Crnogorska stranka u osnivanju apelovala je na podgoričko Osnovno državno tužilaštvo, koje je formiralo predmete povodom zloupotrebe &nbsp;privatnosti Mirjane Pajković kao oblika rodno zasnovanoga nasilja, da što prije procesuira krivce.
- Protiv Dejana Vukšića, bivšeg direktora ANB-a i savjetnika predsjednika države, iznijela je teške optužbe o zloupotrebi državnih resursa. Prema njenim navodima, Vukšić je, koristeći autoritet funkcije, angažovao operativce Agencije za protivzakonito praćenje, prikupljanje podataka o kretanju i privatnoj komunikaciji, te neovlašćeno preuzimanje i javno objavljivanje sadržaja iz njenog telefona. Posebno zabrinjavaju navodi o prijetnjama kompromitujućim materijalom u cilju iznuđivanja određenih ponašanja - naveli su u Crnogorskoj stranci u osnivanju.
Pajković je, poručuju oni, žrtva čiji navodi zahtijevaju hitnu, efikasnu i nepristrasnu istragu.&nbsp;
- A śedočimo pokušaju zamjene teza: bivši direktor ANB-a kontratužbama nastoji diskreditovati oštećenu i relativizovati sopstvenu odgovornost. Nije riječ o „privatnom sporu“, već o državno organizovanom ugrožavanju prava na privatnost i bezbjednost građanina. Vukšića su na čelo ANB-a postavili Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović pod sloganom „oslobađanja institucija“, uz presudan uticaj SPC i tadašnjeg mitropolita Amfilohija - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Rezultat tog projekta, kako pokazuju brojni primjeri, nije bila, ističu oni, reforma, već instrumentalizacija bezbjednosnog sektora i razgradnja crnogorskih institucija s ciljem razgradnje države i sloma ustavnoga poretka u korist stranih sila.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Crnogorska stranka: Pajković je žrtva čiji navodi zahtijevaju hitnu, efikasnu i nepristrasnu istragu, ODT da što prije procesuira krivce

Osnovni sud na Cetinju saopštio je da je prošle godine, u odnosu na priliv, riješeno 97,63 odsto svih predmeta.
U radu je prošle godine bilo 2.338 predmeta, od čega je u 2025. primljeno 1.648 predmeta, a prenijeto je iz prethodne godine 690 predmeta. Od marta 2025. godine u sudu je radilo troje sudija.
- Sagledavajući u cjelini rezultate rada suda u 2025. godini, izvodi se zaključak da je ažurnost suda na visokom nivou i pored smanjenog broja sudija. Primjera radi, u 2023. godini riješeno je 98,89 odsto od ukupnog priliva predmeta, a te godine je u sudu radilo pet sudija - navedeno je u saopštenju Osnovnog suda na Cetinju.
Kako su rekli, i pored smanjenog broja sudija za skoro 50 odsto Osnovni sud u Cetinju je ostvario odlične rezultate u 2025. godini.

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

Osnovni sud na Cetinju: Riješeno 97,63 odsto predmeta, od marta radilo troje sudija

Apelacioni sud je saopštio preliminarne izvještaje za 2025. godinu, prema kojima je riješeno 99,22 odsto predmeta u odnosu na priliv, čime se svrstava među najefikasnije sudove u Crnoj Gori, uprkos, kako su rekli u sudu, ozbiljnom deficitu kadra.
- Apelacioni sud Crne Gore je tokom 2025. godine ostvario izuzetne i mjerljive rezultate u radu, potvrđujući visok nivo efikasnosti, stručnosti i odgovornosti u obavljanju sudijske funkcije, zaključeno je na prvoj sjednici sudija kojom je predsjedavala predsjednica suda Mirjana Popović - saopšteno je iz te sudske instance.
Iz Suda kažu da posebno ohrabruju podaci koji se odnose na rješavanje tzv. „starih predmeta“. Od 496 predmeta starijih od tri godine, riješeno je 455, odnosno 92 odsto, dok je prosječno trajanje postupka pred Apelacionim sudom svega 30,44 dana.
To, kažu u Sudu, predstavlja izuzetan rezultat i u širim regionalnim okvirima.&nbsp;
- Kvalitet odlučivanja potvrđuje i nizak procenat ukinutih odluka od 13,54 odsto, dok su pojedine sudije ostvarile godišnju normu u rasponu od 145 do čak 327 odsto, što jasno govori o posvećenosti, stručnosti i izuzetnom radnom angažmanu - navedeno je u saopštenju Apelacionog suda.
Predsjednica Apelacionog suda Mirjana Popović istakla je da su ovi rezultati isključiva zasluga rada predsjednice suda i sudija, kao i svih zaposlenih, naglašavajući da iza navedenih statističkih pokazatelja stoje veliki profesionalni napori, timski rad i lična odricanja.&nbsp;
- Rezultati koje smo ostvarili dokaz su da Apelacioni sud ima snagu, znanje i integritet da odgovori najvišim profesionalnim standardima, čak i u okolnostima koje objektivno otežavaju rad- konstantnom povećanju priliva predmeta, sada već gotovo dvogodišnjem nedostatku četvrtine sudija, te upražnjenim službeničkim mjestima - poručila je Popović.&nbsp;
Na sjednici su usvojeni Plan rada i Godišnji raspored poslova za 2026.godinu, koji su zasnovani na postignutim rezultatima i jasno definisanim ciljevima daljeg unapređenja efikasnosti i kvaliteta rada.
Posebna pažnja posvećena je racionalnom raspoređivanju poslova i maksimalnom korišćenju znanja i kapaciteta sudija i zaposlenih.&nbsp;
U Planu rada ovog suda za 2026, kao prioriteti su definisani: rješavanje svih starijih predmeta i predmeta koji traju duže od tri godine, održavanje visokog procenta riješenih predmeta, dalje jačanje uloge Odjeljenja sudske prakse u cilju ujednačavanja sudskih odluka, kontinuirana obuka sudija, savjetnika i službenika, unapređenje transparentnosti kroz redovno objavljivanje odluka i komunikaciju sa javnošću.
- Otvorena su i pitanja od šireg javnog interesa, uključujući: moguće formiranje Specijalnog suda s aspekta nadležnosti žalbenog suda, pitanje položaja sudija, uslova rada, zarada, konstantnog osipanja kadra idr. Apelacioni sud Crne Gore nastavlja da potvrđuje svoju ključnu ulogu u jačanju pravne sigurnosti i vladavine prava, šaljući jasnu poruku da se izvrsni rezultati mogu ostvariti isključivo znanjem, odgovornošću i posvećenim radom, čak i u uslovima ozbiljnih sistemskih izazova - poručeno je iz Suda.

