Ako zakon postaje sredstvo za retroaktivno kažnjavanje i eliminaciju nepodobnih kadrova, onda govorimo o modelu organizovanog pritiska na bezbjednosni sektor, a ne o reformi, kazao je advokat Veselin Radulović, ističući da Predlog izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima sa amandmanima, koji se ponovo stavlja u skupštinsku proceduru, predstavlja nastavak zabrinjavajuće i očigledno namjerne politike potpunog urušavanja bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori.&nbsp;
On je podsjetio da je gotovo identičan predlog bio upućen u proceduru u julu prošle godine, ali je povučen nakon snažne reakcije stručne i šire javnosti, kao i nakon što je Evropska komisija saopštila da joj taj tekst nije dostavljen na mišljenje.&nbsp;
- Umjesto da se iz te situacije izvuče pouka i otvori transparentan i inkluzivan proces usaglašavanja sa evropskim standardima, isti koncept se sada vraća — suštinski neizmijenjen, bez mišljenja Evropske komisije i bez javne rasprave - dodaje Radulović.
Prema njegovim riječima, ovakvo postupanje jasno ukazuje da cilj predlagača nije unapređenje sistema bezbjednosti niti usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, već stvaranje normativnog okvira koji omogućava političku kontrolu nad policijom.
- Predložena rješenja uvode široke i neprecizne kategorije „bezbjednosnih smetnji“, omogućavaju trajni gubitak zvanja i prestanak radnog odnosa na osnovu neprovjerenih i nepotvrđenih operativnih procjena i tajnih mišljenja, isključuju efektivnu mogućnost odbrane i osporavanja navoda i omogućavaju automatske posljedice bez utvrđene krivice. Posebno zabrinjava činjenica da se zakon ponovo gura u proceduru iako Evropska komisija još nije dala mišljenje. Time se šalje poruka da evropski standardi nijesu obavezujući, već samo formalni dekor u političkoj komunikaciji - ističe Radulović u saopštenju medijima.&nbsp;
Ako, dodaje, ministar i njegove komisije mogu, bez kontradiktornog postupka i bez jasnih kriterijuma, odlučiti ko „ispunjava bezbjednosne uslove“,onda više ne govorimo o profesionalnoj policiji, već o modelu koji otvara vrata formiranju partijske policije.
- Najopasniji dio predloga odnosi se na retroaktivnu primjenu novih odredbi na postupke koji su već pokrenuti i koji nijesu pravnosnažno okončani. U obrazloženju se otvoreno navodi da se to čini kako procesuirani službenici „ne bi izbjegli odgovornost“. Ovakvo obrazloženje je skandalozno. Država koja raspolaže validnim dokazima i zakonito vodi postupke nema potrebu da retroaktivno mijenja pravila igre kako bi „osigurala“ ishod koji odgovara jednoj političkoj partiji koja upravlja policijom. Ako je potrebno naknadno mijenjati zakon da bi se neko sankcionisao, to upravo predstavlja priznanje da postojeći postupci nijesu zasnovani na čvrstim i zakonito pribavljenim dokazima - pojašnjava Radulović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, retroaktivnost u ovom kontekstu ruši načelo pravne sigurnosti, krši zabranu povratnog dejstva nepovoljnijih propisa, obesmišljava pravo na pravično suđenje i pretvara zakon u instrument obračuna.&nbsp;
Još je, dodaje, ozbiljnije to što se zakonodavna intervencija koristi kako bi se unaprijed obezbijedio ishod u konkretnim, već pokrenutim predmetima.&nbsp;
- Time se Skupština pokušava instrumentalizovati kako bi se očiglednim zloupotrebama i kršenjima ljudskih prava dao privid zakonitosti i institucionalnog legitimiteta. Kada se zakon mijenja sa jasno iskazanom namjerom da se određena grupa službenika liši prava i statusa, bez obzira na tok i ishod započetih postupaka, to prevazilazi političku odgovornost i ulazi u zonu ozbiljne sumnje na zloupotrebu službenog položaja i druga teža krivična djela, posebno ako se takvo djelovanje sprovodi koordinisano i sa unaprijed utvrđenim ciljem. Zato ovdje više nije riječ o pitanju tumačenja normi, ovo je pitanje elementarne zaštite ustavnog poretka. Ako zakon postaje sredstvo za retroaktivno kažnjavanje i eliminaciju nepodobnih kadrova, onda govorimo o modelu organizovanog pritiska na bezbjednosni sektor, a ne o reformi - kazao je Radulović.&nbsp;
Advokat je pozvao sve poslanike da pokažu minimum političkog i ličnog integriteta i da se suprotstave ovom opasnom i duboko problematičnom zakonskom rješenju. Danas je meta policijski službenik koji je proglašen „bezbjednosnom smetnjom“ bez prava na odbranu.&nbsp;
Sjutra će to biti bilo koji državni službenik, novinar čija pitanja nijesu prijatna direktoru policije ili ministru, sudija čije presude se ne sviđaju političkoj partiji koja kontroliše bezbjednosni sektor ili bilo koji njihov politički neistomišljenik. Jednom kada se uspostavi princip da je dovoljno administrativno označiti nekoga kao „rizičnog“ kako bi ostao bez posla i profesionalnog statusa, granice više ne postoje. Jednom prihvaćen, takav mehanizam ne zaustavlja se na prvom krugu. Poslanici moraju biti svjesni da glasanjem o ovom skandaloznom predlogu glasaju o modelu koji normalizuje proizvoljnost i retroaktivnost. A sistem koji omogućava etiketiranje i eliminaciju „nepodobnih“ po skraćenoj proceduri ne garantuje zaštitu nikome — pa ni onima koji ga danas podržavaju. Ovo nije tehnička izmjena zakona. Ovo je pitanje karaktera države. Zato je izbor pred poslanicima jednostavan. Ili će pokazati da su za državu zasnovanu na pravu i odgovornosti institucija, ili će otvoriti vrata modelu u kojem zakon postaje instrument u rukama nesposobnih i zlonamjernih - zaključio je Radulović:&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Radulović: Zakon otvara vrata političkoj kontroli policije i retroaktivnom kažnjavanju službenika

