Ustavni sud Crne Gore tokom ove sedmice donio je odluke u više od 150 ustavnih žalbi iz 2023. godine, čime je nastavio da efikasno sprovodi Plan za rješavanje zaostalih predmeta i štiti ljudska prava na nacionalnom nivou, saopšteno je iz tog suda.
Dva vijeća za meritorno odlučivanje o ustavnim žalbama usvojila su 18 ustavnih žalbi, utvrdili povrede ljudskih prava i zbog utvrđenih povreda ukinuli odluke redovnih sudova i predmete vratili na ponovno odlučivanje.
- Odbijeno je 130 ustavnih žalbi, šest je odbačeno, u dva predmeta nije postignuta jednoglasnost pa su upućeni na sjednicu Suda, dok je u jednom predmetu postupak obustavljen. Vijeća su, takođe, povukla deset predmeta iz razmatranja - navedeno je u saopštenju.
Ovakvi rezultati, kažu u Ustavnom sudu, potvrđuju efikasnost Plana za rješavanje zaostalih predmeta, koji je Ustavni sud usvojio u junu 2024. godine, nakon stupanja na dužnost predsjednice suda Snežane Armenko.
Rukovodilac Odjeljenja za ustavne žalbe Milan Vukčević istakao je da su ustavnosudski savjetnici, zajedno sa sudijama izvjestiocima, tokom oktobra uložili veliki napor u radu na ovim predmetima.
- Rezultat intenzivnog rada ustavnosudskih savjetnika ovog odjeljenja ogleda se u velikom broju pripremljenih predmeta u svakodnevnim konsultacijama sa sudijama. Imajući u vidu zacrtani cilj da se u toku ove kalendarske godine svi zaostali predmeti iz 2023. godine riješe, nakon održanih vijeća za meritorno odlučivanje približavamo se ostvarivanju tog ambicioznog cilja. Napomenuo bih da, kada je u pitanju struktura predmeta, pored onih složenih, jedan dio predmeta su i tzv. tipski predmeti, koji su se odnosili na ustavnopravna pitanja u kojima postoji dobro uspostavljena praksa Ustavnog suda - kazao je Vukčević.
Najveći broj žalbi se odnosio na povredu prava na pravično suđenje, odnosno na pravo na pristup sudu, pravo na obrazloženu sudsku odluku i proizvoljnu primjenu mjerodavnog prava.
Dodatno, dio žalbi se odnosio na povredu prava na imovinu, prava na privatni i porodični život i slobodu izražavanja.
- Ustavni sud će i u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem Plana za rješavanje zaostalih predmeta u cilju jačanja vladavine prava i povjerenja građana u instituciju - poručeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ustavni sud u ovoj sedmici donio odluke u 155 predmeta

Viši sud za prekršaje Crne Gore je, u prvih devet mjeseci, imao u radu 2.097 predmeta u radu, od čega 1.948 novih, dok je 149 bilo prenijeto iz 2024. godine.
Na kraju izvještajnog perioda je završeno 1.932 predmeta ili 92,13 odsto, dok je 165 ostalo neriješeno, od čega 39 ili 1,86 odsto kao administrativno vraćeno prvostepenim sudovima.
- Priliv novih predmeta u izvještajnom periodu je za 409 ili 26,58 odsto bio veći u odnosu na isti izvještajni period u 2024. godini (1.948-1.539), pri čemu je ukupan broj predmeta u radu bio veći za 72 (2.097-2.025) - navedeno je u saopštenju Višeg suda za prekšraje.
Procenat potvrđenih odluka u izvještajnom periodu je iznosio 71,48 ili 10,35 odsto više nego na kraju istog izvještajnog perioda u 2024. godini (71,48-61,13 odsto). Procenat ukinutih odluka je smanjen sa 17,90 na 13,87 odsto, dok je procenat preinačenih odluka smanjen sa 17,32 na 11,13 odsto.
Kako su rekli iz Višeg suda za prekršaje, nastavljen je trend skraćenja trajanja postupka u predmetima. Na kraju izvještajnog perioda u 1.330 ili 68,84 odsto završenih predmeta postupak je trajao do jednog mjeseca, dok je u istom izvještajnom periodu u 2024. godini iznosio 619 ili 36,45 odsto. 
Sa druge strane, u ovoj godini je u 1.752 ili 90,68 odsto predmeta postupak trajao do dva mjeseca.
- Imajući u vidu iznijete podatke, a posebno ako se ima u vidu činjenica da je sud preko dva mjeseca radio sa jednim sudijom manje, da je priliv novih predmeta u odnosu na prošlu godinu povećan za 26,58 odsto, kao i okolnost da je u istom periodu sprovedena implementacija PRIS-a u sudu, a što je usljed prilagođavanja novom načinu rada usporilo postupanje sudija, to su rezultati rada Višeg suda za prekršaje Crne Gore u izvještajnom periodu ocijenjeni veoma uspješnim - zaključeno je u saopštenju.