Apelacioni sud: Gotovo 100 odsto riješenih predmeta uprkos ozbiljnom nedostatku kadra

Ustavni sud Crne Gore tokom ove sedmice donio je odluke u više od 150 ustavnih žalbi iz 2023. godine, čime je nastavio da efikasno sprovodi Plan za rješavanje zaostalih predmeta i štiti ljudska prava na nacionalnom nivou, saopšteno je iz tog suda.
Dva vijeća za meritorno odlučivanje o ustavnim žalbama usvojila su 18 ustavnih žalbi, utvrdili povrede ljudskih prava i zbog utvrđenih povreda ukinuli odluke redovnih sudova i predmete vratili na ponovno odlučivanje.
- Odbijeno je 130 ustavnih žalbi, šest je odbačeno, u dva predmeta nije postignuta jednoglasnost pa su upućeni na sjednicu Suda, dok je u jednom predmetu postupak obustavljen. Vijeća su, takođe, povukla deset predmeta iz razmatranja - navedeno je u saopštenju.
Ovakvi rezultati, kažu u Ustavnom sudu, potvrđuju efikasnost Plana za rješavanje zaostalih predmeta, koji je Ustavni sud usvojio u junu 2024. godine, nakon stupanja na dužnost predsjednice suda Snežane Armenko.
Rukovodilac Odjeljenja za ustavne žalbe Milan Vukčević istakao je da su ustavnosudski savjetnici, zajedno sa sudijama izvjestiocima, tokom oktobra uložili veliki napor u radu na ovim predmetima.
- Rezultat intenzivnog rada ustavnosudskih savjetnika ovog odjeljenja ogleda se u velikom broju pripremljenih predmeta u svakodnevnim konsultacijama sa sudijama. Imajući u vidu zacrtani cilj da se u toku ove kalendarske godine svi zaostali predmeti iz 2023. godine riješe, nakon održanih vijeća za meritorno odlučivanje približavamo se ostvarivanju tog ambicioznog cilja. Napomenuo bih da, kada je u pitanju struktura predmeta, pored onih složenih, jedan dio predmeta su i tzv. tipski predmeti, koji su se odnosili na ustavnopravna pitanja u kojima postoji dobro uspostavljena praksa Ustavnog suda - kazao je Vukčević.
Najveći broj žalbi se odnosio na povredu prava na pravično suđenje, odnosno na pravo na pristup sudu, pravo na obrazloženu sudsku odluku i proizvoljnu primjenu mjerodavnog prava.
Dodatno, dio žalbi se odnosio na povredu prava na imovinu, prava na privatni i porodični život i slobodu izražavanja.
- Ustavni sud će i u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem Plana za rješavanje zaostalih predmeta u cilju jačanja vladavine prava i povjerenja građana u instituciju - poručeno je u saopštenju.

Ustavni sud u ovoj sedmici donio odluke u 155 predmeta

Viši sud za prekršaje Crne Gore je, u prvih devet mjeseci, imao u radu 2.097 predmeta u radu, od čega 1.948 novih, dok je 149 bilo prenijeto iz 2024. godine.
Na kraju izvještajnog perioda je završeno 1.932 predmeta ili 92,13 odsto, dok je 165 ostalo neriješeno, od čega 39 ili 1,86 odsto kao administrativno vraćeno prvostepenim sudovima.
- Priliv novih predmeta u izvještajnom periodu je za 409 ili 26,58 odsto bio veći u odnosu na isti izvještajni period u 2024. godini (1.948-1.539), pri čemu je ukupan broj predmeta u radu bio veći za 72 (2.097-2.025) - navedeno je u saopštenju Višeg suda za prekšraje.
Procenat potvrđenih odluka u izvještajnom periodu je iznosio 71,48 ili 10,35 odsto više nego na kraju istog izvještajnog perioda u 2024. godini (71,48-61,13 odsto). Procenat ukinutih odluka je smanjen sa 17,90 na 13,87 odsto, dok je procenat preinačenih odluka smanjen sa 17,32 na 11,13 odsto.
Kako su rekli iz Višeg suda za prekršaje, nastavljen je trend skraćenja trajanja postupka u predmetima. Na kraju izvještajnog perioda u 1.330 ili 68,84 odsto završenih predmeta postupak je trajao do jednog mjeseca, dok je u istom izvještajnom periodu u 2024. godini iznosio 619 ili 36,45 odsto. 
Sa druge strane, u ovoj godini je u 1.752 ili 90,68 odsto predmeta postupak trajao do dva mjeseca.
- Imajući u vidu iznijete podatke, a posebno ako se ima u vidu činjenica da je sud preko dva mjeseca radio sa jednim sudijom manje, da je priliv novih predmeta u odnosu na prošlu godinu povećan za 26,58 odsto, kao i okolnost da je u istom periodu sprovedena implementacija PRIS-a u sudu, a što je usljed prilagođavanja novom načinu rada usporilo postupanje sudija, to su rezultati rada Višeg suda za prekršaje Crne Gore u izvještajnom periodu ocijenjeni veoma uspješnim - zaključeno je u saopštenju.

Imali više posla nego prošle godine: Viši sud za prekršaje riješio 92.13 odsto predmeta

Pred Osnovnim državnim tužilaštvom Herceg Novi tokom 2025. godine formirano je 11 predmeta po prijavama kompanije Elena grupa ili ovlašćenih predstavnika tog društva, protiv odgovornih lica u AD „Vektra Boka“, saopšteno je Radio televiziji Herceg Novi iz hercegnovskog tužilaštva.
- Jedna krivična prijava je odbačena, a dva predmeta su ustupljena u nadležnost Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. U ostalim predmetima u toku je postupak izviđaja i odluka će biti donijeta kada se prikupe potrebna obavještenja i podaci. Istovremeno, formirana su tri predmeta po prijavama odgovornih lica u AD „Vektra Boka“ protiv odgovornih lica u kompaniji Elena grupa i u tim predmetima je u toku postupak izviđaja - naveli su iz ODT-a.
Kompanija Elena grupa, koja je i vlasnik 33 odsto akcijskog kapitala u Vektra Boki, podnijela je tužilaštvu više krivičnih prijava protiv odgovornih lica u kompaniji „Vektra Boka“ i to zbog potpisivanja &nbsp;štetnog ugovora za zakup parkinga na prostoru nekadašnjeg hotela Tamaris, zbog nepotpisivanja sporazuma sa firmom Mesopromet, za zloupotrebu službenog položaja i prevaru u izvršnim postupcima, za omogućavanje odliva novca kroz fiktivne ugovore, kompenzacije i lažne investicije, kao i zbog nezakonitog prenosa vlasništva u „Vektra Boki“.
Iz Elena grupe pozvali su nadležne institucije da, kako navode, hitno istraže zloupotrebe i preduzmu odgovarajuće mjere protiv odgovornih lica, u cilju zaštite interesa akcionara i zakonitog poslovanja društva.

