembra, raditi od 7 do 20 sati, kako bi građani bili u mogućnosti da preuzmu identifikaciona dokumenta, za čije izdavanje su zahtjev podnijeli u prethodnom periodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920090940_ecc0c1ccf148daf68ae7a4b487e40cad730217ff57cda46a61afac58e997078c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240920090940_ecc0c1ccf148daf68ae7a4b487e40cad730217ff57cda46a61afac58e997078c" data-rendition-name="original" width="761" height="597" loading="lazy" alt="Kotor, podaci"> </figure>  &nbsp;- Birač može izvršiti uvid u birački spisak direktno i preko internet portala <a href="http://www.biraci.me">www.biraci.me</a>. Na tom portalu, građanin unosom broja lične karte ili putne isprave može provjeriti da li je u biračkom spisku i na kojem biračkom mjestu glasa. Birači koji posjeduju elektronsku ličnu kartu izdatu nakon 30. marta 2020. godine uvid u birački spisak mogu izvršiti direktno i preko internet portala <a href="https://e.servis.mup.gov.me">https://e.servis.mup.gov.me</a>, upotrebom certifikata za elektronsku identifikaciju koji je ugrađen u elektronsku ličnu kartu. &nbsp;Napominjemo da je, a kako bi građanin bio u mogućnosti izvršiti uvid u birački spisak na opisan način, neophodno prethodno izvršiti aktivaciju certifikata u elektronskoj ličnoj karti. Uputstvo o načinu aktiviranju certifikata nalazi se na internet stranici <a href="https://ca.elk.gov.me">https://ca.elk.gov.me</a> - objasnili su iz MUP-a.&nbsp; Dodaju i da su oformili Kol centar sa jedinstvenim brojem 19820.&nbsp; - Pozivanjem ovog broja i saopštavanjem ličnih podataka (ime i prezime, datum rođenja i ime roditelja) ili jedinstvenog matičnog broja, građanin će od operatera dobiti informaciju o tome da li je upisan u birački spisak i na kojem biračkom mjestu glasa. Jedinstveni broj 19820 je besplatan i dostupan za sve korisnike mobilne i fiksne telefonije u Crnoj Gori - ističu iz MUP-a. Kol centar radiće svakog dana od 20. septembra, u terminu od 8 do 15 sati, u subotu 28. septembra radiće u periodu od 8 do 20 sati, a na dan izbora od 7 do 20 sati.

U biračkom spisku Glavnog grada 145.724 građana, u Kotoru 18.498

Pravo glasa na lokalnim izborima u Gusinju, koji će biti održani 15. septembra, ima 4.618 građana.
To je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova uz napomenu da je na prethodnim izborima 11. jula 2023. broj birača u gusinjskom spisku bio 4.561.
- Uvid u birački spisak, birač može ostvariti lično, na šalterima Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance Gusinje, svakim radnim danom (od ponedjeljka do petka) u terminu od osam do 14 sati, uz važeću ličnu kartu ili putnu ispravu (pasoš) - istakli su u MUP-u.
 Istakli su i da će Filijala za upravne poslove, državljanstvo i strance Gusinje, u vrijeme održavanja izbora raditi od sedam do 20 sati - kako bi građani bili u mogućnosti da preuzmu identifikaciona dokumenta, za čije izdavanje su zahtjev podnijeli u prethodnom periodu.
- Birač može izvršiti uvid u birački spisak direktno i preko internet portala <a href="http://www.biraci.me">www.biraci.me</a>. Na tom portalu, građanin unosom broja lične karte ili putne isprave može provjeriti da li je u biračkom spisku i na kojem biračkom mjestu glasa - dodaju u MUP-u.
Birači koji posjeduju elektronsku ličnu kartu izdatu nakon 30. marta 2020. godine, uvid u birački spisak mogu izvršiti direktno i preko internet portala <a href="https://e.servis.mup.gov.me">https://e.servis.mup.gov.me</a>, upotrebom certifikata za elektronsku identifikaciju koji je ugrađen u elektronsku ličnu kartu. 
- Napominjemo da je, a kako bi građanin bio u mogućnosti izvršiti uvid u birački spisak na opisan način, neophodno prethodno izvršiti aktivaciju certifikata u elektronskoj ličnoj karti. Uputstvo o načinu aktiviranja certifikata nalazi se na internet stranici <a href="https://ca.elk.gov.me">https://ca.elk.gov.me</a> - dodali su u MUP-u.
 Podsjetili su da je uoči održavanja ovih izbora Ministarstvo unutrašnjih poslova oformilo „Call-centar“ sa jedinstvenim brojem 19820. 
- Pozivanjem ovog broja i saopštavanjem ličnih podataka (ime i prezime, datum rođenja i ime roditelja) ili jedinstvenog matičnog broja, građanin će od operatera dobiti informaciju o tome da li je upisan u birački spisak i na kojem biračkom mjestu glasa. Jedinstveni broj 19820 je besplatan i dostupan za sve korisnike mobilne i fiksne telefonije u Crnoj Gori. „Call-centar“ MUP-a radiće svakog dana počev od petka 6. septembra, u terminu od 8 do 15 časova. „Call-centar“ će uoči održavanja izbora, odnosno u subotu 14. septembra raditi u periodu od osam do 20 časova, dok će u nedjelju 15. septembra, odnosno na dan održavanja izbora, raditi u periodu od sedam do 20 časova - naveli su u saopštenju.