Imali više posla nego prošle godine: Viši sud za prekršaje riješio 92.13 odsto predmeta

Pred Osnovnim državnim tužilaštvom Herceg Novi tokom 2025. godine formirano je 11 predmeta po prijavama kompanije Elena grupa ili ovlašćenih predstavnika tog društva, protiv odgovornih lica u AD „Vektra Boka“, saopšteno je Radio televiziji Herceg Novi iz hercegnovskog tužilaštva.
- Jedna krivična prijava je odbačena, a dva predmeta su ustupljena u nadležnost Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. U ostalim predmetima u toku je postupak izviđaja i odluka će biti donijeta kada se prikupe potrebna obavještenja i podaci. Istovremeno, formirana su tri predmeta po prijavama odgovornih lica u AD „Vektra Boka“ protiv odgovornih lica u kompaniji Elena grupa i u tim predmetima je u toku postupak izviđaja - naveli su iz ODT-a.
Kompanija Elena grupa, koja je i vlasnik 33 odsto akcijskog kapitala u Vektra Boki, podnijela je tužilaštvu više krivičnih prijava protiv odgovornih lica u kompaniji „Vektra Boka“ i to zbog potpisivanja &nbsp;štetnog ugovora za zakup parkinga na prostoru nekadašnjeg hotela Tamaris, zbog nepotpisivanja sporazuma sa firmom Mesopromet, za zloupotrebu službenog položaja i prevaru u izvršnim postupcima, za omogućavanje odliva novca kroz fiktivne ugovore, kompenzacije i lažne investicije, kao i zbog nezakonitog prenosa vlasništva u „Vektra Boki“.
Iz Elena grupe pozvali su nadležne institucije da, kako navode, hitno istraže zloupotrebe i preduzmu odgovarajuće mjere protiv odgovornih lica, u cilju zaštite interesa akcionara i zakonitog poslovanja društva.

ODT formiralo 11 predmeta protiv odgovornih u Vektra Boki

Centar za građansko obrazovanje pozvao je juče Tužilački savjet da „konačno utvrdi disciplinsku i drugu odgovornost specijalne tužiteljke Nataše Bošković“ zbog neadekvatnog postupanja u više predmeta, čime je, kako su istakli, „nanijela štetu i pojedinim građanima i ugledu tužilaštva“. Tužilačkom savjetu, kako piše u saopštenju, obratili su se početkom marta „tražeći informaciju o tome što je preduzeto povodom dokazane neažurnosti specijalne tužiteljke Nataše Bošković, koja je duže vrijeme 'držala u fioci' više predmeta – uključujući i dvije krivične prijave koje je CGO podnio Specijalnom državnom tužilaštvu još 2022. godine“. Podsjetili su da je Tužilački savjet prije godinu utvrdio nezakonito postupanje tužiteljke Bošković u jednom od tih predmeta, dok je u drugom navodno došlo do „intenziviranja rada“ – ali tek nakon interesovanja nadređenih instanci. -...imamo i saznanja o drugim slučajevima u kojima je tužiteljka Bošković postupala neadekvatno, čime je nanijela štetu i pojedinim građanima i ugledu tužilaštva, ali to nije potaklo Tužilački savjet da pokrene postupak njenog razriješenja – saopštili su iz CGO. Portal ETV objavio je 5. marta priču o jednom predmetu u kojem je postupala tužiteljka Bošković i odbacila krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema Ivana Asanovića kojom se sumnjiči da je zloupotrijebio službeni položaj i oštetio kompaniju za više od 76.000 eura. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fasanovic-pod-istragom-zbog-moguce-pronevjere-vise-od-76-000-eura&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Specijalno tužilaštvo, ipak će morati ponovo da „otvori“ ovaj slučaj, jer je Vrhovno državno tužilaštvo prihvatilo pritužbu zviždača iz CGES-a na rješenje o odbacivanju prijave.