ODT formiralo 11 predmeta protiv odgovornih u Vektra Boki

Centar za građansko obrazovanje pozvao je juče Tužilački savjet da „konačno utvrdi disciplinsku i drugu odgovornost specijalne tužiteljke Nataše Bošković“ zbog neadekvatnog postupanja u više predmeta, čime je, kako su istakli, „nanijela štetu i pojedinim građanima i ugledu tužilaštva“. Tužilačkom savjetu, kako piše u saopštenju, obratili su se početkom marta „tražeći informaciju o tome što je preduzeto povodom dokazane neažurnosti specijalne tužiteljke Nataše Bošković, koja je duže vrijeme 'držala u fioci' više predmeta – uključujući i dvije krivične prijave koje je CGO podnio Specijalnom državnom tužilaštvu još 2022. godine“. Podsjetili su da je Tužilački savjet prije godinu utvrdio nezakonito postupanje tužiteljke Bošković u jednom od tih predmeta, dok je u drugom navodno došlo do „intenziviranja rada“ – ali tek nakon interesovanja nadređenih instanci. -...imamo i saznanja o drugim slučajevima u kojima je tužiteljka Bošković postupala neadekvatno, čime je nanijela štetu i pojedinim građanima i ugledu tužilaštva, ali to nije potaklo Tužilački savjet da pokrene postupak njenog razriješenja – saopštili su iz CGO. Portal ETV objavio je 5. marta priču o jednom predmetu u kojem je postupala tužiteljka Bošković i odbacila krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema Ivana Asanovića kojom se sumnjiči da je zloupotrijebio službeni položaj i oštetio kompaniju za više od 76.000 eura. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fasanovic-pod-istragom-zbog-moguce-pronevjere-vise-od-76-000-eura&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Specijalno tužilaštvo, ipak će morati ponovo da „otvori“ ovaj slučaj, jer je Vrhovno državno tužilaštvo prihvatilo pritužbu zviždača iz CGES-a na rješenje o odbacivanju prijave.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204211220_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241204211220_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="SDT"><figcaption>Specijalno državno tužilaštvo</figcaption></figure>  Objavili smo da iz obimne dokumentacije koja prati krivičnu prijavu, a koju je odbacila specijalna tužiteljka Bošković, uz obrazloženje da nema dokaza, proizilazi sumnja da je Asanović pronevjerio 76.464 eura, koje je uplatio za navodnu sanaciju puta u budvanskoj Mjesnoj zajednici Gornji Pobori II. Prijavu protiv Asanovića, zviždač je podnio 12. septembra 2023. u kojoj je, pored ostalog, ukazao da je prva isplata bila donacija MZ Gornji Pobori II, krajem 2021. godine, u iznosu od 30.000, a druga početkom 2022. godine - ugovor sa firmom „Akropolis“ d.o.o. Nikšić vrijednosti od 46.464 eura sa pdv-om. Zviždač je kategoričan da se radi o izmišljenim troškovima koji „nemaju bilo kakvu vezu sa sanacijom lokalnog puta u opštini Budva oštećenog izgradnjom dalekovoda 400 kV Lastva – Čevo“, kako je to pravdano u aktima koji su pratili ove isplate. Specijalna tužiteljka Bošković prvo je pokušala da se otarasi ovog predmeta, ocjenom da nije u nadležnosti Specijalnog tužilaštva, ali kada se nenadležnim oglasilo i Više tužilaštvo u Podgorici, onda je morala da postupi. I krajem prošle godine odbacila je krivičnu prijavu kao neosnovanu. - Povodom Vaše pritužbe kojom ste zahtijevali preispitivanje rješenja Specijalnog državnog tužilaštva Kt-S.br.313/23 od 25. 12. 2024. godine, kojim je odbačena Vaša krivična prijava od 12. 09. 2023. godine, podnijeta protiv Asanović Ivana zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz čl. 416 st. 3 u vezi st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, razmotreni su spisi predmeta Specijalnog državnog tužilaštva Kt-S.br.313/23, te ocjenom navoda pritužbe i predmetnog rješenja, isti su vraćeni Specijalnom državnom tužilaštvu na ponovni dalji postupak – saopšteno je zviždaču iz Vrhovnog državnog tužilaštva. Da su troškovi u iznosu od 76.464 eura izmišljeni i da nemaju bilo kakvu vezu sa sanacijom lokalnog puta u opštini Budva oštećenog izgradnjom dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo, potvrđuju, kategoričan je zviždač, i izvještaji o realizaciji Plana investicija CGES-a za treći i četvrti kvartal 2020. godine. - U oba ova izvještaja, koji su dostavljeni Odboru direktora kompanije na razmatranje, u dijelu koji se odnosi na Projekat izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo nedvosmisleno je navedeno da je sanacija lokalnih puteva u opštini Budva završena – precizirao je on tada za Portal ETV. Pisali smo da je tužiteljka Bošković postupala u još jednom predmetu formiranom zbog sumnji u korupciju u CGES-u, a koji je Specijalnom tužilaštvu dostavila Agencija za sprječavanje korupcije, po prijavi koju im je podnio zviždač iz CGES-a. On je, kako smo objavili, iskazao sumnju u korupciju u procesu javnih nabavki, a ASK je spise dostavila Specijalnom tužilaštvu 24. maja 2022. godine. Tužiteljka Bošković, međutim, držala je ovaj predmet dvije godine i dva mjeseca u fioci, sačekala je izmjene Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu i onda taj predmet proslijedila Osnovnom tužilaštvu u Podgorici?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228190224_b0b1c3ca18729ce75eaa929ce8013304ede9760e66a493e072ec00075386fec2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250228190224_b0b1c3ca18729ce75eaa929ce8013304ede9760e66a493e072ec00075386fec2" data-rendition-name="original" width="600" height="450" loading="lazy" alt="CGO logo"></figure>  Iz CGO juče su saopštili da očekuju da će Tužilački savjet, „koji je svoj mandat započeo uz velika očekivanja doprinijeti efikasnosti i depolitizaciji tužilaštva“ i „konačno utvrdi disciplinsku i drugu odgovornost specijalne tužiteljke Bošković“. - Ovaj slučaj je ogledalo ozbiljnih sistemskih slabosti i važno je kako će se Tužilački savjet postaviti prema njemu kroz konkretne akcije – poručili su oni.