U Gusinju pravo glasa ima 4.618 građana

Bivša ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković-Đurović saslušana je danas u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičene, po krivičnoj prijavi kompanije Montenegro Petrol koja je tereti za nezakonito rušenje objekata u Mahali.
Novaković-Đurović je nakon saslušanja kazala da je riječ o prijavi Montenegro Petrola zbog uklanjanja, kako je navela, njihovih nelegalnih objekata u Mahali.
– Ponovila sam ono što je jasno, da smo postupali u skladu sa zakonom, da je bio proglašen javni interes i da smo upravo zahvaljujući tim aktivnostima spasili vodoizvorište Bolje sestre, podigli izdašnost i omogućili snabdijevanje primorja. Institucije neka rade svoj posao, a ako ga budu radile kako treba, nadamo se da će oni koji su godinama i decenijama nelegalno eksploatisali šljunak i bogatili se, biti procesuirani kako treba – kazala je Novaković-Đurović.
Ona je dodala da očekuje da krivična prijava bude odbačena.
– Očekujem da bude odbačena krivična prijava, jer sa jedne strane imate građevinsku mafiju koja je postavljala nelegalne objekte, štetila državi i nelegalno se bogatila, a sa druge strane državu koja je branila javni interes i postupala u skladu sa zakonom. Mislim da je izbor jasan – navela je bivša ministarka.
Pozvala je nadležne institucije da se, kako je rekla, snažnije suprotstave uništavanju prirodnih dobara i nelegalnom bogaćenju, ističući da će se tek procesuiranjem odgovornih moći govoriti o pravnoj državi.
S druge strane, zastupnik kompanije Montenegro Petrol, advokat Nikola Martinović, saopštio je da je prisustvovao saslušanju, ali da Novaković-Đurović nije odgovarala na njegova pitanja kao punomoćnika oštećene firme.
Prema njegovim riječima, tokom saslušanja potvrđeno je da rušenje nije sprovedeno na osnovu posebnog rješenja o uklanjanju objekata, već isključivo na osnovu zaključka Vlade, koji, kako tvrdi, nikada nije dostavljen Montenegro Petrolu.
– Utvrđeno je da rušenje nije sprovedeno po rješenju o rušenju objekata, već isključivo po zaključku Vlade. Taj zaključak nikada nije dostavljen Montenegro Petrolu – naveo je Martinović.
On je dodao da, prema njegovim tvrdnjama, nije postupljeno ni u skladu sa elaboratom o rušenju, koji je predviđao razmontiranje inženjerskih postrojenja, a ne njihovo uništavanje. Takođe je istakao da se zaključak Vlade odnosio na sve objekte u slivu Morače i Cijevne, ali da je primijenjen samo na Montenegro Petrol.
– Po mom mišljenju, danas su potvrđeni svi navodi krivične prijave. Ipak, kao advokat, ne bih prejudicirao ishod postupka. Treba poštovati pretpostavku nevinosti – kazao je Martinović, dodajući da je stekao utisak da je tužilac detaljno proučio predmet i da bi postupak mogao dobiti sudski epilog.

