Agencija za nacionalnu bezbjednost, koja je u mandatu sve tri proruske i prosrpske vlade nakon izbora 2020. godine postala servis ruskih i srpskih službi, opet je na žestokom udaru njihovih agentura čiji je primarni cilj da se spriječi ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, zbog čega je u tajnoj proceduri urađen Prijedlog Zakona o ANB koji se kosi sa evropskim standardima i brutalno atakuje na ljudska prava, međunarodne konvencije i Ustav Crne Gore, a čiji je cilj onemogućavanje zatvaranja Poglavlja 23 - pravosuđe i temeljna prava. Vlada Milojka Spajića krajem prošle sedmice na elektronskoj sjednici usvojila je ovaj dokument i u skraćenoj proceduri ga dostavila Skupštini na usvajanje. Međutim, uslijedile su žestoke reakcije eksperata i civilnog društva, a oglasili su se i iz Evropske komisije sa ozbiljnim upozorenjem Spajićevoj vladi da ne ugrožava evropski put Crne Gore. Burno je reagovala i opozicija, što Spajiću ne bi bio nikakav problem, ali pritisnut, primarno reakcijom Evrospke komisije, preksinoć je sazvao elektronsku sjednicu na kojoj su usvojeni amandmani na Prijedlog Zakona o ANB i opet dostavljeni Skupštini. Odbor za bezbjednost i odbranu usvojio je juče akt većinom glasova, ne obazirući se na protivljenje opozicije, ali i novi poziv civilnog sektora da se dokument povuče iz skupštinske procedure dok se o njemu ne izjasni Evropska komisija. Zakon se već danas može naći na plenumu i biti usvojen, što i jeste cilj proruske i prosrpske parlamentarne većine. Njihova namjera je da se definitivno obračunaju sa operativcima i službenicima koji su odbili da služe ruskim i srpskim interesima i pošalju ih kući. Takvih je oko 100, koje, predloženim zakonom, direktor može penzionisati, a onda angažovati podobne. Aktuelni direktor ANB Ivica Janović, kako kažu naši sagovornici iz tajne službe, planira da novom sistematizacijom, koja je već završena, izbaci 100 operativaca i uposli nove službenike. - Poslaće kući, listom iskusne operativce, koji su odmah poslije avgustovskih promjena 2020. godine marginalizovani. A provjere za nove službenike radiće aktuelni menadžmet sastavljen primarno od „preletača“, koji su pristali da služe i (Dejanu) Vukšiću i (Borisu) Miliću, a sada Janoviću. Osnov otpuštanja operativaca će biti taj da direktor, prema predloženim izmjenama Zakona, može i da penzioniše službenika „u interesu službe“, a koji ima 30 godina radnog staža?! Proizilazi da je njegovo diskreciono pravo iznad sistemskih zakona koji tretiraju pitanja penzionisanja. S obzirom na to da operativci imaju beneficirani radni staž proizilazi da se mogu riješiti svakog službenika koji im nije po volji, a koji ima 15 godina efektivnog radnog staža u ovoj službi - objašnjavaju naši sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730220748_df08a615899c3df5ad9b6a1fd964908637b18cefb5a2da42dbc79b1849b6a427.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730220748_df08a615899c3df5ad9b6a1fd964908637b18cefb5a2da42dbc79b1849b6a427" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="ANB"> <figcaption>POD PATRONATOM RUSKIH I SRPSKIH SLUŽBI: Agencija za nacionalnu bezbjednost</figcaption> </figure>  Novim zakonom je precizirano i da se „radni odnos u Agenciji može zasnovati bez javnog oglašavanja. Radna mjesta koja se popunjavaju bez javnog oglašavanja utvrđuju se aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji službeničkih mjesta u Agenciji. Odluku o zasnivanju radnog odnosa u Agenciji donosi direktor Agencije“. Sistematizacija je, kako kažu naši sagovornici, već gotova i samo se čeka da zakon prođe u Skupštini. Kategorični su da je ovo završni udarac ruskih i srpskih službi na ANB. - Suština je angažovanje ljudi koji će služiti interesima Rusije i Srbije. Janović i aktuelna Vlada tako su pokazali pravo lice - kao i lider proruske i prosrpske većine u Crnoj Gori, predsjednik Skupštine Andrija Mandić, deklarativno se zalažu za evropski put naše zemlje, a suštinski sve rade da Crna Gora ne uđe u Evropsku uniju - upozoravaju izvori Portala ETV iz ANB.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730220748_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250730220748_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Ivica Janović"> <figcaption>ŠIROKA OVLAŠĆENJA: Ivica Janović</figcaption> </figure>  Iz Evropske komisije prije dva dana, 29. jula, na upit Vijesti, poručili su da Vlada treba da im pojasni izmjene Zakona o ANB i omogući im temeljnu analizu prije nego nastavi dalju proceduru. Portparol Evropske komisije Gijom Mersije rekao je Vijestima da pažljivo prate razvoj situacije u sektoru bezbjednosti, uključujući i predložene izmjene Zakona o ANB, te da su zabilježili zabrinutost organizacija civilnog društva i da EU očekuje da Crna Gora pruži odgovarajuća pojašnjenja u vezi sa svrhom i obimom predloženih zakonodavnih izmjena. Mersije je istakao i da se posebno očekuje da Crna Gora - kao država kandidatkinja za članstvo u EU „dosljedno poštuje i garantuje primjenu demokratskih principa, osnovnih prava i načela podjele vlasti, koji predstavljaju ključne elemente procesa pristupanja EU“. Spajić se oglušio o poruke Mersijea i preksinoć je Vlada amandmanski dopunila prijedlog zakona, uglavnom sa kozmetičkim izmjenama, i opet ga dostavila Skupštini. U proteklih skoro pet godina Agencija je svega četiri mjeseca (2022) bila van kontrole ruskih i srpskih službi, u mandatu Sava Kentere, koji je bio iznuđeni izbor tadašnjeg mandatara potom i premijera Dritana Abazovića, kojim su ga uslovili zapadni partneri, kao i smjenom dotadašnjeg direktora Dejana Vukšića. Vukšić je danas savjetnik za bezbjednost predsjednika države Jakova Milatovića.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić „u kolu“ kočničara evropskog puta Crne Gore