Kaćuša Krsmanović

Predmeti u fiokama, a tužiteljku Bošković niko ne poziva na odgovornost

Sud za prekršaje u Podgorici je, sa odjeljenjima u Nikšiću, Danilovgradu i Cetinju, prošle godine postigao pozitivne rezultate, uprkos brojnim izazovima, kazala je predsjednica tog suda Nada Bjeković.
Ona je rekla da je u prošloj godini stopa ažurnosti na nivou suda bila 111,25 odsto.
- Tokom cijele godine sud je radio bez četvoro sudija (bolovanje, roditeljsko odsustvo, napredovanje), a od avgusta bez još dvoje sudija (bolovanje, odlazak u starosnu penziju), dok je jedan sudija bio na bolovanju do tri mjeseca - navela je Bjeković u saopštenju.
Kako je kazala, u junu prošle godine jedan sudija je izabran i raspoređen u Sud za prekršaje u Podgorici.
- Rad suda u ovako deficitarnom stanju kada je u pitanju broj sudija, uz maksimalne napore ostalih sudija i svih zaposlenih, rezultirao je odličnom stopom ažurnosti od preko 100 odsto, kako u redovnom, tako i izvršnom postupku - rekla je Bjeković.
Ona je kazala da je Sud za prekšraje u Podgorici, sa odjeljenjima, prošle godine imao u radu 72.336 predmeta, što je za 3,8 odsto manje u odnosu na 2023.
- Broj riješenih predmeta u prošloj godini je 37.051 predmet, što je za 2,84 odsto više u odnosu na 2023. godinu - rekla je Bjeković.
Ona je navela da je prosječno po sudiji broj riješenih predmeta 1.482.
Bjeković je kazala da je Sud za prekršaje i tokom prošle godine postigao zavidan kvalitet rada, koji se izražava kroz nizak procenat ukinutih odluka u žalbenom postupku, odnosno visok procenat potvrđenih odluka.
- Tako je broj ukinutih odluka u redovnom postupku bio 163, u odnosu na 957 predmeta koliko je riješeno po žalbi, što iznosi 17,03 odsto, dok u izvršnom - IPS postupku nije bilo ukinutih odluka - rekla je Bjeković.
Ona je istakla da je najviše prvostepenih prekršajnih predmeta u radu bilo iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, i to 30.864 ili 67,83 odsto.
Kako je dodala Bjeković, značajniji procenat u strukturi čine i predmeti iz oblasti zakona o javnom redu i miru, o zaštiti od nasilja u porodici, sprečavanju zloupotreba droga, kao i Zakona o sprečavanju korupcije.
U saopštenju se navodi da je u 10.892 prvostepenih predmeta izrečena novčana kazna, u 368 kazna zatvora, u 198 uslovna osuda, a u 1.620 opomena.
Kako se dodaje, u 13 predmeta izrečena je zaštitna mjera, u 281 vaspitna mjera, a u 4.357 predmeta postupak je obustavljen.
- U 3.255 ili 13,59 odsto predmeta nastupila je zastara - navodi se u saopštenju.
Bjeković je kazala da je na to što je broj zastara u odnosu na broj riješenih predmeta 13,59 odsto, prevenstveno uticao rad suda s manjim brojem sudija.
Ona je istakla da su, poštujući Zakon o sudovima, oduzimani predmeti ako je sudija spriječen da vrši sudijsku funkciju duže od tri mjeseca, nakon čega su slučajnom dodjelom predmeti dodjeljivani u rad drugim sudijama.
- Stoga, u određenim predmetima mijenjan je sudija i po nekoliko puta, a što se moralo odraziti i na vođenje postupka, odnosno nastupanje zastarjelosti - rekla je Bjeković.
Ona je naglasila da postoje i problemi u saradnji s Upravom policije.
Bjeković je objasnila da neodazivanje podnosilaca zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka ili neopravdani izostanci sa zakazanih pretresa, dovode do bespotrebnog odlaganja pretresa, odugovlačenja postupaka i do nastupanja zastarjelosti vodenja prekršajnih postupaka.
Navodi se da je Sud za prekršaje u Podgorici, sa odjeljenjima u Nikšiću, Danilovgradu i Cetinju, tokom prošle godine naplatio ukupno 1.781.611 eura i da je u tom periodu izvršeno 147 kazni zatvora u trajanju od 3.630 dana.
- Istaknuti rezultati su na zavidnom nivou, uprkos činjenici da ovaj sud ima nemale probleme kada je u pitanju saradnja sa Upravom policije, odnosno postupanje službenika Uprave policije po naredbama za dovođenje i sprovođenje osuđenih lica - kaže se u saopštenju.
Bjeković je kazala da su u rješavanje tog problema uloženi veliki napori koji su rezultirali određenim pomacima.
Kako je navela, to nije dovoljno, pa će i u narednom periodu posebna pažnja biti usmjerena na rješavanju konkretnog problema.
Bjeković je istakla da efikasnost, efektivnost i transparentnost svog rada sud obezbjeđuje i u predmetima formiranim po zahtjevima za slobodan pristup informacijama, pa su od šest zahtjeva prošle godine usvojena tri.
- Ovaj sud će nastojati da se zalaganjem sudija, kao i svih zaposlenih, i u ovoj godini ostvare pozitivni rezultati, sa tendencijom da budu bolji nego prošle godine koja je, uprkos brojnim izazovima, ocijenjena kao uspješna - zaključuje se u saopštenju.

