Centar za građansko obrazovanje pozvao je juče Tužilački savjet da „konačno utvrdi disciplinsku i drugu odgovornost specijalne tužiteljke Nataše Bošković“ zbog neadekvatnog postupanja u više predmeta, čime je, kako su istakli, „nanijela štetu i pojedinim građanima i ugledu tužilaštva“. Tužilačkom savjetu, kako piše u saopštenju, obratili su se početkom marta „tražeći informaciju o tome što je preduzeto povodom dokazane neažurnosti specijalne tužiteljke Nataše Bošković, koja je duže vrijeme 'držala u fioci' više predmeta – uključujući i dvije krivične prijave koje je CGO podnio Specijalnom državnom tužilaštvu još 2022. godine“. Podsjetili su da je Tužilački savjet prije godinu utvrdio nezakonito postupanje tužiteljke Bošković u jednom od tih predmeta, dok je u drugom navodno došlo do „intenziviranja rada“ – ali tek nakon interesovanja nadređenih instanci. -...imamo i saznanja o drugim slučajevima u kojima je tužiteljka Bošković postupala neadekvatno, čime je nanijela štetu i pojedinim građanima i ugledu tužilaštva, ali to nije potaklo Tužilački savjet da pokrene postupak njenog razriješenja – saopštili su iz CGO. Portal ETV objavio je 5. marta priču o jednom predmetu u kojem je postupala tužiteljka Bošković i odbacila krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema Ivana Asanovića kojom se sumnjiči da je zloupotrijebio službeni položaj i oštetio kompaniju za više od 76.000 eura. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fasanovic-pod-istragom-zbog-moguce-pronevjere-vise-od-76-000-eura&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Specijalno tužilaštvo, ipak će morati ponovo da „otvori“ ovaj slučaj, jer je Vrhovno državno tužilaštvo prihvatilo pritužbu zviždača iz CGES-a na rješenje o odbacivanju prijave.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204211220_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241204211220_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="SDT"><figcaption>Specijalno državno tužilaštvo</figcaption></figure>  Objavili smo da iz obimne dokumentacije koja prati krivičnu prijavu, a koju je odbacila specijalna tužiteljka Bošković, uz obrazloženje da nema dokaza, proizilazi sumnja da je Asanović pronevjerio 76.464 eura, koje je uplatio za navodnu sanaciju puta u budvanskoj Mjesnoj zajednici Gornji Pobori II. Prijavu protiv Asanovića, zviždač je podnio 12. septembra 2023. u kojoj je, pored ostalog, ukazao da je prva isplata bila donacija MZ Gornji Pobori II, krajem 2021. godine, u iznosu od 30.000, a druga početkom 2022. godine - ugovor sa firmom „Akropolis“ d.o.o. Nikšić vrijednosti od 46.464 eura sa pdv-om. Zviždač je kategoričan da se radi o izmišljenim troškovima koji „nemaju bilo kakvu vezu sa sanacijom lokalnog puta u opštini Budva oštećenog izgradnjom dalekovoda 400 kV Lastva – Čevo“, kako je to pravdano u aktima koji su pratili ove isplate. Specijalna tužiteljka Bošković prvo je pokušala da se otarasi ovog predmeta, ocjenom da nije u nadležnosti Specijalnog tužilaštva, ali kada se nenadležnim oglasilo i Više tužilaštvo u Podgorici, onda je morala da postupi. I krajem prošle godine odbacila je krivičnu prijavu kao neosnovanu. - Povodom Vaše pritužbe kojom ste zahtijevali preispitivanje rješenja Specijalnog državnog tužilaštva Kt-S.br.313/23 od 25. 12. 2024. godine, kojim je odbačena Vaša krivična prijava od 12. 09. 2023. godine, podnijeta protiv Asanović Ivana zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz čl. 416 st. 3 u vezi st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, razmotreni su spisi predmeta Specijalnog državnog tužilaštva Kt-S.br.313/23, te ocjenom navoda pritužbe i predmetnog rješenja, isti su vraćeni Specijalnom državnom tužilaštvu na ponovni dalji postupak – saopšteno je zviždaču iz Vrhovnog državnog tužilaštva. Da su troškovi u iznosu od 76.464 eura izmišljeni i da nemaju bilo kakvu vezu sa sanacijom lokalnog puta u opštini Budva oštećenog izgradnjom dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo, potvrđuju, kategoričan je zviždač, i izvještaji o realizaciji Plana investicija CGES-a za treći i četvrti kvartal 2020. godine. - U oba ova izvještaja, koji su dostavljeni Odboru direktora kompanije na razmatranje, u dijelu koji se odnosi na Projekat izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo nedvosmisleno je navedeno da je sanacija lokalnih puteva u opštini Budva završena – precizirao je on tada za Portal ETV. Pisali smo da je tužiteljka Bošković postupala u još jednom predmetu formiranom zbog sumnji u korupciju u CGES-u, a koji je Specijalnom tužilaštvu dostavila Agencija za sprječavanje korupcije, po prijavi koju im je podnio zviždač iz CGES-a. On je, kako smo objavili, iskazao sumnju u korupciju u procesu javnih nabavki, a ASK je spise dostavila Specijalnom tužilaštvu 24. maja 2022. godine. Tužiteljka Bošković, međutim, držala je ovaj predmet dvije godine i dva mjeseca u fioci, sačekala je izmjene Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu i onda taj predmet proslijedila Osnovnom tužilaštvu u Podgorici?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228190224_b0b1c3ca18729ce75eaa929ce8013304ede9760e66a493e072ec00075386fec2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250228190224_b0b1c3ca18729ce75eaa929ce8013304ede9760e66a493e072ec00075386fec2" data-rendition-name="original" width="600" height="450" loading="lazy" alt="CGO logo"></figure>  Iz CGO juče su saopštili da očekuju da će Tužilački savjet, „koji je svoj mandat započeo uz velika očekivanja doprinijeti efikasnosti i depolitizaciji tužilaštva“ i „konačno utvrdi disciplinsku i drugu odgovornost specijalne tužiteljke Bošković“. - Ovaj slučaj je ogledalo ozbiljnih sistemskih slabosti i važno je kako će se Tužilački savjet postaviti prema njemu kroz konkretne akcije – poručili su oni.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Predmeti u fiokama, a tužiteljku Bošković niko ne poziva na odgovornost