Sporni zakoni koji su predloženi juče samo produbljuju problem ugrožavanja ljudskih prava. Izražavamo zabrinutost da cjelovito mišljenje Evropske komisije nije pribavljeno, kazali su u Akciji za ljudska prava (HRA).
Akcija za ljudska prava protestuje zbog ponovljenog forsiranja usvajanja Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, kao i Predloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, sa amandmanima.
Poslanici su amandmane na, kako navode, sporne predloge dobili juče i od njih se očekuje da o njima danas raspravljaju, na kraju skupštinskog vanrednog zasjedanja, bez javne rasprave i mogućnosti da se sagledaju sve štetne posljedice izmjena ovih zakona.&nbsp;
Ovom žurbom se, ističu iz HRA, ponovo ogoljava interes za jednopartijskom kontrolom bezbjednosnog sektora po svaku cijenu.
- Predloženim amandmanima na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima uvode se nove, široko definisane „bezbjednosne smetnje“, koje uključuju formulacije poput „ostvaruje neovlašćene kontakte sa operativno interesantnim licima“ ili „održava veze“ sa licima za koja se „osnovano sumnja“ da pripadaju određenim grupama (Amandman VII). Riječ je o operativnim, a ne pravno preciznim kategorijama, koje nisu predmet sudske provjere i koje mogu počivati na neprovjerenim procjenama i indicijama. Amandman V predviđa da komisija, bez vođenja disciplinskog postupka, na osnovu takvih ocjena može oduzeti službeniku policijsko zvanje, dok Amandman X propisuje prestanak radnog odnosa po sili zakona za dodatne kategorije, i to: ako se prilikom zdravstvenog pregleda utvrdi prisustvo psihoaktivnih supstanci; donošenjem naredbe o sprovođenju istrage ili pokretanjem krivičnog postupka za krivična djela sa elementima organizovanog kriminala i korupcije ili za krivična djela za koja je propisana kazna preko pet godina zatvora; kao i ako je službenik davao podatke i informacije, odnosno omogućavao uvid u podatke i informacije do kojih je došao u vršenju ili povodom vršenja policijskih poslova neovlašćenim licima - pojašnjavaju iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
Predlaže se, kako dodaju, ponovo model koji je i ranije kritikovan: komisija, koju postavlja ministar, može utvrditi postojanje „bezbjednosne smetnje“ bez kontradiktornog postupka, bez jasno propisanih procesnih pravila, bez obaveze da policijskog službenika upozna sa razlozima i dokazima na kojima zasniva svoju odluku i bez stvarne mogućnosti da on ospori navode i iznese odbranu.&nbsp;
Izostanak obaveze obrazlaganja i dostavljanja činjenične i dokazne osnove odluke čini pravo na žalbu i sudsku zaštitu suštinski besmislenim.
- Posebno zabrinjava i novo rješenje prema kojem samo donošenje naredbe o sprovođenju istrage za određena krivična djela (što samo po sebi predstavlja momenat pokretanja krivičnog postupka), automatski dovodi do prestanka radnog odnosa. Istraga se pokreće na osnovu osnova sumnje, a ne utvrđene krivice, i značajan broj postupaka se okonča bez osuđujuće presude. Uvođenje trajne posljedice prestanka radnog odnosa, prije pravosnažne presude, predstavlja faktičko kažnjavanje bez sudske odluke i direktno podriva pretpostavku nevinosti, umjesto da se, kao do sada, službenik suspenduje sa dužnosti do okončanja postupka -ističe se u saopštenju. &nbsp;
Istovremeno, kako navode, kod Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost amandmani ne otklanjaju nijedan od ključnih problema na koje je javnost ranije ukazivala.&nbsp;
- Ne postoji sudska kontrola nad mjerama nadzora, uključujući praćenje lokacije građana i pristup bazama podataka pravnih lica, uključujući banke i nevladine organizacije, iako je Ustavni sud Crne Gore još 2014. godine ukazao da takve mjere zadiru u pravo na privatnost, a međunarodni mehanizmi upozoravali da postojeća rješenja ne pružaju dovoljne garancije. ANB zadržava šira ovlašćenja od policije i tužilaštva, uz izuzimanje iz sistema javnih nabavki i redovnog izvještavanja, čime se dodatno smanjuje transparentnost i demokratska kontrola - objasnili su iz HRA.&nbsp;
Na iste nedostatke ukazala je, navode, i Specijalna izvjestiteljka UN za pravo na privatnost, Ana Brian Nougrères, koja je u septembru 2025. godine uputila pismo Vladi izražavajući ozbiljnu zabrinutost zbog preširokih ovlašćenja ANB-a i izostanka adekvatnog sudskog i nezavisnog nadzora nad njenim radom.
- Upozorila je da sporne odredbe ne obezbjeđuju dovoljne garancije zaštite prava na privatnost i zatražila pojašnjenja o njihovoj usklađenosti sa međunarodnim standardima. Novi amandmani, međutim, nisu dodatno uredili nijedno od pitanja na koja je izvjestiteljka ukazala, čime su njene preporuke suštinski zanemarene - kazali su iz HRA.&nbsp;
Akcija za ljudska prava smatra da zaštita integriteta policije i bezbjednosti države jeste legitiman cilj, ali se on ne može ostvarivati normama koje omogućavaju oduzimanje zvanja i prestanak radnog odnosa bez postupka, bez prava na odbranu i bez poštovanja pretpostavke nevinosti, niti davanjem širokih i nekontrolisanih ovlašćenja bez sudske i javne kontrole. Usvajanje ovakvih rješenja predstavljalo bi ozbiljan korak unazad u pogledu vladavine prava i pravne sigurnosti.
- Retroaktivno dejstvo zakona je poseban problem. Može se osnovano zaključiti da je predlagačima ovog zakona stalo samo da obezbijede formalno stupanje spornih zakona na snagu kako bi podijelili otkaze političkim neistomišljenicima bez ikakvih postupaka, pa i ako ovakva rješenja naknadno budu osporena pred Ustavnim sudom ili Evropskim sudom za ljudska prava - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Ponovni pokušaj partijske kontrole policije: Sporni zakoni predloženi juče samo produbljuju problem ugrožavanja ljudskih prava

