Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju formiralo je predmete protiv mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija i predsjednika Slobodne Crne Gore Vladislava Dajkovića povodom dešavanja, u mjestu Gornje Zaostro u Berana Berane, a u vezi nedozvoljenog podizanja spomen obilježja četničkom vođi Pavlu Đurišiću.
- Izviđaj u ovim predmetima je u toku, nakon čega će se utvrditi da li u radnjama imenovanih, postoje elementi krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti - navedeno je u saopštenju bjelopoljskog Tužilaštva.
Poručili će da će o ovom slučaju javnost biti blagovremeno obaviještena.
Spomenik ozloglašenom četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću postavljen u četvrtak u Gornjem Zaostru. U petak ga je otkrio mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, uz intoniranje himne Srbije, a potom je premješten u obližnju crkvu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fspomenik-pavlu-durisicu-prenijet-u-crkvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Metodije poručio je sa liturgije tog dana da spomenik u crkvi neće smjeti rušiti, te da očekuje da bude podignut i u centru Berana.
Predsjednik Slobodne Crne Gore i funkcioner Glavnog grada Vladislav Dajković je službenim vozilom, u toku radnog vremena, na teritoriji druge opštine sprečavao službena lica - policiju i vatrogasce u pokušaju da dođu do sela Gornje Zaostro u Beranama na kome je podignut spomenik &nbsp;Đurišiću.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fhoce-li-tuzilastvo-procesuirati-vladislava-dajkovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

VDT u Bijelom Polju formirao predmete protiv Metodija i Dajkovića

Osnovno državno tužilaštvo formiralo je predmet nakon što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović objavio prepisku sa potpredsjednikom Vlade i ministrom ekonomskog razvoja Nikom Đeljošajem - saopšteno je Portalu ETV iz Osnovnog državnog tužilaštva.
- Biće uzete izjave od Đeljošaja i Milatovića i nakon procjene svih dokaza Tužilaštvo će odlučiti da li ima elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti - naveli su za naš Portal iz Osnovnog tužilaštva u Podgorici.
Kabinet predsjednika Crne Gore sinoć je saopštio da je Đeljošaj uputio niz prijetnji i neprimjerenih poruka predsjedniku Milatoviću, neposredno nakon što je objavio da je vratio Zakon o porezu na nepokretnosti Skupštini na ponovno odlučivanje, "uz jasnu i obrazloženu pravnu argumentaciju".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkabinet-predsjednika-deljosaj-prijetio-milatovicu-spajic-da-ga-bez-odlaganja-smijeni&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjećamo, iz kabineta predsjednika Crne Gore juče su saopštili da je ministar Đeljošaj prijetio Milatoviću zbog toga što je vratio zakon o porezu na nepokretnosti Skupštini na ponovno odlučivanje, te da je o svemu obaviješten direktor uprave policije Lazar Šćepanović.
Milatović je ubrzo nakon toga podijellio i privatnu prepisku sa Đeljošajemm u kojoj mu je ministar, između ostalog, poručio da ''očekuje kao nikad reakciju Albanaca iz svih nivoa'', te da će ''dobiti odgovor kakav zaslužuje''.
Naime, Đeljošaj je optužio Milatovića da je zakon vratio zbog kumovskih interesa sa Nebojšom Vuksanovićem.
Poručio je Milatoviću i da će javno objaviti prepisku sa njim ukoliko mu se ne izvini, a "kako bi cijela Crna Gora vidjela o kakvom se predsjedniku radi". Međutim, predsjednik ga je preduhitrio.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-objavio-prepisku-sa-deljosajem-ocekuj-kao-nikad-reakciju-albanaca-iz-svih-nivoa-dobices-odgovor-kakav-zasluzujes&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marija Žižić

Formiran predmet zbog prepiske između Đeljošaja i Milatovića, provjeriće da li u porukama ima krivičnog djela