Nevladine organizacije (NVO) Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za ženska prava (CŽP) zatražile su od premijera Milojka Spajića hitno povlačenje iz procedure Predloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB). 
 
Iz tri NVO su, u pismu upućenom Spajiću, tražili povlačenje Predloga zakona radi usklađivanja sa Ustavom i međunarodnim standardima. 
 
U pismu se, kako je saopšteno iz HRA, kritikuje činjenica da o predloženim rješenjima nije sprovedena javna rasprava, kao i to što nije izvršeno usaglašavanje Predloga zakona sa Ustavom i međunarodnim garancijama ljudskih prava. 
 
Kako su upozorili iz NVO, Predlog zakona daje ovlašćenja ANB-u da bez ikakvog nadzora pristupa bazama podataka državnih organa i organa lokalne samouprave, pravnih lica i „drugih subjekata“. 
 
- Čime je zaštita ličnih podataka ostavljena na volju službenika državne bezbjednosti, kao u nekoj orvelovskoj državi- kazali su iz NVO. 
 
Kako su dodali, iako je u aprilu Komitet za ljudska prava izrazio očekivanje da Crna Gora novim zakonom o ANB-u obezbijedi garanciju u vidu sudskog odobrenja za pristup bazama podataka koje vode državni organi, ali i pravna lica poput banaka ili NVO. 
 
Iz NVO su istakli da aktuelni Predlog zakona ne sadrži tu garanciju. 
 
- Predlogom zakona se predlaže i ovlašćenje ANB da bez odobrenja suda tajno prikuplja podatke o elektronskoj komunikaciji korisnika, koja sadrži podatke o saobraćaju i lokacijama, kao i podatke o neuspješnom uspostavljanju elektronske komunikacije- naveli su iz NVO. 
 
