Agencija za nacionalnu bezbjednost, koja je u mandatu sve tri proruske i prosrpske vlade nakon izbora 2020. godine postala servis ruskih i srpskih službi, opet je na žestokom udaru njihovih agentura čiji je primarni cilj da se spriječi ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, zbog čega je u tajnoj proceduri urađen Prijedlog Zakona o ANB koji se kosi sa evropskim standardima i brutalno atakuje na ljudska prava, međunarodne konvencije i Ustav Crne Gore, a čiji je cilj onemogućavanje zatvaranja Poglavlja 23 - pravosuđe i temeljna prava. Vlada Milojka Spajića krajem prošle sedmice na elektronskoj sjednici usvojila je ovaj dokument i u skraćenoj proceduri ga dostavila Skupštini na usvajanje. Međutim, uslijedile su žestoke reakcije eksperata i civilnog društva, a oglasili su se i iz Evropske komisije sa ozbiljnim upozorenjem Spajićevoj vladi da ne ugrožava evropski put Crne Gore. Burno je reagovala i opozicija, što Spajiću ne bi bio nikakav problem, ali pritisnut, primarno reakcijom Evrospke komisije, preksinoć je sazvao elektronsku sjednicu na kojoj su usvojeni amandmani na Prijedlog Zakona o ANB i opet dostavljeni Skupštini. Odbor za bezbjednost i odbranu usvojio je juče akt većinom glasova, ne obazirući se na protivljenje opozicije, ali i novi poziv civilnog sektora da se dokument povuče iz skupštinske procedure dok se o njemu ne izjasni Evropska komisija. Zakon se već danas može naći na plenumu i biti usvojen, što i jeste cilj proruske i prosrpske parlamentarne većine. Njihova namjera je da se definitivno obračunaju sa operativcima i službenicima koji su odbili da služe ruskim i srpskim interesima i pošalju ih kući. Takvih je oko 100, koje, predloženim zakonom, direktor može penzionisati, a onda angažovati podobne. Aktuelni direktor ANB Ivica Janović, kako kažu naši sagovornici iz tajne službe, planira da novom sistematizacijom, koja je već završena, izbaci 100 operativaca i uposli nove službenike. - Poslaće kući, listom iskusne operativce, koji su odmah poslije avgustovskih promjena 2020. godine marginalizovani. A provjere za nove službenike radiće aktuelni menadžmet sastavljen primarno od „preletača“, koji su pristali da služe i (Dejanu) Vukšiću i (Borisu) Miliću, a sada Janoviću. Osnov otpuštanja operativaca će biti taj da direktor, prema predloženim izmjenama Zakona, može i da penzioniše službenika „u interesu službe“, a koji ima 30 godina radnog staža?! Proizilazi da je njegovo diskreciono pravo iznad sistemskih zakona koji tretiraju pitanja penzionisanja. S obzirom na to da operativci imaju beneficirani radni staž proizilazi da se mogu riješiti svakog službenika koji im nije po volji, a koji ima 15 godina efektivnog radnog staža u ovoj službi - objašnjavaju naši sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730220748_df08a615899c3df5ad9b6a1fd964908637b18cefb5a2da42dbc79b1849b6a427.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730220748_df08a615899c3df5ad9b6a1fd964908637b18cefb5a2da42dbc79b1849b6a427" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="ANB"> <figcaption>POD PATRONATOM RUSKIH I SRPSKIH SLUŽBI: Agencija za nacionalnu bezbjednost</figcaption> </figure>  Novim zakonom je precizirano i da se „radni odnos u Agenciji može zasnovati bez javnog oglašavanja. Radna mjesta koja se popunjavaju bez javnog oglašavanja utvrđuju se aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji službeničkih mjesta u Agenciji. Odluku o zasnivanju radnog odnosa u Agenciji donosi direktor Agencije“. Sistematizacija je, kako kažu naši sagovornici, već gotova i samo se čeka da zakon prođe u Skupštini. Kategorični su da je ovo završni udarac ruskih i srpskih službi na ANB. - Suština je angažovanje ljudi koji će služiti interesima Rusije i Srbije. Janović i aktuelna Vlada tako su pokazali pravo lice - kao i lider proruske i prosrpske većine u Crnoj Gori, predsjednik Skupštine Andrija Mandić, deklarativno se zalažu za evropski put naše zemlje, a suštinski sve rade da Crna Gora ne uđe u Evropsku uniju - upozoravaju izvori Portala ETV iz ANB.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730220748_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250730220748_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Ivica Janović"> <figcaption>ŠIROKA OVLAŠĆENJA: Ivica Janović</figcaption> </figure>  Iz Evropske komisije prije dva dana, 29. jula, na upit Vijesti, poručili su da Vlada treba da im pojasni izmjene Zakona o ANB i omogući im temeljnu analizu prije nego nastavi dalju proceduru. Portparol Evropske komisije Gijom Mersije rekao je Vijestima da pažljivo prate razvoj situacije u sektoru bezbjednosti, uključujući i predložene izmjene Zakona o ANB, te da su zabilježili zabrinutost organizacija civilnog društva i da EU očekuje da Crna Gora pruži odgovarajuća pojašnjenja u vezi sa svrhom i obimom predloženih zakonodavnih izmjena. Mersije je istakao i da se posebno očekuje da Crna Gora - kao država kandidatkinja za članstvo u EU „dosljedno poštuje i garantuje primjenu demokratskih principa, osnovnih prava i načela podjele vlasti, koji predstavljaju ključne elemente procesa pristupanja EU“. Spajić se oglušio o poruke Mersijea i preksinoć je Vlada amandmanski dopunila prijedlog zakona, uglavnom sa kozmetičkim izmjenama, i opet ga dostavila Skupštini. U proteklih skoro pet godina Agencija je svega četiri mjeseca (2022) bila van kontrole ruskih i srpskih službi, u mandatu Sava Kentere, koji je bio iznuđeni izbor tadašnjeg mandatara potom i premijera Dritana Abazovića, kojim su ga uslovili zapadni partneri, kao i smjenom dotadašnjeg direktora Dejana Vukšića. Vukšić je danas savjetnik za bezbjednost predsjednika države Jakova Milatovića.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić „u kolu“ kočničara evropskog puta Crne Gore

