Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju održana je prva akademska beśeda u okviru programa koji su FCJK i Crnogorski PEN centar pokrenuli u spomen na Milenka A. Perovića, dugogodišnjega predśednika UO FCJK i predśednika Crnogorskoga PEN centra. Gostujuće predavanje održao je istoričar prof. dr Srđa Pavlović, koji je akademsku karijeru gradio na Univerzitetu u Alberti (Kanada), na temu „Śećanje nije istorija: pregled modela konstrukcije istorijskog narativa“.
U svom izlaganju Pavlović je problematizovao odnos između śećanja i istorije, polazeći od stava da se istorijska prošlost ne čuva kao nepromjenljiva cjelina, već se uvijek iznova oblikuje u sadašnjosti. Kako je istakao, „istorijska prošlost se bazira na očiglednim nedostacima koji su karakteristični za ljudsko śećanje, zbog čega je svaki pokušaj njenog razumijevanja nužno obilježen selekcijom, interpretacijom i konstrukcijom".
Pavlović je posebno naglasio ulogu naracije u istorijskom istraživanju ali i ukazao na razliku između rekonstrukcije i konstrukcije prošlosti. Pavlović je kazao da istoričari rade s fragmentima i reliktima minulih vremena, te da „rekonstrukcija je, zasigurno, jedan od ciljeva istorijskog istraživanja, ali se ona može kompletirati jedino u procesu konstruisanja“. U tom smislu, istorijska naracija ne predstavlja puko prenošenje činjenica, već složen proces oblikovanja značenja, uslovljen savremenim diskurzima i teorijskim okvirima.
U širem teorijskom kontekstu, predavanje je osvijetlilo rasprave o naučnom statusu istorije, sukob narativnih i strukturalističkih pristupa, kao i doprinos kritičke istoriografije i lingvističkog zaokreta, koji istoriju sagledavaju kao praksu reprezentacije, a ne kao neutralno preslikavanje prošlih događaja.
Ovaj ciklus akademskih beśeda predstavlja trajni podśetnik na intelektualno nasljeđe Milenka A. Perovića, čiji su rad i javno djelovanje bili obilježeni dosljednim zalaganjem za kritičko mišljenje, akademsku slobodu i odgovoran odnos prema kulturi śećanja. Predavanje prof. dr Srđe Pavlovića, tematski i metodološki utemeljeno u preispitivanju načina na koje se prošlost razumije i interpretira, u tom je smislu dostojan početak programa posvećenog Perovićevom imenu i vrijednostima koje je zastupao.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pavlović: Istorijska prošlost nije nepromjenljiva cjelina, uvijek se iznova oblikuje u sadašnjosti

Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) organizuje gostujuće predavanje Rajka Radovića posvećeno odnosu želje, poniženja i vizuelne reprezentacije u filmu.
- Predavanje, zasnovano na psihoanalitičkim i poststrukturalističkim pristupima Lacana, Kristeve, Deleuzea, Barthesa i Oudarta, razmatra kako se trag, slika i identitet prelamaju u singularnim trenucima filmskog iskustva: u onim tačkama đe se afekat, ideologija i vizuelni višak dodiruju sa realnim - saopšteno je sa FCJK.
Na predavanju će biti riječi o tome kako strah, gubitak i erotika proizvode specifične vizuelne konfiguracije koje istovremeno stvaraju značenje i potkopavaju ga.
- Kroz razmatranje Langovog The Big Heat, Buñuelovog Taj mračni predmet želja i Jovanovićevog Mlad i zdrav kao ruža, biće analizirano kako ponavljanje oblikuje sliku kao prostor istovremeno obilježen užitkom i terorom - naveli su na FCJK.
U tom okviru film se, ističu oni, promatra kao prostor u kojem abjekt remeti simbolički poredak, dok predmet želje ostaje nedostižan i konstitutivan, stvarajući događaje koji izmiču opštosti i otvaraju mogućnost singularnosti.
- Cilj predavanja je da pokaže film kao laboratoriju Realnog, mjesto đe se tragovi želje upisuju u samu strukturu slike i đe film ne samo da prikazuje želju nego postaje njen najdublji zapis i svjedočanstvo - dodali su oni.
Predavanje će se održati u Svečanoj sali FCJK sjutra u 12 sati.&nbsp;