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204211220_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241204211220_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="SDT"><figcaption>Specijalno državno tužilaštvo</figcaption></figure>  Objavili smo da iz obimne dokumentacije koja prati krivičnu prijavu, a koju je odbacila specijalna tužiteljka Bošković, uz obrazloženje da nema dokaza, proizilazi sumnja da je Asanović pronevjerio 76.464 eura, koje je uplatio za navodnu sanaciju puta u budvanskoj Mjesnoj zajednici Gornji Pobori II. Prijavu protiv Asanovića, zviždač je podnio 12. septembra 2023. u kojoj je, pored ostalog, ukazao da je prva isplata bila donacija MZ Gornji Pobori II, krajem 2021. godine, u iznosu od 30.000, a druga početkom 2022. godine - ugovor sa firmom „Akropolis“ d.o.o. Nikšić vrijednosti od 46.464 eura sa pdv-om. Zviždač je kategoričan da se radi o izmišljenim troškovima koji „nemaju bilo kakvu vezu sa sanacijom lokalnog puta u opštini Budva oštećenog izgradnjom dalekovoda 400 kV Lastva – Čevo“, kako je to pravdano u aktima koji su pratili ove isplate. Specijalna tužiteljka Bošković prvo je pokušala da se otarasi ovog predmeta, ocjenom da nije u nadležnosti Specijalnog tužilaštva, ali kada se nenadležnim oglasilo i Više tužilaštvo u Podgorici, onda je morala da postupi. I krajem prošle godine odbacila je krivičnu prijavu kao neosnovanu. - Povodom Vaše pritužbe kojom ste zahtijevali preispitivanje rješenja Specijalnog državnog tužilaštva Kt-S.br.313/23 od 25. 12. 2024. godine, kojim je odbačena Vaša krivična prijava od 12. 09. 2023. godine, podnijeta protiv Asanović Ivana zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz čl. 416 st. 3 u vezi st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, razmotreni su spisi predmeta Specijalnog državnog tužilaštva Kt-S.br.313/23, te ocjenom navoda pritužbe i predmetnog rješenja, isti su vraćeni Specijalnom državnom tužilaštvu na ponovni dalji postupak – saopšteno je zviždaču iz Vrhovnog državnog tužilaštva. Da su troškovi u iznosu od 76.464 eura izmišljeni i da nemaju bilo kakvu vezu sa sanacijom lokalnog puta u opštini Budva oštećenog izgradnjom dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo, potvrđuju, kategoričan je zviždač, i izvještaji o realizaciji Plana investicija CGES-a za treći i četvrti kvartal 2020. godine. - U oba ova izvještaja, koji su dostavljeni Odboru direktora kompanije na razmatranje, u dijelu koji se odnosi na Projekat izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo nedvosmisleno je navedeno da je sanacija lokalnih puteva u opštini Budva završena – precizirao je on tada za Portal ETV. Pisali smo da je tužiteljka Bošković postupala u još jednom predmetu formiranom zbog sumnji u korupciju u CGES-u, a koji je Specijalnom tužilaštvu dostavila Agencija za sprječavanje korupcije, po prijavi koju im je podnio zviždač iz CGES-a. On je, kako smo objavili, iskazao sumnju u korupciju u procesu javnih nabavki, a ASK je spise dostavila Specijalnom tužilaštvu 24. maja 2022. godine. Tužiteljka Bošković, međutim, držala je ovaj predmet dvije godine i dva mjeseca u fioci, sačekala je izmjene Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu i onda taj predmet proslijedila Osnovnom tužilaštvu u Podgorici?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228190224_b0b1c3ca18729ce75eaa929ce8013304ede9760e66a493e072ec00075386fec2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250228190224_b0b1c3ca18729ce75eaa929ce8013304ede9760e66a493e072ec00075386fec2" data-rendition-name="original" width="600" height="450" loading="lazy" alt="CGO logo"></figure>  Iz CGO juče su saopštili da očekuju da će Tužilački savjet, „koji je svoj mandat započeo uz velika očekivanja doprinijeti efikasnosti i depolitizaciji tužilaštva“ i „konačno utvrdi disciplinsku i drugu odgovornost specijalne tužiteljke Bošković“. - Ovaj slučaj je ogledalo ozbiljnih sistemskih slabosti i važno je kako će se Tužilački savjet postaviti prema njemu kroz konkretne akcije – poručili su oni.