Nevladine organizacije (NVO) Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za ženska prava (CŽP) zatražile su od premijera Milojka Spajića hitno povlačenje iz procedure Predloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB). 
 
Iz tri NVO su, u pismu upućenom Spajiću, tražili povlačenje Predloga zakona radi usklađivanja sa Ustavom i međunarodnim standardima. 
 
U pismu se, kako je saopšteno iz HRA, kritikuje činjenica da o predloženim rješenjima nije sprovedena javna rasprava, kao i to što nije izvršeno usaglašavanje Predloga zakona sa Ustavom i međunarodnim garancijama ljudskih prava. 
 
Kako su upozorili iz NVO, Predlog zakona daje ovlašćenja ANB-u da bez ikakvog nadzora pristupa bazama podataka državnih organa i organa lokalne samouprave, pravnih lica i „drugih subjekata“. 
 
- Čime je zaštita ličnih podataka ostavljena na volju službenika državne bezbjednosti, kao u nekoj orvelovskoj državi- kazali su iz NVO. 
 
Kako su dodali, iako je u aprilu Komitet za ljudska prava izrazio očekivanje da Crna Gora novim zakonom o ANB-u obezbijedi garanciju u vidu sudskog odobrenja za pristup bazama podataka koje vode državni organi, ali i pravna lica poput banaka ili NVO. 
 
Iz NVO su istakli da aktuelni Predlog zakona ne sadrži tu garanciju. 
 
- Predlogom zakona se predlaže i ovlašćenje ANB da bez odobrenja suda tajno prikuplja podatke o elektronskoj komunikaciji korisnika, koja sadrži podatke o saobraćaju i lokacijama, kao i podatke o neuspješnom uspostavljanju elektronske komunikacije- naveli su iz NVO. 
 
Oni su podsjetili da je Ustavni sud još 2014. godine proglasio neustavnim, ukinuvši nekadašnji član čl. 257, st. 2 Zakonika o krivičnom postupku (ZKP). 
 
- Uvođenje ovakvog ovlašćenja degradira postojeće garancije zakona- naglasili su predstavnici tri NVO. 
 
Oni su dodali da je Predlogom zakona predviđeno i ovlašćenje ANB da bez sudske kontrole prikuplja podatke pregledom informaciono-komunikacionih sistema državnih organa, organa državne uprave, lokalne samouprave, lokalne uprave i pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja. 
 