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Beranama formiralo je predmet protiv nepoznatih počinilaca koji su prouzrokovali pomor ribe u rijeci Lješnici na teritoriji opštine Berane i naložilo da se obave izviđajne radnje.
- Predmet je formiran nakon što je krivičnu prijavu podnio Sportski ribolovni klub “Lim” iz ovog grada - navodi RTCG.
Pomor ribe u Lješnici prema mišljenju ribolovaca dogodio se vjerovatno prije tri dana, što se može zaključiti po tome u kakvom stanju su uginule ribe nađene.
- Bijele škrge, ukočene ribe i niz drugih pokazatelja govore u prilog tome da se ovaj ekološki incident nije dogodio juče, već makar dva dana prije toga - kazali su u SRK “Lim”.
Prema njihovim riječima pomor se najvjerovatnije dogodio tri kilometra nizvodno od ulivanja jednog potoka iz beranskog sela Polica u rijeku Lješnicu.
Generalna direktorica Direktorata za ribarstvo Katarina Burzanović kazala je Portalu ETV da se za sada špekuliše ko bi mogao biti eventualni počinilac, ali je slučaj prijavljen policiji i tužilaštvu koji će se u daljem toku istrage baviti pronalaženjem počinioca.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kako je istakla, izražava zabrinutost zbog sve učestalijih zagađenja i pomora ribe u crnogorskim rijekama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 68.75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmirkovic-zastide-potrovase-nas-bez-ikakve-odgovornosti&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Nemam informacije da li je još neka od inspekcija izašla na lice mjesta i napravila nadzor. Iz domena naše nadležnosti uzeti su uzorci vode, kao i uzorci uginulih riba koji će se poslati na dalju analizu kako bi se utvrdile prave činjenice – dodala je Burzanović.
 Vuk Mirković iz Petnjice rekao je da ovo nije prvi put da se dešava. 
- Institucije moraju da reaguju i kazne zagađivače. Mi znamo ko je glavni zagađivač naših rijeka. Lješnica je nekad bila spas za cijeli ovaj kraj, a sad je ruglo – od smeća i kesa koje se bacaju, do ekoloških katastrofa. Sa te rijeke nekada smo pili vodu. Ovo sad je katastrofa, zastiđe, potrovaše nas bez ikakve odgovornosti – ogorčen je Mirković.
Mirković je objasnio da je pomor ribe registrovan od potoka Jastag, pa nizvodno Lješnicom.
- U ovom kraju našem petnjičkom nema fabrike koja zagađuje. Ali znamo koja je fabrika iznad potoka Jastag. I ranije su, s vremena na vrijeme, ispuštali otrovne sastojke, tako da je rijeka je bila kompletno babušava (prekrivena pjenom p.a.) od tih otrova. Poslije toga nema ribe – ogorčen je Mirković.
Ribolovci su konstatovali, kako prenosi Dan, da je pomor krenuo od potoka koji se uliva u Lješnicu, nedaleko od fabrike oružja na Polici. Objansili su da je iznad tog mjesta riba živa, a nizvodno je riječni život ugašen.
Rijeka Lješnica izvire na terotoriji opštine Petnjica, a protiče kroz teritoriju opština Berane i Bijelo Polje. U rijeku Lim se uliva upravo u mjestu Bioča, graničnom području između Berana i Bijelog Polja.

Pomor ribe u Lješnici istražuje tužilaštvo

Specijalno državno tužilaštvo formiralo je predmet tokom kojeg će provjeriti navode koje je na nedavnom skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu iznijela izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković na račun predsjednika tog tijela Miodraga Lakovića, pišu Vijesti.
Predmet je formiran nakon što je MANS u četvrtak SDT-u zvanično podnio krivičnu prijavu, a u kojem su dostavili link sa skupštinskog Odbora održanog 20. maja ove godine, a na kojem se mogu čuti brojne optužbe i sumnje koje je iznijela Ćalović Marković dok je pojašnjavala zbog čega Laković ne bi trebalo da bude više na čelu tog tijela.
Izvršna direktorica MANS-a potvrdila je Vijestima da je prijava zvanično podnijeta, iako je tužilaštvo, kako kaže, moralo i samoinicijativno da otvori predmet.
Tokom izviđajnog postupka SDT bi trebalo da provjeri navode izvršne direktorice MANS-a, koja je na Odboru tvrdila da je Laković dok je bio šef Sektora za borbu protiv droge Uprave policije godinama žmurio na prekookeanski šverc kokaina tokom uspona klana Darka Šarića i pokojnog Dragana Dudića Frica.
Ona je, pored ostalog, tvrdila i da je Laković preskočio dok je bio ključna figura u Sektoru protiv droga, od 2004. do 2015. godine, da međunarodnim partnerima saopšti podatke o tovarima droge, koji su godinama brodovima stizali u Kotor.
Povodom formiranja predmeta u SDT-u na mreži X je reagovao i Laković koji je poručio da stoji na raspolaganju Tužilaštvu.
- Kako viđeh sebe na naslovnici, nalazim za shodno da pozovem SDT da detaljno i objektivno provjeri sve navode MANS-a, te se u tom smislu stavljam na raspolaganje i za poligrafsko ispitivanje, kako na ove, tako i na bilo koju drugu temu - poručio je Laković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1928718999879082277&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

SDT formirao predmet protiv Lakovića, on poručio da je spreman i za poligraf

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) formiralo je predmet zbog prijetnji koje je Predrag Veljić, jedan od optuženih pripadnika kriminalne organizacije odbjeglog Aleksandra Mrkića, danas uoči suđenja u Višem sudu u Podgorici uputio fotoreporteru Libertasa Savu Preleviću.
Veljić je, prije nego je ušao u zgradu suda, Preleviću, koji je bio na radnom zadatku, uputio niz uvredljivih i prijetećih riječi.
- Viđi junače, slikaj me, pa da ti razbijem to o glavu, idiote jedan. Jesi čuo... - rekao je Veljić fotoreporteru Savu Preleviću, nezadovoljan jer ga fotografiše.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Foptuzeni-veljic-prijetio-fotoreporteru-libertasa-savu-prelevicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na to je reagovao advokat Zdravko Begović, koji je bio na ulazu u sud. On je Veljiću poručio da ljudi samo rade svoj posao - ali on ipak nije stao sa uvredama.
- Klošaru jedan...- &nbsp;kazao je Veljić Preleviću, a potom ušao u sud.
ODT je, kako nam je saopšteno, predmet formiralo po službenoj dužnosti, a u skladu sa Uputstvom Vrhovnog državnog tužioca za postupanje u slučajevima napada na novinare.