U Sudu za prekršaje prošle godine 72.336 predmeta, riješeno 37.051

U Osnovnom sudu u Ulcinju u ovoj godini je u radu 4.367 predmeta na kojima je radilo pet sudija.
- Na dan 1. januara 2024. godine, neriješeno je bilo 1.333 predmeta. U 2024. godini do sada je primljeno ukupno 3.034 predmeta. Do danas &nbsp;riješeno je 2.830 predmeta, a neriješeno je ostalo 1.525 &nbsp;predmeta. Riješeno je u odnosu na priliv 93,28 odsto,do kraja godine nadamo se da će priliv biti u potpunosti savladan - kazala je novinarima predsjednica Osnovnog suda Ulcinj sudija Sanja Mirović dodajući da je procenat ukinutih odluka na nivou suda 30 odsto.&nbsp;
Transparetnost rada suda, kazala je predsjednica Mirović, će biti nastavljena i u 2025.godini.
PR Osnovnog suda Ulcinj sudija Artan Kroma kazao je da u krivici imaju oko 90 odsto potvrđenih predmeta. Prema riječima sudije Kroma, dominantan broj predmeta u parničnim postupcima u Osnovnom sudu Ulcinj su svojinsko-pravni predmeti, a rad suda otežavaju loše evidencije u katastru.
Na današnji dan predmeta crvenih omota (predmeti stariji od tri godine) je ukupno 78.
- U narednoj godini među prioritetima &nbsp;će biti rješavanje predmeta crvenih omota. Očekujemo da ćemo naredne godine biti popunjeni što se tiče sudijskog kadra sobzirom da je u toku obuka kandidata za sudije I očekujemo da će se u našem sudu rasporediti neko od kandidata,a očekujemo i da će pripravnici položiti pravosudni ispit te da ćemo popuniti i upražnjena mjesta savjetnika - kazala je sudija Mirović.
Odlukom o broju sudija u sudovima za Osnovni sud Ulcinj predvidjen je rad šest sudija (pet sudija i predsjednik suda) od kojih je jedno sudijsko mjesto već godinama upražnjeno. Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Osnovnog suda u Ulcinju sistematizovano je tri savjetnika, od kojih su sva tri upražnjenja, predviđena su dva pripravnika od kojih je trenutno jedno pripravničko mjesto upražnjeno.
- U 2024.godini bilo je ukupno pet podnijetih zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć i svi su usvojeni. S obzirom na mali broj podnijetih zahtjeva sud će u narednoj godini raditi na afirmaciji instituta besplatne pravne pomoći kako bi gradjani imali više saznanja o mogućnosti da mogu ostvariti prava na besplatnu pravnu pomoć, a posebno sa ranjivim kategorijama (djeca bez roditeljskog staranja,lica sa invalitetom,žrtve nasilja u porodici i žrtve trgovine ljudima) - navela je sudija Mirović.
Prema riječima predsjednice Osnovnog suda Ulcinj, podizanje kvaliteta rada a time i povjerenja gradjanja u rad Osnovnog suda u Ulcinju biće prioritetan &nbsp;zadatak u 2025.godini jer se povjerenje građanja svakako ne može povratiti samo brojem riješenih predmeta već taj rad treba biti valorizovan i kroz bolji kvalitet sudskih odluka.
U Osnovnom sudu Ulcinj na Dan otvorenih vrata bila je prilika da polumaturanti i maturanti iz ulcinjskih škola postave pitanja vezana za rad suda, o propisanim kaznama, Zakonu o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku prema kome su krivično odgovorni od 14 godine života. Dan otvorenih vrata u Osnovnom sudu Ulcinj održan je na međunarodni Dan ljudskih prava.
- Takođe nam je plan da u narednoj godini radimo na adaptaciji jedne prostorije (tzv. “child friendly room”) koja bi se koristila za boravak djece i lica koja su žrtve porodičnog nasilja, ili žrtve trgovine ljudima. &nbsp;U prostoriji bi se obavljalo video snimanje davanja njihovih iskaza u postupcima, uz uvođenje odgovarajuće opreme za snimanje, a kako bi se ranjive kategorije osjećale ugodnije dok čekaju suđenja u sudu odnosno da ne borave u istim hodnicima sa počiniocima krivičnih djela. Radićemo na adaptaciji parkinga i njegovom prilogodjavanju osobama sa invaliditetom - kazala je Mirović.

Osnovnom sudu Ulcinj u 2025. među prioritetima rješavanje predmeta crvenih omota

Viši sud za prekšraje Crne Gore je u prvih deset mjeseci ove godine imao u radu 2.025 predmeta, od čega 1.539 novih i 486 starih.
Završeno je 1.698 predmeta ili 83,85 odsto, 34 predmeta ili 1,68 odsto su bili administrativno vraćeni prvostepenim sudovima, dok je ostalo neriješeno 293 ili 14,47 odsto predmeta. 
- Završeni predmeti su riješeni na način što je u 44 ili 2,59 odsto žalba odbačena, u 1.038 ili 61,13 odsto potvrđena prvostepena odluka, u 304 ili 17,90 odsto ukinuta prvostepena odluka, u 294 ili 17,32 odsto preinačena prvostepena odluka, dok je 18 predmeta ili 1,06 odsto riješeno na drugi način - navedeno je u saopštenju Višeg suda za prekršaje.
U 818 ili 48,17 odsto završenih predmeta postupak po žalbi je trajao do dva mjeseca, dok je stopa ažurnosti rješevanja predmeta iznosila 110,33. Svi stari predmeti su završeni.
- Imajući u vidu veliki broj starih predmeta u radu, kao i značajan priliv novih predmeta, uz već ranije ukazane okolnosti vezane za broj postupajućih sudija u ovoj godini, rad Višeg suda za prekršaje Crne Gore na kraju devetomjesečnog perioda ocijenjen je veoma uspješnim - kazali su iz Všeg suda za prekršaje.