- I ova mjera ugrožava pravo na privatnost jer omogućava ANB da bez sudskog nadzora pregleda sve elektronske evidencije, uključujući one koje sadrže osjetljive podatke, kao što su zdravstveni kartoni, podaci o socijalnoj zaštiti, poreski i finansijski podaci, informacije o dječjoj zaštiti i druge podatke iz nadležnosti organa državne uprave i lokalne samouprave- istakli su iz NVO. 
 
Kako su pojasnili, Ustavom je garantovano pravo na zaštitu ličnih podataka, a propisano je i da svako ima pravo da bude upoznat sa podacima koji su o njemu prikupljeni, kao i pravo na sudsku zaštitu u slučaju njihove zloupotrebe. 
 
- Bez sudskog nadzora sprovođenja ovakve mjere, ostvarivanje ovih ustavnih prava praktično nije moguće- kazali su iz NVO. 
 
Oni su ukazali na to da je Predlog zakona o ANB-u po hitnom postupku upućen u skupštinsku proceduru i da je već u utorak na dnevnom redu nadležnih odbora. 
 
- Naše organizacije će o problematičnim rješenjima iz Predloga zakona obavijestiti i međunarodne organizacije koje nadziru stanje ljudskih prava u državi- zaključuje se u saopštenju NVO.

Portal ETV

HRA, CGO i CŽP pisale Spajiću: Povucite Prijedlog zakona o ANB-u do usklađivanja sa Ustavom i međunarodnim standardima

Stotine ljudi učestvovalo je u protestima u švedskoj prijestolnici Stokholmu, izražavajući nezadovoljstvo zbog američke vojne akcije u Venecueli i obnovljenih izraelskih napada na Pojas Gaze, javlja Anadolu.&nbsp;
Protest je održan na trgu Odenplan, a organizovale su ga brojne organizacije civilnog društva. Učesnici su optužili Izrael za kršenje primirja koje je stupilo na snagu 10. oktobra 2025. godine, nakon što su ponovo započeti napadi na Gazu.&nbsp;
Takođe su kritikovali Sjedinjene Američke Države zbog vojne intervencije u Venecueli i pritvaranja predsjednika Nikolasa Madura i njegove supruge Silie Flores. Demonstranti su pozvali Izrael da zaustavi vojne operacije u Gazi i zatražili oslobađanje Madura i njegove supruge.&nbsp;
Govoreći za Anadolu, švedska aktivistkinja Sigrun Meder rekla je da je cilj protesta osuditi, kako je navela, genocidne postupke Izraela u Gazi, ali i nezakonito pritvaranje venecuelanskog rukovodstva. Prema njenim riječima, uprkos tvrdnjama o primirju, nasilje u Gazi se nastavlja.&nbsp;
- Dok svjedočimo ovom užasnom genocidu koji se odvija pred našim očima u Palestini, vidimo kako se bombardovanja nastavljaju i mnogi ljudi su ubijeni- rekla je Meder, ističući da međunarodno pravo često nije poštovano u aktuelnim sukobima, ali da demonstranti „brane međunarodno pravo, demokratiju i ljudska prava“.&nbsp;
Sjedinjene Američke Države izvele su vojnu operaciju u Venecueli 3. januara, tokom koje su zarobljeni Maduro i Flores. Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će njegova administracija upravljati Venecuelom i njenim naftnim resursima tokom prelaznog perioda. Maduro i Flores potom su prebačeni u Njujork gdje su imali prvo sudsko ročište po optužbama za drogu i oružje, a izjasnili su se da nisu krivi po svim tačkama optužnice.&nbsp;