Sjutra gostujuće predavanje Rajka Radovića na FCJK o odnosu želje, poniženja i vizuelne reprezentacije u filmu

Crna Gora je danas najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, odlučna da 2026. završi pregovore i dvije godine kasnije zasluženo zauzme svoje mjesto u evropskoj porodici naroda - poručio je predsjednik Jakov Milatović tokom posjete Francuskoj gdje je održao predavanje na prestižnom fakultetu Sciences Po u Parizu.
Na ovom Fakultetu su, kako su naglasili u kabinetu Milatovića, znanje sticali brojni svjetski lideri, uključujući čak šest francuskih predsjednika: Pompidoua, Mitterranda, Chiraca, Sarkozyja, Hollandea i Macrona.
- Predavanje na temu „Evropski integracioni proces: priča Crne Gore“ bilo je prilika da predsjednik Milatović predstavi viziju moderne, odlučne i evropske Crne Gore, koja svojim reformama i posvećenošću pokazuje da je spremna da postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine - naveli su u saopštenju.
Milatović je istakao da evropski put Crne Gore politički cilj, ali još više nacionalni projekat nove generacije, koji ujedinjuje društvo oko zajedničkih vrijednosti, stabilnosti, znanja i napretka.
- Crna Gora, članica NATO-a, koja koristi euro i koja je u potpunosti usklađena sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Naša država dokazuje da može imati veliki evropski uticaj kada ima jasnu viziju i hrabrost da je sprovede. Evropske reforme jesu put razvoja, modernizacije i stvaranja društva jednakih šansi - rekao je predsjednik, predstavljajući četiri moguća scenarija budućeg proširenja EU i naglašavajući da je najbolji ishod onaj u kojem i Unija i kandidati zajednički isporučuju rezultate.
Poseban akcenat stavio je na mlade i značaj obrazovanja.
- Za mlade ljude, Evropska unija znači prilike, znanje i standard. Zato smo pokrenuli EU Akademiju, most između mladih i evropskih institucija, kroz koju će učiti, stvarati i predvoditi promjene. Evropska Crna Gora počinje od njih - naveo je on.
Milatović je zaključio da se evropska Crna Gora ne gradi samo u Briselu, već svakog dana kod kuće, kroz znanje, rad i ideje ljudi koji vjeruju u budućnost zemlje.
- Predavanje predsjednika Milatovića na Sciences Po izazvalo je veliko interesovanje studenata i profesora, potvrđujući da glas Crne Gore sve snažnije odjekuje u evropskim debatama o budućnosti kontinenta - zaključili su u saopštenju.

Milatović: Naša država dokazuje da može imati veliki evropski uticaj kada ima jasnu viziju i hrabrost da je sprovede