Kaćuša Krsmanović

1250x600

1084x550

Predmeti u fiokama, a tužiteljku Bošković niko ne poziva na odgovornost

Sud za prekršaje u Podgorici je, sa odjeljenjima u Nikšiću, Danilovgradu i Cetinju, prošle godine postigao pozitivne rezultate, uprkos brojnim izazovima, kazala je predsjednica tog suda Nada Bjeković.
Ona je rekla da je u prošloj godini stopa ažurnosti na nivou suda bila 111,25 odsto.
- Tokom cijele godine sud je radio bez četvoro sudija (bolovanje, roditeljsko odsustvo, napredovanje), a od avgusta bez još dvoje sudija (bolovanje, odlazak u starosnu penziju), dok je jedan sudija bio na bolovanju do tri mjeseca - navela je Bjeković u saopštenju.
Kako je kazala, u junu prošle godine jedan sudija je izabran i raspoređen u Sud za prekršaje u Podgorici.
- Rad suda u ovako deficitarnom stanju kada je u pitanju broj sudija, uz maksimalne napore ostalih sudija i svih zaposlenih, rezultirao je odličnom stopom ažurnosti od preko 100 odsto, kako u redovnom, tako i izvršnom postupku - rekla je Bjeković.
Ona je kazala da je Sud za prekšraje u Podgorici, sa odjeljenjima, prošle godine imao u radu 72.336 predmeta, što je za 3,8 odsto manje u odnosu na 2023.
- Broj riješenih predmeta u prošloj godini je 37.051 predmet, što je za 2,84 odsto više u odnosu na 2023. godinu - rekla je Bjeković.
Ona je navela da je prosječno po sudiji broj riješenih predmeta 1.482.
Bjeković je kazala da je Sud za prekršaje i tokom prošle godine postigao zavidan kvalitet rada, koji se izražava kroz nizak procenat ukinutih odluka u žalbenom postupku, odnosno visok procenat potvrđenih odluka.
- Tako je broj ukinutih odluka u redovnom postupku bio 163, u odnosu na 957 predmeta koliko je riješeno po žalbi, što iznosi 17,03 odsto, dok u izvršnom - IPS postupku nije bilo ukinutih odluka - rekla je Bjeković.
Ona je istakla da je najviše prvostepenih prekršajnih predmeta u radu bilo iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, i to 30.864 ili 67,83 odsto.
Kako je dodala Bjeković, značajniji procenat u strukturi čine i predmeti iz oblasti zakona o javnom redu i miru, o zaštiti od nasilja u porodici, sprečavanju zloupotreba droga, kao i Zakona o sprečavanju korupcije.
U saopštenju se navodi da je u 10.892 prvostepenih predmeta izrečena novčana kazna, u 368 kazna zatvora, u 198 uslovna osuda, a u 1.620 opomena.
Kako se dodaje, u 13 predmeta izrečena je zaštitna mjera, u 281 vaspitna mjera, a u 4.357 predmeta postupak je obustavljen.
- U 3.255 ili 13,59 odsto predmeta nastupila je zastara - navodi se u saopštenju.
Bjeković je kazala da je na to što je broj zastara u odnosu na broj riješenih predmeta 13,59 odsto, prevenstveno uticao rad suda s manjim brojem sudija.
Ona je istakla da su, poštujući Zakon o sudovima, oduzimani predmeti ako je sudija spriječen da vrši sudijsku funkciju duže od tri mjeseca, nakon čega su slučajnom dodjelom predmeti dodjeljivani u rad drugim sudijama.
- Stoga, u određenim predmetima mijenjan je sudija i po nekoliko puta, a što se moralo odraziti i na vođenje postupka, odnosno nastupanje zastarjelosti - rekla je Bjeković.
Ona je naglasila da postoje i problemi u saradnji s Upravom policije.
Bjeković je objasnila da neodazivanje podnosilaca zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka ili neopravdani izostanci sa zakazanih pretresa, dovode do bespotrebnog odlaganja pretresa, odugovlačenja postupaka i do nastupanja zastarjelosti vodenja prekršajnih postupaka.
Navodi se da je Sud za prekršaje u Podgorici, sa odjeljenjima u Nikšiću, Danilovgradu i Cetinju, tokom prošle godine naplatio ukupno 1.781.611 eura i da je u tom periodu izvršeno 147 kazni zatvora u trajanju od 3.630 dana.
- Istaknuti rezultati su na zavidnom nivou, uprkos činjenici da ovaj sud ima nemale probleme kada je u pitanju saradnja sa Upravom policije, odnosno postupanje službenika Uprave policije po naredbama za dovođenje i sprovođenje osuđenih lica - kaže se u saopštenju.
Bjeković je kazala da su u rješavanje tog problema uloženi veliki napori koji su rezultirali određenim pomacima.
Kako je navela, to nije dovoljno, pa će i u narednom periodu posebna pažnja biti usmjerena na rješavanju konkretnog problema.
Bjeković je istakla da efikasnost, efektivnost i transparentnost svog rada sud obezbjeđuje i u predmetima formiranim po zahtjevima za slobodan pristup informacijama, pa su od šest zahtjeva prošle godine usvojena tri.
- Ovaj sud će nastojati da se zalaganjem sudija, kao i svih zaposlenih, i u ovoj godini ostvare pozitivni rezultati, sa tendencijom da budu bolji nego prošle godine koja je, uprkos brojnim izazovima, ocijenjena kao uspješna - zaključuje se u saopštenju.