ODT formiralo predmet nakon prijetnji i uvreda koje je Veljić uputio fotoreporteru Savu Preleviću

Sud za prekršaje u Budvi formirao je predmete protiv lidera koalicije „Za budućnost Budve“ Mladena Mikijelja i gradske menadžerke Marijane Božović, kao i protiv opštinskog obezbjeđenja Gorana Tmušića zbog posljednjih dešavanja u lokalnom parlamentu.
Mikijelj se sumnjiči da je fizički napao Marijanu Božović i Ranka Đurišića, a Božović za verbalni napad na Mikijelja jer mu je kazala: „što me udaraš majmune jedan“.
- Uprava policije - Regionalni centar bezbjednosti "Jug" - Odjeljenje bezbjednosti Budva 14. januara je podnijela je ovom sudu ukupno dva optužna akta protiv tri lica u vezi sa dešavanjima od 10. januara 2025.godine u prostorijama zgrqde Skupštine Opštine Budva, po kojima je sud formirao dva predmeta. Jedan optužni akt je podnijet protiv M.M. (1990) i M.B. (1985), oboje iz Budve zbog osnovane sumnje da su: okrivljeni M.M. na štetu okrivljene M.B i R.Đ izvršio fizički napad, zbog čega mu je stavljeno na teret izvršenje dva prekršajna djela iz Zakona o javnom redu i miru; okrivljena M.B. uputila uvrede okrivljenom M.M, zbog čega joj stavljeno na teret izvršenje prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru - navedeno je u saopštenju Suda za prekršaje.
Sa druge strane, Tmušić se tereti da je fizički napao odbornicu „Za budućnost Budve“ Bojanu Pićan. 
- Radi se o predmetima koji su zaprimljeni u redovnoj proceduri, koji tek treba da se dodijele sudijama u rad - kažu iz Suda za prekršaje.
U večeri kada je održana sjednica Skupštine Opštine Budva nepoznata lica su ušla u njihove prostorije, a nosilac liste Budva naš grad Nikola Jovanović je rekao da među njima ima bezbjednosno interesantnih lica. On je zatražio uvođenje vanrednog stanja u Budvi, ali i pozvao čelnike države - tj Milatovića, premijera Milojka Spajića i predsjednika Skupštine Andriju Mandića da se sastanu. On, ali i drugi, su isticali da policija, kojom inače rukovode funkcioneri Demokrata, ne reaguje na pozive. U Upravi policije su na to kazali da su njihovi službenici u Budvi postupili pravovremeno i o svemu obavijestili tužioca u ODT Kotor.
S druge strane, lider liste Za budućnost Budve Mladen Mikijelj je te večeri rekao da su naoružani simpatizeri Jovanovića upali u kabinet predsjednika opštine Budva.
Na prvoj sjednici Skupštine opštine (SO) Budva tog dana potvrđen je mandat novoizabranim odbornicima. Kandidat za predsjednika lokalnog parlamenta je Petar Odžić iz Evropskog saveza. Njega je predložilo 11 odbornika iz grupacije Budva naš grad, te Evropskog saveza i GP URA. 
Predstavnik liste Za budućnost Budve Mladen Mikijelj tokom dana je kazao da će prekinuti sjednicu skupštine ako se bude nastavilo sa, kako je rekao, kršenjem procedure.

Sud formirao predmete protiv Mikijelja, Božović i Tmušića

Osnovno državno tužilaštvo u Baru formiralo je predmet u slučaju povišenog nivoa olova u krvi radnika lučke kompanije Port of Adria i izviđaj je u toku, kazali su za Radio Slobodna Evropa iz ovog Tužilaštva.
Naime, kod 58 od 63 testirana radnika utvrđeno je povećano prisustvo olova u krvi. Šestorica onih sa najvišim vrijednostima, upućeni su na liječenje u Beograd.
Granične vrijednosti olova u krvi su 28 a kod nekih radnika nivo je 119.
Zbog kontaminacije olovom grupa zaposlenih kompanije Port of Adria podnijela je krivičnu prijavu protiv NN lica, rekao je, 17. oktobra, predsjednik Sindikata zaposlenih ove kompanije Zoran Martinović.
Kazao je i da je u ponedjeljak 14. oktobra bio na razgovoru u policijskom sektoru privrednog kriminala čija je službena dužnost da podnese krivičnu prijavu.