Viši sud za prekršaje riješio 83,85 odsto predmeta

Više od tri mjeseca nakon smrti tridesetšestogodišnjeg Nikole Dabetića iz Berana, porodica i dalje nema uvid u kompletnu medicinsku dokumentaciju, niti informaciju o radu vanredne eksterne komisije Ministarstva zdravlja, i ne zna u kojoj fazi postupak pred nadležnim tužilaštvom, piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/snimak-ocitan-skoro-dva-mjeseca-nakon-smrti-ljekar-suspendovan-internom-odlukom">Pobjeda</a>.&nbsp;
Iako im je iz Ministarstva zdravlja 6. februara saopšteno da je ljekar koji je postupao u ovom slučaju suspendovan, porodici do danas nije dostavljen akt o toj mjeri, niti su im objašnjeni njen pravni osnov, trajanje i razlozi.
U međuvremenu, konačni obdukcioni nalaz potvrdio je ono na šta porodica od početka upozorava - da je Nikola preminuo od sepse nastale usljed perforacije debelog crijeva tokom kolonoskopije, odnosno rutinskog endoskopskog zahvata obavljenog u Kliničko-bolničkom centru Berane. Nikola je preminuo u svom stanu, nakon što je prethodnog dana iz iste ustanove otpušten kući, i to uprkos teškim i jasno izraženim simptomima.
Roditelji preminulog su zdravstveni radnici - otac je specijalista ortopedije i dugogodišnji ljekar, koji je više od 12 godina bio direktor iste zdravstvene ustanove, a majka je doktor stomatologije, specijalista ortodoncije. Porodica ističe da ovo ne navodi radi privilegija, već kako bi ukazala na ozbiljnost problema i postavila pitanje kako se postupa prema drugim pacijentima, ako se ovakav ishod desio i u slučaju djeteta ljekara.
Porodica Dabetić je Pobjedi precizirala da je nepravilnosti u postupanju konstatovala i zdravstvena inspekcija, ali da i dalje ne znaju koje su konkretne mjere preduzete, prema kome i na osnovu kojih akata.
Iz zvaničnog odgovora Ministarstva zdravlja od 6. februara proizilazi da je ljekar koji je postupao u slučaju smrti Nikole Dabetića suspendovan, ali porodica naglašava da je riječ o internoj odluci KBC Berane, a ne o mjeri zasnovanoj na nalazu eksterne komisije.
Prema nalazu zdravstvene inspekcije od 6. novembra 2025. godine, na dan otpusta pacijenta iz bolnice, utvrđene su nepravilnosti u postupanju ordinirajućeg ljekara i u vođenju medicinske dokumentacije dr Blaža Stijovića, pokazuju dokumenti kojima raspolaže porodica.
U tom dokumentu navedeno je da se u izvještaju ljekara specijaliste ne pominje opis nativnog RTG snimka abdomena, već je samo konstatovano da je „nativni abdomen u prilogu“, dok istovremeno ne postoji ni izvještaj ljekara specijaliste radiologije o tom snimku.
Porodica je saopštila i da je utvrđeno i da nijesu evidentirani podaci o primijenjenoj terapiji niti detalji o plasiranju urinarnog katetera, kao i da ne postoji pisana izjava pacijenta o odbijanju hospitalizacije, već je takva tvrdnja unijeta isključivo na osnovu navoda ordinirajućeg ljekara dr Blaža Stijovića.
Odluku o otpustu pacijenta tog dana ljekar je donio u trenutku kada je, prema dostupnim svjedočenjima i dokumentovanoj komunikaciji, pacijent ispoljavao ozbiljne i jasno izražene simptome, uz evidentno pogoršanje zdravstvenog stanja.
Porodica ukazuje i da u momentu otpusta nije postojao pisani radiološki izvještaj niti dokumentovana stručna interpretacija nativnog RTG snimka abdomena.
Prema nalazu inspekcije, snimak je opisan tek 31. decembra 2025. godine, gotovo dva mjeseca nakon događaja, i to od strane drugog radiologa, po nalogu komisije za kontrolu kvaliteta, a sadržaj tog naknadnog radiološkog nalaza porodici do danas nije dostavljen.
<h2>Nije tražio da napusti bolnicu</h2>
U medicinskoj dokumentaciji evidentirano je da je Nikola Dabetić navodno odbio bolničko liječenje prema zabilješci ordinirajućeg ljekara, ali o tome ne postoji pisana izjava pacijenta.
Porodica osporava tvrdnju da je Nikola tražio da napusti bolnicu i navodi da raspolaže komunikacijom i svjedočenjima osoba koje su tog dana bile uz njega, a koje potvrđuju da je tražio medicinsku pomoć.
U porukama koje je slao dok je bio hospitalizovan, dan prije smrti, kako je kazala porodica Pojbedi, Nikola piše da mu je stanje „1000 puta gore“, da je „samo što ne umre“ i da je „bol blaga riječ“. U jednoj od poruka porodici, Nikola kaže: „Ne mogu da riječ izgovorim od bolova“, objašnjavajući da zbog intenziteta bola nije mogao da se javi sinu. Opisuje i obilno i neprestano znojenje, navodeći da mu „na svaka dva minuta osoblje mijenja jastuk i posteljinu od znoja“. U jednoj od poruka navodi i da mu je rečeno da „vjerovatno umišlja“, dok istovremeno opisuje dramatično pogoršanje stanja.
Svjedoci, kako navodi porodica, potvrđuju da je tog dana tražio medicinsku pomoć, a ne napuštanje bolnice.
Zdravstveni inspektor je potvrdio da je obavještenje o utvrđenom činjeničnom stanju dostavljeno Ministarstvu zdravlja na dalje postupanje, te da su preduzete mjere prema pravnom licu, odgovornom licu u pravnom licu i jednom zdravstvenom radniku.
Porodica ni danas nema informaciju da li su preduzete mjere u odnosu na radiološku dijagnostiku, niti u odnosu na postupanje tokom kolonoskopije, tokom koje je, prema obdukcijskom nalazu, došlo do perforacije crijeva.
Ministarstvo zdravlja je formiralo vanrednu eksternu komisiju radi ispitivanja eventualnih stručnih propusta i moguće uzročno-posljedične veze sa smrtnim ishodom, ali porodica do danas nema informaciju da li je komisija započela rad niti u kojoj je fazi postupak.
Do danas porodica nema ni informaciju o eventualnim daljim radnjama nadležnog tužilaštva, niti o statusu postupka koji se vodi povodom smrti Nikole Dabetića.
<h2>Šta je utvrdila obdukcija</h2>
Konačni obdukcioni nalaz potvrdio je da je neposredni uzrok smrti peritonitis diffusa, dok je kao osnovna bolest/povreda označena perforatio coeci – probijanje početnog dijela debelog crijeva nastalo tokom endoskopske procedure, kolonoskopije. Prema nalazu, perforacija je nastala djelovanjem instrumenta – kolonoskopa.
Obdukcijom je, kako je ranije objavila Pobjeda, utvrđeno i da se u trbušnoj duplji nalazila velika količina crijevnog sadržaja, što ukazuje da se proces razvijao tokom izvjesnog vremena, a ne naglo i iznenada. Takvo stanje, prema medicinskim pravilima, kod živog čovjeka izaziva jake bolove, pogoršanje opšteg stanja i brzo razvijanje sepse.
<h2>Hronologija posljednjih dana</h2>
Nikola Dabetić je 22. oktobra 2025. godine primljen u KBC Berane zbog bolova u stomaku. Tokom boravka urađeni su magnetna rezonanca, CT pregled i nativni RTG abdomena. Prema tadašnjoj medicinskoj dokumentaciji i informacijama koje su saopštene porodici, stanje je ocijenjeno kao stabilno.
Dana 27. oktobra 2025. godine urađena je kolonoskopija sa biopsijama. Prema obdukcionom nalazu, tokom te procedure došlo je do perforacije cekuma. Istog dana otpušten je na kućno liječenje.
U danima nakon kolonoskopije bolovi u stomaku bili su prisutni i postepeno su se pojačavali, praćeni povišenom temperaturom i malaksalošću.
Dana 6. novembra 2025. godine Nikola se ponovo javlja u KBC Berane. U medicinskoj dokumentaciji navedeno je da „odaje utisak lakog bolesnika“ i da je abdomen „mek“. Istovremeno, prema dostupnim podacima i svjedočenjima, imao je tvrd i otečen stomak, konstantne nagone za povraćanje, izraženu opštu slabost, obilno znojenje i anuriju u trajanju od tri dana, nakon čega mu je postavljen urinarni kateter.
Istog dana, 6. novembra, otpušten je kući u invalidskim kolicima.
Prema obdukcionom nalazu, Nikola Dabetić je preminuo 7. novembra 2025. godine u jutarnjim časovima u svom stanu, usljed sepse nastale kao posljedica perforacije cekuma.
<h2>Bez odgovora</h2>
Ministarstvo zdravlja i KBC Berane do zaključenja broja nijesu dostavili odgovore na pitanja Pobjede o pravnom osnovu suspenzije ljekara, statusu i radu vanredne komisije, preduzetim mjerama prema ustanovi i odgovornim licima, kao ni o razlozima zbog kojih radiološki izvještaj nije postojao u medicinskoj dokumentaciji u momentu otpusta pacijenta.