Crnogorski književnik mlađe generacije Nikola Nikolić održao je sinoć u Matici crnogorskoj predavanje na temu „Rat u crnogorskoj književnosti“. Njegova prozna djela, posebno roman „Sirene za uzbunu“ i posljednja zbirka priča „Posjecite visoko drveće“ bave se temom oružanih sukoba direktno ili posredno, pa je bilo prirodno iz prve ruke potražiti objašnjenje otkud tolika potreba da se ratovi učine dominantnom temom na prostoru Crne Gore. &nbsp;
Činjenica je, istakao je Nikolić, da je u ljudskom biću duboko pohranjena potreba za oružanim rješavanjem konflikta i da „iskustva teških ratova, prije svega svjetskih, đe se opekla i stradala većina svijeta nijesu uticala pozitivno na civilizaciju.“&nbsp;
– Dakle, civilizacija nije to odbacila kao negativno nasljeđe, nego imamo podatak da je od 1945. godine u mnoštvu međudržavnih, bilateralnih ili građanskih ratova, stradalo više ljudi nego za vrijeme Drugog svjetskog rata, a to je stravičan podatak – rekao je Nikolić.
Književnici su pisali o ratu da bi pokazali, uz pomoć svojih umjetničkih alatki i emocionalnih kopči zašto su ratovi loši i ne bi valjalo da se ponavljaju.&nbsp;
Crna Gora je bila prostor na kome su se uvijek vodili razni ratovi, pa istorija književnog tretiranja ove tematike seže daleko u prošlost. Nikolić je zato presjek započeo narodnom pjesmom koja je, prema njegovim riječima, imala trostruku motivaciju.&nbsp;
– Prvi je želja da se određeni događaj sačuva u kolektivnom sjećanju i da se prenese na buduće generacije. Drugi razlog je bio da ljudi sami sebi pojasne neke stvari jer oni koji žive u nekom teškom istorijskom trenutku često nijesu svjesni veličine, snage i inteziteta tog trenutka, pa su prinuđeni da svoju stvarnost fiksiraju i konzerviraju da bi sebi pojasnili što se desilo. Treća uloga je i te kako konkretna, a to je podizanje morala ljudi u tom trenutku. Kada čujete guslarske pjesme one pogađaju sva čula, pozivaju na borbu, na otpor, mobilišu ljude i u njima bude klicu patriotizma kako bi se mogli boriti protiv, kad je Crna Gora u pitanju, gotovo uvijek jačeg i brojnijeg neprijatelja – rekao je Nikolić.&nbsp;
On je podsjetio na romane „Mojkovačka bitka“ Ćamila Sijarića, „Svadbu“ Mihaila Lalića, „Mrtvo duboko“ Čeda Vukovića i druge te poeziju Mirka Banjevića, Jevrema Brkovića, Radonje Vešovića, Blaža Šćepanovića.
– Ove pjesme danas sve više doživljavam kao neku vrstu poetskih spomenika. Ne mogu da ih posmatram kao konkretnu poeziju jer čitajući ih imate osjećaj da su s takvom žestinom pisane i željom da se decenijama nakon shvati kakva je to borba bila i protiv kakvih neprijatelja – rekao je Nikolić i dodao da pisati o ratu nikad nije suvišno, te da se radi o želji da se ostavi što više svjedočanstava.