Sud za prekršaje u Podgorici je, sa odjeljenjima u Nikšiću, Danilovgradu i Cetinju, prošle godine postigao pozitivne rezultate, uprkos brojnim izazovima, kazala je predsjednica tog suda Nada Bjeković.
Ona je rekla da je u prošloj godini stopa ažurnosti na nivou suda bila 111,25 odsto.
- Tokom cijele godine sud je radio bez četvoro sudija (bolovanje, roditeljsko odsustvo, napredovanje), a od avgusta bez još dvoje sudija (bolovanje, odlazak u starosnu penziju), dok je jedan sudija bio na bolovanju do tri mjeseca - navela je Bjeković u saopštenju.
Kako je kazala, u junu prošle godine jedan sudija je izabran i raspoređen u Sud za prekršaje u Podgorici.
- Rad suda u ovako deficitarnom stanju kada je u pitanju broj sudija, uz maksimalne napore ostalih sudija i svih zaposlenih, rezultirao je odličnom stopom ažurnosti od preko 100 odsto, kako u redovnom, tako i izvršnom postupku - rekla je Bjeković.
Ona je kazala da je Sud za prekšraje u Podgorici, sa odjeljenjima, prošle godine imao u radu 72.336 predmeta, što je za 3,8 odsto manje u odnosu na 2023.
- Broj riješenih predmeta u prošloj godini je 37.051 predmet, što je za 2,84 odsto više u odnosu na 2023. godinu - rekla je Bjeković.
Ona je navela da je prosječno po sudiji broj riješenih predmeta 1.482.
Bjeković je kazala da je Sud za prekršaje i tokom prošle godine postigao zavidan kvalitet rada, koji se izražava kroz nizak procenat ukinutih odluka u žalbenom postupku, odnosno visok procenat potvrđenih odluka.
- Tako je broj ukinutih odluka u redovnom postupku bio 163, u odnosu na 957 predmeta koliko je riješeno po žalbi, što iznosi 17,03 odsto, dok u izvršnom - IPS postupku nije bilo ukinutih odluka - rekla je Bjeković.
Ona je istakla da je najviše prvostepenih prekršajnih predmeta u radu bilo iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, i to 30.864 ili 67,83 odsto.
Kako je dodala Bjeković, značajniji procenat u strukturi čine i predmeti iz oblasti zakona o javnom redu i miru, o zaštiti od nasilja u porodici, sprečavanju zloupotreba droga, kao i Zakona o sprečavanju korupcije.
U saopštenju se navodi da je u 10.892 prvostepenih predmeta izrečena novčana kazna, u 368 kazna zatvora, u 198 uslovna osuda, a u 1.620 opomena.
Kako se dodaje, u 13 predmeta izrečena je zaštitna mjera, u 281 vaspitna mjera, a u 4.357 predmeta postupak je obustavljen.
- U 3.255 ili 13,59 odsto predmeta nastupila je zastara - navodi se u saopštenju.
Bjeković je kazala da je na to što je broj zastara u odnosu na broj riješenih predmeta 13,59 odsto, prevenstveno uticao rad suda s manjim brojem sudija.
Ona je istakla da su, poštujući Zakon o sudovima, oduzimani predmeti ako je sudija spriječen da vrši sudijsku funkciju duže od tri mjeseca, nakon čega su slučajnom dodjelom predmeti dodjeljivani u rad drugim sudijama.
- Stoga, u određenim predmetima mijenjan je sudija i po nekoliko puta, a što se moralo odraziti i na vođenje postupka, odnosno nastupanje zastarjelosti - rekla je Bjeković.
Ona je naglasila da postoje i problemi u saradnji s Upravom policije.
Bjeković je objasnila da neodazivanje podnosilaca zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka ili neopravdani izostanci sa zakazanih pretresa, dovode do bespotrebnog odlaganja pretresa, odugovlačenja postupaka i do nastupanja zastarjelosti vodenja prekršajnih postupaka.
Navodi se da je Sud za prekršaje u Podgorici, sa odjeljenjima u Nikšiću, Danilovgradu i Cetinju, tokom prošle godine naplatio ukupno 1.781.611 eura i da je u tom periodu izvršeno 147 kazni zatvora u trajanju od 3.630 dana.
- Istaknuti rezultati su na zavidnom nivou, uprkos činjenici da ovaj sud ima nemale probleme kada je u pitanju saradnja sa Upravom policije, odnosno postupanje službenika Uprave policije po naredbama za dovođenje i sprovođenje osuđenih lica - kaže se u saopštenju.
Bjeković je kazala da su u rješavanje tog problema uloženi veliki napori koji su rezultirali određenim pomacima.
Kako je navela, to nije dovoljno, pa će i u narednom periodu posebna pažnja biti usmjerena na rješavanju konkretnog problema.
Bjeković je istakla da efikasnost, efektivnost i transparentnost svog rada sud obezbjeđuje i u predmetima formiranim po zahtjevima za slobodan pristup informacijama, pa su od šest zahtjeva prošle godine usvojena tri.
- Ovaj sud će nastojati da se zalaganjem sudija, kao i svih zaposlenih, i u ovoj godini ostvare pozitivni rezultati, sa tendencijom da budu bolji nego prošle godine koja je, uprkos brojnim izazovima, ocijenjena kao uspješna - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