U Centar bezbjednosti Podgorica nije priveden niko od mještana Botuna, kazali su za Portal ETV iz Uprave policije (UP).
Da su mještani Botuna privedeni ranije saopštili iz Opštine Zeta.&nbsp;
Oni tvrde da su Botunjani privedeni nakon jutrošnje izjave ekološkog aktiviste Aleksandra Dragićevića u programu jedne televizije.
- Više naših sugrađana nalazi se u CB Podgorica, a sve nakon što je samozvani ekološki aktivista Aleksandar Dragićević pozvao bezbjednosni sektor da reaguje nakon govora mještana na protestu u Botunu. Još jednom pozivamo direktora UP, ministra unutrašnjih poslova, ali i odlazećeg gradonačelnika Mujovića i direktora Vodovoda Nišavića, da zajedno sa svojim aktivistima, radnicima i mašinama napuste Botun i da se uvaži odluka SO Zeta donijeta krajem godine gdje je gradnja zabranjena turskom konzorcijumu - navodi se u saopštenju Opštine Zeta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvise-botunjana-privedeno-u-cb-podgorica-opstina-zeta-svako-naredno-hapsenje-podrazumijevace-radikalizaciju-protesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
V.Lj.

U CB Podgorica nije priveden nijedan mještanin Botuna, iako Opština Zeta tvrdi suprotno