Novaković Đurović: Branili smo javni interes, očekujem da prijava bude odbačena; Martinović: Rušenje bez rješenja

Odbornica Demokrata u Skupštini Glavnog grada Zdenka Popović podnijela je ostavku na tu funkciju.
Ovu informaciju za <a href="https://www.dan.co.me/podgoricom/zdenka-popovic-podnijela-ostavku-na-odbornicku-funkciju-5339056">"Dan" </a>potvrdili su iz Izborne komisije Glavnog grada.
– Ostavka je stigla izbornoj komisiji. Stanka sa čije je liste Popović još nam nije predala zamjenu. Očekujemo da to učine 15 dana prije sjednice parlamenta - rekao je Vladimir Filipović, predsjednik Izborne komisije Glavnog grada.
Zdenka Popović je potpredsjednica državnog parlamenta i kako &nbsp;Dan saznaje ostavku na odborničku funciju podnijela je zbog količine obaveza koje ima.

Zdenka Popović podnijela ostavku na odborničku funkciju

Roditelji su očekivali da će biti produženo roditeljsko odsustvo, jer se o tome dosta pričalo u javnosti, bili su prijedlozi nekih partija, građanska peticija, očekivali su produženje, a u stvari se desilo skraćenje pa ih je to dodatno uznemirilo - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Kristina Mihailović iz NVU Roditelji.
 
Zbog najavljenih izmjena Zakona o radu kojima se porodiljsko odsustvo za majke smanjuje sa 12 na 10 mjeseci, dok se uvodi 2 mjeseca neprenosivog odsustva za očeve, uznemirene su majke, kaže Mihailović, jer u Crnoj Gori najčešće majke koriste roditeljsko odsustvo.
- Upravo je ta informacija da će jedan roditelj, kažem da je u Crnoj Gori to majka najčešće, moći da koristi porodiljsko odsustvo do 10 mjeseci i onda nakon toga neprenosivo pravo prelazi na drugog roditelja, u Crnoj Gori je to otac, tako da su se one prilično uznemirile. Shvatile su da će taj period koliko će one moći da borave sa bebom biti skraćen. Rečeno im je da će moći da koriste odmore, a odmore i sada mogu da koriste, tako da je to pravo koje inače imaju zbog toga što rade i što su u radnom odnosu i nije nešto što bi na ovaj način moglo da se tumači da im je nekakva dodatna prednost. Sve to zajedno uticalo je na jednu izuzetno burnu reakciju prevashodno majki i njihove zahtjeve da se nešto pod hitno uradi da bi se zaustavilo da ovaj prijedlog Zakona bude u parlamentu usvojen, odnosno da stupi na snagu- rekla je Mihailović.
U medjuvremenu, iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga potvrđeno da će se 99 odsto korigovati ponuđeno zakonsko rješenje o odsustvu roditelja, te da se neće mijenjati aktuelna norma prema kojoj majke mogu da odsustvuju 365 dana. Ponudiće novinu za očeve - odsustvo dva mjeseca koja će moći da iskoriste do druge godine starosti djeteta. Kako je saopšteno, resorno ministarstvo pregovara sa Evropskom komisijom o korekciji izmjena Zakona o radu.
Mihailović smatra da evropski standardi, a na koje se pozivaju iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog staranja &nbsp;Udruženje Roditelji ne vidi ništa sporno i saglasni su sa normom da se poveća period koji će moći da koriste i očevi, ali to ne znači da skraćenje perioda koji koriste majke.
 