Stokholm: Protesti protiv napada SAD-a na Venecuelu i Izraela na Gazu

Za jedno rasno grlo u mliječnom govedarstvu stočari dobijaju subvencije preko 2.000 eura godišnje, pa ako neko ima 12 krava, više godišnje prihoduje od subvencija nego što premijer Milojko Spajić ima platu i više nego što ministar poljoprivrede ima godišnje primanja. Plate su skoro nula poreza u nekim opštinama, a sve što proizvedu i prodaju je njihovo, rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E ministar poljoprivrede Vladimir Joković.
U pregovorima sa Evropskom unijom, Crna Gora je, uprkos određenim preprekama, u 2025. godini zatvorila poglavlja koja se tiču poljoprivrede, a to su poglavlje 11, koje se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvoj, i poglavlje 13, koje se odnosi na ribarstvo.
Ministar Joković je istakao da nijesu očekivali prepreke pri zatvaranju ta dva poglavlja, jer su ispunili sve što su dogovorili sa Evropskom komisijom.
- Svih 26 članica Evropske unije su glasale da je sve u redu. Ministarstvo poljoprivrede Francuske je dalo prijedlog i potvrdilo da je sve ispunjeno što je bilo potrebno, kao i svaka druga država što je uradila kada je ulazila u EU. Mi smo uradili sve. Međutim, tu je došlo do nekih određenih šumova i oni su prevaziđeni. Imali smo velike pohvale od Francuske na Međuvladinoj konferenciji da smo uspješno završili poglavlja i napravili ogromne korak. Meni je zadovoljstvo što smo od pet poglavlja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede zatvorili dva. Ostaje nam još jedno, veoma zahtjevno poglavlje 12, koje se odnosi na bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, koje imamo obavezu zatvoriti do kraja naredne godine i vjerujemo da ćemo to uspješno završiti- rekao je Joković.
Najbolje moguće vrijeme za poljoprivredu u Crnoj Gori
Ministar je dodao da nikad za poljoprivrednu proizvodnju nijesu postojali bolji uslovi nego u vrijeme njegovog mandata: veće subvencije, bolja podrška i stabilni programi za crnogorske poljoprivrednike.
- Ko god hoće da govori istinu, mora priznati da je ovo najbolje moguće vrijeme za poljoprivredu u Crnoj Gori. Može li biti bolje? Može. Treba li za to vremena? Treba. Za dvije godine bićemo punopravna članica EU i tada će poljoprivredni proizvođači moći da koriste fondove Unije- rekao je Joković.
Ministar je objasnio i sistem subvencija za mliječno govedarstvo.
- Ako neko uzgaja rasna grla koja daju od 5.500 do 8.000 litara mlijeka godišnje, mi računamo prosjek od 6.000 litara i dajemo subvenciju od 20 centi po litru – to je 1.200 eura godišnje. Za junice koje uzgajaju da bi poboljšali genetiku daju se dodatnih 450 eura, što je ukupno 1.650 eura. Lokalna samouprava dodaje od 4 do 12 centi po litru, neka bude 5 centi – još 300 eura. Na to dolaze i plate za pokošene livade i pašnjake, što daje ukupno preko 2.000 eura subvencija po grlu godišnje. Ako neko u tim uslovima ne može biti rentabilan, a neki uspijevaju i razvijaju ozbiljne farme, postavlja se pitanje – zašto jedni mogu, a drugi ne? Ako upoređuju prihod poljoprivrednika sa primanjima magistra poljoprivrednih nauka u Ministarstvu, koji prima 850 eura, jasno je da treba priznati vrijednost rada u poljoprivredi- rekao je Joković.
Ministar smatra da je veliki iskorak napravljen promjenom vlasti na državnom nivou 2020. godine, ali da crnogorsko društvo i politička javnost još nijesu navikli na demokratiju, jer je prethodna vlast DPS-a, zajedno sa koalicionim partnerima, baštinila komunističko jednoumlje.
<h3>,, Postrojenje u Botunu nije nadležnost mog ministarstva, neka se nađe rješenje oko eventualne izgradnje tog postrojenja”</h3>
 
Dodaje i da kad se čuju određeni šumovi u vladajućoj većini javnost to percipira kao politički zemljotres, a zapravo, ističe on, svi imaju zasebne političke programe i dobro je što svi iskazuju svoj stav.
- Dobra je stvar što sad građani mogu da iskažu svoj stav, dobro je i što je samim tim protestom u Botunu Vlada usvojila niz dodatnih mjera oko eventualne izgradnje postrojenja, neka se nađe rješenje, a kako će biti to nije nadležnost mog ministarstva, ali vjerujem da će ova parlamentarna većina stabilno dočekati 2027. godinu, zatvoriti sva poglavlja, zatvoriti pregovarački proces i čekati mirno 2028. godinu i 1. januar da Crna Gora postane punopravna članica Evropske unije. Naravno, potpuno sam ubijeđen, to pokazuju i istraživanja, da će ova parlamentarna većina superiorno pobijediti i nastaviti ekonomski napredak Crne Gore i sve moguće integracije- poručio je Joković.
<h3>,, Nimalo SNP nije oštećen izlaskom Dragoslava Šćekića, posebno me raduje što skoro nije taknut jedan od najjačih opštinskih odbora”</h3>
Na pitanje novinara Televizije E gdje je trenutno SNP i kako se na tu partiju odrazio izlazak dugogodišnjeg funkcionera Dragoslava Šćekića, Joković kaže da se radi o osobi koja &nbsp;je zauzimala najviše funkcije u SNP-u.
- Preko SNP-a je bio poslanik, predsjednik Opštine Berane u dva mandata, bio je direktor Fonda za zdravstvo, bio je ministar zdravlja, ministar sporta, potpredsjednik Vlade, bio je jedini potpredsjednik SNP-a. Htio je da bude predsjednik, ali SNP ga nije htio. Vidite, prvi put kad se neka projekcija nije ostvarila onda ljutnja na SNP, a zahvalnost što je SNP njega uzdigao?! Da li zasluženo ili nezasluženo to je pitanje. Tada je SNP bio najbolji, ali kad dođe trenutak da se ne ispune sve želje onda vidite. Nimalo SNP nije oštećen izlaskom Dragoslava Šćekića, posebno me raduje što nije oštećen jedan od najjačih opštinskih odbora- odbor u Beranama- zaključio je Joković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DQH5vCx1mdio&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Joković: Uslovi za poljoprivredu nikada nijesu bili bolji