U Sudu za prekršaje prošle godine 72.336 predmeta, riješeno 37.051

U Osnovnom sudu u Ulcinju u ovoj godini je u radu 4.367 predmeta na kojima je radilo pet sudija.
- Na dan 1. januara 2024. godine, neriješeno je bilo 1.333 predmeta. U 2024. godini do sada je primljeno ukupno 3.034 predmeta. Do danas &nbsp;riješeno je 2.830 predmeta, a neriješeno je ostalo 1.525 &nbsp;predmeta. Riješeno je u odnosu na priliv 93,28 odsto,do kraja godine nadamo se da će priliv biti u potpunosti savladan - kazala je novinarima predsjednica Osnovnog suda Ulcinj sudija Sanja Mirović dodajući da je procenat ukinutih odluka na nivou suda 30 odsto.&nbsp;
Transparetnost rada suda, kazala je predsjednica Mirović, će biti nastavljena i u 2025.godini.
PR Osnovnog suda Ulcinj sudija Artan Kroma kazao je da u krivici imaju oko 90 odsto potvrđenih predmeta. Prema riječima sudije Kroma, dominantan broj predmeta u parničnim postupcima u Osnovnom sudu Ulcinj su svojinsko-pravni predmeti, a rad suda otežavaju loše evidencije u katastru.
Na današnji dan predmeta crvenih omota (predmeti stariji od tri godine) je ukupno 78.
- U narednoj godini među prioritetima &nbsp;će biti rješavanje predmeta crvenih omota. Očekujemo da ćemo naredne godine biti popunjeni što se tiče sudijskog kadra sobzirom da je u toku obuka kandidata za sudije I očekujemo da će se u našem sudu rasporediti neko od kandidata,a očekujemo i da će pripravnici položiti pravosudni ispit te da ćemo popuniti i upražnjena mjesta savjetnika - kazala je sudija Mirović.
Odlukom o broju sudija u sudovima za Osnovni sud Ulcinj predvidjen je rad šest sudija (pet sudija i predsjednik suda) od kojih je jedno sudijsko mjesto već godinama upražnjeno. Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Osnovnog suda u Ulcinju sistematizovano je tri savjetnika, od kojih su sva tri upražnjenja, predviđena su dva pripravnika od kojih je trenutno jedno pripravničko mjesto upražnjeno.
- U 2024.godini bilo je ukupno pet podnijetih zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć i svi su usvojeni. S obzirom na mali broj podnijetih zahtjeva sud će u narednoj godini raditi na afirmaciji instituta besplatne pravne pomoći kako bi gradjani imali više saznanja o mogućnosti da mogu ostvariti prava na besplatnu pravnu pomoć, a posebno sa ranjivim kategorijama (djeca bez roditeljskog staranja,lica sa invalitetom,žrtve nasilja u porodici i žrtve trgovine ljudima) - navela je sudija Mirović.
Prema riječima predsjednice Osnovnog suda Ulcinj, podizanje kvaliteta rada a time i povjerenja gradjanja u rad Osnovnog suda u Ulcinju biće prioritetan &nbsp;zadatak u 2025.godini jer se povjerenje građanja svakako ne može povratiti samo brojem riješenih predmeta već taj rad treba biti valorizovan i kroz bolji kvalitet sudskih odluka.
U Osnovnom sudu Ulcinj na Dan otvorenih vrata bila je prilika da polumaturanti i maturanti iz ulcinjskih škola postave pitanja vezana za rad suda, o propisanim kaznama, Zakonu o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku prema kome su krivično odgovorni od 14 godine života. Dan otvorenih vrata u Osnovnom sudu Ulcinj održan je na međunarodni Dan ljudskih prava.
- Takođe nam je plan da u narednoj godini radimo na adaptaciji jedne prostorije (tzv. “child friendly room”) koja bi se koristila za boravak djece i lica koja su žrtve porodičnog nasilja, ili žrtve trgovine ljudima. &nbsp;U prostoriji bi se obavljalo video snimanje davanja njihovih iskaza u postupcima, uz uvođenje odgovarajuće opreme za snimanje, a kako bi se ranjive kategorije osjećale ugodnije dok čekaju suđenja u sudu odnosno da ne borave u istim hodnicima sa počiniocima krivičnih djela. Radićemo na adaptaciji parkinga i njegovom prilogodjavanju osobama sa invaliditetom - kazala je Mirović.

Osnovnom sudu Ulcinj u 2025. među prioritetima rješavanje predmeta crvenih omota

Viši sud za prekšraje Crne Gore je u prvih deset mjeseci ove godine imao u radu 2.025 predmeta, od čega 1.539 novih i 486 starih.
Završeno je 1.698 predmeta ili 83,85 odsto, 34 predmeta ili 1,68 odsto su bili administrativno vraćeni prvostepenim sudovima, dok je ostalo neriješeno 293 ili 14,47 odsto predmeta. 
- Završeni predmeti su riješeni na način što je u 44 ili 2,59 odsto žalba odbačena, u 1.038 ili 61,13 odsto potvrđena prvostepena odluka, u 304 ili 17,90 odsto ukinuta prvostepena odluka, u 294 ili 17,32 odsto preinačena prvostepena odluka, dok je 18 predmeta ili 1,06 odsto riješeno na drugi način - navedeno je u saopštenju Višeg suda za prekršaje.
U 818 ili 48,17 odsto završenih predmeta postupak po žalbi je trajao do dva mjeseca, dok je stopa ažurnosti rješevanja predmeta iznosila 110,33. Svi stari predmeti su završeni.
- Imajući u vidu veliki broj starih predmeta u radu, kao i značajan priliv novih predmeta, uz već ranije ukazane okolnosti vezane za broj postupajućih sudija u ovoj godini, rad Višeg suda za prekršaje Crne Gore na kraju devetomjesečnog perioda ocijenjen je veoma uspješnim - kazali su iz Všeg suda za prekršaje.