- &nbsp;To jeste preporuka Evropske unije i jeste nešto &nbsp;iz direktive o usklađivanju poslovnih i privatnih obaveza roditelja na šta se Crna Gora obavezala, ali to ne znači da mi ne možemo da idemo i šire i duže, da produžavamo neke stvari, ovo su neki minimumi. Nije baš opravdanje da nas oni na tjeraju i da mi moramo baš to tako. Mi možemo da idemo sa tim minimumom ali da taj period traje duže, odnosno ako pričamo o konkretnom slučaju da 12 mjeseci ostane kao sada, a da se na tih 12 doda još 2 mjeseca koje će moći da koriste očevi do druge godine života djeteta. Računam da ćemo ipak kao država doći do toga da se izmjeni ovaj prijedlog i nije cilj bio da se širi panika nego da se ukaže, mada je ukazano i ranije, u prethodnom periodu. Ipak, nijesu u dovoljnoj mjeri čuli kada su ti apeli im upućeni, da se ovako nešto ne desi, ali neka bude sada ovo prilika da im se poruči i ja mislim da je vrlo jasno konkretno stigao glas od roditelja da je ovo neprihvatljivo i da u skladu sa tim i izmjene prijedlog izmjena Zakona- zaključila je Mihailović.

Mihailović: Roditelji jasno poručili da im je zakonsko rješenje o roditeljskom odsustvu neprihvatljivo i da ga treba mijenjati

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je u svom govoru o stanju nacije da nikada neće dopustiti Iranu da posjeduje nuklearno oružje i obećao da će nastaviti pregovore radi okončanja rata u Ukrajini.
&nbsp;Govoreći skoro sat i 50 minuta, Tramp je iskoristio zajedničku sjednicu Kongresa da prikaže dostignuća svoje administracije kao početak "zlatnog doba", prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
&nbsp;Kako navodi RSE, Tramp je Iran predstavio kao direktnu i stalnu prijetnju, prisjetivši se i američkih vojnih udara na tu zemlju u junu prošle godine.
&nbsp;- Nakon [operacije] Ponoćni čekić, upozoreni su da ne pokušavaju ponovo obnoviti svoj program naoružanja, posebno nuklearno oružje. Ipak, oni ponovo počinju sve ispočetka- rekao je Tramp.
&nbsp;On je kazao da je nejgova preferencija da se taj problem riješi kroz diplomatiju.
&nbsp;- Ali jedno je sigurno: nikada neću dopustiti da najveći svjetski sponzor terorizma, što oni daleko jesu, ima nuklearno oružje. Ne možemo to dopustiti- naveo je Tramp.
&nbsp;Njegove riječi dolaze usred masovnog američkog vojnog raspoređivanja na Bliskom istoku i uoči novih američko-iranskih pregovora zakazanih za 26. februar. Pregovori su primarno usmjereni na iranski nuklearni program, za koji Teheran insistira da je namijenjen u mirnodopske, civilne svrhe, poput proizvodnje električne energije.
&nbsp;Tramp je rekao da njegova administracija "radi veoma naporno" da okonča rat u Ukrajinu, pozivajući se na više mjeseci pregovora koji su prošle sedmice nastavljeni trilateralnim sastancima u Ženevi u Švajcarskoj.
&nbsp;Tramp je dodao da se rat nikada ne bi desio da je on bio predsjednik, i ponovo istakao strašnu ljudsku cijenu sukoba.
&nbsp;- Dvadeset i pet hiljada vojnika umire svakog mjeseca. Zamislite to, 25 &nbsp;vojnika umire mjesečno- rekao je Tramp.
&nbsp;On je pohvalio povećanu proizvodnju nafte i plina, tvrdeći da bi povećanje američke proizvodnje, zajedno s onim što je opisao kao "svijetli novi početak" u Venecueli, pomoglo smanjenju globalnih cijena energije.
&nbsp;Nazvavši Venecuelu "novim prijateljem i partnerom", Tramp je rekao da su SAD osigurale 80 miliona barela nafte nakon svrgavanja dugogodišnjeg venecuelanskog lidera Nikolasa Madura.
&nbsp;Govoreći o trgovini, Tramp je rekao da će carine koje plaćaju strane zemlje na kraju zamijeniti moderan sistem poreza na dohodak i olakšati finansijski teret za Amerikance.

Tag: pravo-glasa