Broj političkih zatvorenika koje je Venecuela oslobodila popeo se na 18, saopštile su organizacije za ljudska prava u subotu, u odnosu na devet otpuštenih u petak poslijepodne.&nbsp;
Puštanje na slobodu političkih zatvorenika dugo su zahtijevale grupe za zaštitu ljudskih prava, međunarodne organizacije i opozicioni političari, uključujući i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Maríu Corinu Machado.&nbsp;
Američki predsjednik Donald Tramp i venecuelanski zvaničnici, među kojima i Horhe Rodrígez, predsjednik Narodne skupštine i brat vršioca dužnosti predsjednice Delsi Rodrígez, ocijenili su ovo gestom mira i napretkom u bilateralnoj saradnji.&nbsp;
Tramp je na društvenoj mreži saopštio da je otkazao očekivani drugi talas napada na Venecuelu nakon što je Karakas počeo da sarađuje sa Vašingtonom, naročito u pitanjima koja se tiču oslobađanja zatvorenika i obnove naftne i gasne infrastrukture.&nbsp;
Nema službenog spiska oslobođenih niti potvrde identiteta svih koji su pušteni, ali nevladina organizacija Foro Penal procjenjuje da u zemlji i dalje ima oko 811 političkih zatvorenika, uključujući više od 80 stranaca.&nbsp;
Oslobađanje zatvorenika događa se u kontekstu dramatičnih političkih promjena u Venecueli: nakon što su američke snage uhapsile predsjednika Nikolása Madura i on se našao pred sudom u Njujorku po optužbama za narkoterorizam, dolazi do novih inicijativa i pritisaka za političku tranziciju.&nbsp;

Venecuela oslobodila 18 političkih zatvorenika

Autobus sa 47 putnika zapalio se danas na autoputu u okrugu Mureš, u centralnoj Rumuniji, a vozač i putnici su na vrijeme evakuisani i povrijeđenih nije bilo, saopštio je Generalni inspektorat za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova. Požar je izbio u blizini sela Šoromiklea, na dijelu nacionalnog autoputa, kada se autobus iznenada zapalio tokom vožnje.
Na mjesto događaja izašle su dvije vatrogasne ekipe i jedno vozilo hitne pomoći, prenosi portal Digi 24.
Požar je potpuno uništio vozilo, a saobraćaj na putu u oba smjera bio je privremeno obustavljen.
Putnici, među kojima su bili radnici migranti koji su putovali na rad u inostranstvo, privremeno su smješteni u lokalnoj školskoj zgradi.
Policijske agencije i stručnjaci za zaštitu od požara pokrenuli su istragu kako bi utvrdili uzrok požara, a sumnja se da je riječ o tehničkom kvaru.

Tag: predlog-zakona-o-agenciji-za-nacionalnu-bezbjednost

Spajić „u kolu“ kočničara evropskog puta Crne Gore

HRA, CGO i CŽP pisale Spajiću: Povucite Prijedlog zakona o ANB-u do usklađivanja sa Ustavom i međunarodnim standardima

Stokholm: Protesti protiv napada SAD-a na Venecuelu i Izraela na Gazu

Joković: Uslovi za poljoprivredu nikada nijesu bili bolji

Venecuela oslobodila 18 političkih zatvorenika

Rumunija: Autobus sa skoro 50 ljudi zapalio se na autoputu, nema povrijeđenih

PRATITE TVe UŽIVO