- Mi nismo locirali kako je došlo do kontaminacije. Nijesam imao odgovor na to ko je krivac - rekao je Martinović.
On je kazao da su prve rezultate trovanja olovom i cinkom, dobili krajem septembra.
- Našli smo se na nepoznatom terenu. Bilo je dosta propusta - rekao je Martinović.
Naime radnici su godišnje sistematske preglede obavljali u Baru, u kome kao ni u ostalim crnogorskim gradovima, ne postoji klinika na kojoj je moguće uraditi analize olova u krvi.
Tek su analize, ove godine otvorenoj privatnoj klinici u Baru, koja mjeri ove parametre, pokazale povećane vrijednosti ovog metala kod radnika.
Zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Crne Gore Ivana Mihajlović kazala je da sve ukazuje na "ogromne nedostatke u sistemu zdravstvene zaštite".
Rekla je da se nepostojanjem zvanične statistike o profesionalnim oboljenjima, stiče slika da njih nema.
- To nije tačno. Činjenica da od 2015. godine nemamo zabilježen slučaj profesionalnog oboljenja rezultat je nepostojanja referentne ustanove - rekla je Mihajlović.
No, osim slučaja lučkih radnika, uznemirenje je izazvalo i upozorenje građanima Bara da izbjegavaju područje Luke, koje je uputio direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić.
On je rekao da su koncentracije olova visoke ali da nisu veće od propisane granične vrijednosti, dok je koncentracija arsena višestruko veća u odnosu na propisanu.
Kako je pojasnio za RSE ovaj nalaz je iz analize Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) od početka 2023. godine.
Nakon što je objavljeno da su mjerenja od prije godinu utvrdila visoku koncentraciju olova i arsena, čelnik Opštine Bar, Dušan Raičević je rekao da je zabrinut zbog saznanja "da su građani Bara u kontinuitetu trovani, a da je sve to neko pokušao da zataška".
Iz CETI-ja su za Radio Slobodna Evropa, 17. oktobra kazali da su ove godine realizovana tri ciklusa od po dvije sedmice mjerenja kod izlazne rampe iz kruga Port of Adria, u barskoj luci.
Rezultati mjerenja su, dodaju, dostavljeni naručiocima posla, rukovodstvu te kompanije, koji su dalje bili dužni da ih dostave Opštini Bar i Agenciji za zaštitu životne sredine.
Oglasili su se Ministarstvo zdravlja i pomorstva koje je naložilo hitnu istragu.
I pored toga što su se nadležna ministarstva oglasila, ostalo je nepoznato šta se dešavalo nakon što je CETI početkom 2023. utvrdio povećane koncentracije arsena do početka oktobra ove godine kada je utvrđeno prisustvo olova kod radnika kompanije.

Tužilaštvo formiralo predmet zbog visokog nivoa olova u krvi lučkih radnika iz Bara