Viši sud za prekršaje riješio 83,85 odsto predmeta

U četiri kancelarije, u prostoru od 89 kvadrata, u istoj zgradi sa Osnovnim sudom u Starom gradu, zbili su se troje državnih tužilaca i službenici, ukupno 11 zaposlenih. Rukovodiocu Osnovnog državnog tužilaštva, Ristu Stijoviću, i portparolu, državniom tužiocu, Nikoli Samardžiću, tek nedavno se priključila mlada državna tužiteljka Đurđina Bulut. Prethodno je hercegnovsko Tužilaštvo pune tri godine radilo sa dvoje tužilaca, iako je predmeta sve više.
To je saopštio novinarima rukovodilac Risto Stijović povodom Dana otvorenih vrata, u susret Danu državnih tužilaca Crne Gore, 1. novembra, prenosi Novski portal.
- Ove godine primljen je 591 predmet, od toga 311 protiv poznatih učinilaca krivičnih djela, 192 su razni krivični predmeti gdje se provjerava da li je izvršeno krivično djelo, 11 je protiv pravnih lica. Otvoreno je 12 istraga, a protiv nepoznatih počinilaca krivičnih djela bilo je 40 predmeta. Pristiglo je i 15 prijava za krivična djela protiv maloljetnika, a 10 su prekršaji - kazao je Stijović.
Evidentan je porast krivičnih djela. Već sada je prekoračen uveliko njihov u odnosu na prošlu godinu kada su novski državni tužioci primili 528 predmeta.
<h2>Zatrpani i novim predmeteima nakon promjene zakona</h2>
Stijović smatra da je to posljedica izmjene zakonskih propisa i izmjene Krivičnog zakonika iz 2023 godine.
- Uvedeno nam je čak 16 novih krivičnih djela, a prošireno je krivično djelo nasilje u porodici i zajednici, jer obuhvata ono što je ranije bio prekršaj. Neka krivična djela su prenesena i u nadležnost ovog Tužilaštva koje je dobilo 11 predmeta SDT-a na dalje postupanje - kazao je on.
Prilaz zgradi, u kojoj Tužilaštvo ima samo 89 kvadrata, ne odgovara njegovim odgovornim i zahtjevnim poslovima. Dolazi se samo stepenicama, invalidi nemaju pristup, otežano i stariji…
Stijović navodi da su pored skučenog radnog prostora tri godine radili bez dva tužioca. Ljetos su uspjeli da dobiju samo jednog. Po sistematizaciji fali još jedan, ali i pet radnih mjesta je slobodno za službenike. Ne mogu da ih popune jer nema prostora. Takođe, zbog nedostatka sudija u Osnovnom sudu u Herceg Novom rastei broj neriješenih predmeta, a dio je delegiran Sudovima u Kotoru i na Cetinju.
- Evidentan je porast krivičnih djela nasilja u porodičnoj zajednici, kao i protiv bezbjednosti javnog saobraćaja. Vjerovatno je to uslovljeno povećanim gužvama u saobraćaju posebno tokom ljeta. Krivičnih djela protiv falsifikovanja isprave ima puno, jer je blizu granica. Jedina smo opština u Crnoj Gori koja se graniči sa EU i veliki je trazit putnika i onih koji ilegalno pokušavaju da užu u zemlje EU - naglašava Stijović.
<h2>Fale i prevodioci i sudski tumači</h2>
Portparol, državni tužilac, Nikola Samardžić, ukazao je i na veliki problem zbog nedostatka prevodilaca, jer sudski tumači nisu zainterseovani da dolaze i prevode.
- Kod notara odmah dobiju novac, a kod nas se čeka nekoliko mjeseci. Tarifa je 35 eura po stau. Kod nas je sve centarlizovano, pa I računovodstvo. Da ne pričam koliko imamo problema sa strancima koji govore samo svoj jezik, portugalski, persijski, finski… - istakao je on.
Odgovarajući na pitanja novinara, Stijović je rekao da su prioriteti u rješavanju pritvorski predmeti, jer su hitne prirode, kao i oni koji se odnose na nasilje u porodici.
- Za Tužilaštvo je predmet završen onog momenta kada donese tužilačku odluku, optužnicu, optužni predlog, rješenje o odbacivanju krivične prijave… Potom ide faza suđenja ako je riječ o optužnici ili optužnom predlogu i onda se on vodi kao nezavršen kod Suda, ali i kod nas, jer nije zapravo dobio sudski epilog, odluku - saopštio je on.

Herceg Novi: Sve više predmeta i istraga, malo tužilaca i prostora za rad

Osnovno državno tužilaštvo u Plavu formiralo je predmete protiv E.R. i D.J. iz tog grada zbog sumnje da su izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Plav dana su 15. oktobra podnijeli krivične prijave protiv E.R. i D.J. zbog sumnje da su kao službena lica, opštinske nadležne inspekcije, nevršenjem svoje službene dužnosti pribavili korist fizičkom licu i time izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
- U toku je postupak izviđaja, tokom kog će biti preduzete sve zakonom propisane mjere i radnje u cilju donošenja konačne odluke u predmetu - saopšteno je iz ODT-a Plav.

Plav: Formiran predmet protiv zaposlenih u inspekciji zbog zloupotrebe službenog položaja