U Sudu za prekršaje prošle godine 72.336 predmeta, riješeno 37.051

U Osnovnom sudu u Ulcinju u ovoj godini je u radu 4.367 predmeta na kojima je radilo pet sudija.
- Na dan 1. januara 2024. godine, neriješeno je bilo 1.333 predmeta. U 2024. godini do sada je primljeno ukupno 3.034 predmeta. Do danas &nbsp;riješeno je 2.830 predmeta, a neriješeno je ostalo 1.525 &nbsp;predmeta. Riješeno je u odnosu na priliv 93,28 odsto,do kraja godine nadamo se da će priliv biti u potpunosti savladan - kazala je novinarima predsjednica Osnovnog suda Ulcinj sudija Sanja Mirović dodajući da je procenat ukinutih odluka na nivou suda 30 odsto.&nbsp;
Transparetnost rada suda, kazala je predsjednica Mirović, će biti nastavljena i u 2025.godini.
PR Osnovnog suda Ulcinj sudija Artan Kroma kazao je da u krivici imaju oko 90 odsto potvrđenih predmeta. Prema riječima sudije Kroma, dominantan broj predmeta u parničnim postupcima u Osnovnom sudu Ulcinj su svojinsko-pravni predmeti, a rad suda otežavaju loše evidencije u katastru.
Na današnji dan predmeta crvenih omota (predmeti stariji od tri godine) je ukupno 78.
- U narednoj godini među prioritetima &nbsp;će biti rješavanje predmeta crvenih omota. Očekujemo da ćemo naredne godine biti popunjeni što se tiče sudijskog kadra sobzirom da je u toku obuka kandidata za sudije I očekujemo da će se u našem sudu rasporediti neko od kandidata,a očekujemo i da će pripravnici položiti pravosudni ispit te da ćemo popuniti i upražnjena mjesta savjetnika - kazala je sudija Mirović.
Odlukom o broju sudija u sudovima za Osnovni sud Ulcinj predvidjen je rad šest sudija (pet sudija i predsjednik suda) od kojih je jedno sudijsko mjesto već godinama upražnjeno. Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Osnovnog suda u Ulcinju sistematizovano je tri savjetnika, od kojih su sva tri upražnjenja, predviđena su dva pripravnika od kojih je trenutno jedno pripravničko mjesto upražnjeno.
- U 2024.godini bilo je ukupno pet podnijetih zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć i svi su usvojeni. S obzirom na mali broj podnijetih zahtjeva sud će u narednoj godini raditi na afirmaciji instituta besplatne pravne pomoći kako bi gradjani imali više saznanja o mogućnosti da mogu ostvariti prava na besplatnu pravnu pomoć, a posebno sa ranjivim kategorijama (djeca bez roditeljskog staranja,lica sa invalitetom,žrtve nasilja u porodici i žrtve trgovine ljudima) - navela je sudija Mirović.
Prema riječima predsjednice Osnovnog suda Ulcinj, podizanje kvaliteta rada a time i povjerenja gradjanja u rad Osnovnog suda u Ulcinju biće prioritetan &nbsp;zadatak u 2025.godini jer se povjerenje građanja svakako ne može povratiti samo brojem riješenih predmeta već taj rad treba biti valorizovan i kroz bolji kvalitet sudskih odluka.
U Osnovnom sudu Ulcinj na Dan otvorenih vrata bila je prilika da polumaturanti i maturanti iz ulcinjskih škola postave pitanja vezana za rad suda, o propisanim kaznama, Zakonu o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku prema kome su krivično odgovorni od 14 godine života. Dan otvorenih vrata u Osnovnom sudu Ulcinj održan je na međunarodni Dan ljudskih prava.
- Takođe nam je plan da u narednoj godini radimo na adaptaciji jedne prostorije (tzv. “child friendly room”) koja bi se koristila za boravak djece i lica koja su žrtve porodičnog nasilja, ili žrtve trgovine ljudima. &nbsp;U prostoriji bi se obavljalo video snimanje davanja njihovih iskaza u postupcima, uz uvođenje odgovarajuće opreme za snimanje, a kako bi se ranjive kategorije osjećale ugodnije dok čekaju suđenja u sudu odnosno da ne borave u istim hodnicima sa počiniocima krivičnih djela. Radićemo na adaptaciji parkinga i njegovom prilogodjavanju osobama sa invaliditetom - kazala je Mirović.