Dijalog Ustavnog i Vrhovnog suda o evropskim standardima ljudskih prava je trajna institucionalna obaveza, jer bez ujednačene sudske prakse nema pravne sigurnosti građana niti ispunjavanja završnih mjerila u Poglavlju 23 (Pravosuđe i temeljna prava), poručeno je danas u Podgorici na prvom Forumu Ustavnog i Vrhovnog suda Crne Gore.
Forum je okupio sudije i sutkinje Ustavnog i Vrhovnog suda Crne Gore, a organizovao ga je AIRE centar uz podršku Britanske ambasade u Podgorici. Događaj predstavlja uspostavljanje stalnog foruma institucionalnog dijaloga između Vrhovnog i Ustavnog suda Crne Gore, kao strukturiranog i održivog mehanizma saradnje, s ciljem razmjene iskustava te unapređenja i usklađivanja sudske prakse sa standardima Evropskog suda za ljudska prava i Evropske unije.
- Dijalog Vrhovnog i Ustavnog suda nije pitanje formalne saradnje, već zajedničke odgovornosti da kroz usklađene standarde obezbijedimo djelotvornu i koherentnu zaštitu prava na nacionalnom nivou. Naš odnos počiva na ustavnoj komplementarnosti, u kojoj različite nadležnosti imaju isti cilj – pravnu sigurnost građana i očuvanje koherentnosti pravnog poretka- poručila je Valentina Pavličić, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore.
Diskusija je bila usmjerena na konkretne izazove u sudskoj praksi, uključujući standarde obrazlaganja presuda, odnos redovnog i ustavnog sudstva u zaštiti ljudskih prava, kao i potrebu smanjenja rizika od dugotrajnih postupaka i ponavljanja suđenja.
- Ustavni sud kreira kompletan pravni ambijent kroz normativnu kontrolu, kao osnovnu nadležnost, kao i kroz odlučivanje o ustavnim žalbama, kao dominantnu nadležnost, primjenjujući standarde Evropskog suda za ljudska prava i Suda pravde Evropske unije. Upravo zbog toga, Ustavni sud uživa najveći mogući stepen pozornosti, jer će u očima javnosti i na međunarodnom planu, biti odgovoran ukoliko nije prepoznao povredu ili ukazao sudovima na nacionalnom nivou kako da prepoznaju povredu nekog prava- kazala je Snežana Armenko, predsjednica Ustavnog suda Crne Gore.
Organizator događaja, nevladina organizacija AIRE centar, već više od dvije decenije pruža stručnu podršku pravosuđu u regionu u primjeni Evropske konvencije o ljudskim pravima.
- Cilj ovog Foruma je da kroz stručni dijalog i razmjenu prakse pružimo konkretan doprinos ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 23. Nakon pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) iz 2024. godine, Crna Gora je ušla u fazu dokazivanja da se usvojeni standardi dosljedno primjenjuju u praksi. Završna mjerila zahtijevaju mjerljiv napredak u efikasnosti sudova, ujednačenosti sudske prakse i primjeni evropskih standarda, zbog čega uspostavljanje trajnog Foruma Ustavnog i Vrhovnog suda Crne Gore predstavlja institucionalni mehanizam za jačanje koherentnosti u zaštiti prava- kazala je Biljana Brejtvejt, direktorica Programa za Zapadni Balkan AIRE centra.
Britanska ambasada u Podgorici istakla je da će Ujedinjeno Kraljevstvo ostati partner Crnoj Gori u završnoj fazi pristupanja Evropskoj uniji.