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica uhapsili su sinoć maloljetnika (16) zbog sumnje da je na zgradi Ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici 16. decembra ispisao više grafita sa porukama kojima se veliča ratni zločin u Srebrenici i grafita sa simbolima koji upućuju na govor mržnje, kao i nacističkih simbola iscrtanih na tabili posvećenoj jevrejskom prazniku Hanuki na trgu Argentina, saopšteno je iz Uprave policije.
Sa događajem je, kako navode u saopštenju, upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se protiv njega podnese krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, na način što je u noći 16. decembra na zgradi ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici iscrtao &nbsp;grafite.
- U odnosu na iscrtane simbole na tabli okačenoj na trgu Argentina, povodom obilježavanja jevrejskog praznika, nadležni državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu se izjasnio da u navedenom događaju nema elemenata krivičnog djela. Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su cijenili da se u radnjama maloljetnika stiču elementi bića prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru i uhapsili ga - navodi se u saopštenju.&nbsp;
On će danas, uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka biti priveden Sudu za prekršaje u Podgorici, na dalju nadležnost.
- Službenici Uprave policije će i u narednom periodu nastaviti sa intenzivnim sprovođenjem mjera i radnji na identifikaciji i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela i prekršaja kojima se izaziva ili podstiče nacionalna, vjerska i rasna mržnja, netrpeljivost i diskriminacija, sa ciljem očuvanja javnog reda i mira, zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda, kao i bezbjednosti svih građana - navodi se u saopštenju.
Na betonskoj ogradi Ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici prije dva dana osvanuo je natpis "Generale, hvala ti za Srebrenicu“.
Ovu skandaloznu poruku, kojom se otvoreno veliča genocid počinjen u julu 1995. godine i pravosnažno osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić, oštro su osudili iz Ministarstva vanjskih poslova, navodeći da gnusni i neprihvatljivi čin predstavlja direktan napad ne samo na diplomatsko predstavništvo prijateljske države, već i na temeljne civilizacijske vrijednosti, kulturu sjećanja i dostojanstvo žrtava najtežih zločina počinjenih na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
Ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimir Jukić tada je za Portal ETV kazao da su institucije promptno reagovale, te da su kreatori izazvali kontraefekat i da ovakav čin može samo inspirisati dvije zemlje da jačaju dalje odnose.
Jukić je kazao da su odmah obavijestili policiju o grafitu koji ih je ujutro dočekao, te da je ekipa za uviđaj brzo reagovala i odradila svoj dio posla. Istakao je da je Ambasadu kontaktirao i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, ali i brojni građani koji su osudili ovaj čin.
- Zaista je iskazana velika solidarnost crnogorskih institucija i građana koji zovu Ambasadu i izražavaju podršku, izvinjavaju se i osuđuju natpis. &nbsp;Izražavam zahvalnost institucijama i građanima i ovo nas može samo inspirisati za jačanje dobrosusjedskih odnosa - poručio je Jukić u izjavi za naš portal.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fjukic-velika-solidarnost-crnogorskih-institucija-i-gradana-grafit-nas-moze-samo-inspirisati-na-jacanje-odnosa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kako je juče objavio portal Istraga.ba na društvenoj mreži Iks (X), pored spornog natpisa, na zidu ambasade iscrtan je i krst sa četiri ocila, simbol koji se u ovom kontekstu dovodi u vezu s ekstremističkom i nacionalističkom ikonografijom.
Poruka na Ambasadi BiH predstavlja grubo negiranje i relativizaciju genocida u Srebrenici u kojem je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, a zbog čega je desetine ljudi osuđeno na ukupno 781 godinu zatvora.
Genocid u Srebrenici je kulminacija višegodišnje politike etničkog čišćenja nad Bošnjacima. Genocid su planirale i izvele vlasti Republike Srpske, uz direktnu podršku režima Slobodana Miloševića i tadašnje Vojske Jugoslavije. Ubijani su muškarci, dječaci, ali i žene, starije osobe i djevojčice.
Genocid u Srebrenici je ne samo moralna činjenica, već i pravna: potvrđen je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kao i Sudom Bosne i Hercegovine. Srebrenica nije "tragedija" niti "zločin" u apstraktnom smislu – ona je genocid, planiran, naređen i izvršen.
Do sada su 54 osobe osuđene na ukupno 781 godinu zatvora, uključujući pet doživotnih kazni. Među osuđenima su najviši vojni i politički lideri Republike Srpske i vojske bosanskih Srba, uključujući: Ratko Mladić, komandant VRS – doživotna kazna zatvora, Radovan Karadžić, predsjednik RS – doživotna kazna zatvora, Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa – doživotna kazna zatvora, Ljubiša Beara, šef bezbjednosti Glavnog štaba VRS – doživotna kazna zatvora i Drago Nikolić, oficir za bezbjednost – 35 godina zatvora
Brojni drugi pripadnici VRS, MUP-a RS i civilnih struktura osuđeni su pred Haškim tribunalom i domaćim sudovima.
Nakon pogubljenja, tijela su premještana u sekundarne i tercijarne grobnice. Cilj je bio jasan – sakriti zločin, poništiti istinu, ubiti i sjećanje.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija prošle godine proglasila je 11. jul Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.&nbsp;

Uhapšen maloljetnik osumnjičen za iscrtavanje grafita na Ambasadi BiH i trgu Argentina