Osnovnom sudu Ulcinj u 2025. među prioritetima rješavanje predmeta crvenih omota

Viši sud za prekšraje Crne Gore je u prvih deset mjeseci ove godine imao u radu 2.025 predmeta, od čega 1.539 novih i 486 starih.
Završeno je 1.698 predmeta ili 83,85 odsto, 34 predmeta ili 1,68 odsto su bili administrativno vraćeni prvostepenim sudovima, dok je ostalo neriješeno 293 ili 14,47 odsto predmeta. 
- Završeni predmeti su riješeni na način što je u 44 ili 2,59 odsto žalba odbačena, u 1.038 ili 61,13 odsto potvrđena prvostepena odluka, u 304 ili 17,90 odsto ukinuta prvostepena odluka, u 294 ili 17,32 odsto preinačena prvostepena odluka, dok je 18 predmeta ili 1,06 odsto riješeno na drugi način - navedeno je u saopštenju Višeg suda za prekršaje.
U 818 ili 48,17 odsto završenih predmeta postupak po žalbi je trajao do dva mjeseca, dok je stopa ažurnosti rješevanja predmeta iznosila 110,33. Svi stari predmeti su završeni.
- Imajući u vidu veliki broj starih predmeta u radu, kao i značajan priliv novih predmeta, uz već ranije ukazane okolnosti vezane za broj postupajućih sudija u ovoj godini, rad Višeg suda za prekršaje Crne Gore na kraju devetomjesečnog perioda ocijenjen je veoma uspješnim - kazali su iz Všeg suda za prekršaje.

Viši sud za prekršaje riješio 83,85 odsto predmeta

U četiri kancelarije, u prostoru od 89 kvadrata, u istoj zgradi sa Osnovnim sudom u Starom gradu, zbili su se troje državnih tužilaca i službenici, ukupno 11 zaposlenih. Rukovodiocu Osnovnog državnog tužilaštva, Ristu Stijoviću, i portparolu, državniom tužiocu, Nikoli Samardžiću, tek nedavno se priključila mlada državna tužiteljka Đurđina Bulut. Prethodno je hercegnovsko Tužilaštvo pune tri godine radilo sa dvoje tužilaca, iako je predmeta sve više.
To je saopštio novinarima rukovodilac Risto Stijović povodom Dana otvorenih vrata, u susret Danu državnih tužilaca Crne Gore, 1. novembra, prenosi Novski portal.
- Ove godine primljen je 591 predmet, od toga 311 protiv poznatih učinilaca krivičnih djela, 192 su razni krivični predmeti gdje se provjerava da li je izvršeno krivično djelo, 11 je protiv pravnih lica. Otvoreno je 12 istraga, a protiv nepoznatih počinilaca krivičnih djela bilo je 40 predmeta. Pristiglo je i 15 prijava za krivična djela protiv maloljetnika, a 10 su prekršaji - kazao je Stijović.
Evidentan je porast krivičnih djela. Već sada je prekoračen uveliko njihov u odnosu na prošlu godinu kada su novski državni tužioci primili 528 predmeta.
<h2>Zatrpani i novim predmeteima nakon promjene zakona</h2>
Stijović smatra da je to posljedica izmjene zakonskih propisa i izmjene Krivičnog zakonika iz 2023 godine.
- Uvedeno nam je čak 16 novih krivičnih djela, a prošireno je krivično djelo nasilje u porodici i zajednici, jer obuhvata ono što je ranije bio prekršaj. Neka krivična djela su prenesena i u nadležnost ovog Tužilaštva koje je dobilo 11 predmeta SDT-a na dalje postupanje - kazao je on.
Prilaz zgradi, u kojoj Tužilaštvo ima samo 89 kvadrata, ne odgovara njegovim odgovornim i zahtjevnim poslovima. Dolazi se samo stepenicama, invalidi nemaju pristup, otežano i stariji…
Stijović navodi da su pored skučenog radnog prostora tri godine radili bez dva tužioca. Ljetos su uspjeli da dobiju samo jednog. Po sistematizaciji fali još jedan, ali i pet radnih mjesta je slobodno za službenike. Ne mogu da ih popune jer nema prostora. Takođe, zbog nedostatka sudija u Osnovnom sudu u Herceg Novom rastei broj neriješenih predmeta, a dio je delegiran Sudovima u Kotoru i na Cetinju.
- Evidentan je porast krivičnih djela nasilja u porodičnoj zajednici, kao i protiv bezbjednosti javnog saobraćaja. Vjerovatno je to uslovljeno povećanim gužvama u saobraćaju posebno tokom ljeta. Krivičnih djela protiv falsifikovanja isprave ima puno, jer je blizu granica. Jedina smo opština u Crnoj Gori koja se graniči sa EU i veliki je trazit putnika i onih koji ilegalno pokušavaju da užu u zemlje EU - naglašava Stijović.
<h2>Fale i prevodioci i sudski tumači</h2>
Portparol, državni tužilac, Nikola Samardžić, ukazao je i na veliki problem zbog nedostatka prevodilaca, jer sudski tumači nisu zainterseovani da dolaze i prevode.
- Kod notara odmah dobiju novac, a kod nas se čeka nekoliko mjeseci. Tarifa je 35 eura po stau. Kod nas je sve centarlizovano, pa I računovodstvo. Da ne pričam koliko imamo problema sa strancima koji govore samo svoj jezik, portugalski, persijski, finski… - istakao je on.
Odgovarajući na pitanja novinara, Stijović je rekao da su prioriteti u rješavanju pritvorski predmeti, jer su hitne prirode, kao i oni koji se odnose na nasilje u porodici.
- Za Tužilaštvo je predmet završen onog momenta kada donese tužilačku odluku, optužnicu, optužni predlog, rješenje o odbacivanju krivične prijave… Potom ide faza suđenja ako je riječ o optužnici ili optužnom predlogu i onda se on vodi kao nezavršen kod Suda, ali i kod nas, jer nije zapravo dobio sudski epilog, odluku - saopštio je on.