- Crna Gora se trenutno ne ocjenjuje samo po reformama koje je usvojila, već i po sposobnosti svojih institucija da dosljedno i uvjerljivo primjenjuju evropske standarde. Poglavlje 23 je više od skupa tehničkih mjera. Ono je test institucionalne stabilnosti, nezavisnosti pravosuđa i koherentnosti sudske prakse”, kazala je Don Meken, britanska ambasadorka u Podgorici.
Dodala je da u vremenu globalne nestabilnosti, svi građani, investitori i međunarodni partneri, traže predvidivost i pouzdanost od institucija. " Upravo tu predvidivost dobijamo iz dosljedne primjene zakona i usklađene sudske prakse. Zato je Ujedinjeno Kraljevstvo zadovoljno što podržava Crnu Goru u reformama koje jačaju institucionalnu otpornost, nezavisnost pravosuđa i usklađenost sa evropskim standardima”, zaključila je britanska ambasadorka.
Tematski fokus prvog Foruma bio je na pravu na pravično suđenje (član 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima) i pravu na imovinu (član 1 Protokola br. 1), jer su to među najčešće razmatranim pravima u praksi Evropskog suda za ljudska prava, ali i oblasti u kojima građani najdirektnije osjećaju posljedice eventualnih povreda.
- Standard obrazložene sudske odluke i princip proporcionalnosti u zaštiti imovine suštinski su elementi vladavine prava. Kada nacionalni sudovi razvijaju praksu u skladu s konvencijskim standardima, zaštita prava ostvaruje se prvenstveno na domaćem nivou, a potreba za međunarodnom intervencijom se smanjuje. Upravo zato je dijalog između Ustavnog i Vrhovnog suda Crne Gore važan mehanizam za postizanje dosljednosti u primjeni evropskih standarda- kazala je sutkinja Ivana Jelić, potpredsjednica Evropskog suda za ljudska prava.
U okviru Foruma predstavljena je i analiza najznačajnije prakse Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na ova prava, s posebnim osvrtom na standard obrazložene sudske odluke, test proporcionalnosti i koncept legitimnih očekivanja u imovinskim sporovima. Analizu je pripremila sutkinja Vrhovnog suda Sjeverne Makedonije i bivša sutkinja Evropskog suda za ljudska prava, Mirjana Lazarova Trajkovska.
- Pravo na pravično suđenje nije zadovoljeno samim donošenjem presude. Sud mora pokazati da je razmotrio suštinske argumente stranaka i objasniti razloge na kojima je odluka zasnovana. U imovinskim sporovima, naročito u tranzicionim društvima, proporcionalnost je centralno pitanje. Drugim riječima, država može uređivati imovinske odnose u javnom interesu, ali pojedinac ne smije snositi nesrazmjeran teret. Zato je jasno obrazloženje te ravnoteže, odnosno proporcionalnosti između javnog interesa i zaštite individualnih prava, ključno za pravnu sigurnost i povjerenje u pravni poredak- kazala je sutkinja Lazarova Trajkovska.
Najavljeno je da će Forum Ustavnog i Vrhovnog suda Crne Gore biti održavan redovno, kao trajna platforma za razmjenu prakse i jačanje primjene evropskih standarda u Crnoj Gori, što je, kako je ocijenjeno, preduslov za zatvaranje Poglavlja 23 i ostvarivanje cilja da Crna Gora dovrši tehničke pregovore do kraja 2026. godine.