Oni su podsjetili da je Ustavni sud još 2014. godine proglasio neustavnim, ukinuvši nekadašnji član čl. 257, st. 2 Zakonika o krivičnom postupku (ZKP). 
 
- Uvođenje ovakvog ovlašćenja degradira postojeće garancije zakona- naglasili su predstavnici tri NVO. 
 
Oni su dodali da je Predlogom zakona predviđeno i ovlašćenje ANB da bez sudske kontrole prikuplja podatke pregledom informaciono-komunikacionih sistema državnih organa, organa državne uprave, lokalne samouprave, lokalne uprave i pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja. 
 
- I ova mjera ugrožava pravo na privatnost jer omogućava ANB da bez sudskog nadzora pregleda sve elektronske evidencije, uključujući one koje sadrže osjetljive podatke, kao što su zdravstveni kartoni, podaci o socijalnoj zaštiti, poreski i finansijski podaci, informacije o dječjoj zaštiti i druge podatke iz nadležnosti organa državne uprave i lokalne samouprave- istakli su iz NVO. 
 
Kako su pojasnili, Ustavom je garantovano pravo na zaštitu ličnih podataka, a propisano je i da svako ima pravo da bude upoznat sa podacima koji su o njemu prikupljeni, kao i pravo na sudsku zaštitu u slučaju njihove zloupotrebe. 
 
- Bez sudskog nadzora sprovođenja ovakve mjere, ostvarivanje ovih ustavnih prava praktično nije moguće- kazali su iz NVO. 
 
Oni su ukazali na to da je Predlog zakona o ANB-u po hitnom postupku upućen u skupštinsku proceduru i da je već u utorak na dnevnom redu nadležnih odbora. 
 
- Naše organizacije će o problematičnim rješenjima iz Predloga zakona obavijestiti i međunarodne organizacije koje nadziru stanje ljudskih prava u državi- zaključuje se u saopštenju NVO.

Portal ETV

HRA, CGO i CŽP pisale Spajiću: Povucite Prijedlog zakona o ANB-u do usklađivanja sa Ustavom i međunarodnim standardima

Odbornik SDP-a u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić ocijenio je da je smjena direktorice Fonda za inovacije najnoviji i najjasniji pokazatelj da aktuelna Vlada i parlamentarna većina nemaju namjeru da štite profesionalizam, stručnost i integritet institucija.
– Umjesto da priznaju i nagrade izvanredne rezultate, međunarodno priznate programe i besprekoran rad, vlast se odlučila za instrumentalizaciju Odbora kako bi na čelo Fonda postavila politički podobnu i poslušnu osobu – istakao je Lisičić.
On smatra da ovakav potez šalje, kako navodi, „brutalno jasnu poruku – znanje i predan rad ne znače ništa ako nijeste dio njihove političke mašinerije“.
– To je razorna i opasna praksa koja direktno urušava temelje institucija i gura Crnu Goru unazad, pravo u blato partijskog eksperimentisanja i zadovoljavanja privatnih interesa. Gospođa Femić-Radulović je tokom svog četvorogodišnjeg mandata izgradila gotovo besprekornu instituciju, prepoznatu i cijenjenu u zemlji i inostranstvu. Umjesto da takav rad postane obavezujući standard, Vlada ga cinično kažnjava – poručio je Lisičić.
Naglašava da ovo „nije reforma, već političko pokoravanje institucija“.
– Institucije ne smiju i neće biti partijski plijen. Nećemo ćutati i mirno posmatrati dok se dokazani i kvalitetni ljudi sklanjaju samo da bi se otvorilo mjesto za političke klimoglavce – naveo je odbornik SDP-a.
Crnoj Gori, dodaje Lisičić, nijesu potrebni kadrovi po diktatu moći, već ljudi sa znanjem, integritetom i hrabrošću da rade u interesu svih građana.
– Gospođa Femić-Radulović je taj standard postavila – kako na Ekonomskom fakultetu, što mogu potvrditi svi njeni bivši studenti, tako i u Fondu za inovacije. Nažalost, ova Vlada svakim potezom dokazuje da takve ljude jednostavno ne želi – zaključio je Lisičić.