Herceg Novi: Sve više predmeta i istraga, malo tužilaca i prostora za rad

Osnovno državno tužilaštvo u Plavu formiralo je predmete protiv E.R. i D.J. iz tog grada zbog sumnje da su izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Plav dana su 15. oktobra podnijeli krivične prijave protiv E.R. i D.J. zbog sumnje da su kao službena lica, opštinske nadležne inspekcije, nevršenjem svoje službene dužnosti pribavili korist fizičkom licu i time izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
- U toku je postupak izviđaja, tokom kog će biti preduzete sve zakonom propisane mjere i radnje u cilju donošenja konačne odluke u predmetu - saopšteno je iz ODT-a Plav.

Plav: Formiran predmet protiv zaposlenih u inspekciji zbog zloupotrebe službenog položaja

Šest sudija koji su zaduženi specijalnim predmetima i dvoje koji postupaju kao sudije za istragu ne mogu da se izbore sa prilivom predmeta Specijalnog državnog tužilaštva u kome trenutno postupa 18 specijalnih tužilaca, ukazale su sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici.
Na nedavno održanoj sjednici sudija Višeg suda u Podgorici konstatovano je da je Specijalno odjeljenje za prvih devet mjeseci 2024. godine završilo 29 predmeta, što je za 11 predmeta više nego što je završeno u istom periodu 2023. godine.
Sudije ovog odjeljenja su na početku godine iznijele svoje interne planove u pogledu broja završenih predmeta i sa zadovoljstvom su konstatovali da su planovi bili realni i da ulažu izuzetne napore kako bi se smanjio broj nezavršenih predmeta.
- Tome treba dodati i činjenicu da je trenutno zaključeno još osam glavnih pretresa, u kojima će biti izrađene presude. Sudije Specijalnog odjeljenja će uraditi i više od potrebnog broja predmeta, međutim, navedeni pozitivni rezultati ne mogu se pozitivno odraziti na rad Specijalnog odjeljenja kod činjenice da je samo u septembru 2024. godine Specijalno odjeljenje primilo sedam predmeta, a da je na dan ovog obraćanja nezavršeno 162 predmeta. Prosto upoređenje broja izvršilaca u Specijalnom odjeljenju i Specijalnom državnom tužilaštvu pokazuje da šest sudija koji su zaduženi specijalnim predmetima i dvoje sudija koji postupaju kao sudije za istragu ne može da se izbori sa prilivom predmeta Specijalnog državnog tužilaštva u kome trenutno postupa 18 specijalnih tužilaca - navedeno je u saopštenju sudija Specijalnog odjeljenje.
Početkom 2020. godine u Specijalnom odjeljenju bilo je nezavršeno 56 predmeta, a kada je na kraju godine porastao na 82. Veliki porast broja nezavršenih predmeta trebalo je, napominju sudije, da predstavlja alarm za nadležne državne organe za preduzimanje hitnih mjera u cilju smanjenja broja nezavršenih predmeta. 
- Zbog objektivnih problema uzrokovanih virusom Kovid 19, obustava rada advokata, zamjene sastava kompletnog Specijalnog odjeljenja i drastičnog povećanja priliva novih predmeta broj nezavršenih predmeta se povećavao, pa je primjera radi na kraju 2022. godine ostalo nezavršeno 120 predmeta. Broj nezavršenih predmeta se tokom samo nekoliko godina uvećao u obimu koji postojeći broj sudija ne može da savlada. Naprijed navedeno, ali i početak dostavljanja materijala pribavljenog putem SKY ECC aplikacije trebalo je da bude pokazatelj za sve nadležne u državnim organima koji imaju veze sa pravosuđem da će postupanje u tim predmetima uz povećanje broja Specijalnih tužilaca dovesti do povećanog priliva, a samim tim i broja nezavršenih predmeta, a koja situacija je iziskivala preduzimanje hitnih mjera u pogledu značajnog povećanja broja sudija koje postupaju u ovom referatu, što je izostalo - navedeno je u saopštenju sudija.
Sudije Specijalnog odjeljenja godinama ukazuju da faktički još primjenjuju Zakon o krivičnom postupku Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije koji je donijet 1976. godine koji se u pogledu odredbi glavnog pretresa nije mijenjao i koji, napominju, ne može predstavljati oruđe za borbu protiv organizovanog kriminala u svijetu koji doživljava nezabilježeni tehnološki progres, koji se koristi i za kriminalne aktivnosti. 
Dodaju da su više puta, a posljednji prije samo nekoliko mjeseci, dostavili prijedloge za izmjene odredbi Zakonika o krivičnom postupku. Međutim, Skupština Crne Gore iste nije još uvijek usvojila.
<h2>Prostorni kapaciteti</h2>
Opšte mjesto svih rasprava o stanju u pravosuđu su i smještajni kapaciteti Višeg suda u Podgorici. Svi se slažu da su uslovi rada neadekvatni ulozi koju ovaj sud ima u pristupnim pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji, i brojnim strategijama, ali u tom pravcu, napominju sudije Specijalnog odjeljenja, se ne preduzima ništa, osim ideje za izgradnju Palate pravde koja godinama ostaje samo ideja. 