Dok američki, ukrajinski i evropski političari i diplomate razmatraju detalje mirovnog plana koji su inicirale SAD, u ukrajinskoj javnosti se raspravlja o mogućem ishodu ruskog rata protiv Ukrajine. Tema su i takozvane „crvene linije“ koje ni pod kojim uslovima ne smiju biti pređene u okviru kompromisa.
<h2>Ne žele diplomatsko rješenje po svaku cijenu</h2>
Različite ankete pokazuju da većina građana Ukrajine ne želi da prihvati mirovne planove koji uključuju teritorijalne ustupke ili ne predviđaju bezbjednosne garancije. Istraživanje koje je sproveo ukrajinski New Europe Center pokazalo je da gotovo 65 odsto građana smatra da Ukrajina ne bi trebalo da ulazi u pregovore s Rusijom bez bezbjednosnih garancija, dok je više od 86 odsto uvjereno da bi zamrzavanje linije fronta samo odložilo novu rusku agresiju.
Anketa Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) pokazuje da 75 odsto stanovništva odbacuje trenutno razmatrani mirovni plan, koji predviđa povlačenje ukrajinskih trupa iz Donbasa i brojčano ograničenje ukrajinskih oružanih snaga.
- Većina je otvorena za pregovore i okončanje rata diplomatskim putem i čak je spremna na teške kompromise. Istovremeno, odbacuju se planovi koji se doživljavaju kao kapitulacija - kaže Anton Hrušecki iz KIIS-a za Dojče vele.
Dodaje da je stabilna većina Ukrajinaca spremna da trpi rat koliko god bude potrebno.
<h2>Javnost ostavlja državnom vrhu u Kijevu malo manevarskog prostora</h2>
Ovaj jasan stav društva ide u prilog i ukrajinskim vlastima. Oleksij Haran iz ukrajinske fondacije „Demokratske inicijative“ objašnjava da to nije nova pojava. Još za vrijeme predsjednika Petra Porošenka javnost je postavila jasne crvene linije koje nisu smjele biti pređene.
- Danas javno mnjenje pomaže Volodimiru Zelenskom da se suprotstavi pritisku SAD i jasno stavi do znanja šta ukrajinski narod neće prihvatiti. Stav društva je argument za Zelenskog u pregovorima sa SAD. On može da ukaže na to da bi nezadovoljstvo moglo destabilizovati Ukrajinu i izazvati unutrašnji konflikt – a to je upravo ono što Vladimir Putin želi - kaže politikolog.
Zbog toga ukrajinsko rukovodstvo neće potpisivati sporazume koji bi mogli izazvati proteste u zemlji. Nedavni korupcioni skandal u okruženju predsjednika Zelenskog dodatno je ojačao ulogu javnosti kao svojevrsnog osigurača u pregovorima, objašnjava Oleh Saakjan iz „Nacionalne platforme za otpornost i koheziju“ u razgovoru za Dojče vele.
- Oslabljen korupcionim skandalom, Zelenski je dobio suženi manevarski prostor za kompromise. U SAD su se neki obradovali skandalu nadajući se da će Zelenski sada biti spremniji na kompromis u vezi s mirovnim sporazumom - kaže stručnjak.&nbsp;
Međutim, dogodilo se upravo suprotno. Ukrajinsko društvo ostavlja Zelenskom veoma malo manevarskog prostora u pregovorima.
<h2>Spremnost na proteste protiv nametnutog mira s Rusijom</h2>
Ankete takođe pokazuju da je stanovništvo Ukrajine spremno da protestuje protiv nepravednog, nametnutog mira. Prema istraživanju koje je sproveo New Europe Center, svaki drugi građanin bi izašao na ulice ukoliko bi ukrajinsko rukovodstvo u pregovorima pristalo na kompromise koje građani smatraju neprihvatljivim.
Prema riječima Oleha Saakjana, ukrajinsko društvo ima ključnu ulogu kada je riječ o jednostavnom odbacivanju neprihvatljivih sporazuma. Vlada je toga svjesna. Predsjednička kancelarija, zahvaljujući brojnim anketama, zna gdje se za društvo nalaze crvene linije, kaže stručnjak.
To su, između ostalog, nedostatak bezbjednosnih garancija, teritorijalni ustupci i održavanje izbora bez odgovarajućih zaštitnih mjera, naglašava Saakjan. Ipak, politikolog smatra da bi javnost, ukoliko bi to bila „jedina gorka pilula sporazuma“, pod određenim okolnostima mogla da prihvati odustajanje od članstva u NATO-u. Međutim, sporazum bi morao da sadrži garancije u skladu sa članom 5 NATO ugovora, koji obavezuje saveznike da pomognu državi članici u slučaju napada.
<h2>Potreban je dijalog sa društvom</h2>
Ključno pitanje je, međutim, kako se rezultati anketa uklapaju u političku realnost s kojom se ukrajinsko rukovodstvo suočava u pregovaračkom procesu, smatra Oleksandr Suško iz organizacije International Renaissance Foundation.
- Ukrajinsko društvo veoma ozbiljno shvata pitanje cijene mira. Uprkos svim tragedijama rata i visokoj cijeni u krvi koju Ukrajina svakodnevno plaća za nastavak borbi, Ukrajinci jasno žele da ishod rata ne ugrozi suverenitet, nezavisnost i osnovne stubove države, naročito njenu odbrambenu sposobnost - kaže stručnjak u razgovoru za Dojče vele.
Istovremeno priznaje da će potraga za kompromisima za društvo biti teška i da će predstavljati ozbiljan test odnosa između države i građana.
Ako su smanjenje vojske, bezbjednosne garancije ili druga osjetljiva pitanja već sada predmet konkretnih pregovora, vlada bi, smatra Suško, o tome trebalo da vodi iskren dijalog sa stanovništvom. Bez takvog prethodnog dijaloga, u zemlji bi moglo doći do ozbiljnih tenzija.