Usklađena sudska praksa ključ za zatvaranje Poglavlja 23 i evropski put

Zbornik dokumenata „Muslimani u Knjaževini Crnoj Gori 1880–1894“ priređivača Jovana Muhadinovića i Admira Adrovića predstavljen je sinoć u prostorijama Matice crnogorske u Podgorici.
Kako se navodi u saopštenju Matice crnogorske, o zborniku su govorili istoričar Adnan Prekić, predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović i priređivači.
Zbornik dokumenata „Muslimani u Knjaževini Crnoj Gori 1880–1894“ predstavlja neposredno svjedočanstvo prvih 15 godina zajedničkog života Crnogoraca iz Knjaževine Crne Gore i pripadnika muslimanske vjere nakon Berlinskog kongresa, pojasnio je Ivanović.
– Oficijalizovanim međunarodnim priznanjem na Berlinskom kongresu Knjaževina Crna Gora i crnogorski narod ulaze u novu epohu državnog, društvenog, kulturnog i demografskog razvoja. Stiješnjena više vjekova na uskom podlovćenskom prostoru, u drugoj polovini XIX vijeka Crna Gora se nakon viševjekovne borbe konačno izborila za priliku da povrati dobar dio svojeg istorijskog prostora, ali i da se vrati svojoj pređašnjoj kulturnoj i civilizacijskoj tradiciji- kazao je Ivanović.
Tradiciji koja je na crnogorskom etnogeografskom prostoru, podsjeća on, razvijala i baštinila raznorodne civilizacijske slojeve, a na koje je uspjela sačuvati živo sjećanje. Od antičkog ilirskog i rimskog perioda do uspostavljanja i razvoja hrišćanstva, s preplitanjem i autentičnom tradicijom njegovih Zapadnih i Istočnih varijeteta.
Vjekovna konfrontacija s Osmanskim carstvom koje je na Balkan, a time i Evropu, donijelo treću veliku monoteističku religiju Islam, u novonastalim okolnostima teritorijalnog proširivanja, dovela je ondašnju Crnu Goru u položaj da načini još jedan civilizacijski, kulturni i duhovni iskorak.
-- Da prije svega pred sobom ali i ondašnjim evropskim silama demonstrira kapacitet da integriše stanovništvo islamske vjere, koje je dominantno naseljavalo oslobođene crnogorske teritorije. Ovaj proces integracije muslimana u crnogorsko društvo je svakako bio izazovan i bremenit različitim problemima. Crnogorski gospodar, Knjaz Nikola I, našao se u kompleksnoj poziciji u kojoj je morao voditi računa o velikom broju činilaca i zahtjeva. Počev od međunarodnog faktora, poštovanja odredbi Berlinskog ugovora, do očekivanja svojih podanika da preuzmu imanja muhamedanaca – rekao je Ivanović.
Prekić se osvrnuo na činjenicu da ovaj Zbornik ne treba čitati „iz cipela čovjeka koji živi u 2026. godini“, već da moramo da kontekstualizujemo priču uzimajući u obzir dva nivoa.
– Najprije kako je izgledala integracija muslimanskog stanovništva u savremenu crnogorsku državu i kako su funkcionisali modeli suživota, jer mislim da su to stvari koje determinišu i koje mogu da budu veoma važan zalog za promišljanje i nekih savremenih političkih procesa – rekao je Prekić i dodao da se kompletna zbirka dokumenata odvija pod sjenkom dva važna člana Berlinkog ugovora- kazao je.