Šest sudija koji su zaduženi specijalnim predmetima i dvoje koji postupaju kao sudije za istragu ne mogu da se izbore sa prilivom predmeta Specijalnog državnog tužilaštva u kome trenutno postupa 18 specijalnih tužilaca, ukazale su sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici.
Na nedavno održanoj sjednici sudija Višeg suda u Podgorici konstatovano je da je Specijalno odjeljenje za prvih devet mjeseci 2024. godine završilo 29 predmeta, što je za 11 predmeta više nego što je završeno u istom periodu 2023. godine.
Sudije ovog odjeljenja su na početku godine iznijele svoje interne planove u pogledu broja završenih predmeta i sa zadovoljstvom su konstatovali da su planovi bili realni i da ulažu izuzetne napore kako bi se smanjio broj nezavršenih predmeta.
- Tome treba dodati i činjenicu da je trenutno zaključeno još osam glavnih pretresa, u kojima će biti izrađene presude. Sudije Specijalnog odjeljenja će uraditi i više od potrebnog broja predmeta, međutim, navedeni pozitivni rezultati ne mogu se pozitivno odraziti na rad Specijalnog odjeljenja kod činjenice da je samo u septembru 2024. godine Specijalno odjeljenje primilo sedam predmeta, a da je na dan ovog obraćanja nezavršeno 162 predmeta. Prosto upoređenje broja izvršilaca u Specijalnom odjeljenju i Specijalnom državnom tužilaštvu pokazuje da šest sudija koji su zaduženi specijalnim predmetima i dvoje sudija koji postupaju kao sudije za istragu ne može da se izbori sa prilivom predmeta Specijalnog državnog tužilaštva u kome trenutno postupa 18 specijalnih tužilaca - navedeno je u saopštenju sudija Specijalnog odjeljenje.
Početkom 2020. godine u Specijalnom odjeljenju bilo je nezavršeno 56 predmeta, a kada je na kraju godine porastao na 82. Veliki porast broja nezavršenih predmeta trebalo je, napominju sudije, da predstavlja alarm za nadležne državne organe za preduzimanje hitnih mjera u cilju smanjenja broja nezavršenih predmeta. 
- Zbog objektivnih problema uzrokovanih virusom Kovid 19, obustava rada advokata, zamjene sastava kompletnog Specijalnog odjeljenja i drastičnog povećanja priliva novih predmeta broj nezavršenih predmeta se povećavao, pa je primjera radi na kraju 2022. godine ostalo nezavršeno 120 predmeta. Broj nezavršenih predmeta se tokom samo nekoliko godina uvećao u obimu koji postojeći broj sudija ne može da savlada. Naprijed navedeno, ali i početak dostavljanja materijala pribavljenog putem SKY ECC aplikacije trebalo je da bude pokazatelj za sve nadležne u državnim organima koji imaju veze sa pravosuđem da će postupanje u tim predmetima uz povećanje broja Specijalnih tužilaca dovesti do povećanog priliva, a samim tim i broja nezavršenih predmeta, a koja situacija je iziskivala preduzimanje hitnih mjera u pogledu značajnog povećanja broja sudija koje postupaju u ovom referatu, što je izostalo - navedeno je u saopštenju sudija.
Sudije Specijalnog odjeljenja godinama ukazuju da faktički još primjenjuju Zakon o krivičnom postupku Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije koji je donijet 1976. godine koji se u pogledu odredbi glavnog pretresa nije mijenjao i koji, napominju, ne može predstavljati oruđe za borbu protiv organizovanog kriminala u svijetu koji doživljava nezabilježeni tehnološki progres, koji se koristi i za kriminalne aktivnosti. 
Dodaju da su više puta, a posljednji prije samo nekoliko mjeseci, dostavili prijedloge za izmjene odredbi Zakonika o krivičnom postupku. Međutim, Skupština Crne Gore iste nije još uvijek usvojila.
<h2>Prostorni kapaciteti</h2>
Opšte mjesto svih rasprava o stanju u pravosuđu su i smještajni kapaciteti Višeg suda u Podgorici. Svi se slažu da su uslovi rada neadekvatni ulozi koju ovaj sud ima u pristupnim pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji, i brojnim strategijama, ali u tom pravcu, napominju sudije Specijalnog odjeljenja, se ne preduzima ništa, osim ideje za izgradnju Palate pravde koja godinama ostaje samo ideja. 
- Ono u čemu se većina učesnika u ovom procesu slaže jeste da treba pronaći krivca za ovakvo stanje. Od raspoređivanja novih sudija u ovo odjeljenje, što je prvi i najvažniji korak, usvajanja izmjena zakona i stvaranja boljih uslova za rad lakše je krivicu za stanje adresirati na sudije Specijalnog odjeljenja, koji i pored vanrednih napora ne mogu da se izbore sa ovim problemom koji je očigledno postao samo njihov problem. Pojedini rješenje vide u formiranju Specijalnog suda, drugi u Vetingu, a sudije Specijalnog odjeljenja ukazuju da u datoj situaciji mora da se reaguje hitno i da nemamo vremena za rješenja koja ne mogu dati rezultate u kratkom vremenu. Ukoliko neko smatra da će Veting biti rješenje problema, sudije ovog odjeljenja predlažu da prvi budu predmet takvog postupka i da se prvo ispita sva njihova imovina, kako bi se u krajnjem stavila tačka na to pitanje i kako bi prestalo kontinuirano medijsko predstavljanje sudija ovog