Snimak očitan skoro dva mjeseca nakon smrti, ljekar suspendovan internom odlukom

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mjestimično mokrim putevima, kazali su iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG) i savjetovali opreznu vožnju zbog mogućih odrona.
Iz AMSCG su upozorili da je vidljivost mjestimično smanjena po kotlinama i duž riječnih tokova.
Kako su podsjetili, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna je upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 do 17 sati.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični, a odobrena je i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.&nbsp;
Saobraćaj neće biti obustavljan radnim danima od sedam do devet i od 12 do 14 sati.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog sanacije kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz &nbsp;privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
Režim saobraćaja na regionalnom putu R-23, na dionici Danilovgrad - Spuž - Rogami, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog izrade Glavnog projektra sanacije trupa tog regionalnog puta.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Putevi mjestimično mokri, savjetuje se oprezna vožnja

Za Portal Analitika piše: Alekdandar Radoman&nbsp;
Taman sam krenuo sročiti kolumnu o inicijativi Jakova Milatovića da se postupak protiv Vesne Bratić obustavi. Taman sam, velim, iskucao prvu rečenicu – Volio bih da upoznam glasača Jakova Milatovića..., kad stigoše već duže od mjesec i po dana očekivane vijesti. Organizatori tzv. pokušaja državnog udara nijesu krivi jer ni tog pokušaja državnog udara nije ni bilo, kako tumači Apelacioni sud. Pa umjesto da se bavim posrnućem predśednika države, ipak odlučih da se osvrnem na posrnuće crnogorskoga pravosuđa, premda su to samo dva lica iste povijesti žalosne institucionalne entropije.
Apelacioni sud odbio žalbu SDT-a: Oslobođeni svi optuženi u slučaju Državni udar
Apelacioni sud odbio žalbu SDT-a: Oslobođeni svi optuženi…
Pa da malo podśetim na hronologiju.
8. marta 2017. godine Viši sud u Podgorici prihvatio je sporazume o krivici u tzv. slučaju državni udar na osnovu kojih je pet osoba osuđeno na pet mjeseci zatvora zbog pripremanja nasilnog upada u Skupštinu Crne Gore. Nakon toga, još nekoliko je lica priznalo krivicu.Riječ je, dakle, o pravosnažnim presudama koje potvrđuju da je 16. 10. 2016. godine u Crnoj Gori pokušan „nasilni upad u Skupštinu Crne Gore“, odnosno terorizam.
9. maja 2019. godine vijeće Višeg suda u Podgorici donijelo je prvostepenu osuđujuću presudu za sve optužene za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Presuda je u ukupnom zbiru premašila 68 godina zatvora.
A onda je uslijedio obrt. Nakon što su na vlast 2020. godine došli prvostepeno osuđeni teroristi, februara 2021. godine Apelacioni sud je ukinuo prvostepenu presudu i vratio slučaj na ponovno odlučivanje Višem sudu u Podgorici.
29. 11. 2022. godine predśednik specijalnog vijeća, sudija Zoran Radović, i vijeće kojim je predśedavao odlučilo je da, „zbog novog činjeničnog stanja u ovom predmetu“, Specijalno državno tužilaštvo ima rok od 15 dana da dostavi sudu novu optužnicu.
9. 12. 2022. godine, dakle pet dana pred isticanje zadatoga roka, pod optužbom da je postao član Kavačkoga klana (što će se u docnijem postupku pokazati kao klasična podmetačina) uhapšen je zamjenik glavnoga specijalnog tužioca Saša Čađenović, glavni tužilac u tzv. slučaju državnoga udara. Ni godinu i po nakon toga uhapšen je i Čađenovićev nadređeni, Milivoje Katnić, nakon što je klasičnim pravnim nasiljem smijenjen s pozicije glavnoga specijalnog tužioca. Dva ključna čovjeka u tzv. procesu državni udar tako su se našla iza rešetaka u postupku koji ima sve elemente političkoga progona. Bilo je već tada sasvim jasno kako će okončati cijeli sudski postupak za pokušaj terorizma.&nbsp;
Čađenovićevo hapšenje podśetilo je na jedan sličan slučaj iz okruženja. Naime, 14. 9. 2005. godine u Beogradu je uhapšen zamjenik specijalnog tužioca za organizovani kriminal Milan Radovanović, čime je tužilac koji je pisao optužnicu za ubistvo Zorana Đinđića odstranjen iz tog postupka. Samo pola godine nakon toga umro je od srčanoga udara usred sudskoga postupka. Premda smo skloni mistifikaciji, službe i nijesu tako inventivne, a tragove njihova djelovanja lako otkriva identični obrazac.
17. 5. 2024. godine, mjesec dana nakon hapšenja Milivoja Katnića, za predśednika Višega suda u Podgorici izabran je Zoran Radović. Onaj isti sudija koji je deset dana pred hapšenje Saši Čađenoviću dao rok od 15 dana da preda novu optužnicu u slučaju tzv. državni udar. Na poziciju predśednika Višega suda izabrao ga je Sudski savjet, skrojen po Dritanovim zakonima koje je kao politizaciju pravosuđa svojevremeno kritikovala i Venecijanska komisija.&nbsp;