&nbsp;Od osam članova Berlinskog ugovora koji govore o Crnoj Gori, podsjetio je Prekić, dva člana direktno determinišu i određuju položaj muslimana u novoj državi. To su član 27 u kome se crnogorska država obavezuje da će poštovati građanska i sva druga prava muslimana koji žive u Crnoj Gori i član 30 u kome se govori o imovini i o obeštećenju onih koji su odlučili da se iseljavaju.
Jovović je ukazao da je Knjaževina Crna Gora bila vjerski najtolerantnija država u odnosu na druge balkanske države koje su stekle nezavisnost nakon Berlinskog kongresa 1878. godine.
– Za takav pristup treba zahvaliti civilizacijskim svjetonazorima knjaza Nikole koji je na novooslobođenim teritorijama htio da integriše vjerski, ali i etnički heterogeno stanovništvo, što nije bio jednostavan posao jer tri, odnosno četiri vijeka osmanske vladavine ostavilo je traga u kolektivnom shvatanju i poimanju države i društva-– rekao je Jovović.
To je, kako kaže, razlog zbog kog mnogi muslimani nijesu mogli nakon 1878. godine da se intimno pomire sa novonastalim političkim prilikama. Upravo u ovoj činjenici treba tražiti razloge zbog čega se značajan broj njih odlučio da se trajno iseli iz Crne Gore, a dio njih je godinama vijećao u pogledu daljeg životnog prebivališta, jer su živjeli van Crne Gore, a nepokretnosti imali u Crnoj Gori
On je istakao i da Zbornik daje prikaz segmenta koji se odnosi na istoriju međunarodnog privatnog prava Crne Gore te da su na inicijativu crnogorskih vlasti osnivana udruženja čije je članstvo činio narod tri vjere.
Adrović je objasnio da je period nakon Berlinskog kongresa donio duboke i nagle promjene.
– Novi državni okvir nije značio samo novu granicu na karti već i promjenu pravnog poretka, imovinskih odnosa i svakodnevnog života za stanovništvo koje se našlo u sastavu Knjaževine CG. Za muslimansko stanovništvo to je bio trenutak neizvjesnosti, prilagođavanja i često teških odluka o ostanku ili odlasku. Vrijednost ovog Zbornika je u tome što ne nudi unaprijed oblikovane interpretacije, već omogućava da sami zavirimo u dokumenta i vidimo kako su se ti procesi odvijali u praksi. To su izvori nastali u konkretnim okolnostima bez namjere da postanu istorijska građa, a upravo zato su danas toliko autentični i pouzdani – rekao je Adrović.
Muhadinović je podsjetio da smo danas svjedoci da je istorija kao nauka podložna različitim tumačenjima.
– Često su to krivljenja istorije, falsifikati i ono zbog čega je istorija od njenog nastanka, od usmene, kritičke pa do naučne, žrtva različitih ideologija i političkih ciljeva – rekao je Muhadinović i dodao da su na osnovu postojećih dokumenata Adrović i on mogli napisati i manju monografiju, ali da su se ipak odlučili za format koji ne bi sugerisao nikome ništa- poručio je.
Kompletan snimak promocije zbornika dokumenata „Muslimani u Knjaževini Crnoj Gori 1880–1894“ dostupan je na zvaničnom Jutjub kanalu Matice crnogorske:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIyeEZhPaJ_g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