odjeljenja kao korumpiranih, pristrasnih, potkupljivih itd. Ali naravno nakon toga, očekujemo da nam se obezbijede svi uslovi za dostojanstveno obavljanje ove zahtjevne funkcije. Evropske institucije su ocjenjujući kadrovske kapacitete navele da je Crna Gora država sa ograničenim administrativnim kapacitetima što je diplomatski izraz za nedostatak stručnog kadra. Izražavamo bojazan da će se ispostaviti da je zbog pogrešnih sistemskih rješenja u pogledu izbora sudija ranijih godina i njihovog statusa u Crnoj Gori nemoguće izabrati ne samo dobre potencijalne sudije Specijalnog odjeljenja, već da nećemo moći da izaberemo bilo kakve sudije, jer sudijski poziv pri ovakvim uslovima nije privlačan mladim i stručnim kadrovima, a postojeće sudije ne žele da rade u Specijalnom odjeljenju - navedeno je u saopštenju sudija.
Poručuju da problemi sa kojima se suočava Specijalno odjeljenje zahtijevaju hitno reagovanje. To reagovanje, kažu sudije, mora biti sveobuhvatno i odnosi se na izmjene Zakonika o krivičnom postupku, izbor novih sudija i saradničkog kadra i rješavanje prostornog i tehničkog kapacitete za rad sudija a koji uslovi jedino mogu dovesti do rješavanja trenutnog problema u kojima se nalizi ovo odjeljenje. 
- Primjera radi odjeljenje Višeg suda u Beogradu koje postupa u predmetima organizovanog kriminala ima 18 sudija koji poslove obavljaju u pet modernih sudnica u kojima je instalirana savremena tehnika, a broj predmeta u kojima postupaju je po 3 predmeta što je mnogo manji od broja predmeta Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici koji pojedinačno ima od 25 do 30 predmeta u radu. U Albaniji, ali i drugim zemljama u regionu, je slična situacija kao u Beogradu gdje jedan sudija postupa u 3 do 4 predmeta, ima obezbijeđene sve uslove za rad u pogledu saradničkog kadra, prostornih uslova, bezbjednosti..., a da ne govorimo o materijalnim uslovima, koji nijesu predmet ovog dopisa, ali ih svakako treba pomenuti u smislu da su zarade sudija koje sude ovu vrstu predmeta, u zemljama okruženja veće i za više od 50% od zarada sudija u Crnoj Gori. Na nedavno održanoj obuci sudija Specijalnog odjeljenja jedan evropski sudija, da bi pokazao koliko on obavlja odgovoran posao upoznao je sudije ovog suda da ima u radu jedan predmet sa više desetina optuženih lica, navodeći da postupanje u više predmeta te složenosti nije moguće. Nije imao odgovor na pitanje kako se može efikasno organizovati rad sudija Specijalnog odjeljenja koji u radu imaju i po tridesetak predmeta sa nekoliko desetina optuženih lica, pri čemu se svako odbijanje dokaznog predloga od strane branilaca ocjenjuje kao pristrasnost suda, uz podnošenje zahtjeva za izuzeće, a u konačnom napuštanje sudnice od strane branilaca, kao i druge vrste zloupotreba sud može sankcionisati novčanim kaznama koje su postale toliko niske da su izgubile svoju svrhu - ističe se u saopštenju.
<h2>Izazovi i upozorenja</h2>
Sudije Specijalnog odjeljenja ukazuju i na alarmantnu situaciju u ovom odjeljenju u smislu nemogućnosti da se sa postojećim brojem sudija i uslovima rada koji su prethodno opisani, odgovori postojećem izazovu i upozoravaju da će broj predmeta u budućnosti, ukoliko se stanje hitno ne promijeni, samo rasti, te da Crna Gora neće pružiti adekvatan odgovor u smislu pravosnažnog okončanja postupaka koji su od izuzetnog značaja za ovo društvo. 
- Pri ovakvom stanju ne trpe samo sudije ovog odjeljenja, trpe i okrivljeni, branioci, tužilaštvo, a posebno društvo u cjelini koje od ovog suda i Specijalnog odjeljenja očekuje nadljudske rezultate u situaciji kada oni objektivno nijesu mogući - naglašeno je u saopštenju.
Nadaju se da ovo obraćanje neće doživjeti sudbinu prethodnih.
- Jer u posljednje tri godine od kada se povećava značajno priliv predmeta niko od nadležnih organa nije na bilo koji način reagovao ili preduzeo bilo kakav potez da se poboljšaju uslovi rada u Specijalnom odeljenju a posebno ne oni koji nas konstantno pominju u negativnom kontekstu, koji konstantno pričaju o borbi protiv organizovanog kriminala, već se sve svodi na samo obećanje a ništa se ne preduzima kako bi se situacija popravila. Nadamo se da će nadležni državni organi uvidjeti da od uspješnog rada Specijalnog odjeljenja zavisi u konačnom ispunjavanje uslova u pristupnim pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji i da nećemo dobiti odgovor koji nam je dao jedan raniji ministar pravde koji je zaključio da sudije Višeg suda u Podgorici nemaju pravo da se ljute na loše uslove rada i nedostatak kadra jer su prilikom konkurisanja za mjesta sudija bili svjesni loših smještajnih kapaciteta i uslova rada u tom sudu - zaključeno je u saopštenju sudija Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici.

Sudije upozoravaju na manjak kadra: Ne možemo da se izborimo sa prilivom predmeta SDT-a

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: predmeti