- Ono u čemu se većina učesnika u ovom procesu slaže jeste da treba pronaći krivca za ovakvo stanje. Od raspoređivanja novih sudija u ovo odjeljenje, što je prvi i najvažniji korak, usvajanja izmjena zakona i stvaranja boljih uslova za rad lakše je krivicu za stanje adresirati na sudije Specijalnog odjeljenja, koji i pored vanrednih napora ne mogu da se izbore sa ovim problemom koji je očigledno postao samo njihov problem. Pojedini rješenje vide u formiranju Specijalnog suda, drugi u Vetingu, a sudije Specijalnog odjeljenja ukazuju da u datoj situaciji mora da se reaguje hitno i da nemamo vremena za rješenja koja ne mogu dati rezultate u kratkom vremenu. Ukoliko neko smatra da će Veting biti rješenje problema, sudije ovog odjeljenja predlažu da prvi budu predmet takvog postupka i da se prvo ispita sva njihova imovina, kako bi se u krajnjem stavila tačka na to pitanje i kako bi prestalo kontinuirano medijsko predstavljanje sudija ovog odjeljenja kao korumpiranih, pristrasnih, potkupljivih itd. Ali naravno nakon toga, očekujemo da nam se obezbijede svi uslovi za dostojanstveno obavljanje ove zahtjevne funkcije. Evropske institucije su ocjenjujući kadrovske kapacitete navele da je Crna Gora država sa ograničenim administrativnim kapacitetima što je diplomatski izraz za nedostatak stručnog kadra. Izražavamo bojazan da će se ispostaviti da je zbog pogrešnih sistemskih rješenja u pogledu izbora sudija ranijih godina i njihovog statusa u Crnoj Gori nemoguće izabrati ne samo dobre potencijalne sudije Specijalnog odjeljenja, već da nećemo moći da izaberemo bilo kakve sudije, jer sudijski poziv pri ovakvim uslovima nije privlačan mladim i stručnim kadrovima, a postojeće sudije ne žele da rade u Specijalnom odjeljenju - navedeno je u saopštenju sudija.
Poručuju da problemi sa kojima se suočava Specijalno odjeljenje zahtijevaju hitno reagovanje. To reagovanje, kažu sudije, mora biti sveobuhvatno i odnosi se na izmjene Zakonika o krivičnom postupku, izbor novih sudija i saradničkog kadra i rješavanje prostornog i tehničkog kapacitete za rad sudija a koji uslovi jedino mogu dovesti do rješavanja trenutnog problema u kojima se nalizi ovo odjeljenje. 
- Primjera radi odjeljenje Višeg suda u Beogradu koje postupa u predmetima organizovanog kriminala ima 18 sudija koji poslove obavljaju u pet modernih sudnica u kojima je instalirana savremena tehnika, a broj predmeta u kojima postupaju je po 3 predmeta što je mnogo manji od broja predmeta Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici koji pojedinačno ima od 25 do 30 predmeta u radu. U Albaniji, ali i drugim zemljama u regionu, je slična situacija kao u Beogradu gdje jedan sudija postupa u 3 do 4 predmeta, ima obezbijeđene sve uslove za rad u pogledu saradničkog kadra, prostornih uslova, bezbjednosti..., a da ne govorimo o materijalnim uslovima, koji nijesu predmet ovog dopisa, ali ih svakako treba pomenuti u smislu da su zarade sudija koje sude ovu vrstu predmeta, u zemljama okruženja veće i za više od 50% od zarada sudija u Crnoj Gori. Na nedavno održanoj obuci sudija Specijalnog odjeljenja jedan evropski sudija, da bi pokazao koliko on obavlja odgovoran posao upoznao je sudije ovog suda da ima u radu jedan predmet sa više desetina optuženih lica, navodeći da postupanje u više predmeta te složenosti nije moguće. Nije imao odgovor na pitanje kako se može efikasno organizovati rad sudija Specijalnog odjeljenja koji u radu imaju i po tridesetak predmeta sa nekoliko desetina optuženih lica, pri čemu se svako odbijanje dokaznog predloga od strane branilaca ocjenjuje kao pristrasnost suda, uz podnošenje zahtjeva za izuzeće, a u konačnom napuštanje sudnice od strane branilaca, kao i druge vrste zloupotreba sud može sankcionisati novčanim kaznama koje su postale toliko niske da su izgubile svoju svrhu - ističe se u saopštenju.
<h2>Izazovi i upozorenja</h2>
Sudije Specijalnog odjeljenja ukazuju i na alarmantnu situaciju u ovom odjeljenju u smislu nemogućnosti da se sa postojećim brojem sudija i uslovima rada koji su prethodno opisani, odgovori postojećem izazovu i upozoravaju da će broj predmeta u budućnosti, ukoliko se stanje hitno ne promijeni, samo rasti, te da Crna Gora neće pružiti adekvatan odgovor u smislu pravosnažnog okončanja postupaka koji su od izuzetnog značaja za ovo društvo. 
- Pri ovakvom stanju ne trpe samo sudije ovog odjeljenja, trpe i okrivljeni, branioci, tužilaštvo, a posebno društvo u cjelini koje od ovog suda i Specijalnog odjeljenja očekuje nadljudske rezultate u situaciji kada oni objektivno nijesu mogući - naglašeno je u saopštenju.
Nadaju se da ovo obraćanje neće doživjeti sudbinu prethodnih.
- Jer u posljednje tri godine od kada se povećava značajno priliv predmeta niko od nadležnih organa nije na bilo koji način reagovao ili preduzeo bilo kakav potez da se poboljšaju uslovi rada u Specijalnom odeljenju a posebno ne oni koji nas konstantno pominju u negativnom kontekstu, koji konstantno pričaju o borbi protiv organizovanog kriminala, već se sve svodi na samo obećanje a ništa se ne preduzima kako bi se situacija popravila. Nadamo se da će nadležni državni organi uvidjeti da od uspješnog rada Specijalnog odjeljenja zavisi u konačnom ispunjavanje uslova u pristupnim pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji i da nećemo dobiti odgovor koji nam je dao jedan raniji ministar pravde koji je zaključio da sudije Višeg suda u Podgorici nemaju pravo da se ljute na loše uslove rada i nedostatak kadra jer su prilikom konkurisanja za mjesta sudija bili svjesni loših smještajnih kapaciteta i uslova rada u tom sudu - zaključeno je u saopštenju sudija Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici.