Lisičić: Vlada ne sprovodi reformu, već političko pokoravanje institucija – smjena Femić-Radulović je dokaz toga

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Mladi crnogorski pijanista i stipendista Fondacije Miloš Karadaglić, Simo Šišević, nastupio je 18. i 20. novembra u Centru za kulturu Berane i Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju.
Šišević se beranskoj i cetinjskoj publici predstavio djelima Franca Šuberta (Mađarska melodija), Nikolaja Karloviča Metnera (Bajka op. 26, br. 3), Bele Bartoka (Rumunski ples op. 8, br. 1), Vasilija Mokranjca (Tema i varijacije), Manuela de Falje (Obredni ples vatre iz baleta – Ljubav čarobnica), Federika Mompoua (Pjesma i igra br. 8, 6 i 3), Isaka Albeniza (Tango u aranžmanu Leopolda Godovskog) i Ferenca Lista (Poloneza br. 2).
Program koji je Šišević izveo pažljivo je koncipiran oko ideje folklora kao univerzalnog izvorišta čiji se odjeci prepoznaju u različitim muzičkim tradicijama. Iako pripadaju različitim estetikama i kulturnim prostorima, djela ujedinjuje oslanjanje na narodne motive – od španskog, preko rumunskog i mađarskog folklora, do slovenskih muzičkih idioma.
Kroz interpretaciju koja spaja mladalačku svježinu i tehničku zrelost, Šišević je publici pokazao na koji način kompozitori iz različitih kulturnih sredina unose duh narodne muzike u klasičnu formu, stvarajući harmoničan muzički dijalog tradicije i klasičnog izraza. Upravo ta veza dala je koncertima posebnu toplinu i dodatno naglasila Šiševićevu umjetničku radoznalost.
Koncerti su organizovani u saradnji sa Fondacijom Miloš Karadaglić, koja je Šiševiću dodijelila stipendiju za školovanje iz oblasti klasične muzike na međunarodnom konkursu Fondacije za 2024/2025. godinu, realizovanom u saradnji sa partnerima Adriatic Marinas (Porto Montenegro), One Crna Gora i Elektroprivredom Crne Gore.
Šišević, kako je kazao, nosi divne utiske sa svojih prvih nastupa u Beranama i na Cetinju, te iako je u oba grada izvodio isti repertoar, različiti ambijenti i energija publike učinili su da svaki koncert djeluje jedinstveno.
– Prisutni su reagovali odlično, što je najvažnije za mene kao umjetnika. Bez lažne skromnosti, vjerujem da sam uspio u namjeri da doprem do srca publike i to mi je najveća sreća – divna lica koja sam vidio nakon koncerta. Želio bih da izrazim svoju zahvalnost na podršci koju dobijam od Fondacije. Svjestan sam da je ta podrška neizmjerna i zaista mi je drago što sam dio zajednice mladih umjetnika koji su njeni stipendisti – naveo je.
Direktorica Centra za kulturu Berane Tamara Kenjić istakla je da je ponosna što je ta ustanova kulture, ali i grad Berane, mjesto gdje mladi umjetnici dobijaju svoju šansu.
– Veliko nam je zadovoljstvo što smo imali priliku da ugostimo Sima Šiševića, mladog pijanistu koji već sada zauzima posebno mjesto na muzičkoj sceni Crne Gore. Zahvalni smo i Fondaciji Miloš Karadaglić na saradnji, kao i njihovoj posvećenosti razvoju mladih umjetnika. Uvjereni smo da zajedničkim naporima doprinosimo unapređenju kulturne ponude i stvaramo nove prilike za mlade muzičare – poručila je.
Direktor Zetskog doma Luka Radović rekao je da Šiševićev nastup predstavlja kontinuitet saradnje te kulturne ustanove i Fondacije Miloš Karadaglić, ali i potvrdu njihove zajedničke posvećenosti razvoju i afirmaciji muzičke umjetnosti.
– Ovaj program dodatno učvršćuje partnerstvo dvije institucije koje svojim djelovanjem podižu standard kulturne ponude u Crnoj Gori. Koncert je donio pažljivo odabran repertoar koji ističe Šiševićevu virtuoznost – kombinaciju klasičnih djela i savremenih kompozicija koje naglašavaju interpretativnu širinu mladog umjetnika – dodao je Radović.
Iz Fondacije Miloš Karadaglić izrazili su veliko zadovoljstvo nastupima njihovog stipendiste i istakli da je Šišević još jednom potvrdio da Crna Gora ima izuzetnog mladog umjetnika na kojeg može biti ponosna.
– Simo je umjetnik koji u interpretaciji spaja promišljen intelektualni pristup sa prirodnim emotivnim doživljajem muzike. Taj sklad mu omogućava da i složen muzički materijal prenese publici jasno, muzikalno i sa senzibilitetom karakterističnim za istinski nadarene mlade talente – poručili su iz Fondacije.
Iz Fondacije su naglasili da je jedna od njihovih aktivnosti i povezivanje mladih stipendista sa ustanovama kulture i kulturnim djelatnicima u Crnoj Gori, posebno na početku njihovih karijera.
– Zato nam je bilo naročito zadovoljstvo da sarađujemo sa Centrom za kulturu Berane i Zetskim domom. Vjerujemo da ovakvi susreti otvaraju nove prilike i grade stabilnu mrežu podrške mladim umjetnicima. Naša namjera je da ovu saradnju nastavimo i širimo i u godinama koje su pred nama – poručili su iz Fondacije.