U trenutku Radovićeva izbora za predśednika Višega suda zamjenik predśednika Sudskoga savjeta je advokat Dražen Medojević, jedan od pravnih zastupnika optuženih u tzv. slučaju državni udar. Radovića je za predśednika Višega suda, dakle, pored ostalih izabrao Medojević.
Odlukom vijeća Višega suda na čelu sa sudijom Zoranom Radovićem 12. 7. 2024. godine svi optuženi oslobođeni su krivice. Radović je u presudi izglasanoj na vijeću, manje od dva mjeseca nakon što ga je jedan od advokata odbrane doveo na poziciju predśednika Višega suda, ne samo zaključio da niko nije kriv, no i da nikakvog krivičnog djela nije ni bilo. Uprkos odlukama Višega suda iz 2017. godine, po kojima je najmanje deset lica priznalo krivicu za učešće u krivičnom djelu. Radović je presudu napisao 11 mjeseci nakon odluke.
Juče smo, očekivano, saznali da je Apelacioni sud 30. 12. 2025. godine potvrdio odluku Višega suda. Predśedavajuća vijeća koje je donijelo ovu odluku, sudija Vesna Moštrokol, iznenada je podnijela ostavku na sudsku funkciju iz „ličnih razloga“. Ostavku je, kako tvrdi predśednica Vrhovnoga suda, podnijela prije odlučivanja u tzv. slučaju državni udar, a nakon što je bila pozvana na intervju pred Sudskim savjetom povodom konkursa za Vrhovni sud.
Kad je prije neki dan odjeknula vijest o hapšenju Vesne Bratić, a crnogorska se javnost podijelila na one koji likuju što je pravda navodno stigla i na one koji vrište što se procesuiraju „njihovi“, bilo je jasno da je riječ o novoj maskirovki pravosuđa, na što smo i upozorili premda je to upozorenje doživjelo neobičnu interpretativnu sudbinu.&nbsp;
Vesni Bratić ukinut pritvor
Vesni Bratić ukinut pritvor
Danas, kad je Bratićkoj ukinut pritvor, a njeni politički mentori oslobođeni optužbi za državni udar, valjda je svima jasno kakva nam je jeftina koska bačena prije neki dan. I dok će se slučajem Bratić sudovi još neko vrijeme baviti dok ga kao marginalni primjer opšte destrukcije društva ne obesmisle i relativizuju, oni koji su 2020. godine komandovali Vesni Bratić, a danas upravljaju državom – đuture sa svojim tjelohraniteljima i sinovcima – ostaju nedodirljivi za prvosudne instance, makar bili dio šeme ruskih obavještajnih službi za državni udar, o kojem su svjedočile svojevremeno i najmoćnije obavještajne službe svijeta, dok ga je domaća Justicija u liku aktuelnog predśednika Višega suda – prespavala.&nbsp;
Umjesto zaključka, valja samo primijetiti da se danas Crnom Gorom upravlja lako – neki su ucijenjeni, neki ustrašeni, neki kupljeni, a neki dragovoljno pristaju na ulogu epizodista u planovima koji se kroje u obavještajnoj službi jedne suśedne države čiji je bivši direktor danas ambasador te države u Crnoj Gori.
A to što u pravnom prometu Crne Gore postoje oprečne pravosnažne presude – njih desetak da je pokušaja terorizma 2016. bilo i jedna da nije, to što advokati biraju sudije koje presuđuju u postupcima u kojima su oni zainteresovana strana, to što sudije naprasno podnose ostavku prije donošenja odluke, kao i to što prvostepeno osuđeni za terorizam danas kao namjesnici beogradskoga autokrate upravljaju Crnom Gorom, a tužioci koji su spriječili krvoproliće 2016. godine čame u zatvoru, to vam nije samo slika totalnog posrnuća crnogorskoga pravosuđa, to vam je i slika zarobljene države, koju vode oni što bi je najradije obestrvili.

Posrnuće crnogorskoga pravosuđa

Predstava „Oprosti, druže stari“ (Bezmetković), u izvođenju Teatra 303, biće izvedena 27. februara 2026. godine u 20 časova u kotorskom Kulturnom centru, saopšteno je iz ove ustanove.
Režiju potpisuje Dragan Buzdovan, dok je tekst napisao Velizar Radonjić. U predstavi igraju: Ilko Marović, Dragan Buzdovan, Nađa Radonjić, Dušan Kustudić, Nikola Božović, Nikolas Katharos i Anastasija Sredojević.&nbsp;
- Riječ je o satiričnom igrokazu koji kroz formu pisma i monološkog obraćanja preispituje društvene, političke i moralne vrijednosti savremenog društva. Centralni lik, Bezmetković, obraća se simboličnom „Drugom Starom“, evocirajući prošla vremena i upoređujući ih sa današnjicom. Predstava „Oprosti, druže stari“ slojevita je priča o Crnoj Gori – onakvoj kakvu vidi onaj koji zna da pogleda sa vrha Lovćena, jer „ko na Lovćen ak’ i malo sjedi više vidi no onaj iz Podgorice“. Ujedno, predstava nosi snažnu poruku mladima: da se okrenu budućnosti, zajedništvu, ljubavi i životu oslobođenom podjela i tereta prošlosti- navodi se u saopštenju,
Kroz duhovite, ali oštre opservacije, komad tematizuje tranziciju, identitet, kolektivno sjećanje i promjenu sistema vrijednosti. Humor u ovom djelu nije samo sredstvo zabave, već i prostor za kritičko promišljanje i dijalog s publikom
Cijena ulaznice je 5 eura
Prodaja karata počinje u utorak, 24. februara, u kancelarijama Kulturnog centra, u terminu od 10 do 12 časova, kao i na biljetarnici dva sata prije početka predstave
- „Oprosti, druže stari“ je predstava koja istovremeno provocira, zabavlja i podstiče na razmišljanje, otvarajući prostor za preispitivanje odnosa prema prošlosti i odgovornosti prema sadašnjosti- ističu organizatori.

Tag: predmeti