Poetski spomenici crnogorskoj borbi

Predavanje pod nazivom „Kulturno-istorijski razvoj Cetinja u XX vijeku“ istoričara Petra Glendže održano je sinoć u Centru za kulturu Prijestonice na Cetinju. U ime organizatora prisutne je pozdravio generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović.
Glendža je na samom početku istakao da 20. vijek smatra jako bitnim i zahvalnim za analizu i posmatranje, posebno što iz njega mogu da se izvedu neki zaključci u vezi sa današnjim statusom Cetinja. Predavanje je koncipirao u tri cjeline koje su postavljene na različitim osnovama kad su u pitanju političke i ideološke osnove. &nbsp;
On je istakao da je od početka 20. vijeka do početka Prvog svjetskog rata Cetinje je dostiglo svoj vrhunac u svakom smislu.
– Cetinje je u to vrijeme Crna Gora u malom, tako da državni razvoj Crne Gore prati razvoj Cetinja. Tu posebno mislim na institucionalni razvoj. Od 1860. do 1910. godine, do gradnje Vladina doma, možemo da pratimo tu liniju i to baš kroz državne projekte počevši od hotela Lokande, Dvora, Đevojačkog instituta, bolnice, apoteke, pošte, zgrade vojnoga stana, Prestolonasljednikova dvora i to je grubo nabrajanje onoga što će Cetinje da prenese u 20. vijek. Kruna ove platforme je gradnja zgrade Vladinoga doma ne samo zato što je to impozatan arhitektonski poduhvat toga doba, već i zbog simbolike i značaja koji ta zgrada ima i u svom i u vremenu nakon toga. U okviru ovoga institucionalnog razvoja neizostavno je pomenuti diplomatske aktivnosti koje se dešavaju na Cetinju i u tom kontekstui imperativ su zgrade pet velikih sila koje su izgrađene od 1899. do 1912. – rekao je Glendža.
Posebno uočljiva promjena je bila u pogledu stambene kulture, a time i kulture življenja.
– Često se postavlja pitanje kako je došlo od kuće prekrivene slamom do kuće Đukanovića koja ima svoj rezervoar za vodu, riješenu tavanicu, plastiku spoljne fasade i sl. i čini se da vrlo često uzimamo zdravo za gotovo. To je bio jedan dugotrajan postupak od gotovo pola vijeka, i njegove korijene u smislu planiranja i razvoja možemo da pratimo od 1870. kada se donosi prvi niz pravila koje će u arhitekturi definisati ono što ćemo iz današnje perspektive nazvati razvojem stambene arhitekture našega grada. Ta prva odluka koja je značila da se zabranjuje natkrivanje novoizgrađenih kuća slamom, a brzo nakon toga odluka da sve kuće u ovome što danas prepoznajemo kao istorijsko jezgro moraju zamijeniti stare slamene krovove novom tehnologijom označiće renesansu u razvoju stambene arhitekture Cetinja – rekao je Glendža i pomenuo, između ostalog, kamene „džade“ koje svi putopisci opisuju kao jako specifične zbog toga što ne zadržavaju ogromne količine padavina po kojima je Cetinje poznato, te pokrivanje Cetinja feralima, uređivanje parkova i sl.
Od 1892. je regulisano vodosnabdijevanje putem vodovoda, 1900. uveden telefon, 1910. se elektrifikuje grad, a već od 1911. i domaćinstva, podsjetio je Glendža.
Drugi period razvoja je međuratno doba. Kraj Prvog svjetskog rata će obilježiti gubitak crnogorske državnosti i nezavisnosti i Cetinje će kao kolijevka te ideje platiti cijenu. Prva reakcija na tu promjenu je bio ustanak, pa otvoreni građanski rat, te gerilske akcije koje su se dešavale kao posljedica nemirenja Crnogoraca sa tim što se desilo i sa državom, i sa dinastijom, i sa crkvom...
Administrativnom promjenom unutar kraljevine 1929. godine dolazi do novoga statusa Cetinja a to je status sjedišta Zetske banovine.
– Sve organizovane i dobro planiranje političke akcije koje su imale za cilj degradiranje Cetinja vođene su iz raznih političkih centara unutar same Crne Gore. Više autora navodi da kad god je došlo do toga trenutka da mora da se prelomi, da je sa najvišega mjesta odlučivano da se ništa ne mijenja. To najviše mjesto je kralj Aleksandar Karađorđević i to zvuči pomalo paradoksalno ako uzmemo u obzir sve ono što se desilo 1918, ako uzmemo u obzir što je uradio svom đedu i crnogorskoj državi, crnogorskoj crkvi u kojoj je kršten... Međutim, vođeni onom sine ira et studio bez dileme moramo konstatovati da Cetinje u tim trenucima ima njegovu podršku da zadrži status sjedišta Zetske banovine – rekao je Glendža. &nbsp;
To nije jedini paradoks, navodi crnogorski istoričar. U periodu velike svjetske ekonomske krize, Cetinje doživljava arhitektonski procvat i iz tog je perioda ostao jedan broj vrlo grandioznih zdanja koja potpisuju vrlo poznati arhitekte tog doba.
Ono što će se desiti poslije 1945. godine je sušta suprotnost od onoga što se očekivalo da će se desiti poslije oslobođenja.
– U kolektivnom sjećanju Cetinja i Cetinjana, blagostanje koje se desilo zahvaljujući industrijalizaciji je bez sumnje prvi utisak kad se pomene ovaj period, međutim ako uzmemo podrobno da analiziramo taj period do industrijalizacije možemo da izvedemo potpuno druge zaključke. Odluka iz 1946. godine na Ustavotvornoj skupštini da Cetinje ostane bez statusa glavnoga grada, a koju je početkom te godine formalno predložio Milovan Đilas, koja je bila pominjana u vrhu socijalističkih partijskih saopštenja, izvještaja i slično, a propagirao je Blažo Jovanović, započeće jedan proces koji je akademik Dušan Martinović poetski nazvao „tugom feniksa“ ili „mirnotopskim degradiranjem Cetinja“. Vrlo eksplicitni statistički podaci iz ovoga perioda govore da to ne može da bude splet po Cetinje nesrećnih okolnosti, jer toliko stvari koje su se desile Cetinju do 1964. godine dok nije pala ta socijalistička paradigma bila je loša namjera spram Cetinja, neka vrsta sukoba s onim Cetinjem s početka 20. vijeka – istakao je Glendža.
Posljednja decenija 20. vijeka je, prema Glendžinim riječima, značajna zbog statusa Prijestonice koji je donešen 1992. godine, ali i zbog demografskog slabljenja koje je počelo propadanjem privrede na nivou cijelog jugoslovenskog procesa.
– Ovaj period ostaje traumatičan kao svjedočanstvo tog lošeg tranzicionog iskustva Cetinja. Statistika pokazuje ogroman odliv stanovništva koji je prouzrokovao starenje populacije, a konačnu efektuaciju smo vidjeli na Popisu iz 2023. koji je pokazao da se Cetinje nalazi u najstarijoj grupi – rekao je Glendža.