U Matici crnogorskoj promovisan zbornik dokumenata „Muslimani u Knjaževini Crnoj Gori 1880–1894“

Nuklearni pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, održani u četvrtak u Ženevi, rezultirali su dogovorima o određenim pitanjima, ali su i dalje ostale neriješene razlike. Ipak, visoki američki zvaničnik izjavio je za Aksios da su razgovori bili „pozitivni“, dok je nova runda zakazana za narednu sedmicu.
Mnogi unutar administracije američkog predsjednika Donalda Trampa ovaj sastanak vide kao posljednju šansu za diplomatiju prije donošenja konačne odluke o eventualnom vojnom sukobu.
Razgovori između Trampovih izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, te iranskog ministra vanjskih poslova Abasa Aragčija, trajali su nekoliko sati kroz jutarnju i popodnevnu sesiju. Treća runda pregovora održana je u dva formata – direktno između delegacija, ali i indirektno, uz posredovanje omanskog ministra vanjskih poslova Badra Albusaidija, koji je prenosio poruke.
Prema izvorima upoznatim s pregovorima, američka strana je tokom jutarnje sesije bila „razočarana“ iranskim stavovima, nakon što je iranska delegacija predstavila svoj dugo očekivani nacrt nuklearnog sporazuma. U razgovorima je učestvovao i generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi.
Uprkos početnom američkom nezadovoljstvu, omanski posrednik Albusaidi izjavio je da je ostvaren „značajan napredak“, te da su strane razmjenjivale „kreativne i pozitivne ideje“. Iranski ministar Aragči takođe je naglasio da su obje strane pokazale „jasnu ozbiljnost“ da se dođe do konačnog dogovora.
<h3>Šta su ključni zahtjevi i prepreke?</h3>
Izvori bliski pregovorima otkrili su ključne tačke sporenja i zahtjeve obje strane.
Iran kategorično odbija ideju trajnog odustajanja od obogaćivanja uranijuma, demontiranja nuklearnih postrojenja i iznošenja zaliha iz zemlje. Umjesto toga, njihov prijedlog predviđa smanjenje zaliha uranijuma na nivo niskog obogaćivanja pod strogim nadzorom IAEA. Takođe, Iran je iznio svoja očekivanja u vezi s ukidanjem sankcija.
Vašington zahtijeva da svaki budući nuklearni sporazum mora važiti neograničeno, te da Iran preda svojih 10.000 kilograma obogaćenog uranijuma. Amerikanci su spremni na određenu fleksibilnost kada je riječ o iranskom pravu na obogaćivanje uranijuma, ali samo pod uslovom da Teheran dokaže da ne postoji apsolutno nikakav put ka razvoju nuklearne bombe.
Nejasno je da li se stav Vitkofa i Kušnera promijenio nakon popodnevnih sastanaka. Ukoliko Trampu prenesu da nije bilo pomaka, vojni udar mogao bi postati znatno vjerovatnija opcija.
U svom nedavnom obraćanju naciji (Stejt of d Junion), Donald Tramp poručio je da Iran mora jasno reći da ne želi nuklearno oružje. Iran već dugo tvrdi da nema takve ambicije.
Dok su pregovori u Ženevi trajali, Ali Šamhani, visoki savjetnik iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija, oglasio se na mreži Iks. Poručio je da se, ukoliko je to glavni problem za SAD, on u potpunosti „poklapa s Hamneijevom fetvom“ i odbrambenom doktrinom Irana.
- Neposredni sporazum je nadohvat ruke. Aragči ima dovoljnu podršku i ovlašćenja za ovaj dogovor -napisao je Šamhani.
Naredni koraci uključuju detaljne konsultacije u Vašingtonu i Teheranu. Već sljedeće sedmice očekuju se tehnički razgovori nuklearnih stručnjaka u sjedištu IAEA u Beču, kao i četvrta runda direktnih političkih pregovora.

Tag: predlozeni-zakoni

Radulović: Zakon otvara vrata političkoj kontroli policije i retroaktivnom kažnjavanju službenika

Ponovni pokušaj partijske kontrole policije: Sporni zakoni predloženi juče samo produbljuju problem ugrožavanja ljudskih prava

U CB Podgorica nije priveden nijedan mještanin Botuna, iako Opština Zeta tvrdi suprotno

Usklađena sudska praksa ključ za zatvaranje Poglavlja 23 i evropski put

U Matici crnogorskoj promovisan zbornik dokumenata „Muslimani u Knjaževini Crnoj Gori 1880–1894“

Nada za mir postoji: Amerikanci ocijenili pregovore s Iranom pozitivnim, Teheran poručuje "dogovor nadohvat ruke"

PRATITE TVe UŽIVO