Sudije upozoravaju na manjak kadra: Ne možemo da se izborimo sa prilivom predmeta SDT-a

Sud za prekršaje u Budvi je od 1. januara 2023. do 1. septembra 2024. zaprimio 57 predmeta u kojima su procesuirani roditelji zbog odbijanja imunizacije djece.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Suda za prekršaje, završeno je 49 predmeta ili 85 odsto, a nezavršeni su novijeg datuma i očekuje njihovo skorije okončanje.&nbsp;
Iz suda ukazuju da se u okončanim predmetima mahom radi o osuđujućim odlukama, gdje, dok su u svega tri slučaja roditelji oslobođeni krivice.

Budva: 57 predmeta zbog odbijanja imunizacije djece, u tri slučaja roditelji oslobođeni krivice

Studenti u blokadi visokoškolskih ustanova u Beogradu izražavaju najveću moguću zabrinutost zbog velikog broja privođenja studenata u posljednjim danima", saopštili su na X profilu studenti u blokadi.
- Sve je započelo prijetnjama emitovanim na svim nacionalnim frekvencijama izrečenim od strane pojedinca čija funkcija po Ustavu treba da izražava jedinstvo Republike. On je pozvao tužilaštvo i policiju da postanu represivniji nego prije, primenjujući silu i pravo selektivno. Na izrečene prijetnje reagovao je veliki broj tužilaca i sudija. Policija je prvo primijenila prekomjernu silu nad studentima iz Novog Sada koji su mirno protestovali ispred Skupštine grada. Uslijedilo je privođenje i hapšenje studenata iz Niša - navode studenti.
Oni dodaju &nbsp;i da se sve ovo dešavalo netransparentno i uz uskraćivanje pravne pomoći.
- Posljednji slučaj u nizu je privođenje studenta u Kragujevcu. On je priveden dok je prevozio opremu za redare. Prijetnjama za iniciranje krivičnog postupka pogođeni su i studenti iz Beograda. Svjesni smo da režim neće stati na ovim slučajevima. Pritisci sa kojima se studenti, ali i svi građani koji izražavaju političko neslaganje, postaju sve veći. Sada je posebno važno da stojimo solidarno i borbeno, jer dok jedan nije siguran, niko nije siguran - poručili su studenti
Oni su na kraju svoje izjave istakli: „Nećete nas zastrašiti“

Studenti u blokadi: Nećete nas zastrašiti

Više opština u Bosni i Hercegovini (BiH) proglasilo je vanredno stanje zbog povećanja vodostaja rijeka izazvanih obilnima padavinama, a Evropska unija (EU) aktivirala je korišćenje Kopernikus sistema za upravljanje vanrednim situacijama.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, najteža situacija je u sjevernom i sjeverozapadnom dijelu zemlje.
Vanredna situacija proglašena je u više opština.
Kizni štab proglasio je vanrednu situaciju u 16 banjalučkih naselja koja su ugrožena usljed poplava izazvanih obilnim padavinama.
Nastava je zbog problema uzrokovanih obilnim padavinama obustavljena u 40 osnovnih škola u Republici Srpskoj, dok u 12 osnovnih škola na području Banja Luke i Kotor Varoša časovi skraćeni.
Obustavljen je promet, pored ostalog na dijelu autoputa Gradiška-Banja Luka.
U Tuzli se traga za dvije osobe koje su nestale u nabujaloj rijeci.
Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka kazao je da Unija aktivirala sistem Kopernikus za pristup i mapiranje tri ključe pogođene zone na sjeveru BiH.
- Zbog uticaja rastućih vodostaja, Kopernikus EMS procijeniti i mapirati tri ključne pogođene zone. EU će nastaviti da podržava BiH i pratiti situaciju - poručio je Soreka.