Folklor kao nit koja prožima Šiševićev repertoar

Maskirana lica napala su juče topovskim udarima i dimnim bombama učenike Sportske gimnazije u Beogradu. Đaci su napad prijavili policiji koja je izašla na teren, ali napadači, kako navode, nisu pronađeni niti procesuirani.
- Učenike Sportske gimnazije juče, oko četiri sata poslijepodne, dva maskirana lica gađala su topovskim udarima i dimnim bombama u dva navrata. Za učenike Sportske gimnazije poražavajuće je da živimo u društvu gdje je normalno vršiti agresiju nad srednjoškolcima među kojima su i maloljetna lica - naveli su učenici u saopštenju.
Učenici su za portal N1 naveli da je napad prijavljen policiji neposredno nakon što se dogodio, nakon čega su na teren izašli policijski službenici koji su razgovarali sa direktorkom škole.
Napad je izazvao uznemirenje učenika i njihovih roditelja, a đaci Sportske gimnazije se nadaju da će "sistem provokatore i kriminalce pronaći i za njih naći odgovarajuću kaznu".
- Za sada dva maskirana lica koja su napala skoro 400 učenika Sportske gimnazije, nisu pronađena i procesuirana - navode u saopštenju, prenosi N1.
Đaci su poručili i da će plenum Sportske gimnazije nastaviti da zasjeda, te da je ovaj napad idealan je prikaz onoga protiv čega mladi ljudi danas treba da se bore.
- Mi ne želimo da učestvujemo u politici, niti nas zanima nijedna stranka, već nas zanima način na koji možemo ovo društvo da dovedemo do odgovarajuće reakcije na ovakav čin mržnje prema budućnosti našeg naroda - naveli su učenici Sportske gimnazije u saopštenju.

Maskirana lica napala učenike Sportske gimnazije u Beogradu topovskim udarima i dimnim bombama

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Knežević bez formalnog obrazloženja pokrenuo smjenu Mile Vuković nakon epizode „Perspektive“ uoči utakmice sa Hrvatskom

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.