Od vrhunca početkom 20. vijeka do grada sa najstarijim stanovništvom na prošlogodišnjem popisu

Skupština Crne Gore, u cilju podizanja svijesti i opšte informisanosti o značaju prevencije i redovnim ljekarskim pregledima, organizuje predavanje namijenjeno široj javnosti povodom Ružičastog oktobra - mjeseca borbe protiv raka dojke.&nbsp;
O ovoj važnoj temi će, u petak u 10 sati, u Plavoj sali, govoriti dr Sanja Lekić, direktorica Instituta za onkologiju.
Iz Skupštine kažu da će tokom Ružičastog oktobra nastojati da realizovanjem brojnih aktivnosti doprinesu podizanju kolektivne svijesti o značaju prevencije u borbi sa ovom opakom bolešću, a tim povodom zgrada parlamenta ranije je simbolično osvijetljena ružičastom bojom.
- Skupština Crne Gore nastoji da, poput brojnih važnih institucija u svijetu, poruku Ružičastog oktobra prenese širokom auditorijumu, ukazujući na važnost preventivnih zdravstvenih pregleda i neophodnost rane dijagnoze kao najvažnijim pretpostavkama uspješnog liječenja ove najčešće dijagnostikovane maligne bolesti - poručeno je u saopštenju.
Predavanje će se moći pratiti uživo na Parlamentarnom kanalu.

Doktorka Lekić sjutra u Skupštini o značaju prevencije u borbi sa rakom dojke

Košarkaši SC Derbija poraženi su večeras u Splitu od istoimenog hrvatskog tima nakon produžetka 102:94, u utakmici 16. kola A grupe Admiralbet ABA lige.
Utakmica je u regularnom toku završena neriješeno 85:85.
Podgorički sastav upisao je 12. poraz i propustio dobru šansu da naprave korak ka opstanku.
Split je i u regularnom toku bio bliži trijumfu, imao je prednost od 19 poena u drugoj, a 16 poena u trećoj četvrtini.
Odličan posljednji dio meča vratio ih je u život i doveo u situaciju da sanjaju veliki preokret.
Uspjeli su da izbore produžetak, u kojem je domaćin bio bolji.
Najefikasniji u podgoričkom timu bio je Aleksa Ilić sa 31 poenom, a imao je i 11 skokova.
Darijus Džonson je ubacio 16, Matic Rebec 12, a Mateo Drežnjak 11 poena.
Kod Splićana istakao se Antonio Jordano sa 32 pogotka.

SC Derbi nakon produžetka poražen u Splitu

Poslanik DPS Ivan Vuković zatražio je reakciju policije, nakon što su mu na društvenim mrežama upućene prijetnje.
- "Ništa roba" i "lupež" su, valjda, uvrede koje neko ko se bavi politikom ima obavezu da istrpi pa, makar, prethodno prosto čestitao zatvaranje poglavlja u pregovorima s EU. 'Stasao za gepek' nisam baš siguran - kazao je Vuković u objavi.
Vuković je dodao i da bi bio zahvalan ukoliko bi policija reagovala.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2015901357186723995%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2015901357186723995%7Ctwgr%5Ed9cfeb85e6e3a3bd193bf2bbb790d40e846f5f18%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: "Ništa roba" i "lupež" uvrede su koje moram istrpiti, "stasao za gepek" nijesam siguran