Ukrajinci žele mir, ali ne po svaku cijenu

Ukoliko se u predviđenom roku ne obezbijede uslovi za početak gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, podnijeću ostavku na mjesto izvršnog direktora preduzeća, jer ne mogu da dozvolim da naporan rad cijelog tima za realizaciju projekta bude zanemaren i da strateške projekte nadmašuju manipulacije pojedinaca“, saopštio je za „Dan“ direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić.
Poručuje da ne može da dozvoli da bude odgovoran za „dalje uništavanje životne sredine ispuštanjem neprečišćenih otpadnih voda u rječni tok dok, alternativa postoji, odnosno dok se gotovo ekološko rješenje za sve nas nalazi pred svima nama i čeka".&nbsp;
Parcela, na kojoj je predviđena gradnja postrojenja u Botunu, mora biti oslobođena do 31. decembra. Nišavić je podsjetio da su u prošloj godini kroz desetine sastanaka uspjeli da dođu do kvalitetnog glavnog projekta, revidiranog od strane najpozvanijih stručnjaka, te da su na osnovu njega pripremili i elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu.
- Krajem prethodne godine dolazi do dvije javne rasprave na temu elaborata, na kojima se prikuplja preko 130 komentara javnosti, oni se procesuiraju i obrađuju u 2025. godini, dokument unapređuje i stvaraju se uslovi za dobijanje građevinske dozvole. Kao vrhunac intenzivnog rada stvaramo preduslov za prijavu gradnje za izgradnju SPOV na radost svih građana koji osjećaju nedostatke trenutnog stanja, a to su građani grada i susjedne opštine Zeta. Cjelokupan proces od 2024. godine prate razgovori sa mještanima i predstavnicima susjedne Opštine Zeta, gdje se, uslijed izraženog saosjećanja sa onima koji su ispaštali od rada jedne neadekvatno nadzirane prljave industrije u prethodnom periodu, prihvataju predlozi za dodatno unapređenje rada ovog ekološkog sistema. Pored činjenice da ćemo konačno zaštiti podzemne vode zetske doline, obezbjeđuju se sredstva od preko 44 miliona eura za rješavanje otpadnih voda gornje Zete i ono što je najvažnije- sanaciju bazena crvenog mulja i opasnog materijala i otpada koji se i dalje nalazi na prostoru nekadašljeg KAP-a - kaže Nišavić.
On dodaje da je pred nama „istorijska šansa i mogućnost da se unaprijede osnovni uslovi života građana dvije lokalne samouprave, da se podigne standard građana na jedan značajno veći nivo, upravo u onom najvažnijem segmentu koji se odnosi na čist vazduh i vodu, kao preduslov za zdrav i dostojan život“.
- Svaka drugačija formulacija i pokušaj manipulacije ovim aktivnostima je grubo i nedozvoljeno igranje sa sudbinama stotina hiljada građana naše države, što nikako ne smijemo dozvoliti. Pored činjenice da možemo da izgubimo ovu najvažniju šansu, ujedno gubimo i značajna finansijska sredstva i zatvaramo vrata onima koji su spremni da nam u ovom procesu pruže stručnu i finansijsku pomoć, ne samo na ovom već na svim važnim projektima koji slijede, a od značaja su za cjelokupnu državu. Već od 1. januara 2026. godine nećemo moći da koristimo preostala kreditna sredstva i postojaće rizik od zahtjeva za jednokratni povraćaj kreditnih sredstava, a istovremeno i rizik da izvođač naplati svoja potraživanja u milionskom iznosu. Uvažavajući sve ovo, vjerujem da ne postoji jedan savjestan građanin i funkcioner koji bi dozvolio sebi da propusti jednu ovakvu šansu i bez odgovornosti- iako nema uticaja na sve okolnosti i procese, nastavi da bude dio sistema koji nije u mogućnosti da realizuje ovako važan projekat, za šta su ispunjeni svi mogući preduslovi - saopštio je Nišavić.

Nišavić: Podnijeću ostavku ako ne počne gradnja postrojenja u predviđenom roku

Sindikat policije je zloupotrijebljen od partije koja upravlja ministarstvima sile, pa su primjer udžbenika uzeli kao povod čime su pokušali da ugroze autore kao profesionalce i pripadnike akademske zajednice - rekla je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, koautorka udžbenika za II razred Gimnazije i profesorica na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Jelena Šušanj.&nbsp;
U udžbeniku crnogorskog jezika za II razred Gimnazije našao se vic u kome policajci razmatraju kako napisati zapisnik i promišljaju o pravopisu. Prema autorima knjige prikazani su simpatično, snalažljivo i dovitljivo i taj primjer upotrijebljen je kao ilustracija pravopisnih pravila, ali je izazvalo reakciju Nezavisnog sindikata policije.
Udžbenik nije nov, podsjeća Šušanj, nije ni tek izašao iz štampe, već je u upotrebi u gimnazijama punih 15 godina, od 2011.godine.&nbsp;
- Taj vic u njemu stoji već toliko dugo i dosad se niko od djece nije žalio, niti je napravio neki problem koji bi policajca mogao dovesti u neprijatnu situaciju ili uniziti policajca zbog toga vica. Vicevi se izmišljaju, vicevi se prenose od usta do usta, vicevi žive u javnosti. Činjenica je da smo jedan benigni vid humora, koji ne derogira, koji ne ugrožava ni čast, ni dostojanstvo nijednoga policajca, uključili u udžbenik zapravo je značilo nama kao jedno pedagoško sredstvo kojim ćemo na simpatičan način učenicima predočiti da se jezičke dileme javljaju u posve neočekivanim situacijama, da se javljaju u svim profesijama i ja mislim da zapravo taj vic nikako nije mogao dovesti u pitanje dostojanstvo policajca - rekla je Šušanj.&nbsp;
Smatra da ne može preispitivati pravopisna pravila neko ko ne zna da pravopisna pravila postoje, a da bi neko znao, kako kaže, da pravopisna pravila postoje mora biti obrazovan.&nbsp;
- Činjenica da su nas prozvali kako smo policajce predstavili glupima i nepismenima i neobrazovanima je netačan stav i zbog toga smo mi odmah reagovali u smislu da je razlog, da je tajming, da je vrijeme kad se to desilo, ponavljam 15 godina od momenta početka upotrebe tog udžbenika, da je sve to bila jedna konstrukcija sa određenim ciljem da se izazove rasprava sa autorima udžbenika konkretno, a to je uslijedilo nakon druge reakcije Sindikata policije, rasprava je trebala biti upućena na mojega kolegu Adnana Čirgića - zaključila je Šušanj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8yahzh1pdPA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šušanj: Udžbenik u upotrebi u gimnazijama 15 godina, Sindikat policije zlouptrijebljen od partije koja upravlja ministarstvima sile