Rijeke se izlile iz korita u sjevernoj Bosni, EU aktivirala sistem Kopernikus

Grenland bi bio sigurniji pod vođstvom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) nego Danske, rekao je danas američki potpredsjednik Džej Di Vens tokom posjete tom ostrvu.
On je kazao da je rukovodstvo Danske premalo uložilo u Grenland i u njegovu bezbjednosnu arhitekturu, prenosi Rojters.
- To se jednostavno mora promijeniti. Politika SAD je da će se to promijeniti - rekao je Vens.
On je, tokom posjete vojnoj bazi na danskom ostrvu, istakao da smatra da neće biti potrebna vojna sila da bi SAD prisvojile Grenland, prenosi Tanjug.
- Mislimo da je narod Grenlanda racionalan i dobar, da ćemo moći da sklopimo dogovor u stilu Donalda Trampa kako bismo osigurali bezbjednost ove teritorije, ali i SAD - zaključio je Vens.

Vens: Grenland bi bio bezbjedniji u okviru SAD

Razvoj Velike plaže u Ulcinju žele svi, ali u skladu sa zaštitom jedinstvene prirode, biodiverziteta svjetskih razmjera. Crna Gora je dužna da budućim generacijama ostavi nešto što je čini tako jedinstvenim na globalnom nivou. To je, gostujući u centralnoj informativnoj emsiji 24 Sata na Televiziji E kazala predstavnica ,,Dr. Martin Schneider -Jacoby” asocijacije arhitektica i eko aktivistkinja &nbsp;Zenepa Lika.
Velika plaža je 1968.godine proglašena Spomenikom prirode i kandidat je za Natura 2000, odnosno Emerald područje.
- Gradnja duž Velike plaže značila bi nestajanje jedinstvenog biodiverziteta na svjetskom nivou. Planove koje smo vidjeli ovih dana, i priče koje kruže u javnosti zabrinjavaju, jer je ovdje očigledno da se nije razumio taj prirodni, ekološki značaj ovog jedinstvenog biodiverzitetskog područja - rekla je Lika.
U studiji koja je izrađena, objašnjava ona, navedeno je da Velika plaža ima jedinstvene dine, koje su, zaštićene jer su jedine na teritoriji Crne Gore koje još postoje.
- U tom području imamo 14 endemskih vrsta, te je značaj ovog područja kada je u pitanju biodiverzitet enorman, ne možemo to da banizujemo. Mislim da kao buduća članica Evropske unije moramo obratiti pažnju da već sada su u zaleđu Velike plaže, ali i na samoj plaži nekoliko vrsta po evropskom zakonu već zaštićene. &nbsp;One su ušle u razne habitate koje su specifične - objašnjava ona.
Na Velikoj plaži žive ugrožene vrste, bilo da su biljke, gmizavci, ptice. U zaleđu Velike plaže, Štoju, u neposrednoj blizini dina stanište ima i pčelarica.&nbsp;
- To je ključno da razumijemo, jer je pčelarica zaštićena vrsta ptica. Stručnjaci su izbrojali preko 1.000 vrsta biljaka u zaleđu Velike plaže, imamo trsku, imamo morski narcis, koji je inače endemična vrsta, zaštićena vrsta, imamo šumsku kornjaču, imamo vilinog konjica, i to je samo mali dio ovog bogatog područja. Sa tog aspekta se mora osvrnuti na zaštitu, i čak na obnovu tog područja, jer se godinama radilo i na uništavanju tog područja, ali ovo što se sada predstavlja to je totalni nestanak jednog jedinstvenog biodiverziteta - istakla je Lika.&nbsp;
Koncept koji je premijer Milojko Spajić predstavio, smatra ona, je totalna prenamjena jednog jedinstvenog pejzaža, i sama činjenica, da se takve ideje prezentuju ukazuje da se ne shvata, značaj održivog razvoja.
- Strateški investitor i Vlada Crne Gore nijesu razumjeli autentičnost i jedinstvenost Velike plaže i njenog zaleđa. Po skicama i idejama koje smo mogli da vidimo Velika plaža se pretvara u nešto vještačko, područje koje apsolutno sve njene prirodne aspekte ugrožava i uništava, i postavlja se pitanje kako je to uopšte moglo da se desi, da se tako nešto promoviše kao nešto što je ključno i važno za Crnu Goru - kazala je ona.&nbsp;
Prema njenim riječima Crna Gora je ekološka država i kao prema takvoj joj se moraju i investitori ophodit.
- Svi želimo da se razvija Velika plaža u skladu sa zaštitom te jedinstvene prirode, u skladu sa zaštitom biodiverziteta svjetskih razmjera, jer mi smo dio tog svijeta i dužni smo budućim generacijama &nbsp;da ostavimo nešto što nas čini tako jedinstvenim na globalnom nivou. Smatram da ovi poduhvati, PR i pritisak koji se sada vrši, ne samo na javno mnijenje, nego i na političke elite treba da se zaustavi, jer ovdje radi o budućnosti jednog cijeloga područja koji nas čini jedinstvenim na globalnom nivou. Ovdje se radi o kulturnom pejzažu, ovdje se radi o nevjerovatnom prirodnom bogatstvu, tako da je važno da stanemo i preispitamo naše pristupe. Ovdje se apsolutno radi o jednoj totalnoj devastaciji i uništavanju nečega što nas čini specifičnim, jedinstvenim na cijelom svijetu- zaključila je Lika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpX-zK5Y9c74&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Lika: Riječ je o totalnoj devastaciji nevjerovatnog prirodnog bogatstva

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: predmeti