Rukometaši Danske prvi su polufinalisti Evropskog prvenstva.
Danska je večeras u Herningu, u trećem kolu glavne runde, pobijedila Njemačku 31:26 i kolo prije takmičenja u grupi osigurala plasman među četiri najbolja tima.
Obje selekcije uoči posljednjeg kola imaju po šest bodova.
Šansu da napravi odlučujući korak propustila je Francuska, koja je u trećem kolu prve grupe poražena od Španije 26:22.
Bez pobjednika završen je duel Portugala i Norveške 35:35 i tim remijem obje selekcije i definitivno ostale su bez šansi za polufinale.
Sjutra su na programu mečevi trećeg kola druge grupe. Sastaće se: Švajcarska - Island (15.30), Slovenija - Hrvatska (18.00) i Švedska - Mađarska (20.30).

Danska prvi polufinalista EP

Sve je počelo jako loše i pogrešno. I, ja odmah na startu želim svaku ženu da ohrabrim i da zamolim da se oslobodimo te teorije da smo mi dame i gospođe, i mi ćemo biti dame i gospođe i prećutaćemo kada nas neko napadne, kazala je za Web televiziju <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/politika/uskoro-na-portalu-dan-intervju-sa-mirjanom-pajkovic-5334686">Dana </a>Mirjana Pajković, bivša direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinska prava.
Ona kaže da je ona tu napravila prvu grešku i da je to ono što najviše zamjera sebi.
– Jer kada sam sam ja bila izložena onom ekstremnom nasilju koje sam objavila na društvenim mrežama gdje je meni prvi čovjek uz predsjednika države, prvi nekadašnji čovjek ANB, vrlo uporno i dugotrajno u toku cijelog razgovora rekao da mi neće biti mjesta i života i Crnoj Gori, da će moj šef vidjeti nešto što mene kompromituje, gdje mi jasno i direktno priprijetio da za mene ima kompromitujući materijal zašto sam ja to u tom trenutku prećutala. On je to meni rekao lično nakon što sam ja odbila da postupim onako kako je on on mene tražio. Ja moram ovdje kao pravnica da kažem da naši zakoni nijesu toliko savremeni, da su zločini savremeniji od zakonskih uredbi. Primjera radi kada vas neko ucjenjuje. Neko moćniji će vam tražiti neku uslugu, neko ponašanje koje vi u tom trenutku ne želite, a ako to odbijete da učinite nekom ko je oličenje najvećeg državnog autoriteta. Vas neće neko fizički udariti, ovo je 21. vijek, ali vam hoće vrlo jasno uništavati život po svim osnovama. On mi je dao do znanja to u razgovoru. Ja sam i željela da odbijem susret sa njim. Pozivam sve državne funcionere, moćnike, da vode računa kako razgovaraju sa običnim građanima. Morate da razumijete da neko ko je bitna figiura u bezbjednosnom sektoru priprijeti da će vam kada-tad nanijeti štetu zbog toga što ga nijeste ispoštavali, da li je moj osjećaj straha nerealan. On je utemeljen. Nijesam u tom trenutku svjesna sadržine materijala kojim mi je prijetio. Želim da javnost razumije da svi imamo neku privatnost koju ne želimo da nam se vidi. Znala sam da ima, i kroz neka ranija iskustva sa njim da on sa pozicije moći koju je imao prosto jeste na izvoru informacija – kazala je Pajković.

Pajković: Bila sam izložena ekstremnom nasilju

Sport

Rakčević: Odbrana bila ispod nivoa, treba nam selektor koji poznaje mentalitet igrača

Kolumne

Taoci mita, sluge fantazije

Hronika

GOLUBOVIĆ: Pokušali su od mene da naprave svjedoka saradnika što ja nijesam, niti ću ikada biti

Politika

Živković: Artikulisati crnogorski interes i dogovore graditi unutar države, nijesmo saglasni sa izdašnom donacijom za SPC, ali vjerujemo u započeto partnerstvo u Budvi

Tag: predavanje