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Lompar: Nezakonito imenovanje Radulovića je samo kontinuitet rada MKM, skandali koji prate mandat Vujović tužna slika stanja u tom resoru

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru u Spužu, podnio je 17. decembra 2025. godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv „NN službenog lica“ i više osoba, tvrdeći da je organizovano „kriminalno udruženje“ sa ciljem da se otuđi i zloupotrijebi njegovo pismo namijenjeno advokatu.
U prijavi se, između ostalog, navodi da su kao članovi tog navodnog udruženja označeni voditelji emisije „Kontroverza“ na RTV Podgorica, Mladen Stojović i Ana Pešukić, kao i „još za sada nepoznata lica“.
ŠTA KATNIĆ TVRDI DA SE DOGODILO
Katnić u prijavi tvrdi da je „neutvrđenog dana u decembru 2024. godine iz pritvorske ćelije u Spužu 1L otuđeno pismo, privatno vlasništvo optuženog Milivoja Katnića, namijenjeno za njegovog advokata Spasoja Kovačevića“.
Prema prijavi, to pismo je potom dospjelo do Ane Pešukić, a zatim, kako piše, i do javnosti. Pismo je „objavila u emisiji ‘Kontroverza’ dana 22. oktobra 2025. godine“, zajedno sa Mladenom Stojovićem.
U dokumentu se dalje tvrdi da je sadržaj pisma u emisiji tumačen „lažno i netačno“, uz ocjenu da je cilj bio da se Katniću nanese šteta i utiče na odluke o pritvoru.
SPOR OKO „TIMOŠENKA“ I REČENICE „DA NE MIJENJA IZJAVU“
U prijavi je posebno sporno tumačenje pojedinih riječi iz pisma. Katnić tvrdi da je u emisiji iznesena neistina „posebno kroz lažno prikazivanje da je ime Timošenko koje je navedeno u pismu pseudonim optuženog Saše Čađenovića“.
On, međutim, navodi suprotno.
„Istina sasvim druga… a to je da je ime Timošenko iz pismena lično ime svjedoka Timošenka Miladinovića, rođenog 1946. godine na Kosovu“, piše u prijavi.
Takođe osporava i interpretaciju jedne rečenice. U prijavi piše da je u emisiji tumačeno da je sklop riječi „da ne mijenja izjavu“ instrukcija Saši Čađenoviću, dok Katnić tvrdi da se „instrukcija… odnosila na sasvim drugi krivični predmet i saslušanje ovog svjedoka pred sudijom za istragu“.
KATNIĆ: „SVE SE RADI NAMJERNO I SVJESNO“
U obrazloženju prijave Katnić navodi da je u emisiji prikazana kopija pisma „nakon skoro deset mjeseci od otuđenja“ i da je, kako tvrdi, Ana Pešukić govorila „da je original dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
„Sve se radi namjerno i svjesno od strane ovog kriminalnog udruženja, čiji članovi preduzimaju unaprijed određene i dogovorene radnje“, tvrdi Katnić.
On navodi i da se sve dešava „u vrijeme kada se odlučuje o daljem trajanju pritvora protiv njega i Saše Čađenovića“.
KOJA KRIVIČNA DJELA SE SPOMINJU
U prijavi se kao cilj navodnog udruživanja pominju krivična djela – „povreda tajnosti pisma i drugih pošiljki“, „lažno prijavljivanje“ i „zloupotreba službenog položaja“, a u kvalifikaciji i „kriminalno udruživanje“.
Katnić navodi da je pismo, po prijavi, dostavljano i Specijalnom državnom tužilaštvu „lažno prikazujući da je Milivoje Katnić na ovaj način počinio krivično djelo“.
ŠTA KATNIĆ TRAŽI OD TUŽILAŠTVA
Katnić predlaže ODT Podgorica da preduzme više radnji.
„Da ovo tužilaštvo pozove osumnjičene i sasluša ih”, da „pribavi audiovizuelni snimak emisije ‘Kontroverza’ od 22. oktobra 2025. godine“ i da se „uloži original pomenutog pisma za koje Ana Pešukić tvrdi da ga je dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
U prijavi se pominje i mogućnost saslušanja svjedoka pred sudijom za istragu, uz pozivanje na „član 276 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku“.

Tag: predmet